ZAKONO BERZAMA, BERZANSKOM POSLOVANJU I BERZANSKIM POSREDNICIMA("Sl. list SRJ", br. 90/94) |
I OSNOVNE ODREDBE
Na berzi se trguje žiralnim novcem, menicom, čekom, akcijama i drugim hartijama od vrednosti, devizama, kapitalom, zlatom i drugim plemenitim metalima, robom i finansijskim derivatima (u daljem tekstu: tržišni materijal).
Pod žiralnim novcem, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se slobodna sredstva na žiro-računu koja se koriste za trgovinu na berzi i van berze.
Pod kapitalom, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se novčana sredstva čija je potrošnja odložena na rok duži od jedne godine i kojim se trguje na berzi i van berze.
Berzanski posrednici su banke, Poštanska štedionica i osiguravajuća društva, koji dobiju saglasnost Narodne banke Jugoslavije za obavljanje trgovine, investicioni fondovi i drugi berzanski posrednici brokerskog i dilerskog načina trgovine, koji se osnivaju u skladu sa ovim zakonom.
Pod drugim berzanskim posrednicima brokerskog i dilerskog načina trgovine podrazumevaju se:
1) finansijski posrednici koji obavljaju otkup, eskont i reeskont bankarskih i trgovinskih akcepata (menica) ili ih drže do dospelosti (eskontne firme);
2) finansijski posrednici koji obavljaju otkup, lombard i relombard hartija od vrednosti ili daju kredite na osnovu zaloge hartija od vrednosti, zlata, drugih plemenitih metala, robe uskladištene u javnom skladištu, robe na putu po konosmanima i sl. (lombardne firme);
3) finansijski posrednici koji obavljaju poslove bezgotovinskog i klirinškog platnog prometa (žiro-firme);
4) finansijski posrednici koji odobravaju kredite na osnovu založenih pokretnih stvari (založni zavod, zalagaonice);
5) finansijski posrednici koji, uz naplatu provizije, obavljaju kupoprodaju deviza, valuta ili zlatnog novca na osnovu ovlašćenja državnog organa nadležnog za promet tih vrednosti (menjačnice);
6) finansijski posrednici koji su specijalizovani za otkup ukupne emisije hartija od vrednosti (otkupne firme);
7) finansijski ili robni posrednici u trgovini tržišnim materijalom (brokersko-dilerske firme).
Tržišnim materijalom može se trgovati na berzi (berzanska trgovina) i van berze (vanberzanska trgovina).
Vanberzanska trgovi na može biti regulisana i slobodna.
Berza je dužna da u svom poslovanju obezbedi:
1) zakonito obavljanje trgovine na berzi;
2) zaštitu interesa učesnika na berzi;
3) poštovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponašanje učesnika na berzi;
4) informacije za javnost o svim činjenicama značajnim za rad berze.
II OSNIVANJE I POSLOVANJE BERZE
1. Osnivanje berze
Berza se može osnovati kao finansijska berza i kao robna berza.
Ako se trguje jednom vrstom tržišnog materijala - osniva se specijalizovana berza, a ako se trguje sa više vrsta tržišnih materijala - osniva se mešovita berza.
Na mešovitoj berzi trgovina se obavlja u posebnim organizacionim delovima organizovanim prema vrsti tržišnog materijala koji nemaju svojstvo pravnog lica.
Berza se osniva kao akcionarsko društvo, u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje preduzeća, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Finansijsku berzu mogu osnovati banka, Poštanska štedionica, osiguravajuće društvo, savezna država i republika članica.
Strana banka može biti osnivač finansijske berze pod uslovima uzajamnosti.
Robnu berzu mogu osnovati pravna lica koja su registrovana za poslove proizvodnje i prometa robe, savezna država i republika članica.
Strano pravno lice može biti osnivač robne berze pod uslovima uzajamnosti.
Berzu može osnovati najmanje osam osnivača.
Osnivači berze dužni su da obezbede:
1) minimalni iznos novčanog dela osnovnog kapitala propisanog ovim zakonom i odgovarajući poslovni prostor;
2) dozvolu za osnivanje berze;
3) kadrovsku, tehničku i organizacionu osposobljenost za obavljanje berzanskog poslovanja.
Odgovarajući poslovni prostor obezbeđuje se prenosom prava svojine na poslovne prostorije ili ustupanjem korišćenja poslovnog prostora koji je osnivač zakupio za period od najmanje deset godina.
Pod kadrovskom osposobljenošću berze podrazumeva se da berza raspolaže visokostručnim kadrovima, od kojih su najmanje tri berzanska brokera s položenim stručnim ispitom, u skladu sa ovim zakonom.
Pod tehničkom osposobljenošću berze podrazumeva se da berza poseduje razvijeni informacioni, kompjuterski i komunikacioni sistem za berzansku elektronsku trgovinu i izvršavanje obračunskih transakcija po poslovima zaključenim na berzi.
Pod organizacionom osposobljenošću berze podrazumeva se postojanje organizacionih delova za efikasno i jedinstveno obavljanje poslova na berzi.
Ugovorom o osnivanju berze utvrđuju se naročito:
1) naziv i sedište berze;
2) naziv i sedište osnivača berze;
3) imovina osnovnog kapitala berze izražena u novcu, odnosno stvarima i pravima sa ukupnim brojem izdatih akcija;
4) pojedinačni ulog svakog osnivača u imovini berze, sa brojem njihovih akcija;
5) rok do koga su osnivači dužni da uplate novčana sredstva, odnosno prenesu prava na stvarima, odnosno druga prava u imovinu berze;
6) predmet poslovanja berze;
7) prava, obaveze i odgovornosti osnivača za rad berze;
8) druga pitanja značajna za osnivanje i rad berze.
Zahtev za izdavanje dozvole za osnivanje berze osnivači berze podnose nadležnom saveznom organu.
Uz zahtev za osnivanje berze podnosi se ugovor o osnivanju.
Savezni organ nadležan za izdavanje dozvole za osnivanje berze ocenjuje opravdanost i svrsishodnost osnivanja berze sa aspekta razvoja i unapređenja finansijskog i robnog tržišta, konkurencije i ekonomske politike zemlje.
Savezni organ nadležan za izdavanje dozvole za osnivanje berze dužan je da, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva, donese rešenje o izdavanju dozvole za osnivanje berze, odnosno rešenje o odbijanju zahteva.
Osnivači berze ne mogu održati osnivačku skupštinu pre prijema rešenja iz člana 14 ovog zakona.
Na osnivačkoj skupštini, dvotrećinskom većinom glasova svih osnivača, donose se statut i pravila berze i biraju organi berze.
Za direktora berze može se imenovati lice koje je radilo na privrednim, bankarskim i finansijskim poslovima i koje nije osuđivano na kaznu zatvora za neko od krivičnih dela protiv privrede ili službene dužnosti.
Po dobijanju dozvole za osnivanje, osnivači berze podnose zahtev za izdavanje dozvole za rad berze.
Uz zahtev iz stava 1 ovog člana, osnivači berze podnose:
1) dozvolu za osnivanje;
2) ugovor o osnivanju;
3) statut berze;
4) pravila berze;
5) dokaze da su ispunjene obaveze iz ugovora o osnivanju.
Dozvolu za rad finansijske berze na kojoj se trguje žiralnim novcem, menicom, čekom, devizama, kratkoročnim hartijama od vrednosti, zlatom i drugim plemenitim metalima izdaje Narodna banka Jugoslavije.
Dozvolu za rad finansijske berze na kojoj se trguje kapitalom, akcijama, dugoročnim hartijama od vrednosti i finansijskim derivatima izdaje savezni organ, odnosno organizacija nadležna za organizovano tržište hartija od vrednosti (u daljem tekstu: savezni organ).
Dozvolu za rad robne berze izdaje savezni organ nadležan za izdavanje dozvole za osnivanje berze.
Ako se osniva mešovita berza, akcionari su dužni da obezbede dozvole za rad organa iz st. 1, 2 i 3 ovog člana.
Organ koji je izdao dozvolu za rad berze dužan je da, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva, donese rešenje o izdavanju dozvole za rad berze, odnosno rešenje o odbijanju zahteva.
Rešenje iz stava 1 ovog člana je konačno i objavljuje se u "Službenom listu SRJ".
Organ koji je izdao dozvolu za rad berze vodi registar rešenja o izdatim dozvolama za rad.
Statutom berze utvrđuje se naročito:
1) naziv i sedište berze;
2) predmet, organizacija i način poslovanja berze;
3) način donošenja akata berze;
4) sastav, način izbora i nadležnost organa upravljanja i rukovođenja berzom i uslovi i kriterijumi za imenovanje direktora berze;
5) sastav, način izbora i nadležnost drugih organa koje berza obrazuje;
6) uslovi za sticanje članstva na berzi i prava i obaveze članova berze;
7) uslovi, kriterijumi i dokumentacija za prijem pojedinih učesnika na berzi i njihova prava i obaveze;
8) razlozi zbog kojih se pojedinim učesnicima na berzi zabranjuje prisustvo na berzi;
9) način održavanja berzanskih sastanaka;
10) način vršenja kontrole koju sprovodi berza po poslovima zaključenim na berzi;
11) način rešavanja sporova među akcionarima, članovima i učesnicima na berzi;
12) način objavljivanja pravila berze i drugih akata berze i informacije o radu berze;
13) način sprečavanja zloupotrebe informacija koje nisu dostupne svim učesnicima na berzi (insajder pravila);
14) način sprečavanja zloupotrebe i neizvršavanja preuzetih obaveza (realno obezbeđenje);
15) druga pitanja značajna za rad berze.
Statut berze objavljuje se u "Službenom listu SRJ".
Pravilima berze utvrđuju se naročito:
1) vrste poslova i uslovi i način njihovog obavljanja;
2) uslovi koje moraju da ispune učesnici u trgovini na berzi;
3) kojim se tržišnim materijalom i pod kojim uslovima trguje na berzi;
4) način utvrđivanja i objavljivanja kamatnih stopa, kursa, odnosno cena za tržišne materijale kojima se trguje na berzi;
5) način i uslovi za izvršenje obaveza iz posla zaključenog između učesnika na berzi;
6) način obavljanja obračunskih transakcija za izvršenje poslova zaključenih na berzi;
7) visina i način utvrđivanja i obračunavanja godišnje članarine i drugih naknada;
8) uslovi pod kojima berza obustavlja trgovinu da bi se izbeglo špekulativno kretanje kamatnih stopa, kursa, odnosno cena tržišnog materijala na berzi;
9) način vođenja jedinstvene evidencije o obavljanju trgovine na berzi;
10) način organizovanja jedinstvenog informacionog sistema;
11) bliže odredbe za sprovođenje tač. 13 i 14 stava 1 člana 20 ovog zakona;
12) odredbe kojima se uređuje ponašanje berzanskih brokera i mere koje se preduzimaju kad se krše pravila ponašanja (etički kodeks);
13) način na koji i uslovi pod kojima članovi berze i učesnici na berzi odgovaraju za obaveze berze;
14) druga pitanja o radu berze.
Berza je dužna da pravila berze objavi na način utvrđen statutom berze.
Berza stiče svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar.
Prijava za upis u sudski registar podnosi se u roku od 30 dana od dana prijema rešenja o izdavanju dozvole za rad.
Uz prijavu za upis u sudski registar podnosi se:
1) ugovor o osnivanju berze;
2) dozvola za osnivanje;
3) dozvola za rad;
4) statut berze;
5) pravila berze;
6) druge isprave, u skladu s propisima o upisu u sudski registar.
Pravno lice koje nije osnovano kao berza, u skladu s ovim zakonom, ne može se upisati u sudski registar kao berza i ne može koristiti naziv berza.
Berza je dužna da u roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar dostavi izvod iz upisa u sudski registar organu koji je izdao dozvolu za rad berze.
Berza je dužna da od organa koji je izdao dozvolu za rad berze zatraži saglasnost na:
1) odluku o imenovanju direktora berze;
2) izmenu ugovora o osnivanju, statuta i pravila berze;
3) odluku o statusnim promenama berze.
Organ koji je izdao dozvolu za rad berze dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva odluči o zahtevu.
Berza je dužna da, u roku od pet dana od dana upisa promene u sudski registar, dostavi organu koji je izdao dozvolu za rad berze podatke koji se odnose na upis promena u sudski registar.
2. Imovina berze
Imovinu berze, koju obezbeđuju osnivači, odnosno akcionari berze, čine sredstva u novčanom (novčani deo kapitala) i nenovčanom obliku (zgrade, oprema i druga sredstva koja su u funkciji poslovanja berze).
Akcije po osnovu uloga akcionara glase na ime i mogu se prenositi samo akcionarima berze, a uz saglasnost najmanje dve trećine akcionara berze i drugim licima iz čl. 8 i 9 ovog zakona.
Akcije iz stava 1 ovog člana ne donose akcionarima dividendu, a ostvarena dobit koristi se za unapređenje berzanskog poslovanja.
Ulog akcionara u novcu, odnosno stvarima i pravima može se vratiti akcionarima berze samo u slučaju prestanka rada berze, po izmirenju obaveza berze.
3. Organi berze
Organi berze su skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i direktor.
Berza može obrazovati i druge organe, u skladu sa statutom berze.
Odredbe saveznog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje preduzeća o konstituisanju i nadležnosti skupštine, upravnog odbora, nadzornog odbora i direktora u akcionarskom društvu odnose se i na organe iz stava 1 ovog člana, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Radi rešavanja sporova između učesnika na berzi po poslovima zaključenim na berzi berza obrazuje arbitražu.
Rešenje arbitraže je konačno.
Arbitraža berze ima najmanje tri člana, koje imenuje skupština berze.
Članovi upravnog i nadzornog odbora i direktor berze ne mogu biti članovi arbitraže.
Finansijska berza na kojoj se trguje akcijama i dugoročnim hartijama od vrednosti obrazuje komisiju za kotaciju efekata, čije članove imenuje upravni odbor berze.
Komisija za kotaciju efekata razmatra zahteve emitenta i donosi rešenje o kotiranju akcija i dugoročnih hartija od vrednosti na finansijskoj berzi.
Uz zahtev iz stava 1 ovog člana, emitent prilaže rešenje saveznog organa o davanju odobrenja za emisiju.
Rešenje komisije za kotaciju efekata donosi se u roku od pet dana od dana podnošenja zahteva.
Uslovi, postupak i način kotiranja akcija i dugoročnih hartija od vrednosti na finansijskoj berzi utvrđuju se posebnim pravilnikom o kotaciji efekata.
Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi upravni odbor berze, uz saglasnost saveznog organa.
4. Članovi berze
Član berze može biti samo pravno lice koje je registrovano kao berzanski posrednik i koje ispunjava uslove utvrđene statutom berze.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, član finansijske berze može biti banka. Poštanska štedionica i osiguravajuće društvo, koji dobiju saglasnost Narodne banke Jugoslavije za obavljanje berzanske trgovine.
Odluku o sticanju i gubljenju svojstva člana berze donosi upravni odbor berze.
Odluka iz stava 1 ovog člana oglašava se na berzanskoj tabli.
Član berze ima pravo da iz reda lica zaposlenih na neodređeno vreme imenuje lice ovlašćeno za berzansku i vanberzansku trgovinu.
Član berze ima pravo korišćenja slobodnog berzanskog prostora i raspoložive berzanske opreme.
Član berze plaća berzi godišnju članarinu.
Na zaključene poslove na berzi član berze plaća brokersku proviziju (kurtažu).
Članarina i kurtaža plaćaju se na način i pod uslovima utvrđenim pravilima berze.
Član berze dužan je da savesno obavlja poslove po osnovu berzanske i vanberzanske trgovine, da se pridržava pravila i drugih akata berze i da ne zloupotrebljava informacije koje nisu dostupne svim učesnicima na berzi.
5. Učesnici na berzi
Učesnicima na berzi, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) lica zaposlena na neodređeno vreme na berzi ovlašćena za učešće u berzanskoj trgovini (brokeri berze);
2) lica koja su članovi berze ovlastili za berzansku i vanberzansku trgovinu (brokeri članova berze);
3) lica koja su berzanski posrednici ovlastili samo za vanberzansku trgovinu (nezavisni brokeri);
4) lica zaposlena na neodređeno vreme na berzi ovlašćena za kontrolu trgovine na berzi (berzanski kontrolori);
5) posetioci berze (lica iz sredstava informisanja, službeni i neslužbeni posetioci i druga lica koja imaju dozvolu za prisustvo na berzi).
Lica iz tač. 1, 2 i 3 stava 1 ovog člana su registrovani brokeri i njihova prava, obaveze i ovlašćenja uređuju se posebnim pravilnikom berze.
Lica iz člana 43 ovog zakona stiču status učesnika na berzi dobijanjem dozvole upravnog odbora za trgovinu ili za prisustvo na berzi na osnovu pismenog zahteva.
Uz zahtev za dobijanje dozvole za trgovinu podnosi se dokumentacija propisana statutom berze i druga dokumentacija iz koje se može sagledati da lice predloženo za brokera:
1) ima poslovnu sposobnost;
2) nije osuđivano za krivična dela protiv imovine, za falsifikovanje novca, hartija od vrednosti, pečata i dokumenata i za utaju poreza.
U dozvoli za trgovinu moraju biti izričito navedena ovlašćenja za obavljanje pojedinih oblika trgovine.
Uz zahtev za izdavanje dozvole za trgovinu brokeru člana berze, član berze prilaže:
1) odluku kojom imenuje brokera koji će u njegovo ime i za njegov račun trgovati na berzi;
2) neopozivu izjavu da broker sve obaveze koje preuzima prihvata kao svoje;
3) dokaz da broker poseduje potrebnu poslovnu pouzdanost i stručnu sposobnost za obavljanje berzanske trgovine.
Kao dokaz da su ispunjeni uslovi iz tačke 3 stava 1 ovog člana upravni odbor berze može prihvatiti:
1) bezuslovnu plativu garanciju ili blanko menični akcept ili akceptni nalog banke - člana berze;
2) garancijski depozit položen na račun berze u iznosu od 450.000 novih dinara po dozvoli;
3) pismenu izjavu najmanje tri brokera koji poseduju dozvolu za trgovinu na berzi duže od tri godine kojom neopozivo garantuju da je predloženo lice pouzdano i kvalifikovano za berzansku trgovinu i da njegove obaveze preuzimaju kao svoje.
Na osnovu zahteva i dokumentacije iz člana 45 ovog zakona, upravni odbor berze može izdati brokeru člana berze dozvolu bez ograničenja ili dozvolu sa ograničenjem.
Odluka upravnog odbora o izdavanju dozvole brokeru člana berze objavljuje se u berzanskim novinama i mora biti deset radnih dana oglašena na berzanskoj tabli.
Po izdavanju dozvole, broker člana berze dobija službenu legitimaciju s fotografijom i ličnim poslovnim brojem.
Službena legitimacija brokera koji ima dozvolu bez ograničenja je crvene boje, a brokera koji ima dozvolu sa ograničenjem bele boje, s naznakom vrste ograničenja.
Dozvolu za trgovinu na berzi za nezavisne brokere izdaje i oduzima upravni odbor berze po postupku koji važi za brokere članove berze, a na zahtev i uz garancijski depozit od 900.000 novih dinara berzanskog posrednika koji nije član berze.
Službena legitimacija nezavisnih brokera je crne boje, sa naznakom roka važenja.
Dozvole iz čl. 46 i 47 ovog zakona prestaju da važe:
1) istekom roka važenja;
2) pismenim opozivom člana berze;
3) izmenom ili prestankom jednog od uslova na osnovu kojih je dozvola izdata;
4) odlukom upravnog odbora o oduzimanju dozvole;
5) na lični zahtev.
Dozvolu za učešće na berzi za berzanske kontrolore izdaje i oduzima upravni odbor, uz saglasnost komesara berze, a dozvolu za posetioce berze izdaje upravni odbor berze, koji to ovlašćenje može preneti na direktora berze.
Broker koji je dobio dozvolu dužan je da odmah pismeno obavesti upravni odbor berze o svakoj promeni svojih ovlašćenja, prava i odgovornosti, a naročito o promeni činjenica na osnovu kojih je dobio dozvolu za trgovinu.
6. Berzansko poslovanje
Pod berzanskim poslovanjem, podrazumeva se:
1) registracija tržišnog materijala kojim se trguje na berzi;
2) utvrđivanje kamatnih stopa, kurseva, odnosno cena tržišnog materijala kojim se trguje na berzi;
3) trgovina tržišnim materijalom;
4) izvršavanje obaveza učesnika na berzi po poslovima zaključenim na berzi;
5) javno objavljivanje podataka o poslovanju na berzi.
Na finansijskoj berzi se može trgovati:
1) žiralnim novcem, menicom, čekom, devizama, kratkoročnim hartijama od vrednosti, kao i zlatom i drugim plemenitim metalima;
2) hartijama od vrednosti koje glase na stranu valutu;
3) kapitalom, akcijama i dugoročnim hartijama od vrednosti;
4) finansijskim derivatima.
Berzanska trgovina može se obavljati promptno i na termin.
Pod promptnom trgovinom podrazumeva se izvršavanje kupoprodajnih obaveza odmah, a najkasnije u roku od pet dana, a pod terminskom trgovinom podrazumeva se izvršavanje kupoprodajnih obaveza u roku dužem od pet dana.
Berzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji tržišnog materijala kojim se trguje na berzi, zaključenih za berzanskim pultom između brokera berze, kao posrednika, i brokera članova berze, kao kupca, odnosno prodavca, na način i pod uslovima utvrđenim pravilima i drugim aktima berze.
Regulisana vanberzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji koji glase na tržišni materijal kojim se trguje ili ne trguje na berzi, koji su zaključeni van berzanskog pulta između brokera članova berze, između nezavisnih brokera i između nezavisnih brokera i brokera članova berze, na način i pod uslovima koji važe za berzansku trgovinu.
Slobodna vanberzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji zaključene između nezavisnih brokera, i između nezavisnih brokera brokera članova berze, van uslova koji važe za berzansku trgovinu.
U slobodnoj vanberzanskoj trgovini mogu učestvovati i neregistrovani slobodni brokeri koji nemaju dozvolu upravnog odbora berze za obavljanje berzanske trgovine.
Neregistrovani slobodni brokeri dužni su da obaveste berzu o svakom zaključenom ugovoru o prodaji tržišnog materijala, radi evidentiranja.
Način i uslovi trgovine, trgovački standardi i trgovačka dokumenta, uslovi koji važe za regulisanu berzansku i vanberzansku trgovinu, i za slobodnu vanberzansku trgovinu uređuju se berzanskim aktima i pravilnikom o radu berze.
Brokeri berze vode berzanski dnevnik, objavljuju berzansku cenu tržišnog materijala i posreduju u zaključivanju ugovora o prodaji između brokera članova berze, za berzanskim pultom.
Brokeri članova berze zaključuju ugovore o prodaji za račun člana berze, međusobno za berzanskim pultom, a van berzanskog pulta - međusobno ili sa nezavisnim brokerima.
Brokeri članova berze u berzanskoj i regulisanoj vanberzanskoj trgovini dužni su da istovremeno saopštavaju ponudu i tražnju za određenim tržišnim materijalom.
Na zahtev komesara berze, odnosno berzanskog kontrolora, brokeri članova berze dužni su da kupe ili prodaju određeni tržišni materijal, radi održavanja stabilnosti kamatnih stopa, kursa, odnosno drugih cena tržišnog materijala kojim se trguje na berzi.
Berzanski kontrolor kontroliše rad i ponašanje učesnika na berzi, a naročito izvršavanje njihovih obaveza i ovlašćenja.
Berzanski kontrolor ima pravo neposrednog uvida u brokerski dnevnik, nalog, zaključnice i druge dokumente.
Ako berzanski kontrolor oceni da je to potrebno, može izvršiti i naknadnu kontrolu berzanskih naloga, zaključnica i drugih dokumenata u prostorijama člana berze na berzi i poslovnom sedištu člana berze.
Narodna banka Jugoslavije, savezna država i republike članice intervenišu na berzi na strani ponude i tražnje radi održavanja stabilnosti i eliminisanja špekulativnih kretanja kod kamatnih stopa, kursa, odnosno drugih cena tržišnog materijala kojim se trguje na berzi.
7. Informisanje na berzi
Berza je dužna da organizuje informacioni sistem preko koga se javnost obaveštava o:
1) obimu ponude i tražnje na berzi;
2) obimu zaključenih poslova na berzi po vrsti tržišnog materijala;
3) početnoj, srednjoj i zaključnoj ceni pojedinog tržišnog materijala;
4) kotacijama na berzi;
5) tržišnom materijalu kojim se trguje na berzi;
6) drugim podacima za koje upravni odbor odluči da su značajni i da utiču na rad i stabilnost berze.
8. Kontrola poslovanja berze
Savezna vlada imenuje komesara na berzi koji prisustvuje berzanskoj trgovini.
Komesar ima pravo da prisustvuje sastancima svih organa berze i da ukazuje na uočene propuste i nepravilnosti u primeni zakona i akata berze.
Komesar je dužan da preduzima mere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Ako je poslovanje berze suprotno zakonu, statutu i pravilima berze ili ako kretanje cena tržišnog materijala ugrožava stabilnost berze, komesar može da obustavi berzansku trgovinu i da o tome odmah obavesti organ koji je izdao dozvolu za rad toj berzi.
Organ kojeg je komesar obavestio o obustavi berzanske trgovine dužan je da odmah izvrši kontrolu poslovanja berze i preduzme mere u skladu s ovim zakonom.
Kontrolom iz člana 66 ovog zakona utvrđuje se sprovođenje zakona, drugih propisa i akata berze.
U obavljanju kontrole organ kojeg je komesar obavestio ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju berze.
Ako se kontrolom utvrdi da je berza postupila suprotno zakonu i aktima berze, organ koji je izdao dozvolu za rad berze može preduzeti sledeće mere:
1) naložiti da berza u propisanom roku svoje poslovanje uskladi sa zakonom i aktima berze;
2) privremeno obustavi rad berze ako oceni da dalje poslovanje berze ugrožava interese učesnika u radu berze, narušava ravnotežu na tržištu ili ugrožava funkcionisanje berze.
Mere iz stava 1 ovog člana izriču se rešenjem koje je konačno u upravnom postupku.
Propise o izvršavanju kontrole iz člana 66 ovog zakona doneće organ koji je izdao dozvolu za rad berze.
Ako berza u roku određenom u rešenju o preduzimanju mera ne otkloni nepravilnosti i ne postupi po zahtevu organa koji je vršio kontrolu, taj organ će oduzeti dozvolu za rad berze.
Rešenje iz stava 1 ovog člana je konačno.
Berza je dužna da obezbedi reviziju godišnjeg obračuna u skladu sa saveznim zakonom kojim je uređena revizija.
Izveštaj o reviziji godišnjeg obračuna, sa godišnjim obračunom i izveštajem o godišnjem poslovanju, berza je dužna da dostavi organu koji je izdao dozvolu za rad berze i saveznom ministarstvu nadležnom za poslove finansija najdocnije do 15. jula tekuće godine.
9. Prestanak berze
Berza prestaje:
1) ako skupština berze odluči o prestanku berze;
2) ako se broj akcionara smanji ispod zakonom propisanog broja, a berza u roku od tri meseca ne ispuni zakonom propisane uslove u pogledu broja akcionara;
3) ako organ koji je doneo rešenje o izdavanju dozvole za osnivanje i dozvole za rad berze utvrdi da je rešenje dato na osnovu neistinitih podataka;
4) ako se kontrolom poslovanja berze utvrde nepravilnosti u radu zbog kojih je organ koji je izdao dozvolu za rad berze oduzeo izdatu dozvolu.
U slučajevima iz člana 72 ovog zakona pokreće se postupak likvidacije berze, odnosno stečaj, u skladu sa saveznim zakonom.
Iz stečajne mase izmiruju se prvo obaveze berze, a ostatak pripada akcionarima srazmerno njihovom učešću u imovini berze.
III BERZANSKI POSREDNICI
Berzanski posrednici iz člana 3 stav 2 ovog zakona osnivaju se kao pravna lica, saglasno odredbama ovog zakona.
Berzanski posrednici iz člana 3 stav 2 ovog zakona osnivaju se kao akcionarska društva ugovorom o osnivanju, u skladu s ovim zakonom.
Akcije berzanskog posrednika donose dividendu i mogu glasiti samo na ime.
Berzanskog posrednika iz člana 3 stav 2 ovog zakona mogu osnovati najmanje tri pravna lica.
Strano pravno lice može biti osnivač berzanskog posrednika iz stava 1 ovog člana pod uslovima uzajamnosti.
Berzanskog posrednika koji se bavi samo brokerskim načinom trgovine mogu osnovati i fizička lica.
Berzanskog posrednika iz stava 3 ovog člana mogu osnovati najmanje dva fizička lica.
Isto pravno lice može biti osnivač samo jednog berzanskog posrednika iz člana 3 stav 2 ovog zakona.
Berzanski posrednik iz člana 3 stav 2 ovog zakona ne može biti osnivač drugog berzanskog posrednika.
Izuzetno od odredaba člana 77 ovog zakona, banka može biti osnivač više berzanskih posrednika iz člana 3 stav 2 ovog zakona, ali s najviše jednom trećinom u osnovnom kapitalu berzanskog posrednika.
Berzanski posrednici iz člana 3 stav 2 ovog zakona mogu se osnivati kao specijalizovani - za trgovinu jednom vrstom tržišnog materijala, ili kao mešoviti - za trgovinu sa više vrsta tržišnog materijala.
Berzanski posrednici iz člana 3 stav 2 ovog zakona mogu obavljati i sledeće poslove:
1) pružanje savetodavnih usluga u vezi s emisijom i trgovinom hartija od vrednosti;
2) čuvanje hartija od vrednosti;
3) vođenje portfelja hartija od vrednosti za račun korisnika usluga;
4) druge poslove u vezi s trgovinom tržišnim materijalom.
Pod brokerskim načinom trgovine podrazumeva se obavljanje poslova u tuđe ime i za tuđ račun, uz naplatu brokerske provizije.
Pod dilerskim načinom trgovine podrazumeva se obavljanje posredničkih poslova u svoje ime i za svoj račun, uz ostvarivanje razlike u ceni.
Berzanski posrednik koji nije član berze može zaključivati ugovore o prodaji u okviru regulisane vanberzanske trgovine.
Berzanski posrednik može zaključivati ugovore o prodaji u okviru slobodne vanberzanske trgovine ako ima poseban organizacioni deo i ako u poslovnim knjigama obezbedi posebnu evidenciju poslovanja tog organizacionog dela.
Ugovore o prodaji iz stava 1 ovog člana berzanski posrednik je dužan da evidentira na berzi.
Berzanski posrednik se može osnovati:
1) ako osnivači obezbede minimalni iznos novčanog dela osnovnog kapitala koji ne može biti manji od 300.000 novih dinara za obavljanje brokerskog načina trgovine, ili od 1000.000 novih dinara za obavljanje dilerskog načina trgovine;
2) ako je kadrovski i tehnički osposobljen za uspešno obavljanje poslova za koje se osniva;
3) ako od saveznog organa dobije dozvolu za rad.
Uz zahtev za izdavanje dozvole za rad osnivači berzanskog posrednika podnose:
1) ugovor o osnivanju;
2) statut;
3) pravila berzanskog posrednika;
4) podatke o osnivačima i o njihovom ulogu;
5) podatke o licima s posebnim ovlašćenjima i odgovornostima;
6) izjave osnivača da će zaključiti ugovore o poslovnoj saradnji s berzanskim posrednikom;
7) dokaz da će berzanski posrednik imati najmanje dva brokera zaposlena na neodređeno vreme koji ispunjavaju uslove iz člana 44 stav 2 ovog zakona;
8) dokaz nadležnog saveznog organa da je broker berzanskog posrednika položio stručni ispit;
9) dokaz da će obezbediti poslovni prostor, računarsku opremu i opremu za telekomunikaciju.
Banke, Poštanska štedionica i osiguravajuća društva mogu se baviti trgovinom na finansijskoj berzi ako za to dobiju saglasnost Narodne banke Jugoslavije.
Uz zahtev za dobijanje saglasnosti iz stava 1 ovog člana podnose se dokazi:
1) o posebnom organizacionom delu za obavljanje posredničkih poslova i o posebnoj evidenciji u poslovnim knjigama o poslovanju tog organizacionog dela;
2) o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti za obavljanje posredničkih poslova;
3) o posebnim pravilima o radu kojima je uređeno obavljanje posredničkih poslova, naročito način sprečavanja zloupotrebe informacija koje nisu dostupne svim učesnicima na finansijskom tržištu (insajder-pravila).
Za svoje obaveze berzanski posrednik iz člana 3 stav 2 ovog zakona odgovara svojom imovinom.
Za obaveze berzanskog posrednika mogu odgovarati i akcionari ako daju neopozivu izjavu da će na prvi poziv izmirivati sve njegove obaveze iz dilerskog načina trgovine.
U obavljanju dilerskog načina trgovine berzanski posrednik može imati otvorene stavke najviše do desetostrukog iznosa novčanog dela osnovnog kapitala.
Savezni organ dužan je da najmanje dva puta godišnje kontroliše poslovanje berzanskog posrednika.
U obavljanju kontrole savezni organ ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju berzanskog posrednika, kao i subjekata za koje berzanski posrednik obavlja poslove.
Ako se kontrolom iz člana 88 ovog zakona utvrdi da je berzanski posrednik poslovao suprotno zakonu i drugim propisima i na način koji ugrožava njegov bonitet, savezni organ naložiće da berzanski posrednik u određenom roku svoje poslovanje uskladi sa zakonom.
Mera iz stava 1 ovog člana izriče se rešenjem koje je konačno.
Ako berzanski posrednik u roku određenom u rešenju o preduzimanju mera ne otkloni nepravilnosti i ne postupi po zahtevu saveznog organa oduzima mu se dozvola za rad i pokreće postupak stečaja, odnosno likvidacije, u skladu sa saveznim zakonom.
Tržišni materijal koji je predmet slobodne vanberzanske trgovine berzanski posrednici ne mogu da reklamiraju.
Berzanski posrednik obavlja platni promet sa hartijama od vrednosti preko svog depo-računa kod banke, na način i pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuju hartije od vrednosti.
Na osnivanje i rad berzanskih posrednika shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju i poslovanju berze, koje se odnose na: ugovor o osnivanju; statut; pravila; postupak za dobijanje dozvole za rad; održavanje osnivačke skupštine akcionara; prestanak rada; reviziju poslovanja; sticanje svojstva pravnog lica i upisa u sudski registar, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
U sudski registar ne mogu se upisati berzanski posrednici: eskontna firma, lombardna firma, žiro firma, založni zavod - zalagaonica, menjačnica, otkupna firma i brokersko-dilerska firma i ne mogu koristiti navedene nazive ako nisu osnovani kao berzanski posrednici, u skladu sa ovim zakonom.
IV UDRUŽENJE BERZI I BERZANSKIH POSREDNIKA
Berze i berzanski posrednici mogu osnovati udruženje berzi i berzanskih posrednika (u daljem tekstu: Udruženje).
Udruženje je pravno lice i osniva se kao poslovno udruženje, u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje preduzeća.
Udruženje može da:
1) organizuje stručne dogovore radi unapređenja i ujednačavanja berzanske i vanberzanske trgovine;
2) organizuje stručnu obuku za dobijanje zvanja brokera;
3) donosi trgovinske uzanse i kodeks ponašanja;
4) prati izvršavanje profesionalnih dužnosti i pridržavanje kodeksa ponašanja berzanskih brokera;
5) vodi registar berzanskih brokera koji imaju dozvolu za trgovanje;
6) vodi registar slobodnih brokera;
7) obavlja druge poslove predviđene aktima Udruženja.
V KAZNENE ODREDBE
1. Krivična dela
Ko dođe do poslovnih podataka berze koji nisu dostupni svim učesnicima na berzi (insajder-pravila) i trgovinom na berzi ostvari protivpravnu imovinsku korist ili te podatke saopšti trećem licu, kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri meseca do pet godina.
2. Privredni prestup
Novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 novih dinara kazniće se za privredni prestup berza:
1) ako u svom poslovanju ne obezbedi zakonito obavljanje trgovine, zaštitu interesa učesnika na berzi, poštovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponašanje učesnika na berzi i informacije za javnost o svim činjenicama značajnim za rad berze (član 5);
2) ako održi osnivačku skupštinu pre prijema rešenja nadležnog saveznog organa o izdavanju dozvole za osnivanje (član 15);
3) ako nije dala na objavljivanje statut u "Službenom listu SRJ" (član 20 stav 2);
4) ako ne objavi pravila berze na način koji je utvrđen statutom berze (član 21 stav 2);
5) ako od organa koji je izdao dozvolu za rad berze ne zatraži saglasnost na odluku o imenovanju direktora berze, izmenu ugovora o osnivanju, statuta i pravila berze i odluku o statusnim promenama (član 24 stav 1);
6) ako ne organizuje informacioni sistem preko koga se javnost obaveštava o obimu ponude i tražnje na berzi; obimu zaključenih poslova na berzi po vrsti tržišnog materijala; početnoj, srednjoj i zaključnoj ceni pojedinog tržišnog materijala; kotacijama na berzi; tržišnom materijalu kojim se trguje na berzi i drugim podacima za koje upravni odbor odluči da su značajni i da utiču na rad i stabilnost berze (član 63);
7) ako ne obezbedi reviziju godišnjeg obračuna u skladu sa saveznim zakonom kojim je uređena revizija (član 71 stav 1).
Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u berzi novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 novih dinara.
Novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 novih dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje se u sudski registar upiše kao berza ili koje koristi naziv berza, a nije osnovano kao berza, u skladu s ovim zakonom (član 22 stav 4).
Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 novih dinara.
Novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 novih dinara kazniće se za privredni prestup berzanski posrednik koji reklamira tržišni materijal koji je predmet slobodne vanberzanske trgovine (član 91).
Za radnju iz stava 1 ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 novih dinara.
Novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 novih dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje se u sudski registar upiše kao berzanski posrednik: eskontna firma, lombardna firma, žiro firma, založni zavod - zalagaonica, menjačnica, otkupna firma i brokersko-dilerska firma ili koje koristi navedene nazive, a nije osnovano kao berzanski posrednik u skladu s ovim zakonom (član 93 stav 2).
Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 novih dinara.
3. Prekršaji
Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 novih dinara kazniće se za prekršaj berza:
1) ako u roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar ne dostavi izvod iz upisa u sudski registar organu koji je izdao dozvolu za rad berze (član 23);
2) ako u roku od pet dana od dana upisa promene u sudski registar ne dostavi organu koji je izdao dozvolu za rad berze podatke koji se odnose na upis promena u sudski registar (član 25);
3) ako izveštaj o reviziji godišnjeg obračuna, sa godišnjim obračunom i izveštajem o godišnjem poslovanju, ne dostavi organu koji je izdao dozvolu za rad berze i saveznom ministarstvu nadležnom za poslove finansija, najdocnije do 15. jula tekuće godine (član 71 stav 2).
Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u finansijskoj, odnosno robnoj berzi novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara.
Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 novih dinara kazniće se za prekršaj član berze ako ne obavlja savesno poslove po osnovu berzanske i vanberzanske trgovine, ako se ne pridržava pravila i drugih akata berze i ako zloupotrebljava informacije koje nisu dostupne svim učesnicima na berzi (član 42).
Za radnje iz stava 1 ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u članu berze novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara.
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u saveznom organu nadležnom za izdavanje dozvole za osnivanje berze, ako u roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva ne donese odluku o podnesenom zahtevu (član 14).
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu nadležnom za izdavanje dozvole za rad berze:
1) ako u roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva ne donese odluku o podnesenom zahtevu (član 19);
2) ako u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva ne donese odluku o podnesenom zahtevu (član 24 stav 2);
3) ako po obaveštenju komesara odmah ne izvrši kontrolu berze i ne preduzme mere u skladu s ovim zakonom (član 66).
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 dinara kazniće se za prekršaj broker koji je dobio dozvolu, koji odmah pismeno ne obavesti upravni odbor berze o svakoj promeni njegovih ovlašćenja, prava i odgovornosti, a naročito o promeni činjenica na osnovu kojih je dobio dozvolu za trgovinu (član 50).
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara kazniće se za prekršaj neregistrovani slobodan broker ako ne obavesti berzu o svakom zaključenom ugovoru o prodaji tržišnog materijala, radi evidentiranja (član 57 stav 3).
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara kazniće se za prekršaj broker člana berze ako u berzanskoj i regulisanoj vanberzanskoj trgovini istovremeno ne saopšti ponudu i tražnju za određenim tržišnim materijalom i ako na zahtev komesara berze i berzanskog kontrolora ne kupi ili proda određeni tržišni materijal radi održavanja stabilnosti kamatnih stopa, kursa, odnosno drugih cena za tržišne materijale kojima se na berzi trguje (član 60 st. 2 i 3).
Novčanom kaznom od 300 do 3.000 novih dinara kazniće se za prekršaj berzanski kontrolor ako ne kontroliše rad i ponašanje učesnika na berzi, u skladu s ovim zakonom (član 61 stav 1).
VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Pravno lice osnovano po Zakonu o tržištu novca i tržištu kapitala ("Službeni list SFRJ", br. 64/89) dužno je da svoje akte, organizaciju i uslove poslovanja usaglasi s odredbama ovog zakona najdocnije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Pravno lice koje ne usaglasi svoje akte, organizaciju i uslove poslovanja sa odredbama ovog zakona do isteka roka iz stava 1 ovog člana prestaje sa radom i briše se iz sudskog registra.
Pravno lice koje obavlja poslove predviđene ovim zakonom, a nije osnovano po Zakonu o tržištu novca i tržištu kapitala ("Službeni list SFRJ", br. 64/89), dužno je da svoje akte, organizaciju i uslove poslovanja usaglasi s odredbama ovog zakona najdocnije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Pravno lice koje ne usaglasi svoje akte, organizaciju i uslove poslovanja sa odredbama ovog zakona do isteka roka iz stava 1 ovog člana prestaje sa radom i briše se iz sudskog registra.
Postojeće firme brokerskog ili dilerskog načina trgovine u postupku usaglašavanja svog poslovanja s ovim zakonom smatraju se kadrovski osposobljenim ako imaju najmanje tri brokera za trgovinu žiralnim novcem, kratkoročnim hartijama od vrednosti i robom, sa radnim iskustvom na tim poslovima od po najmanje tri godine.
Propisi neophodni za izvršavanje ovog zakona doneće se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o tržištu novca i tržištu kapitala ("Službeni list SFRJ", br. 64/89).