ODLUKA
O RAZRADI MERILA, NAČINU OBRAČUNA I UGOVARANJA NAKNADE ZA UREĐIVANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

("Sl. list grada Beograda", br. 3/2002 i 27/2002)

Član 1

Ovom odlukom vrši se bliža razrada merila za ugovaranje visine naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, način njenog obračuna i ugovaranja, kao i vrednovanje lokacija za određivanje najnižeg iznosa te naknade.

Član 2

Visina naknade za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje se u zavisnosti od stepena uređenosti zemljišta i programa radova na lokaciji, polazeći od:

- troškova uređivanja građevinskog zemljišta,

- pogodnosti koju lokacija pruža i

- namene objekta - prostora odnosno zemljišta.

Član 3

Troškovi uređivanja građevinskog zemljišta obuhvataju troškove pripremanja i komunalnog opremanja građevinskog zemljišta do građevinske parcele, koji treba da se izvedu po Programu uređivanja gradskog građevinskog zemljišta (u daljem tekstu: program) i troškove za ranije izvedene radove na uređivanju zemljišta do građevinske parcele i na građevinskoj parceli, i to:

- troškove pripremanja građevinskog zemljišta - pribavljanje zemljišta (rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, nabavku stanova i prostora za potrebe raseljavanja, iseljavanje korisnika iz objekata predviđenih za rušenje i sl.), pripremne radove (izrada urbanističko-tehničke dokumentacije, geodetskih i drugih podloga i inženjerijsko-tehničko ispitivanje zemljišta), asanacione radove i raščišćavanje zemljišta,

- troškove komunalnog opremanja koji obuhvataju izgradnju objekata vodosnabdevanja, objekata kanalizacije, saobraćajnih površina i uređenja slobodnih površina.

Troškovi iz prethodnog stava ne obuhvataju troškove, izgradnje objekata i mreže EDB, PTT, grejanja, TV i dr. infrastrukture i oni spadaju u troškove uređivanja zemljišta, a investitor ih samostalno ugovara sa odgovarajućim preduzećima.

Član 4

Pogodnost lokacije utvrđuje se na osnovu skupa kriterijuma koji odražavaju njen kvalitet u odnosu na zajednička merila (prirodni uslovi, saobraćajna dostupnost, nivo i kvalitet komunalne opremljenosti) i specifičnih potreba korisnika objekta - prostora odnosno zemljišta određene namene.

Član 5

Namena objekta - prostora i zemljišta za koje se određuje naknada je:

- objekti društvenog standarda (škole, fakulteti, dečije ustanove, ustanove socijalne zaštite, zdravstveni objekti, objekti kulture, verski objekti, objekti sporta - tereni i sportske hale),

- stambena (stanovi u kolektivnim stambenim zgradama, stanovi u stambeno-poslovnim objektima, individualni objekti stanovanja i stambeni objekti u nizu, stambeni deo u okviru ateljea i rezidencijalni objekti),

- proizvodna delatnost (proizvodno zanatstvo, industrija, građevinarstvo, komunalni objekti, pijace, saobraćajni i prateći objekti, javne garaže, i prateći poslovni prostor - kancelarijski u proizvodnom objektu),

- privredna delatnost (skladišta, stovarišta i prateći poslovni prostor - kancelarijski u privrednom objektu),

- poslovno-uslužna (poslovno-stambeni apartmani, ambasade i konzulati, ugostiteljski, hoteli, komercijalno-zdravstveni, apoteke, privatne klinike, privatne poliklinike, privatne bolnice, autoservisi, ateljei, sportski tereni i sportske hale ukoliko su planskim dokumentom predviđeni kao poslovno-komercijalni objekti i poslovni sadržaji u objektima sporta za komercijalnu upotrebu),

- poslovno-komercijalna (administrativni, komercijalni, trgovinski, trgovina na veliko, diskonti, objekti zabave i razonode (kladionice, kockarnice, i sl.) i ostali objekti komercijalnog karaktera).

Namena objekata - prostora, odnosno zemljišta, koji nije naveden u stavu 1 ovog člana utvrđuje se prema najsličnijoj nameni.

Član 6

Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta obračunava se prema metru kvadratnom površine objekta, odnosno prostora.

Kod objekata za koje je urbanističkim planom predviđeno korišćenje slobodnih površina, troškovi uređivanja gradskog građevinskog zemljišta obračunavaju se i za zemljište po m2 ukupnih površina (industrijska zona, saobraćajni terminali, pojedinačni stambeni objekti, objekti u nizu, benzinske pumpe, pijace, otvoreni sportski tereni i drugi objekti).

Član 7

Obračun troškova uređivanja gradskog građevinskog zemljišta iz člana 3 ove odluke vrši se prema funkcionalnom rangu infrastrukture i to:

- troškovi izgradnje primarnih objekata i mreže infrastrukture (saobraćajnice sa kanalizacionom i vodovodnom mrežom u njima za koji se radi posebni planski dokument, odnosno infrastruktura koja tranzitira i vezuje više delova grada i objekte koji se grade po Programu uređivanja zemljišta iz sredstava namenjenih za primarnu infrastrukturu),

- troškovi izgradnje sekundarnih objekata i mreže infrastrukture (mreža saobraćajnice, vodovoda i kanalizacije koja je obuhvaćena granicom planskog dokumenta, a van granice parcele investitora).

Član 8

Troškovi izgradnje primarnih objekata i mreže infrastrukture obračunavaju se po zonama, formiranim kao funkcionalne celine slivnih područja:

I zona - sremski pravac - centralni sistem

Obuhvata celo područje gradske opštine Novi Beograd i deo područja gradske opštine Zemun do naselja Nova Galenika.

Granica (u granicama GUP-a): reka Sava, duž železničke pruge Batajnica - Ostružnica do Žetelačke ulice duž Dudovskog kanala, preseca Vojvođansku ulicu, Surčinski put i pored aerodroma "Beograd" do Autoputa Beograd - Zagreb (duž granice opštine Novi Beograd). Autoputem Beograd - Zagreb, do raskrsnice sa Autoputem Beograd - Novi Sad (saobraćajnica T6), dalje Autoputem Beograd - Novi Sad do skretanja, nastavlja paralelno sa naseljem Nova Galenika (produžetak saobraćajnice T6), do Niške ulice i Dunava.

I zona - sremski pravac - centralni sistem

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

655

338

189

744

1.926

2

Stambeni objekti

818

430

241

933

2.422

3

Proizvodni objekti

923

478

270

1.052

2.723

4

Privredni objekti

1.085

563

319

1.238

3.205

5

Poslovno-uslužni objekti

1.279

672

365

1.445

3.761

6

Poslovno-komercijalni objekti

1.506

790

430

1.700

4.426


II zona - sremski pravac - batajnički sistem

Obuhvata preostali deo područja gradske opštine Zemun, van granice područja I zone - naselja Batajnica, Zemun polje, Kamendin, industrijsku zonu Gornji Zemun, naselje Nova Galenika, naselje Altina, deo industrijske zone Autoput I, aerodrom "Beograd" i naselje Surčin.
Granica: područje gradske opštine Zemun između područja I zone, reke Dunav, granice GUP-a, do reke Save.

II zona - sremski pravac - batajnički sistem

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

  480

351

  698

319

1.848

2

Stambeni objekti

  600

443

  891

402

2.336

3

Proizvodni objekti

  679

498

  998

451

2.626

4

Privredni objekti

  799

586

1.174

531

3.090

5

Poslovno-uslužni objekti

  938

691

1.370

624

3.623

6

Poslovno-komercijalni objekti

1.103

813

1.611

734

4.261


III zona - banatski pravac

Ovom zonom obuhvaćen je deo područja gradske opštine Palilula na levoj obali Dunava, u granici GUP-a sa naseljima: Krnjača, Kotež, Borča I, II i III MZ, Ovča, industrijska zona "Pančevački rit" i ostalo, do reke Dunav.

III zona - banatski pravac

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

411

  42

  591

  485

1.529

2

Stambeni objekti

517

  69

  758

  614

1.958

3

Proizvodni objekti

581

  78

  848

  691

2.198

4

Privredni objekti

683

  92

  998

  813

2.586

5

Poslovno-uslužni objekti

805

110

1.166

  954

3.035

6

Poslovno-komercijalni objekti

946

129

1.372

1.122

3.569


IV zona - bolečki pravac

Ovom zonom obuhvaćen je deo područja gradske opštine Zvezdara i gradske opštine Palilula, do reke Dunav i deo gradske opštine Voždovac, koji gravitira Bolečkom sistemu (naselja Zuce i Beli potok).

IV zona - bolečki pravac

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

411

  92

143

162

  808

2

Stambeni objekti

517

110

175

203

1.005

3

Proizvodni objekti

581

126

196

227

1.130

4

Privredni objekti

683

147

231

268

1.329

5

Poslovno-uslužni objekti

805

173

270

318

1.566

6

Poslovno-komercijalni objekti

946

203

319

374

1.842


V zona - ostružnički pravac

Obuhvata deo područja gradske opštine Čukarica sa naseljima: Ostružnica, Umka, Sremčica i dr.
Granice: od reke Save kod železničkog mosta (pruga Batajnica - Ostružnica) granica se poklapa sa delom granice VIII zone sve do granice GUP-a na Ibarskoj magistrali, zatim prati granicu GUP-a do reke Save. Ovom zonom obuhvaćena su naselja: Umka, Ostružnica, Sremčica, Velika Moštanica, Rucka i Pećani.

V zona - ostružnički pravac

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

411

120

402

388

1.321

2

Stambeni objekti

517

157

508

485

1.667

3

Proizvodni objekti

581

173

570

554

1.878

4

Privredni objekti

683

203

670

651

2.207

5

Poslovno-uslužni objekti

805

240

782

758

2.585

6

Poslovno-komercijalni objekti

946

282

919

891

3.038

VI zona - centralno područje - Savsko-dunavska padina

Obuhvata celo područje gradske opštine Stari grad, deo područja gradske opštine Savski venac do Bulevara JNA, deo gradske opštine Vračar do Crvenog krsta, deo gradske opštine Zvezdara obuhvatajući i Mirijevo i deo područja gradske opštine Palilula na desnoj obali Dunava sa naseljima: Višnjica, Slanci, Veliko Selo.

Granice: od Mostarske saobraćajne petlje granica se nastavlja osovinom Bulevara Franše d'Eperea do Bulevara JNA, obuhvatajući kompleks Kliničko-bolničkog centra. Granica dalje prati osovinu Bulevara JNA do Krušedolske ulice, zatim Krušedolskom i Katanićevom do raskrsnice sa ulicom Maršala Tolbuhina, koju preseca i nastavlja Kursulinom ulicom, do ulice Save Kovačevića i sve do Crvenog krsta, nastavlja se Žičkom ulicom do Vojislava Ilića (koja čini granicu sa gradskom opštinom Zvezdara).

Ulicom Vojislava Ilića do Stanislava Sremčevića granica se vezuje na Bulevar revolucije.

Presecanjem Bulevara revolucije, granica se nastavlja na Batutovu ulicu do Hektorovićeve i osovinom ulice do Tihomira Višnjevca nastavlja se Budmanijevom ulicom, delom Koste Trifkovića, do ulice Ruže Jovanović, zatim ulicom Zeleno brdo, do raskrsnice sa Bajdinom ulicom, kojom se vezuje sa Bulevarom revolucije.

Osovinom Bulevara revolucije granica se nastavlja sve do benzinske pumpe V. M. Lug - nastavljajući Smederevskim putem do granice gradske opštine Zvezdara. Prati granicu opštine Zvezdara, do veze sa granicom opštine Palilula, kojom se završava na obali Dunava.

VI zona - centralno područje - Savsko-dunavska padina

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

  655

  439

189

416

1.699

2

Stambeni objekti

  818

  550

241

522

2.131

3

Proizvodni objekti

  923

  616

270

589

2.398

4

Privredni objekti

1.085

  726

319

693

2.823

5

Poslovno-uslužni objekti

1.279

  860

365

809

3.313

6

Poslovno-komercijalni objekti

1.506

1.011

430

951

3.898

VII zona - centralno područje - mokroluški sliv

Obuhvata deo područja gradske opštine Savski venac od Save obuhvatajući Senjak, Dedinje, Topčider, deo područja gradske opštine Voždovac do granice sa gradskom opštinom Zvezdara i gradskom opštinom Vračar, deo područja gradske opštine Zvezdara, obuhvatajući naselja V. M. Lug i M. M. Lug i deo gradske opštine Vračar.

Granice: od Čukaričkog zaliva pored Mlinsko-pekarske industrije preseca Radničku ulicu, duž Topčiderske reke pored Hipodroma preseca Bulevar vojvode Mišića, dalje u ulicu Sanje Živanović, Andre Nikolića pa preko Topčiderskog venca u Užičku do Železničke bolnice. Dalje Bulevarom mira, do ulice Mihajla Avramovića, pored Ortopedske bolnice do Raške ulice, pa Crnotravske do Bulevara JNA. Dalje delom Bulevara JNA, Beranskom, Bebelovom do Bulevara vojvode Stepe, do ulice Stražarska kosa (V. M. Lug), sve do Autoputa Beograd - Niš. Prati deo Autoputa do Partizanske ulice, pa Partizanskom ulicom do Bulevara revolucije (benzinska pumpa). Nadovezuje se na granicu VI zone (Zeleno brdo, Ruže Jovanović i dr.).

VII zona - centralno područje - mokroluški sliv

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

  655

  439

  623

  517

2.234

2

Stambeni objekti

  818

  550

  790

  651

2.809

3

Proizvodni objekti

  923

  616

  888

  734

3.161

4

Privredni objekti

1.085

  726

1.044

  864

3.719

5

Poslovno-uslužni objekti

1.279

  860

1.214

1.009

4.362

6

Poslovno-komercijalni objekti

1.506

1.011

1.427

1.187

5.131

VIII zona - centralno područje - topčiderski i makiški sliv

Obuhvata područje cele gradske opštine Rakovica, deo područja gradske opštine Savski venac sa delovima Dedinja, Banjice i Topčidera, deo područja gradske opštine Čukarica od Banovog brda do Ostružničkog mosta, obuhvatajući Adu Ciganliju i Makiš.

Granice: od Čukaričkog zaliva prati granicu za VII zonu do Bulevara vojvode Stepe pa do ulice Nova 8 (Jorgovanska) do Avalskog puta preseca ulicu Perice Ivanovića i dalje do granice GUP-a. Granicom GUP-a prema jugozapadu do Ibarske magistrale. Od Ibarske magistrale Beogradskom ulicom do ulaza u Sremčicu pa skreće trasom Železničke reke (obilazi naselje Sremčica) do ulice Stevana Filipovića i dalje do raskrsnice sa železničkom prugom Batajnica - Ostružnica, prati železničku prugu do reke Save.

VIII zona - centralno područje - topčiderski i makiški sliv

Red.br.

Namena zemljišta - objekta

Troškovi primarnog uređivanja zemljišta din/m2

Pripremanje zemljišta

Vodovod

Kanalizacija

Saobraćajne i javne i sl. površine

Ukupno

1

Obj. društv. stand.

  558

  439

333

  550

1.880

2

Stambeni objekti

  707

  550

425

  693

2.375

3

Proizvodni objekti

  797

  616

475

  782

2.670

4

Privredni objekti

  938

  726

558

  919

3.141

5

Poslovno-uslužni objekti

1.091

  860

648

1.076

3.675

6

Poslovno-komercijalni objekti

1.284

1.011

762

1.266

4.323

Član 9

Visina naknade za pogodnost koju zemljište - lokacija pruža po položaju, kao stvorenih vrednosti izgrađenosti i uređenosti prostora, utvrđuje se prema područjima grada određenim Odlukom o naknadi za korišćenje građevinskog zemljišta, odnosno prostornim jedinicama ili najbližom prostornom jedinicom kada prostorna jedinica nije određena po navedenoj odluci izraženo u bodovima i utvrđenoj vrednosti boda.

Član 10

Broj bodova za obračun naknade za pogodnost obračunava se po namenama i zonama utvrđenim Odlukom o naknadi za korišćenje građevinskog zemljišta i vrednost boda za obračun naknade utvrđuje se po namenama i zonama i iznosi:

Redbr.

Namena zemljišta - objekta

I zona

II zona

III zona

IV zona

(br. bod)

(din/
bod)

din/m2

(br. bod)

(din/
bod)

din/m2

(br. bod)

(din/
bod)

din/m2

(br. bod)

(din/
bod)

din/m2

1

Objekti društvtvenog standarda

276

 4,80

1.325

236

 4,00

  944

183

 3,20

  586

124

2,40

298

2

Stambeni objekti

276

 5,60

1.546

236

 4,80

1.133

183

 4,00

  732

125

3,20

400

3

Proizvodni objekti

193

11,20

2.162

172

 8,00

1.376

146

 4,00

  584

107

3,20

342

4

Privredni objekti

241

 9,60

2.314

215

 6,40

1.376

183

 4,00

  732

134

3,20

429

5

Poslovno-uslužni objekti

286

14,40

4.118

231

12,00

2.772

154

 9,60

1.478

 71

7,20

511

6

Poslovno-komercijalni objekti

357

19,20

6.854

236

16,00

4.624

193

12,80

2.470

 89

9,60

854

Obračun naknade po metru kvadratnom objekta vrši se množenjem broja bodova i vrednosti boda po ovom članu.

Za stambene objekte na područjima urbanističkih planova: Dedinja, Vračarskog platoa, dela "Mihajlovca" ograničenog ulicama: Kneza Višeslava, Petra Martinovića, Beogradskog bataljona i Žarkovačke i dela Novog Beograda, ograničenog Dunavom, Savom, železničkom prugom i Bulevarom umetnosti naknada za pogodnost se uvećava za 100%. Za poslovne objekte - prostore duž ulica: Knez Mihailove, Terazija, Kralja Milana, Bulevara kralja Aleksandra do Đerma, Prizrenske, Balkanske, Kneza Miloša i područja Slavije, naknada za pogodnost se uvećava za 50%.

Član 11

Troškovi izgradnje sekundarnih zajedničkih komunalnih objekata i mreže infrastrukture utvrđuju se za područje urbanističkog plana, bloka, odnosno zone građenja, do granica građevinskih parcela i srazmerno se raspoređuje investitorima prema površini objekta - prostora koji grade.

Ove troškove utvrđuje Direkcija posebnim obračunom troškova sekundarnog uređivanja građevinskog zemljišta za svako područje iz prethodnog stava.

Za komplekse zemljišta iz člana 6 stava 2 Odluke, na kojima su rešeni imovinsko-pravni odnosi, pored troškova za primarnu infrastrukturu po kvadratnom metru objekta, troškova za sekundarnu infrastrukturu po kvadratnom metru zemljišta, plaća se i naknada po kvadratnom metru zemljišta, uključujući i zemljište pod objektom za ranije učinjene troškove rešavanja imovinsko-pravnih odnosa, i to:

- 3.750,00 din/m2 zemljišta za područje Regulacionog plana Dedinje,

- 2.500,00 din/m2 zemljišta za područje "Golfa" i "Košutnjaka", područje park šume Zvezdara i Mirijeva,

- 1.500,00 din/m2 zemljišta za industrijske zone (Auto-put I; Gornji Zemun; Autoput Beograd - Niš; magistralni put Beograd - Pančevo, duž Kumodraške ulice),

- 1.000,00 din/m2 zemljišta za ostala gradska područja.

Investitori koji sami rešavaju imovinsko-pravne odnose ne plaćaju naknadu po kvadratnom metru zemljišta za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Član 12

Troškovi za ranije izvedene radove na uređivanju zemljišta obračunavaju se na osnovu podataka o izgrađenim objektima i mreži koja se zadržava po planskom dokumentu i vrednosti izvršenih radova na pripremanju zemljišta na osnovu posebnog obračuna, podataka i evidencija kojima raspolaže Direkcija.

Troškovi za ranije izvedene radove na uređivanju zemljišta kod individualne porodične stambene izgradnje (sa najviše tri stana, ukupne površine do 400 m2 obračunavaju se po zonama I do VIII i za svaku zonu iznose:

I zona:

1.500,00 din/m2

 

II zona:

1.100,00 din/m2

 

III zona:

1.000,00 din/m2

 

IV zona:

900,00 din/m2

 

V zona:

1.200,00 din/m2

 

VI zona:

1.450,00 din/m2

 

VII zona:

1.350,00 din/m2

 

VIII zona:

1.300,00 din/m2

 

osim lokacija na kojima sekundarno uređivanje građevinskog zemljišta za ovu izgradnju vrši Direkcija (Dedinje, Kamendin, Vračarski plato, Bežanijska kosa i Čukarička padina, odnosno lokacije koje budu uključene u Program uređivanja građevinskog zemljišta, koji realizuje Direkcija).

Član 13

Za individualne stambene objekte čiji su investitori fizička lica ukupna naknada se umanjuje po osnovu nedovoljne komunalne opremljenosti u naseljima - mesnim zajednicama za:

- 30% u naseljima - mesnim zajednicama: Pinosava, Rakovica selo, Veliki Mokri Lug, Kumodraž selo, Veliko selo, Slanci, Selo Mirijevo, Mali Mokri Lug, Beli potok, Zuce,

- 20% u naseljima - mesnim zajednicama: Rušanj, Kumodraž I, Kumodraž II, Velika Moštanica, Pećani,

- 10% u naseljima - mesnim zajednicama: Ovča, Resnik, Crveni barjak, Batajnica I, Batajnica II, Batajnica III, Surčin, Jajinci, Višnjica selo, Umka.

Za izgradnju objekta u naseljima - mesnim zajednicama koje se nalaze izvan granica Generalnog urbanističkog plana Beograda naknada se utvrđuje samo po osnovu opremljenosti objektima i mrežom primarne infrastrukture - pripremanje zemljišta, vodosnabdevanja, kanalizacije i saobraćajnica prema pripadajućim zonama iz ove odluke.

Član 14

Za investitore kojima se zemljište dodeljuje neposrednom pogodbom, ukupna naknada obračunata po ovoj odluci umanjuje se za 20% za objekte iz člana 1, alineja 1 ove odluke, čiji su investitori državni organi i organizacije, organi i organizacije jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave i organizacije koje obavljaju javnu službu a posluju sredstvima u državnoj svojini za objekte po nameni koji su u funkciji njihove delatnosti i za stanove Fonda solidarnosti.

Za izgradnju stanova za raseljavanje za potrebe Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP, crkvenog objekta i pratećih sadržaja uz crkvu naknada se obračunava u visini do 10% od naknade, osim za troškove sekundarnog uređivanja zemljišta koje investitor snosi u stvarnom iznosu.

Član 15

Naknada za izgradnju objekata za diplomatsko-konzularna predstavništva obračunava se na osnovu ove odluke, a u skladu sa odredbama Bečke konvencije i drugim međunarodno-pravnim propisima, uz uvažavanje principa reciprociteta.

Član 16

Naknadu za uređivanje građevinskog zemljišta po ovoj odluci plaća lice koje je pravosnažnim aktom dobilo građevinsko zemljište na korišćenje radi izgradnje trajnog ili privremenog objekta, odnosno lice koje je dobilo pravo građenja trajnog ili privremenog objekta, pravno važećim aktom nadležnog organa, lice u postupku legalizacije bespravno izgrađenog objekta po posebnom zakonu, kao i lice koje vrši promenu namene izgrađenog prostora.

Lica iz stava 1 ovog člana koja su ostvarila pravo izgradnje privremenog objekta nemaju pravo na povraćaj uplaćene naknade za uređivanje gradskog građevinskog zemljišta prilikom rušenja - uklanjanja objekta radi privođenja zemljišta planiranoj nameni.

Član 17

Naknada se obračunava po metru kvadratnom korisne površine objekta čija se izgradnja predviđa planskim dokumentom, odnosno koja je određena Glavnim arhitektonsko-građevinskim projektom ili Projektom izvedenog stanja na sledeći način:

- Korisna površina predstavlja podnu površinu objekta pomnoženu odgovarajućim koeficijentima određenim u daljem tekstu ovog člana, prema nameni i funkciji prostora. Pri tom se u površinu uračunavaju i sve površine u nišama prozora, izloga, radijatora, ugrađenih delova nameštaja i slično, s tim da se za isti prostor ne primenjuju dve redukcije (npr. redukcija po visini i po nameni).

- Sve korisne površine računaju se prema merama između finalno obrađenih površina zidova. Ukoliko se mere površina uzimaju između neobrađenih zidova, odnosno iz projekta (crteža), onda se tako izračunate površine umanjuju za 3%. Ovo smanjenje se ne primenjuje ako su zidovi od prefabrikovanih elemenata, čije finalno obrađene površine ne povećavaju debljinu zida označenu na crtežu, ukoliko su projektom predviđeni neobrađeni zidovi, kao i ukoliko se mere uzimaju iz Projekta izvedenog stanja.

- Površina objekata društvenog standarda je površina svih radnih, pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama.

- Stambena površina je zbir svih podnih površina u stanovima u kolektivnoj stambenoj zgradi (izuzimajući komunikacije i zajedničke prostorije), stanova u stambeno-poslovnim objektima, svih podnih površina u porodičnoj stambenoj zgradi (uključujući komunikacije i pomoćne prostorije).

- Površina proizvodnog prostora je površina svih radnih, pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama i pratećim poslovnim, odnosno kancelarijskim prostorom, čija površina ne prelazi 25% od ukupne površine.

- Površina privrednog prostora je površina svih radnih, pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama i pratećim poslovnim, odnosno kancelarijskim prostorom, čija površina ne prelazi 25% od ukupne površine.

- Površina poslovno-uslužnog prostora je površina svih radnih , pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama.

- Površina poslovno-komercijalnog prostora je površina svih radnih, pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama.

- Površina objekata diplomatsko-konzularnih predstavništava (ambasada) i rezidencija je površina svih radnih, pomoćnih i pratećih prostorija sa pripadajućim komunikacijama.

- Koeficijenti za obračun korisne površine su:

I - Za zatvorene prostore:

1. Koeficijent 1,50

   1.1. sve prostorije sa visinom 4,00 m ili više

2. Koeficijent 1,00

   2.1. sve stambene površine, izuzev stambenih površina na podrumskim i potkrovnim etažama,

   2.2. podne površine svih radnih i pomoćnih prostorija i pripadajućih komunikacija poslovnog prostora, proizvodnog prostora, objekata društvenog standarda i objekata diplomatsko-konzularnih predstavništava i rezidencija.

3. Koeficijent 0,75

   3.1. otvorene galerije u zatvorenom prostoru, bez obzira na namenu,

   3.2. površine u podrumskim etažama u porodičnoj stambenoj zgradi,

   3.3. stambene površine u podrumskim etažama,

   3.4. magacinski prostor u proizvodnim i poslovnim objektima,

   3.5. staklenci (staklene bašte), sa zastakljenim stranama i zastakljenim krovom.

4. Koeficijent 0,50

   4.1. garaže obračunate samo za garažno mesto bez komunikacija,

   4.2. prolazi u okviru objekata,

   4.3. svi pomoćni objekti uz porodične stambene objekte (ostave, šupe...),

   4.4. otvoreni bazeni i otvoreni sportski tereni u porodičnoj stambenoj izgradnji,

   4.5. magacinski prostor u proizvodnim i poslovnim objektima u podzemnim etažama,

   4.6. nadstrešnice.

5. Koeficijent 0,25

   5.1. objekti javne namene: rekreativno-sportski objekti i objekti zabave i razonode na otvorenom prostoru.

II - Za otvorene prostore - tabela 1:

 

Otvoreni prostori

Koeficijenti

nepokriveni

pokriveni

 6.

Zatvoreni sa sve četiri vertikalne strane

0,80

1,00

 7.

Zatvoreni sa tri vertikalne strane

0,60

0,80

 8.

Zatvoreni sa dve vertikalne strane

0,40

0,60

 9.

Zatvoreni sa jedne vertikalne strane

0,20

0,40

10.

Nadstrešnice

-

0,25

Za svaku zastakljenu stranu koeficijent iz tabele 1 se povećava za 0,10.

Za visinu 4,00 m ili više primenjuje se koeficijent 1,50.

III - Korisne površine prostora ispod kosih ravni:

11. Koeficijent 0,00 - neupotrebljiva zona

    11.1. visina manja od minimalne visine nazitka koja je u funkciji nagiba (kod krova bez nazitka) do visine 1,50 m.

12. Koeficijent 0,75 - zona svih namena

    12.1. visina od 1,50 m do visine 2,50 m.

13. Koeficijent 1,00 - zona svih namena

    13.1. od visine 2,50 m.

Za visinu 4,00 m ili više primenjuje se koeficijent 1,50.

Na ovako obračunate korisne površine primenjuju se jedinični iznosi naknade po namenama obračunate po ovoj odluci.

Član 17a

Investitor koji ruši postojeći legalno izgrađen objekat i gradi novi, u skladu sa planskim aktom, plaća naknadu za uređivanje građevinskog zemljišta za razliku u površini između objekta koji gradi i legalno izgrađenog objekta koji se ruši.

Član 18

Naknada utvrđena ovom odlukom podleže usklađivanju do dana zaključivanja ugovora ukoliko pokazatelj rasta cena na malo koji objavljuje Gradski zavod za statistiku i informatiku, obračunat kumulativno, od dana stupanja na snagu odluke pređe 10% ili ukoliko se promeni kurs dinara u odnosu na evro za više od 10% u odnosu na utvrđeni kurs na dan stupanja na snagu odluke.

Usklađivanje u smislu stava 1 ovog člana vršiće se za procenat koji prelazi 10%.

Ukoliko dođe do povećanja po oba osnova iz stava 1 ovog člana, usklađivanje će se vršiti po jednom osnovu, i to prema većem procentu povećanja.

U slučajevima dodele zemljišta na korišćenje u postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda putem javnog oglasa, usklađivanje u smislu ovog člana vrši se do dana javnog nadmetanja odnosno otvaranja ponuda, ukoliko ugovor bude zaključen u propisanom roku.

Član 19

Naknada obračunata po ovoj odluci plaća se jednokratno ili u ratama.

U slučaju plaćanja naknade jednokratnom uplatom u roku od 15 dana od dana obračuna, investitor ima pravo na umanjenje naknade za 30%.

Pravo na umanjenje iz stava 2 ovog člana ima i investitor koji gradi fazno, za plaćanje svake faze kao celine, investitor koji plaćanje naknade vrši u ratama za preostali neplaćeni deo naknade koji plaća odjednom, kao i investitor koji vrši plaćanje naknade po konačnom obračunu.

U slučaju plaćanja naknade u ratama, investitor vrši plaćanje na sledeći način:

- prvu ratu u visini od 20% od obračunate naknade u roku od 15 dana od dana obračuna,

- preostali iznos obračunate naknade u jednakim mesečnim, odnosno kvartalnim ratama, u roku do 36 meseci za pravna lica, odnosno do 60 meseci za fizička lica. Rate podležu usklađivanju prema pokazatelju rasta cena na malo, koji objavljuje Gradski zavod za statistiku i informatiku, od datuma obračuna do datuma plaćanja.

- ukoliko investitor plaća naknadu u ratama, u periodu do 12 meseci, stiče pravo na umanjenje od 15% od obračunate naknade. Ovako obračunatu naknadu, investitor je dužan da plati na sledeći način: prvu ratu u visini od 20% utvrđene naknade, u roku od 15 dana od dana obračuna, a preostali iznos obračunate naknade, u 11 jednakih mesečnih rata. Rate podležu usklađivanju prema pokazatelju rasta cena na malo, koji objavljuje Gradski zavod za statistiku i informatiku, od datuma obračuna do datuma plaćanja.

Radi obezbeđenja naknade u ratama, investitor - pravno lice, dužan je da Direkciji dostavi jedan od instrumenata obezbeđenja plaćanja: bankarsku garanciju "bez prigovora" i naplativu "na prvi poziv", sa klauzulom o uključenju valorizacije u garanciju; akceptne naloge (overene i potpisane) sa ovlašćenjem da ih Direkcija popuni i pusti na naplatu; hipoteku u korist Direkcije ili drugi instrument obezbeđenja koji odredi Direkcija pri ugovaranju, a u skladu sa propisima.

Utvrđuje se diskreciono pravo Direkcije da u svakom pojedinačnom slučaju izvrši odabir instrumenata obezbeđenja plaćanja iz prethodna dva stava.

Član 20

Direkcija može odobriti investitoru da obaveze na ime naknade izmiri i putem kompenzacije - imovinom (stambeni, poslovni i drugi prostor) ili izvođenjem radova na objektima iz Programa uređivanja građevinskog zemljišta koji se ustupaju po zakonom propisanom postupku.

Imovina iz prethodnog stava mora biti useljiva i besteretna, osim u slučaju kada je investitor pravno lice čiji je osnivač Republika Srbija ili grad Beograd.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, investitor nema pravo na umanjenje naknade iz člana 19 Odluke.

Troškove kompenzacije (overa ugovora, porez na prenos apsolutnih prava i dr.) snosi investitor.

Član 21

Učesnici u postupku davanja na korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, plaćaju depozit ili polažu bankarsku garanciju "bez prigovora" naplativu "na prvi poziv" na iznos depozita, sa rokom važnosti do 90 dana, od dana njenog izdavanja.

Uplaćeni depozit smatra se delom izmirenja obaveze na osnovu naknade i tretira se na isti način na koji investitor izmiruje ukupnu naknadu u skladu sa članom 19 Odluke.

Član 22

Kod plaćanja u ratama, uplata iznosa od 20% predstavlja jedan od uslova za dobijanje građevinske dozvole.

Zaključenje ugovora i plaćanje naknade za uređivanje gradskog građevinskog zemljišta po konačnom obračunu predstavlja jedan od uslova za dobijanje upotrebne dozvole.

Član 23

Pri promeni namene izgrađenih prostora korisnik plaća razliku u visini naknade na ime troškova uređivanja građevinskog zemljišta saglasno odredbama ove odluke.

Član 23a

U slučaju kada investitor ostvari pravo na povraćaj uplaćenih sredstava na ime naknade za uređivanje zemljišta, obračun se vrši tako što se uplaćena sredstva na dan uplate, preračunavaju u plaćenu površinu po kvadratnom metru. Za tako dobijenu površinu obračunava se naknada po važećoj Odluci na dan obračuna, odnosno na dan povraćaja sredstava, što predstavlja iznos sredstava za povraćaj.

Obračunata sredstva, Direkcija vraća investitoru, ukoliko isti nije dužnik Direkciji ni po kom osnovu, po uplati sredstava od novog investitora (ukoliko lokacija ide na novu dodelu). Povraćaj sredstava može se izvršiti na rate ili putem imovine Direkcije, uz saglasnost investitora.

Ukoliko je investitor istovremeno i dužnik i poverilac Direkcije, povraćaj sredstava se vrši isključivo kompenzacijom, pod jednakim uslovima, odnosno iznos dobijen primenom stava 1 ovog člana deli se sa iznosom naknade za lokaciju za koju nije plaćena naknada i tako pokriva površina po kvadratnom metru na toj lokaciji.

Član 24

Ova odluka primenjivaće se na sve zaključene ugovore o uređivanju zemljišta sa investitorima - korisnicima zemljišta za obračun naknade koja nije izmirena po presečnim i konačnim obračunima do dana stupanja na snagu ove odluke.

Član 25

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o razradi merila, načinu obračuna i ugovaranja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta ("Službeni list grada Beograda", br. 20/98, 17/99 i 15/2001).

Član 26

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Beograda".

 

Samostalni član Odluke o izmenama i dopunama
Odluke o razradi merila, načinu obračuna i ugovaranja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta

("Sl. list grada Beograda", br. 27/2002)

Član 18

Ova odluka primenjuje se i na obračun naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, koja nije plaćena do dana njenog stupanja na snagu.

Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, investitori koji su zaključili ugovore mogu svoju obavezu na ime naknade za uređivanje gradskog građevinskog zemljišta, platiti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, po odredbama koje su važile do dana njenog stupanja na snagu.

U slučajevima kada je postupak javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda započet pre stupanja na snagu ove odluke, obračun naknade vršiće se po odredbama koje su važile do dana njenog stupanja na snagu.

Član 19

Ovlašćuje se Komisija za propise Skupštine grada Beograda da utvrdi prečišćen tekst ove odluke.

Član 20

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Beograda".