PRAVILNIK

O PROGRAMU MATERNJEG JEZIKA ZA PRIPADNIKE NACIONALNIH MANJINA KAO OSNOVNOG, IZBORNOG I FAKULTATIVNOG PREDMETA ZA PRVI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA

("Sl . list AP Vojvodine", br. 11/2003)

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuje se program maternjeg jezika za pripadnike mađarske, slovačke, rumunske, rusinske i hrvatske nacionalne manjine, kao osnovnog i izbornog predmeta, ukrajinskog jezika kao izbornog predmeta i slovačkog jezika kao fakultativnog predmeta za učenike drugih nacionalnosti, a što škola može da propiše Školskim programom, za prvi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja.

Program iz stava 1 ovog člana sastavni je deo pravilnika.

Član 2

Program iz člana 1 ovog pravilnika primenjivaće se od školske 2003/2004. godine.

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".

PROGRAM HRVATSKOG JEZIKA
OSNOVNI PREDMET
HRVATSKI JEZIK

Uvodne napomene

• Za intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj učenika, materinski jezik ima bitni značaj. U svim situacijama i u svakoj životnoj dobi komunikacija bez jezika je teško zamisliva. Od kvalitete komunikacije u velikoj mjeri ovisi prosperitet pojedinca, pa i društva u cjelini.

• Materinski jezik omogućuje učeniku stvaranje svijesti o sebi, drugima i okruženju, istodobno razvijajući samopoštovanje i samopouzdanje.

• Mišljenje i jezik su bitno povezani. Razvijanje jezičnih kompetencija u izravnoj je vezi s razvojem saznanih sposobnosti uopće, kao i s razvojem mišljenja u najširem smislu riječi. Učenje jezika, jezičnih struktura i funkcija značajno je efikasnije kada se jezik predstavi kao prirodno funkcionalno sredstvo komunikacije nego kada se jezične konvencije uče izolirano izvan konteksta.

• Istodobno u svakom trenutku mora se imati na umu da znanja stečena u nastavi materinskog jezika predstavljaju neophodnu osnovu za nastavu i učenje u svim drugim oblastima i predmetima. Različiti vidovi uporabe jezika također se unapređuju nastavom ostalih predmeta.

• U ovom dokumentu ciljevi i ishodi za hrvatski jezik definirani su u suglasju o Općim osnovama školskog programa. Oni su predstavljeni u osam kategorija: 1. jezična recepcija, koja uključuje slušanje i čitanje, 2. jezična produkcija, koja uključuje govor i pisanje, 3. interakcija, 4. medijacija, 5. interpretacija (interakcija sa tekstom), 6. znanja o jeziku, 7. znanja o književnosti i 8. medijska pismenost.

• Nastava hrvatskog jezika za učenike treba predstavljati izvor zadovoljstva. Iako se stupanj zadovoljstva i uživanja ne može jednostavno izmjeriti, može se uočiti, a samim tim i poticati kroz nove, znanstvene i metodološke utemeljene i dobro usaglašene pristupe nastavi.

Cilj i ishodi nastave hrvatskog jezika na koncu prvog razreda

Cilj nastave hrvatskog jezika u prvom razredu jeste da učenik savlada tehniku čitanja i pisanja na elementarnoj razini, kao i da potiče korištenje jezičnih kompetencija za organiziranje i proširivanje vlastitih znanja i izražavanja iskustava.

ISHODI NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA NA KONCU PRVOG RAZREDA (1)

Jezične aktivnosti

Po završetku prvog razreda učenik:

slušanje

• identificira rečenice, riječi, slogove i glasove u hrvatskom jeziku

• razumije jednostavne upute i reagira na njih na odgovarajući način

jezična recepcija

• sluša kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja i rječnik

• uočava vezu govora s neverbalnim oblicima komunikacije

čitanje

• Vlada tehnikom početnog čitanja:

- vezuje glasove za slova

- vezuje slova u riječ

- čita rečenicu kao cjelinu

- poštuje točku, zarez, upitnik, uzvičnik, dvije točke

- uočava cjelinu i dijelove teksta (naslov i pasuse)

• čita kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja, maštu i rječnik

govor

• pravilno izgovara glasove, riječi i izraze i pravilno intonira rečenicu

• jednostavno i jasno formulira iskaz

• saopćava informacije, daje jednostavna objašnjenja i upute, priča o događaju iz osobnog iskustva

• izražava misli, ideje, osjećanja i stavove o raznim temama iz neposrednog okruženja i svijeta mašte.

• recitira, govori po ulogama

jezična produkcije

Pisanje

• piše štampanim i pisanim slovima na pismu hrvatskog jezika

• pravilno oblikuje slova i povezuje ih u riječi

• odvaja riječi prilikom pisanja

• pravilno uporabljuje točku, upitnik, uzvičnik, zarez (pri nabrajanju)

• rabi veliko slovo na početku rečenice i u pisanju vlastitih imena i imena naselja

• izdvaja naslov i pasuse

• pravilno se potpisuje

• piše kratke tekstove s različitim namjenama zasnovane na vlastitom iskustvu i svijetu mašte.

Interakcija

• zna tražiti riječ i oslovljava sugovornika na odgovarajući način

• sudjeluje u razgovoru držeći se teme

• vodi računa o stavu tijela, gestikulaciji i mimici

• postavlja pitanja i daje odgovore pridržavajući se konzervacijskih uzusa (2)

• traži objašnjenje/ponašanje onoga što ne zna, ili mu nije jasno

• umije obaviti telefonski razgovor (pozvati nekoga i odgovoriti na poziv)

• zna napisati poruku, pismo, razglednicu, pozivnicu

Medijacija

• umije preoblikovati i prenositi sadržaje kraćih tekstova uz pomoć verbalnih i neverbalnih sredstava

• daje naslov tekstu, slici, stripu

Interpretacija/interakcija s tekstom

• koristi vlastito znanje i iskustvo da bi razumio ono što čita

• izdvaja glavne aktere, vrijeme i mjesto radnje i slijed događaja

• razlikuje pozitivne od negativnih junaka

• izražava vlastiti utisak (mišljenje) stav o pročitanom

• razlikuje stvarno od imaginarnog

Znanje o jeziku

• shvaća značaj jezika, shvaća da postoje različiti jezici i da oni imaju istu vrijednost

• prepoznaje glasove hrvatskog jezika i slova

• uočava riječi kao posebne cjeline, uočava rečenicu kao cjelinu

• razlikuje obavještajnu, upitnu i uzvičnu rečenicu

• razlikuje potvrdnu i odričnu rečenicu

• uočava skupove riječi s ije i je

Znanja o jeziku

• uočava da neke riječi imaju isto značenje: uočava riječi suprotnog značenja

• posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovoj dobi

Znanja o književnosti

• razlikuje osnovne vrste književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča)

Medijska pismenost

• poznaje i koristi različite medije (npr. novine i časopise, filmove, TV emisije, kompakt-diskove, i s• ., namijenjene djeci) radi informiranja, obrazovanja i zabave

• obrazlaže na elementarnoj razini svoj stav u obranu medijskih sadržaja/poruka (npr. dopada mi se/ne dopada mi se i zašto)

(1) Pojedinačno nabrajanje/izdvajanje ishoda predstavljenih u tablici ne znači da se oni realiziraju izolirano, svaki za sebe, naprotiv tijekom svake nastavne aktivnosti istodobno se radi na realizaciji nekoliko ishoda, odnosno grupa ishoda.

Tematske cjeline i sadržaji

Kroz tri velike tematske cjeline (zajedničke za sve oblasti-predmete u prvom razredu) - JA, DRUGI, OKRUŽENJE - realiziraju se slijedeći nastavni sadržaji:

1. Početno čitanje i pisanje - usvajanje štampanih i pisanih slova latinice;

Svladavanje tehnike početnog čitanja i pisanja;

2. Usmena komunikacija (govorenje, slušanje, interakcija, medijacija);

3. Pismena komunikacija (čitanje, pisanje, interakcija, medijacija);

4. Interpretacija - interakcija sa tekstom;

5. Znanja o jeziku;

6. Znanja o književnosti;

7. Medijska pismenost;

Važna napomena

Svi nastavni sadržaji realiziraju se na kratkim tekstovima različitih vrsta i formi, prilagođenim dobu učenika. Tekstovi mogu biti originalni ili prevedeni, književni ili neknjiževni, iz autorske ili iz narodne (usmene) književnosti. Književne tekstove treba obraditi iz korpusa poznatih i priznatih pisaca za djecu (npr. Balog, Parum, Vitez), vodeći računa da poruke odabranih tekstova budu u skladu s ciljevima obrazovanja navedenim u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja), principima obrazovnog procesa, općim ciljevima i općim ishodima obavezatnog obrazovanja (navedenim u Opštim osnovama školskog programa) i ciljevima i ishodima nastave materinskog jezika (navedenim u ovom dokumentu).

Aktivnosti učenika

1. Igre slovima, riječima i slikama. Igre slovnih kombinacija

Sluša, promatra, uspoređuje i manipulira slovima i slikama. Imenuje i čita slova. Pravi riječi od slova, rjeđa slagalice od slova i slika, pravi rečenice od riječi isječenih iz tiska, izmišlja priču na osnovu slike, rješava rebuse, zagonetke, križaljke (prilagođene dobu učenika). Sjecka, savija, lijepi, docrtava, ukrašava i modelira.

2. Rimovanje riječi i grupa riječi

Samostalno osmišljava stihove uz pomoć ponuđenih rimovanih riječi (npr. snijeg/brijeg, svukuda/tuda i sl .)

3. Osmišljavanje priče

Osmišljava vlastitu priču u čijem je sadržaju globalna shema bajke, priča koja je odrađena na satu.

4. Govorne igre inspirirane doživljajem pročitanog/odslušanog teksta

Može dati drugačiji naslov, izmisli drugačiji početak i konac ponuđenog teksta.

5. Slikovno dočaravanje, pogađanje opisanog

Opisuje, na osnovu onoga što je vidjelo, doživjelo, osjetio, čega se sjeća, ili što želi, bića, predmete, situacije, prostore. Na osnovu odslušanog opisa prepoznaje bića, predmete, situacije, prostore...

6. Ulančavanje riječi

Aktivno sudjeluje u lancu pričanja poznate i izmišljene priče.

7. Dramske igre

Uz instrukcije, realizira jednostavnije govorne uloge sudionika dramske radnje u grupnoj scensko-izvođačkoj aktivnosti. Igre pokretom, pantomima, igre uloga...

8. Recitiranje

Recitira kraću pjesmu primjerenu uzrastu

9. Lutkarske igre

Sudjeluje u realizaciji jednostavnih kraćih scena lutkarskog kazališta, s poznatim ili izmišljenim likovima ili sadržajima, sinhronizirajući pokrete ruku i modulacije glasa u oživljavanju lutke.

10. Grafičko oblikovanje teksta

Samostalno ili u grupi pravi kolaže novine na teme iz nastave, školskog života i slobodnih aktivnosti.

11. Igre asocijacije

Odgovara jednostavnim asocijacijama u vidu jedne ili nekoliko riječi na ponuđeni pojam, uz pokušaj objašnjavanja takvog asocijativnog razmišljanja

12. Pravljenje rječnika

Pravi rječnik svojih omiljenih riječi, ili rječi koje najčešće čuje

13. Naracija

Izmišlja priče

14. Korištenje informacija i organiziranje informacija

Formira i vodi adresar i telefonski podsjetnik; pravi katalog knjiga koje ima (ili ih je pročitao). Pravi biblioteku odjela, igroteku, cedeteku i sl .

15. Metajezične igre

Osmišljava vlastiti jezik/pismo i predstavlja ih drugima.

16. Igre zamjene mjesta

Igra ulogu učitelja, trgovaca, liječnika...

17. Bogaćenje aktivnog rječnika

Sudjeluje u održavanju govornog niza započinjući riječ glasom/slogom kojim je završena prethodna. Traži riječi suprotnog značenja, riječi koji znače umanjeno, riječi istog oblika, a različitog značenja, itd.

18. Glasovne igre

Podražava zvukove iz prirode i "govora" životinja. Prepoznaje drugara samo po boji glasa. (Znaš li tko govori?)

Napomena: Uz ove specifične aktivnosti, na satovima hrvatskog jezika mogu se koristiti i aktivnosti koje su pobrojane u drugim predmetima.

Aktivnosti nastavnika

Sposobnost i privilegija učitelja da predaje više predmeta u prvom ciklusu u prvom razredu ima poseban značaj. Ta višepredmetna osposobljenost omogućuje interdisciplinarni način rada u formiranju, učvršćivanju i povezivanju znanja. Učitelj sam odabira postupak koji će primjenjivati u nastavi početnog čitanja i pisanja (monografski, grupnu obradu slova ili kompleksni postupak). Pri odabiru postupka učitelj ima u vidu potrebe djece s kojima radi, njihova predznanja, kao i vlastita iskustva u primjeni pojedinih postupaka.

Jednako je slobodan u odabiru ponuđenih tema i sadržaja i njihovom povezivanju s temama i sadržajima drugih predmeta.

U suvremenoj školi uloga nastavnika se mijenja i usložava. Njegova nastavnička uloga ostaje, ali pored toga što prenosi informacije, izlaže gradivo i prezentira sadržaj, on i vodi nastavni proces i organizira nastavne aktivnosti, pa samim tim postaje jedan od partnera u pedagoškoj komunikaciji.

Preporučena literatura:

Učitelj sam odabira neophodan materijal i nastavna sredstva za realizaciju nastavnih ishoda pri tome je dopušteno vršiti odabir materijala iz postojećih početnica, čitanki, vježbenica, nastavnih listića, časopisa za djecu (npr. Smib, Cvitak i slično.)

Preporučena dodatna literatura:

Ivić, I. Pešikan, A. Janković, S. Kijevčanin, S (1997): Aktivno učenje, Beograd, Institut za psihologiju Marinković, S. (1998): Metodika kreativne nastave srpskog jezika i književnosti, Beograd, Kreativni centar

Vujović, M. Stojaković, S. Marjanović, D. Stojković, N. (1992): Daroviti učenici, Nova prosveta

Bikić: Priručnik za učitelje uz udžbenik hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb

Ham: Riječnik hrvatskog jezika, Školska gramatika hrvatskog, jezika, Školska knjiga, Zagreb

Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb

Čudina, Obradović: Igrom do čitanja, ) igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja u djece od 3. do 10. godina života, Školska knjiga, Zagreb

Horvat-Vukelja, Pribić: Slikopriče, Školska knjiga, Zagreb

Skupina autora: Učimo hrvatski 1, kazeta, Školska knjiga, Zagreb

Šabić, Vitez, Baričević i suradnici: Priručnik uz hrvatsku početnicu, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Marjanović: Gdje stanuju priče, čitanka, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Marjanović: Priručnik uz početnicu za učitelje, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Mumlek: Lektira u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb

IZBORNI PREDMET
PROGRAM ZA HRVATSKI JEZIK SA ELEMENTIMA
NACIONALNE KULTURE

Uvodne napomene

• Nastava hrvatskog jezika jeste i razvijanje pozitivnih osjećanja prema hrvatskom jeziku uz razvoj komunikativne kompetencije na hrvatskom jeziku. To se postiže kroz komunikativnu nastavu.

• Upoznavanje sa hrvatskom književnošću mogu se učenici upoznavati na ćiriličnom pismu.

Cilj i ishodi nastave hrvatskog jezika na koncu prvog razreda

Cilj nastave hrvatskog jezika u prvom razredu jeste da učenik potiče korištenje jezičkih kompetencija za organiziranje i proširivanje vlastitih znanja i izražavanja iskustava.

ISHODI NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA NA KONCU PRVOG RAZREDA (1)

Jezične aktivnosti

Po završetku prvog razreda učenik:

slušanje

• identificira rečenice, riječi, slogove i glasove u hrvatskom jeziku

• razumije jednostavne upute i reagira na njih na odgovarajući način

jezična recepcija

• sluša kratke tekstove različitih vrsta primjerene uzrastu, prikupljajući informacije, bogateći znanja i rječnik

• uočava vezu govora s neverbalnim oblicima komunikacije

govor

• pravilno izgovara glasove, riječi i izraze i pravilno intonira rečenicu

• jednostavno i jasno formulira iskaz

• saopćava informacije, daje jednostavna objašnjenja i upute, priča o događaju iz osobnog iskustva

• izražava misli, ideje, osjećanja i stavove o raznim temama iz neposrednog okruženja i svijeta mašte.

• recitira, govori po ulogama

Jezična produkcija

Interakcija

• zna tražiti riječ i oslovljava sugovornika na odgovarajući način

• sudjeluje u razgovoru držeći se teme

• vodi računa o stavu tijela, gestikulaciji mimici

• postavlja pitanja i daje odgovore pridržavajući se konzervacijskih uzusa (2)

• traži objašnjenje/ponašanje onoga što ne zna, ili mu nije jasno

• umije obaviti telefonski razgovor (pozvati nekoga i odgovoriti na poziv)

Medijacija

• umije preoblikovati i prenositi sadržaje kraćih tekstova uz pomoć verbalnih i neverbalnih sredstava

• daje naslov tekstu, slici, stripu

Interpretacija/interakcija s tekstom

• izdvaja glavne aktere, vrijeme i mjesto radnje i slijed događaja

• razlikuje pozitivne od negativnih junaka

• izražava vlastiti utisak (mišljenje) stav o pročitanom

• razlikuje stvarno od imaginarnog

Znanje o jeziku

• shvaća značaj jezika, shvaća da postoje različiti jezici i da oni imaju istu vrijednost

• uočava riječi kao posebne cjeline, uočava rečenicu kao cjelinu

• razlikuje obavještajnu, upitnu i uzvičnu rečenicu

• razlikuje potvrdnu i odričnu rečenicu

• uočava da neke riječi imaju isto značenje: uočava riječi suprotnog značenja

• posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovoj dobi

Znanja o književnosti

• razlikuje osnovne vrste književnog izražavanja (stih i proza, pjesma i priča)

Medijska pismenost

• poznaje i koristi različite medije (npr. slikovnice, filmove, TV emisije, kompakt-diskove, i sl ., namijenjene djeci) radi informiranja, obrazovanja i zabave

• obrazlaže na elementarnoj razini svoj stav u odbranu medijskih sadržaja/poruka (npr. dopada mi se/ne dopada mi se i zašto)

Aktivnost učenika

1. Igre riječima i slikama.

Sluša, promatra, uspoređuje i manipulira slikama, izmišlja priču na osnovu slike, (prilagođene dobu učenika). Sjecka, savija, lijepi, docrtava, ukrašava i modelira.

2. Rimovanje riječi i grupa riječi

Samostalno osmišljava stihove uz pomoć ponuđenih rimovanih riječi (npr. snijeg/brijeg, svakuda/tuda i sl .)

3. Osmišljavanje priče

Osmišljava vlastitu priču u čijem je sadržaju globalna shema bajke, priča koja je odrađena na satu.

4. Govorne igre inspirirane doživljajem odslušanog teksta

Može dati drugačiji naslov, izmisli drugačiji početak i konac ponuđenog teksta.

5. Slikovno dočaravanje; pogađanje opisanog

Opisuje, na osnovu onoga što je vidjelo, doživjelo, osjetio, čega se sjeća, ili što želi, bića, predmete, situacije, prostore... Na osnovu odslušanog opisa prepoznaje bića, predmete, situacije, prostore...

6. Ulančavanje riječi

Aktivno sudjeluje u lancu pričanja poznate i izmišljene priče.

7. Dramske igre

Uz instrukcije, realizira jednostavnije govorne uloge sudionika dramske radnje u grupnoj scensko-izvođačkoj aktivnosti. Igre pokretom, pantomima, igre uloga...

8. Recitiranje

Recitira kraću pjesmu primjerenu dobu učenika

9. Lutkarske igre

Sudjeluje u realizaciji jednostavnih kraćih scena lutkarskog kazališta, s poznatim ili izmišljenim likovima ili sadržajima, sinkronizirajući pokrete ruku i modulacije glasa u oživljavanju lutke.

10. Grafično oblikovanje teksta

Samostalno ili u grupi pravi kolaže novine na teme iz nastave, školskog života i slobodnih aktivnosti.

11. Igre asocijacije

Odgovara jednostavnim asocijacijama u vidu jedne ili nekoliko riječi na ponuđeni pojam, uz pokušaj objašnjavanja takvog asocijativnog razmišljanja.

12. Pravljenje rječnika

Pravi rječnik svojih omiljenih riječi, ili rječnik riječi koje najčešće čuje.

13. Naracija

Izmišlja priče

14. Metajezičke igre

Osmišljava vlastiti jezik i predstavlja ih drugima

15. Igre zamjene mjesta

Igra ulogu učitelja, trgovaca, liječnika...

16. Bogaćenje aktivnog rječnika

Sudjeluje u održavanju govornog niza započinjući riječ glasom/slogom kojim je završena prethodna.

Traži riječ suprotnog značenja, riječi koji znače umanjeno, riječi istog oblika, a različitog značenja, itd.

18. Glasovne igre

Podražava zvukove iz prirode i "govor" životinja. Prepoznaje drugara samo po boji glasa. (Znaš li tko govori?)

Napomena: Uz ove specifične aktivnosti, na satovima hrvatskog jezika mogu se koristiti aktivnosti koje su pobrojane u drugim predmetima.

Aktivnosti nastavnika

Sposobnost i privilegija učitelja da predaje više predmeta u prvom ciklusu u prvom razredu ima poseban značaj. Ta višepredmetna osposobljenost omogućuje interdisciplinarni način rada u formiranju, učvršćivanju i povezivanju znanja. Pri odabiru postupka učitelj ima u vidu potrebe djece s kojima radi, njihova predznanja, kao i vlastita iskustva u primjeni pojedinih postupaka.

Jednako je slobodan u odabiru ponuđenih tema i sadržaja i njihovom povezivanju s temama i sadržajima drugih predmeta.

Preporučena literatura:

Učitelj sam odabira neophodan materijal i nastavna sredstva za realizaciju nastavnih ishoda. Pri tome je dopušteno vršiti odabir materijala iz postojećih početnica, čitanki, vježbenica, nastavnih listića časopisa za djecu (npr. Smib, Cvitak i slično.), vodeći računa da poruke odabranih tekstova budu u skladu s ciljevima obrazovanja (navedenim u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja), principima obrazovnog procesa, općim ciljevima i općim ishodima obavezatnog obrazovanja (navedenim u Opštim osnovama školskog programa) i ciljevima i ishodima nastave materinskog jezika (navedenim u ovom dokumentu)

Preporučena dodatna literatura:

Ivić, I, Pešikan, A, Janković, S, Kijevčanih, S (1997): Aktivno učenje, Beograd, institut za psihologiju

Marinković, S. (1998): Metodika kreativne nastave srpskog jezika i književnosti, Beograd, Kreativni centar

Vujović, M, Stojaković S, Marjanović D, Stojković, N. (1992): Daroviti učenici, Nova prosveta

Bikić: Priručnik za učitelje uz udžbenik hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb

Ham: Rječnik hrvatskog jezika, Školska gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb

Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb

Čudina, Obradović: Igrom do čitanja, igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja u djece od 3. do 10. godina života, Školska knjiga, Zagreb

Skupina autora: Učimo hrvatski 1, kazeta, Školska knjiga, Zagreb

Šabić, Vitez, Baričević i suradnici: Priručnik uz hrvatsku početnicu, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Marjanović: Gdje stanuju priče, čitanka, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Marjanović: Priručnik uz početnicu za učitelje, Školska knjiga, Zagreb

Lučić, Mumlek: Lektira u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb

PROGRAM
IZ UKRAJINSKOG JEZIKA SA ELEMENTIMA
NACIONALNE KULTURE

1. razred

(za osnovne škole sa srpskim jezikom izvođenja nastave)

OPŠTE NAPOMENE

Cilj i zadaci

Cilj nastave ukrajinskog jezika u osnovnom obrazovanju i vaspitanju učenika u Srbiji je da učenici ovladaju standardnim govornim i pisanim ukrajinskim jezikom do nivoa koji će im omogućiti da se, u govoru i pisanju, služe tim jezikom, kao i da se upoznaju sa tekovinama ukrajinske kulture - nastava jezika obuhvata lingvokulturološki aspekt, a rad na književnom tekstu je podređen svrsi upoznavanja sa istaknutim delima ukrajinske književnosti.

Obrazovno-vaspitni rad u nastavi ukrajinskog jezika obuhvata sledeće zadatke:

- sticanje u toku devetogodišnjeg učenja osnovnih znanja iz jezika, kako reciptivnog tako i prouktivnog, u okviru osnovnih jezičkih struktura i leksičkog fonda od oko 3000 reči izraza koji se najčešće sreću u svakodnevnoj komunikaciji;

- upoznavanje sa osnovnim elementima sistema ukrajinskog jezika na svim nivoima jezičke strukture - fonološkom, morfološkom, leksičko-sematičkom i sintaksičkom;

- usvajanje osnovnih gramatičkih kategorija, kao i ortoepskih i ortografskih normi standardnog ukrajinskog jezika;

- aktivno sporazumevanje sa nosiocima ukrajinskog jezika kao maternjeg (razumevanje tečnog govora i aktivno vladanje jezikom);

- upoznavanje kroz čitanje tekstova sa istorijom ukrajinske književnosti i njenim najistaknutijim predstavnicima;

- sticanje navike da stalno usavršavaju svoje znanje iz ukrajinskog jezika putem samostalnog čitanja književnih i novinskih tekstova na ukrajinskom jeziku, kao i putem audio-vizuelne recepcije živog ukrajinskog govora (slušanje i gledanje radio-televizijskih programa na ukrajinskom jeziku, komunikacija sa ukrajinskim govornicima);

- upoznavanje sa tekovinama ukrajinske kulture.

I razred

(2 časa nedeljno)

Operativni zadaci

Učenici treba da:

- steknu navike pravilnog usmenog izražavanja na ukrajinskom jeziku;

- upoznaju nastavni pribor i steknu naviku rada sa njim;

- upoznaju pojmove reči i rečenice;

- sastavljaju rečenicu od jedne, dve i tri reči;

- sastavljaju rečenice na zadatu temu;

- sastavljaju priču prema sižejnoj slici;

- ispravno formulišu interogativne i imperativne iskaze;

- upoznaju pojam sloga;

- upoznaju vokale i suglasnike ukrajinskog jezika i nauče da ih auditivno razlikuju;

- auditivno razlikuju tvrde i meke suglasnike;

- vrše glasovno-slogovnu analizu reči sa tvrdim i mekim suglasnicima, poput sino, losi, litak, soroka i sl .

- steknu kaligrafske navike: postepeno savladaju pisanje kratkih i dugih uspravnih linija, zaobljenih uspravnih linija u nizu, desnih i levih poluovala, ovala.

Izgovor, čitanje i pisanje:

Praktično ovladavanje svim fonetskim jedinicama putem oponašanja nastavnikovog govora i auditivnih sredstava. Posebno uvežbavanje izgovora mekih suglasnika b', m', z', bz', s', c', l ', n'. Sticanje predstave o tvrdim i mekim suglasnicima u ukrajinskom jeziku. Auditivno razlikovanje ovih glasova prema načinu izgovaranja. Uslovno obeležavanje mekih suglasnika. Analiza i modeliranje opozicija reči poput: dim - dim, muk - miok, dzenb - dzbob, zir - zir, lis - lis, cim - u cim, Lada - ljada, nim - u nim. Posebno uvežbavanje izgovora vokala i, zvučne afrikate bez, faringalnog glasa g, kao i nenaglašenih vokala e i i.

Potvrdna rečenica

Ukazivanje na predmete i lica
(jednina i množina)

Informacija o licu koje obavlja
radnju i licu, predmetu na koje se
radnja odnosi

Informacija o mestu radnje, gde
se nešto dešava, nalazi

Predstavljanje

Upitne rečenice
Pitanja u vezi sa datim informacijama
sa upitnom reči

Negacija
Komunikativne jedinice

Jak tebe zvati?

Tematika

Porodica - članovi porodice, higijenske navike, odeća i obuća.

Škola - učionica i radni pribor.

Svakodnevna interakcija - pozdravljanje, upoznavanje.

Priroda - dani u nedelji, doba dana, godišnja doba.