ZAKON
O RATIFIKACIJI UGOVORA O SVEOBUHVATNOJ ZABRANI NUKLEARNIH PROBA SA PROTOKOLOM

("Sl. list SCG - Međunarodni ugovori", br. 4/2004)

ČLAN 1

Ratifikuje se Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba sa Protokolom, potpisan 10. septembra 1996. godine u Njujorku, u originalu na engleskom jeziku.

ČLAN 2

Tekst Ugovora sa Protokolom u originalu na engleskom jeziku i prevodu na srpski jezik glasi:

 

PREAMBULA

Države članice ovog Ugovora (dalje u tekstu: države članice),

Pozdravljajući međunarodne sporazume i druge pozitivne mere preduzete proteklih godina u oblasti nuklearnog razoružanja, uključujući smanjenje arsenala nuklearnog oružja, kao i u oblasti sprečavanja širenja nuklearnog oružja u svim njegovim vidovima,

Ističući važnost potpune i hitne primene takvih sporazuma i mera,

Uverene da sadašnja međunarodna situacija pruža priliku za preduzimanje daljih delotvornih mera u pravcu nuklearnog razoružanja i protiv širenja nuklearnog oružja u svim njegovim vidovima, i izjavljujući svoju nameru da preduzmu takve mere,

Ističući, shodno tome, potrebu stalnih sistematskih i progresivnih napora za globalno smanjenje nuklearnog oružja s krajnjim ciljem eliminisanja tog oružja, kao i opšteg i potpunog razoružanja pod striktnom i efikasnom međunarodnom kontrolom,

Uviđajući da prestanak svih probnih eksplozija nuklearnog oružja i svih ostalih nuklearnih eksplozija, ograničavanjem razvoja i unapređivanjem kvaliteta nuklearnog oružja i prestankom razvijanja novih savremenih vrsta nuklearnog oružja, predstavlja delotvornu meru nuklearnog razoružanja i neširenja tog oružja u svim njegovim vidovima,

Uviđajući nadalje da će prestanak svih takvih nuklearnih eksplozija samim tim predstavljati značajan korak u ostvarivanju sistematskog procesa postizanja nuklearnog razoružanja,

Uverene da se prestanak nuklearnih proba može najefikasnije postići zaključenjem opšteg ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba, efikasno proverljivog na međunarodnom nivou, što je odavno jedan od najprioritetnijih ciljeva međunarodne zajednice u oblasti razoružanja i neširenja naoružanja,

Primajući k znanju težnje koje su izrazile članice Ugovora o zabrani proba nuklearnog oružja u atmosferi, kosmosu i pod vodom zaključenog 1963. godine u nastojanju da se ostvari trajan prekid svih probnih eksplozija nuklearnog oružja,

Primajući k znanju takođe izražena gledišta da bi ovaj Ugovor mogao doprineti zaštiti životne sredine,

Potvrđujući nameru da se postigne privrženost svih država ovom Ugovoru i njegovom cilju da delotvorno doprinese sprečavanju širenja nuklearnog oružja u svim njegovim vidovima, procesu nuklearnog razoružanja, a time i jačanju međunarodnog mira i bezbednosti,

Sporazumele su se o sledećem:

Član I

OSNOVNE OBAVEZE

1. Svaka država članica preuzima obavezu da neće obavljati nikakve probne eksplozije nuklearnog oružja niti bilo kakve druge nuklearne eksplozije i da će zabraniti i sprečiti svaku takvu nuklearnu eksploziju na bilo kom mestu pod svojom jurisdikcijom ili kontrolom.

2. Svaka država se nadalje obavezuje da neće prouzrokovati, podsticati niti na bilo koji način učestvovati u obavljanju bilo kakve probne eksplozije nuklearnog oružja ili bilo kakve druge nuklearne eksplozije.

Član II

ORGANIZACIJA

A. Opšte odredbe

1. Države članice ovim osnivaju Organizaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (dalje u tekstu: Organizacija) radi postizanja cilja i svrhe ovog Ugovora, obezbeđenja primene njegovih odredaba, uključujući i one koje se odnose na međunarodnu proveru njegovog poštovanja, kao i radi obezbeđenja foruma za konsultacije i saradnju država članica.

2. Sve države članice Ugovora su članice Organizacije. Država članica Ugovora ne može biti lišena članstva u Organizaciji.

3. Sedište Organizacije je u Beču, u Republici Austriji.

4. Ovim se osnivaju tela Organizacije: Konferencija država članica, Izvršni savet i Tehnički sekretarijat, koji obuhvata i Međunarodni centar podataka.

5. Svaka država članica sarađuje sa Organizacijom u obavljanju njenih funkcija u skladu sa ovim Ugovorom. Države članice se savetuju, neposredno međusobno ili preko ove Organizacije ili drugih odgovarajućih međunarodnih procedura, uključujući i procedure u okviru Ujedinjenih nacija i u skladu s Poveljom UN, o svakom pitanju koje može biti pokrenuto u vezi s ciljem i svrhom ovog Ugovora ili s primenom njegovih odredaba.

6. Organizacija sprovodi verifikacione aktivnosti predviđene ovim Ugovorom na maksimalno nenametljiv način koji je u skladu s pravovremenim i efikasnim ostvarivanjem njihovih ciljeva. Organizacija će tražiti samo one informacije i podatke koji su neophodni za ispunjenje njenih obaveza po ovom Ugovoru. Organizacija će preduzeti sve potrebne mere radi zaštite poverljivosti, informacija o civilnim i vojnim aktivnostima i objektima o kojima stekne saznanja u toku primene ovog Ugovora, a naročito će se pridržavati odredaba o poverljivosti izloženih u ovom Ugovoru.

7. Svaka država članica će informacije i podatke koje primi od Organizacije u vezi s primenom ovog Ugovora smatrati poverljivim i postupati s njima na poseban način. Takvim informacijama i podacima država članica služiće se isključivo u okviru svojih prava i obaveza po ovom Ugovoru.

8. Kao nezavisno telo, Organizacija će nastojati da se, po potrebi, koristi postojećim stručnjacima i sredstvima, a u troškovima će biti maksimalno ekonomična, putem aranžmana o saradnji s drugim međunarodnim organizacijama kao što je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Takvi aranžmani, isključujući ugovore manjeg obima i uobičajenog komercijalnog karaktera, moraju se izložiti u obliku sporazuma koji se podnose Konferenciji država članica na odobrenje.

9. Troškove delovanja Organizacije podmiruju države članice na godišnjoj osnovi u skladu sa skalom UN za razrez doprinosa prilagođenom tako da se uzmu u obzir razlike u članstvu između Ujedinjenih nacija i Organizacije.

10. Finansijski doprinosi država članica za Pripremnu komisiju odbijaju se na odgovarajući način od njihovih doprinosa redovnom budžetu.

11. Članica Organizacije koja kasni sa uplatom izračunatog doprinosa za Organizaciju neće imati pravo glasa u Organizaciji ukoliko je iznos njenog duga jednak iznosu doprinosa dospelog za pune prethodne dve godine ili ga premašuje. Međutim, Konferencija država članica može dopustiti takvoj članici da glasa ukoliko je utvrdila da je neplaćanje posledica okolnosti na koje ta članica nije mogla uticati.

B. Konferencija država članica

Sastav, procedure i odlučivanje

12. Konferenciju država članica (dalje u tekstu: Konferencija) čine sve države članice. Svaka država članica imaće jednog predstavnika u Konferenciji, koji može imati zamenike i savetnike.

13. Prvo zasedanje Konferencije saziva depozitar najkasnije 30 dana nakon stupanja ovog Ugovora na snagu.

14. Konferencija se sastaje na redovnim zasedanjima koja se održavaju jednom godišnje, ukoliko ne odluči drugačije.

15. Specijalno zasedanje Konferencije saziva se:

a) kada tako odluči Konferencija;

b) kada to zatraži Izvršni savet; ili

c) kada to zatraži bilo koja država članica a zahtev podrži većina država članica:

Specijalno zasedanje saziva se najkasnije 30 dana nakon odluke Konferencije, zahteva Izvršnog saveta odnosno dobijanja neophodne podrške, ukoliko nije drugačije navedeno u odluci ili zahtevu.

16. Konferencija se takođe može sazvati u svojstvu Konferencije o izmenama i dopunama, u skladu sa članom VII.

17. Konferencija se takođe može sazvati u svojstvu Konferencije za ocenu funkcionisanja, u skladu sa članom VIII.

18. Zasedanja se održavaju u sedištu Konferencije ukoliko Konferencija ne odluči drugačije.

19. Konferencija donosi svoj poslovnik. Na početku svakog zasedanja Konferencija bira svog predsednika i ostale funkcionere koji mogu biti potrebni. Oni obavljaju svoje dužnosti do izbora novog predsednika i drugih funkcionera na narednom zasedanju.

20. Kvorum čini većina država članica.

21. Svaka država članica ima jedan glas.

22. Odluke o proceduralnim pitanjima Konferencija donosi većinom glasova prisutnih članica koje glasaju. Odluke o suštinskim pitanjima donose se konsenzusom, ukoliko je to moguće. Ukoliko nije moguće postići konsenzus o nekom pitanju o kojem treba doneti odluku, predsednik Konferencije odlaže glasanje za 24 sata i u toku tog vremena ulaže sve napore kako bi olakšao postizanje konsenzusa i o tome izveštava Konferenciju pre isteka tog roka. Ukoliko ni nakon isteka roka od 24 sata nije bilo moguće ostvariti konsenzus, Konferencija donosi odluku dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članica koje glasaju ukoliko nije drugačije navedeno u ovom Ugovoru. Kada iskrsne rasprava o tome da li je neko pitanje suštinsko ili ne, to pitanje će se tretirati kao suštinsko ukoliko drugačije ne odluči većina potrebna za odlučivanje o suštinskim pitanjima.

23. U obavljanju svoje funkcije u skladu sa stavom 26(k), Konferencija donosi odluku o dodavanju neke države listi država sadržanoj u Dodatku 1 uz ovaj Ugovor u skladu s postupkom za odlučivanje o suštinskim pitanjima utvrđenim u stavu 22. Bez obzira na stav 22, odluke o svim drugim izmenama Dodatka 1 uz ovaj Ugovor Konferencija donosi konsenzusom.

Ovlašćenja i funkcije

24. Konferencija je glavno telo Organizacije. Konferencija razmatra sva pitanja i probleme iz okvira ovog Ugovora, uključujući i one koji se odnose na ovlašćenja i funkcije Izvršnog saveta i Tehničkog sekretarijata, u skladu sa ovim Ugovorom. Konferencija može davati preporuke i donositi odluke o svim pitanjima i problemima iz okvira ovog Ugovora koje pokrene neka država članica ili na koja joj Izvršni savet skrene pažnju.

25. Konferencija nadgleda primenu ovog Ugovora i prati ispunjavanje njegovih odredaba i deluje na takav način da unapređuje njegov cilj i svrhu. Konferencija takođe nadgleda delovanje Izvršnog saveta i Tehničkog sekretarijata i može i jednom i drugom davati smernice za obavljanje njihovih funkcija.

26. Konferencija:

(a) razmatra i usvaja izveštaj Organizacije o primeni ovog Ugovora i godišnji program i budžet Organizacije, koje podnosi Izvršni savet, a takođe razmatra i druge izveštaje;

(b) odlučuje o visini finansijskih doprinosa koje države članice uplaćuju u skladu sa stavom 9;

(c) bira članice Izvršnog saveta;

(d) imenuje generalnog direktora Tehničkog sekretarijata (dalje u tekstu: generalni direktor);

(e) razmatra i odobrava poslovnik Izvršnog saveta koji ovaj podnese na razmatranje;

(f) razmatra i prati naučni i tehnološki razvoj koji bi mogao uticati na funkcionisanje ovog Ugovora. U tom kontekstu, Konferencija može uputiti generalnog direktora da osnuje Naučno-savetodavni odbor koji će mu omogućiti da, u obavljanju njegovih funkcija, daje Konferenciji, Izvršnom savetu ili državama članicama specijalističke savete iz naučnih i tehnoloških oblasti koje se odnose na ovaj Ugovor. U tom slučaju u sastavu Naučno-savetodavnog odbora nalaziće se nezavisni stručnjaci koji deluju u pojedinačnom svojstvu a imenuju se, u skladu sa mandatom koji usvoji Konferencija, na osnovu stručnosti i iskustva u određenim naučnim oblastima koje se odnose na primenu ovog Ugovora;

(g) preduzima neophodne mere da bi obezbedila poštovanje ovog Ugovora i ispravila i otklonila svaku situaciju koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Ugovora, u skladu sa članom V;

(h) razmatra i odobrava na svom prvom zasedanju sve nacrte sporazuma, aranžmana, odredaba, postupaka, operativnih priručnika, smernica i sve ostale dokumente koje je izradila i preporučila Pripremna komisija;

(i) razmatra i odobrava sporazume ili aranžmane koje Tehnički sekretarijat postigne sa državama članicama, drugim državama i međunarodnim organizacijama, a koje zaključi Izvršni savet u ime Organizacije u skladu sa stavom 38(h);

(j) osniva pomoćna tela koja smatra neophodnim za obavljanje svojih funkcija u skladu sa ovim Ugovorom; i

(k) po potrebi ažurira Dodatak 1 uz ovaj Ugovor, u skladu sa stavom 23.

C. Izvršni savet

Sastav, način rada i odlučivanje

27. Izvršni savet se sastoji od 51 članice. Svaka država članica Ugovora ima pravo, u skladu sa odredbama ovog člana, da bude članica Izvršnog saveta.

28. Vodeći računa o potrebi ravnomerne geografske zastupljenosti, Izvršni savet obuhvata:

(a) deset država članica iz Afrike;

(b) sedam država članica iz Istočne Evrope;

(c) devet država članica iz Latinske Amerike i Karipskog područja;

(d) sedam država članica sa Bliskog istoka i iz Južne Azije;

(e) deset država članica iz Severne Amerike i Zapadne Evrope; i

(f) osam država članica iz Jugoistočne Azije, oblasti Pacifika i Dalekog istoka.

Sve države članice iz pomenutih geografskih područja navedene su u Aneksu 1 uz ovaj Ugovor. Konferencija po potrebi ažurira Aneks 1 uz ovaj Ugovor u skladu sa st. 23 i 26 (k). Aneks 1 uz ovaj ugovor ne podleže izmenama i dopunama ni promenama u skladu s postupcima iz člana VII.

29. Članice Izvršnog saveta bira Konferencija. U vezi s tim, svako geografsko područje određuje države članice iz tog područja za izbor članica Izvršnog saveta kao što sledi:

(a) najmanje jedna trećina mesta dodeljena svakom geografskom području popunjava se, vodeći računa o političkim i bezbednosnim interesima, državama članicama iz tog područja koje su određene na osnovu nuklearnih potencijala od značaja za ovaj Ugovor koji su utvrđeni na osnovu međunarodnih podataka kao i na osnovu svih ili bilo kojeg od sledećih indikativnih kriterijuma čiji redosled prioriteta određuje svako područje:

(i) broja objekata za praćenje u sklopu Međunarodnog sistema praćenja;

(ii) stručnog znanja i iskustva u tehnologiji praćenja; i

(iii) visine doprinosa u godišnjem budžetu Organizacije;

(b) jedno od mesta dodeljenih svakom geografskom području popunjava se rotacijom tako da pripadne državi članici koja je po abecedi prva među državama članicama iz tog geografskog područja koje nisu bile članice Izvršnog saveta najduži period vremena od kada su postale države članice Ugovora ili od svog poslednjeg članstva u Izvršnom savetu, u zavisnosti od toga koji je od ova dva perioda kraći. Država članica Ugovora određena po ovom osnovu može odustati od mesta. U tom slučaju ta država članica upućuje generalnom direktoru pismo kojim se odriče mesta a mesto se popunjava sledećom po redu državom članicom u skladu sa ovim podstavom; i

(c) preostala mesta dodeljena svakom geografskom području popunjavaju se državama članicama određenim iz redova svih država članica iz tog područja putem rotacije ili izbora.

30. Svaka članica Izvršnog saveta ima jednog predstavnika u Izvršnom savetu, koji može imati zamenike i savetnike.

31. Svaka članica Izvršnog saveta obavlja tu funkciju od završetka zasedanja Konferencije na kojem je izabrana do završetka drugog redovnog godišnjeg zasedanja Konferencije nakon toga, sem što se prilikom prvog biranja Izvršnog saveta 26 članica biraju s mandatom do kraja trećeg redovnog godišnjeg zasedanja Konferencije, vodeći pri tom računa o utvrđenim brojčanim odnosima opisanim u stavu 28.

32. Izvršni savet razrađuje svoj poslovnik i podnosi ga Konferenciji na odobrenje.

33. Izvršni savet bira predsedavajućeg iz redova svojih članica.

34. Izvršni savet se sastaje na redovnim zasedanjima. U razdoblju između redovnih zasedanja sastaje se po potrebi radi vršenja svojih ovlašćenja i funkcija.

35. Svaka članica Izvršnog saveta ima jedan glas.

36. Odluke o proceduralnim pitanjima Izvršni savet donosi većinom glasova svojih članica. Odluke o suštinskim pitanjima Izvršni savet donosi dvotrećinskom većinom glasova svih svojih članica ukoliko u ovom Ugovoru nije drugačije navedeno. Kada se pokrene rasprava o tome da li je neko pitanje suštinsko ili ne, to pitanje se tretira kao suštinsko ukoliko drugačije ne odluči većina potrebna za odlučivanje o suštinskim pitanjima.

Ovlašćenja i funkcije

37. Izvršni savet je izvršno telo Organizacije. Za svoj rad Izvršni savet odgovara Konferenciji. Izvršni savet vrši poverena ovlašćenja i funkcije u skladu sa ovim Ugovorom. U svom delovanju Izvršni savet sledi preporuke, odluke i smernice Konferencije i obezbeđuje njihovu stalnu i pravilnu primenu.

38. Izvršni savet:

(a) podstiče delotvornu primenu i poštovanje Ugovora;

(b) vrši nadzor nad radom Tehničkog sekretarijata;

(c) po potrebi daje preporuke Konferenciji za razmatranje novih predloga za unapređenje cilja i svrhe ovog Ugovora;

(d) sarađuje s nacionalnim povereništvom svake države članice;

(e) razmatra i podnosi Konferenciji nacrt godišnjeg programa i budžeta Organizacije, nacrt izveštaja Organizacije o primeni ovog Ugovora, izveštaj o svojim aktivnostima i takve druge izveštaje koje smatra neophodnim ili koje zatraži Konferencija;

(f) obavlja pripreme za zasedanja Konferencije, uključujući izradu nacrta dnevnog reda;

(g) proučava predloge za izmene Protokola ili Aneksa uz Protokol, koje se odnose na pitanja administrativnog ili tehničkog karaktera, u skladu sa članom VII, i daje preporuke državama članicama u pogledu njihovog usvajanja;

(h) zaključuje, uz prethodno odobrenje Konferencije, sporazume ili aranžmane sa državama članicama, ostalim državama i međunarodnim organizacijama u ime Organizacije i nadgleda njihovu primenu, sem sporazuma ili aranžmana o kojima je reč u podstavu (i);

(i) odobrava i nadgleda funkcionisanje sporazuma i aranžmana koji se odnose na sprovođenje verifikacionih aktivnosti sa državama članicama i ostalim državama; i

(j) odobrava nove operativne priručnike i eventualne izmene u postojećim operativnim priručnicima koje može predložiti Tehnički sekretarijat.

39. Izvršni savet može zatražiti specijalno zasedanje Konferencije.

40. Izvršni savet:

(a) olakšava saradnju država članica, kao i saradnju država članica i Tehničkog sekretarijata, koja se odnosi na primenu Ugovora putem razmene informacija;

(b) olakšava konsultacije i pojašnjavanja između država članica u skladu sa članom IV; i

(c) prima i razmatra zahteve za inspekcije na licu mesta i izveštaje o takvim inspekcijama, i preduzima mere u skladu s njima.

41. Izvršni savet razmatra eventualne zahteve koje podnesu države članice zabrinute zbog mogućeg nepoštovanja Ugovora i zloupotrebe prava utvrđenih ovim Ugovorom. U tom smislu Izvršni savet se konsultuje sa zainteresovanim državama članicama i, po potrebi, upućuje zahtev određenoj državi članici da preduzme mere za otklanjanje nastale situacije u utvrđenom roku. U meri u kojoj oceni da je neophodno dopunsko delovanje Izvršni savet preduzima, između ostalog, jednu od sledećih mera ili više takvih mera:

(a) obaveštava sve države članice o tom problemu ili pitanju;

(b) obaveštava Konferenciju o tom problemu ili pitanju;

(c) daje preporuke Konferenciji ili preduzima akciju, zavisno od toga šta je prikladno, u vezi s merama za otklanjanje nastale situacije i obezbeđenje poštovanja Ugovora u skladu sa članom V.

D. Tehnički sekretarijat

42. Tehnički sekretarijat pomaže državama članicama u primeni ovog Ugovora. Tehnički sekretarijat pomaže Konferenciji i Izvršnom savetu u obavljanju njihovih funkcija. Tehnički sekretarijat sprovodi verifikaciju i ostale funkcije koje su mu poverene ovim Ugovorom, kao i funkcije koje na Tehnički sekretarijat prenesu Konferencija ili Izvršni savet u skladu sa ovim Ugovorom. U sklopu Tehničkog sekretarijata, kao njegov sastavni deo, nalazi se i Međunarodni centar podataka.

43. Funkcije Tehničkog sekretarijata u pogledu verifikacije poštovanja ovog Ugovora, u skladu sa članom IV i Protokolom, između ostalog, obuhvataju:

(a) odgovornost za nadzor i koordinaciju rada Međunarodnog sistema za praćenje;

(b) vođenje Međunarodnog centra podataka;

(c) rutinsko primanje, obradu i analizu podataka koje prikupi Međunarodni sistem za praćenje i izveštavanje o njima;

(d) pružanje tehničke pomoći i podrške u uspostavljanju i radu stanica za praćenje;

(e) pružanje pomoći Izvršnom savetu u olakšavanju konsultacija država članica i davanja pojašnjenja;

(f) primanje i obradu zahteva za obavljanje inspekcija na licu mesta, pomaganje Izvršnom savetu pri razmatranju tih zahteva, obavljanje priprema za sprovođenje inspekcija na licu mesta i pružanje tehničke pomoći za vreme njihovog trajanja, kao i izveštavanje Izvršnog saveta;

(g) pregovaranje o sporazumima i aranžmanima sa državama članicama, ostalim državama i međunarodnim organizacijama i zaključivanje, uz prethodno odobrenje Izvršnog saveta, takvih sporazuma ili aranžmana koji se odnose na verifikacione aktivnosti sa državama članicama odnosno ostalim državama; i

(h) pomaganje državama članicama preko njihovih nacionalnih povereništava u drugim pitanjima u vezi s verifikacijom predviđenom ovim Ugovorom.

44. Tehnički sekretarijat priprema i vodi, uz odobrenje Izvršnog saveta, operativne priručnike kao upute za rad raznih komponenata u sklopu režima verifikacije, u skladu sa članom IV i Protokolom. Ti priručnici nisu sastavni delovi Ugovora i Protokola i Tehnički sekretarijat ih može menjati uz odobrenje Izvršnog saveta. Tehnički sekretarijat odmah obaveštava države članice o svim izmenama u operativnim priručnicima.

45. Funkcije Tehničkog sekretarijata u pogledu administrativnih pitanja obuhvataju:

(a) izradu nacrta programa i budžeta Organizacije i podnošenje Izvršnom savetu;

(b) izradu i podnošenje Izvršnom savetu nacrta izveštaja Organizacije o primeni Ugovora kao i drugih izveštaja koje Konferencija ili Izvršni savet mogu zatražiti;

(c) pružanje administrativne i tehničke pomoći Konferenciji, Izvršnom savetu i ostalim pomoćnim telima;

(d) upućivanje i primanje pisama u ime Organizacije koja se odnose na primenu ovog Ugovora; i

(e) obavljanje administrativnih poslova vezanih za eventualne sporazume između Organizacije i drugih međunarodnih organizacija.

46. Sve zahteve i obaveštenja upućene Organizaciji države članice dostavljaju generalnom direktoru preko svojih nacionalnih povereništava. Zahtevi i obaveštenja upućuju se na jednom od službenih jezika ovog Ugovora. U odgovoru na zahtev ili obaveštenje generalni direktor se koristi jezikom na kojem je upućen zahtev odnosno obaveštenje.

47. U pogledu obaveza Tehničkog sekretarijata koji se odnose na izradu nacrta programa i budžeta Organizacije i njegovog podnošenja Izvršnom savetu, Tehnički sekretarijat utvrđuje i vodi transparentno knjigovodstvo svih troškova za svaki pojedini objekt uspostavljen kao deo Međunarodnog sistema za praćenje. U nacrtu programa i budžeta Organizacije na isti način se prikazuju i sve ostale aktivnosti Organizacije.

48. Tehnički sekretarijat odmah obaveštava Izvršni savet o svim eventualnim problemima koji iskrsnu u vezi sa obavljanjem njegovih funkcija i koje uoči u svom delovanju a koje nije bio u mogućnosti da reši putem konsultacija sa odnosnom državom članicom.

49. Tehnički sekretarijat se sastoji od generalnog direktora, koji je njegov rukovodilac i glavni administrativni zvaničnik, kao i od naučnog, tehničkog i ostalog osoblja koje može biti potrebno. Generalnog direktora imenuje Konferencija na preporuku Izvršnog saveta, na period od četiri godine, koji se može obnoviti za još jedan mandat, ali ne i nakon toga. Prvog generalnog direktora imenuje Konferencija na svom prvom zasedanju na preporuku Pripremne komisije.

50. Generalni direktor je odgovoran Konferenciji i Izvršnom savetu za imenovanje svog osoblja kao i za organizaciju i funkcionisanje Tehničkog sekretarijata. Pri izboru osoblja i utvrđivanju uslova službe najveća važnost pridaje se potrebi da se obezbede najviši standardi stručnosti, iskustva, efikasnosti, sposobnosti i poštenja. Generalni direktor, inspektori i članovi stručnog i kancelarijskog osoblja mogu biti isključivo državljani država članica. Dužna pažnja se mora posvetiti izboru osoblja prema kriterijumu najšire moguće geografske zastupljenosti.

Pri upošljavanju se treba rukovoditi načelom o zadržavanju broja osoblja na minimumu neophodnom za pravilno obavljanje poslova Tehničkog sekretarijata.

51. Generalni direktor može, po potrebi, nakon konsultacija sa Izvršnim savetom, osnivati privremene radne grupe sastavljene od stručnjaka za pojedine naučne oblasti, koji će davati preporuke o konkretnim pitanjima.

52. U obavljanju svojih dužnosti generalni direktor, inspektori, pomoćnici inspektora i članovi osoblja ne mogu tražiti niti primati nikakva uputstva od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan Organizacije. Oni se moraju uzdržati od bilo kakvog delovanja koje bi se moglo nepovoljno odraziti na njihov položaj međunarodnih službenika odgovornih jedino Organizaciji. Generalni direktor preuzima odgovornost za delovanje inspekcijske ekipe.

53. Svaka država članica mora poštovati isključivo međunarodni karakter dužnosti generalnog direktora, inspektora, pomoćnika inspektora i članova osoblja i ne sme nastojati da na njih utiče u obavljanju njihovih dužnosti.

E. Privilegije i imuniteti

54. Na teritoriji i svakom drugom mestu u nadležnosti ili pod kontrolom države članice Organizacija uživa onaj pravni status i one privilegije i imunitete koji su neophodni za obavljanje njenih funkcija.

55. Predstavnici država članica, zajedno sa svojim zamenicima i savetnicima, predstavnici članica izabranih u Izvršni savet, zajedno sa svojim zamenicima i savetnicima, generalni direktor, inspektori, pomoćnici inspektora i članovi osoblja Organizacije uživaju one privilegije i imunitete koji su neophodni za njihovo nezavisno obavljanje funkcija u vezi sa Organizacijom.

56. Pravni status, privilegije i imuniteti o kojima je reč u ovom članu utvrđuju se sporazumima između Organizacije i država članica, kao i sporazumom između Organizacije i države u kojoj se nalazi sedište Organizacije. Ti sporazumi se razmatraju i odobravaju u skladu sa st. 26(h) i (i).

57. Bez obzira na st. 54 i 55, za vreme sprovođenja verifikacionih aktivnosti generalni direktor, inspektori, pomoćnici inspektora i članovi osoblja Tehničkog sekretarijata uživaju privilegije i imunitete utvrđene u Protokolu.

Član III

NACIONALNE MERE PRIMENE

1. Svaka država članica, u skladu sa svojom ustavnom procedurom, preduzima sve neophodne mere u cilju izvršavanja svojih obaveza po ovom Ugovoru. Svaka država članica naročito preduzima sve neophodne mere u cilju:

(a) zabrane fizičkim i pravnim licima, bilo gde na njenoj teritoriji ili drugom mestu u njenoj nadležnosti u skladu s međunarodnim pravom, preduzimanja bilo kakve aktivnosti zabranjene državi članici po ovom Ugovoru;

(b) zabrane fizičkim i pravnim licima preduzimanja bilo kakve takve aktivnosti bilo gde pod njenom kontrolom; i

(c) zabrane, u skladu s međunarodnim pravom, fizičkim licima koja su njeni državljani da preduzimaju takvu aktivnost bilo gde u svetu.

2. Svaka država članica sarađuje sa drugim državama članicama i pruža odgovarajući oblik pravne pomoći kako bi olakšala ispunjavanje obaveza iz stava 1.

3. Svaka država članica obaveštava Organizaciju o merama preduzetim u skladu sa ovim članom.

4. Radi ispunjenja obaveza utvrđenih ovim Ugovorom, svaka država članica imenuje ili osniva nacionalno povereništvo i o tome obaveštava Organizaciju nakon stupanja ovog Ugovora na snagu u odnosu na tu državu članicu. Nacionalno povereništvo služi kao nacionalni centar za vezu sa Organizacijom i sa ostalim državama članicama.

Član IV

VERIFIKACIJA

A. Opšte odredbe

1. U cilju verifikacije poštovanja ovog Ugovora utvrđuje se režim verifikacije koji obuhvata sledeće elemente:

(a) Međunarodni sistem za praćenje;

(b) postupak konsultacija i pojašnjenja;

(c) inspekcije na licu mesta; i

(d) mere za jačanje poverenja.

Prilikom stupanja ovog Ugovora na snagu režim verifikacije mora biti osposobljen za udovoljavanje zahtevima verifikacije utvrđenim u ovom Ugovoru.

2. Verifikacione aktivnosti zasnivaju se na objektivnim informacijama, ograničavaju se na predmet ovog Ugovora i sprovode se na osnovu punog poštovanja suvereniteta država članica i na što je moguće nenametljiviji način u skladu sa delotvornim i pravovremenim ostvarenjem ciljeva verifikacije. Svaka država članica dužna je da se uzdrži od bilo kakve zloupotrebe prava na verifikaciju.

3. Svaka država članica preuzima obavezu da će u skladu sa ovim Ugovorom sarađivati, preko svog nacionalnog povereništva osnovanog u skladu sa članom III, stav 4, sa Organizacijom i ostalim državama članicama kako bi olakšala verifikaciju poštovanja ovog Ugovora, između ostalog, tako što će:

(a) uspostaviti potrebne stanice radi učešća u ovim merama verifikacije i uspostaviti potrebnu komunikaciju;

(b) dostavljati podatke dobijene od nacionalnih stanica koje su sastavni deo Međunarodnog sistema za praćenje;

(c) učestvovati, po potrebi, u postupku konsultacija i pojašnjenja;

(d) dozvoliti obavljanje inspekcija na licu mesta; i

(e) učestvovati na odgovarajući način u merama za jačanje poverenja.

4. Sve države članice, bez obzira na svoje tehničke i finansijske mogućnosti, uživaju jednaka prava na verifikaciju i imaju jednaku obavezu da prihvate verifikaciju.

5. Za svrhe ovog Ugovora nijedna država članica ne može se isključiti iz korišćenja informacija prikupljenih putem nacionalnih tehničkih sredstava verifikacije na način koji u skladu sa opšte prihvaćenim načelima međunarodnog prava, uključujući i načelo poštovanja suvereniteta država.

6. Ne zadirući u pravo država članica na zaštitu osetljivih postrojenja, aktivnosti ili lokacija, koji nisu vezani za ovaj Ugovor, države članice neće se mešati u delovanje elemenata režima verifikacije u okviru ovog Ugovora niti u delovanje nacionalnih tehničkih sredstava verifikacije koja funkcionišu u skladu sa stavom 5.

7. Svaka država članica ima pravo da preduzima mere za zaštitu osetljivih postrojenja i za sprečavanje otkrivanja poverljivih informacija i podataka koji nisu vezani za ovaj Ugovor.

8. Štaviše, preduzeće se sve potrebne mere radi zaštite poverljivosti svih informacija koje se odnose na civilne i vojne aktivnosti i objekte koje budu prikupljene u toku verifikacionih aktivnosti.

9. U zavisnosti od stava 8, informacije koje Organizacija pribavi u primeni režima verifikacije utvrđenog ovim Ugovorom staviće se na raspolaganje svim državama članicama u skladu sa odnosnim odredbama ovog Ugovora i Protokola.

10. Odredbe ovog Ugovora ne mogu se tumačiti tako da ograničavaju međunarodnu razmenu podataka u naučne svrhe.

11. Svaka država članica obavezuje se da sarađuje sa Organizacijom i ostalim državama članicama na usavršavanju režima verifikacije, kao i na ispitivanju verifikacionog potencijala novih tehnologija praćenja, kao što su elektromagnetsko pulsno praćenje ili satelitsko praćenje, u cilju razrade, kada se ukaže potreba, posebnih mera za povećanu efikasnost i ekonomičnost verifikacije utvrđene Ugovorom. Takve mere se, kad se o tome postigne saglasnost, ugrađuju u postojeće odredbe ovog Ugovora ili Protokola ili kao dodatni odeljci Protokola, u skladu sa članom VII ili se, ukoliko je prikladno, unose u operativne priručnike u skladu sa članom II, stav 44.

12. Države članice se obavezuju da će podsticati međusobnu saradnju kako bi olakšale i učestvovale u najpotpunijoj mogućoj razmeni koja se odnosi na tehnologije koje se koriste u verifikaciji utvrđenoj ovim Ugovorom kako bi se državama članicama omogućilo da pojačaju sopstvenu nacionalnu primenu mera verifikacije i da ostvare korist od primene tih tehnologija u miroljubive svrhe.

13. Odredbe ovog Ugovora primenjuju se na takav način da ne ometaju ekonomski i tehnološki razvoj država članica u cilju daljeg razvoja primene atomske energije u miroljubive svrhe.

Obaveze Tehničkog sekretarijata u pogledu verifikacije

14. U ispunjavanju svojih obaveza u oblasti verifikacije predviđene u ovom Ugovoru i u Protokolu, Tehnički sekretarijat, u saradnji sa državama članicama, za svrhe ovog Ugovora:

(a) obavlja pripreme za prijem i distribuciju podataka i materijala iz izveštaja vezanih za verifikaciju utvrđenu u ovom Ugovoru u skladu s njegovim odredbama, kao i za održavanje globalne komunikacione infrastrukture primerene tom zadatku;

(b) rutinski, preko svog Međunarodnog centra podataka, koji je u načelu centralni punkt u okviru Tehničkog sekretarijata za čuvanje i obradu podataka:

(i) prima i pokreće zahteve za dostavu podataka od Međunarodnog sistema za praćenje;

(ii) po potrebi prima podatke koji proizlaze iz postupka konsultacija i pojašnjenja, inspekcija na licu mesta i mera za jačanje poverenja, i

(iii) prima ostale relevantne podatke od država članica i međunarodnih organizacija u skladu sa ovim Ugovorom i Protokolom;

(c) nadgleda, koordinira i obezbeđuje rad Međunarodnog sistema za praćenje i njegovih sastavnih delova, kao i rad Međunarodnog centra podataka, u skladu sa odgovarajućim operativnim priručnicima;

(d) rutinski obrađuje, analizira i izveštava o podacima Međunarodnog sistema praćenja u skladu sa dogovorenim procedurama u cilju omogućavanja delotvorne međunarodne verifikacije predviđene ovim Ugovorom i doprinosa što bržem rešavanju iznetih sumnji u pogledu poštovanja Ugovora;

(e) omogućava svim državama članicama pristup svim podacima, kako neobrađenim tako i obrađenim, kao i svim materijalima koji nastanu kao rezultat izveštavanja, pri čemu svaka država članica preuzima odgovornost za korišćenje podataka Međunarodnog sistema za praćenje u skladu sa članom II, stav 7, kao i u skladu sa st. 8 i 13 ovog člana;

(f) omogućava svakoj državi članici ravnopravan, otvoren, odgovarajući i pravovremen pristup svim podacima koji se čuvaju;

(g) čuva sve podatke, kako neobrađene tako i obrađene, kao i izveštajni materijal;

(h) koordinira i olakšava upućivanje zahteva za dopunske podatke koje je prikupio Međunarodni sistem za praćenje;

(i) koordinira zahteve za dopunske podatke koje jedna država članica upućuje drugoj državi članici;

(j) pruža tehničku pomoć i podršku prilikom instaliranja kao i u radu stanica za praćenje i njihovih sredstava komunikacije kada takvu pomoć i podršku zatraži zainteresovana država;

(k) stavlja na raspolaganje svakoj državi članici, na njen zahtev, tehnike kojima se služe Tehnički sekretarijat i njegov Međunarodni centar podataka u prikupljanju, čuvanju, obradi i analizi podataka dobijenih putem režima verifikacije, kao i prilikom izveštavanja o njima; i

(l) prati, ocenjuje i izveštava o ukupnom funkcionisanju Međunarodnog sistema za praćenje i Međunarodnog centra podataka.

15. Dogovoreni postupci koje će Tehnički sekretarijat primenjivati u obavljanju svojih zadataka vezanih za verifikaciju o kojima je reč u stavu 14 i koji su detaljno navedeni u Protokolu razrađuju se u odgovarajućim operativnim priručnicima.

B. Međunarodni sistem za praćenje

16. Međunarodni sistem za praćenje obuhvata stanice za seizmološko praćenje, praćenje radionuklida, uključujući ovlašćene laboratorije, hidroakustičko praćenje, infrazvučno praćenje, kao i odgovarajuća sredstva za prenos podataka, pri čemu mu podršku pruža Međunarodni centar podataka Tehničkog sekretarijata.

17. Međunarodni sistem za praćenje je u nadležnosti Tehničkog sekretarijata. Sve stanice za praćenje u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje u vlasništvu su i njima upravljaju države domaćini odnosno države koje na neki drugi način preuzmu odgovornost za njih u skladu s Protokolom.

18. Svaka država članica ima pravo učešća u međunarodnoj razmeni podataka kao i pravo pristupa svim podacima koji su stavljeni na raspolaganje Međunarodnom centru podataka. Svaka država članica sarađuje s Međunarodnim centrom podataka preko svog nacionalnog povereništva.

Finansiranje Međunarodnog sistema za praćenje

19. Za stanice uključene u Međunarodni sistem za praćenje koje su navedene u tabelama 1-A, 2-A, 3 i 4 Aneksa 1 uz Protokol i njihov rad, u obimu koji je dogovoren između odnosne države i Organizacije u vezi sa dostavljanjem podataka Međunarodnom centru podataka u skladu s tehničkim zahtevima iz Protokola i odgovarajućih operativnih priručnika, Organizacija, kao što je detaljno navedeno u sporazumima odnosno aranžmanima postignutim u skladu sa Delom I, stav 4 Protokola, snosi troškove:

(a) uspostavljanja svake nove stanice odnosno modernizacije postojećih stanica, ukoliko država odgovorna za te stanice sama ne plati te troškove;

(b) rada i održavanja stanica u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje, uključujući i troškove fizičkog obezbeđenja tih stanica, gde je to prikladno, kao i troškove primene dogovorenih postupaka za utvrđivanje verodostojnosti podataka;

(c) prenosa podataka koje prikupi Međunarodni sistem za praćenje (neobrađenih i obrađenih) do Međunarodnog centra podataka najneposrednijim i najekonomičnijim raspoloživim sredstvima, uključujući, po potrebi, putem odgovarajućih komunikacionih čvorišta, iz stanica za praćenje, laboratorija, jedinica za analizu ili iz nacionalnih centara podataka; odnosno takvih podataka (uključujući i uzorke, gde je to prikladno) iz stanica za praćenje do laboratorija i jedinica za analizu; i

(d) analize uzoraka za potrebe Organizacije.

20. Za seizmičke stanice pomoćne mreže navedene u tabeli 1-B Aneksa 1 uz Protokol, Organizacija, kao što je navedeno u sporazumima i aranžmanima u skladu sa Delom I, stav 4 Protokola, snosi samo troškove:

(a) prenosa podataka do Međunarodnog centra podataka;

(b) utvrđivanja verodostojnosti podataka prikupljenih u tim stanicama;

(c) modernizacije stanica radi postizanja potrebnog tehničkog standarda ukoliko država odgovorna za te stanice ne plati te troškove;

(d) uspostavljanja, ukoliko je potrebno, novih stanica za svrhe ovog Ugovora tamo gde trenutno nema odgovarajućih stanica, ukoliko država odgovorna za takve stanice sama ne plati te troškove; i

(e) Organizacija snosi i sve druge troškove vezane za pribavljanje podataka koje sama zatraži kao što je navedeno u odgovarajućim operativnim priručnicima.

21. Organizacija, takođe, snosi troškove dostavljanja svakoj državi članici izabranih materijala iz standardnog izbora izveštaja i usluga Međunarodnog centra podataka koje država članica zatraži, kao što je navedeno u Delu I, Odeljak F Protokola. Troškove pripreme i prenosa svih dodatnih podataka odnosno materijala snosi država članica koja je podnela zahtev.

22. Sporazumi odnosno aranžmani zaključeni sa državama članicama odnosno državama domaćinima ili državama koje na neki drugi način preuzmu odgovornost za stanice u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje, treba da sadrže i odredbe o plaćanju pomenutih troškova. Tim odredbama mogu biti obuhvaćeni i modaliteti kako će neka država članica snositi bilo koji od troškova navedenih u st. 19 (a) i 20 (c) i (d) nastalih zbog rada stanica čiji je ona domaćin ili za koje je odgovorna, što joj se nadoknađuje odgovarajućim umanjenjem njenog procenjenog finansijskog doprinosa Organizaciji. To umanjenje ne može premašiti 50% godišnjeg procenjenog finansijskog doprinosa države članice, ali se može raspodeliti na nekoliko uzastopnih godina. Država članica može podeliti svoj umanjeni doprinos s nekom drugom državom članicom, zaključenjem sporazuma ili aranžmana s njom, uz saglasnost Izvršnog saveta. Sporazumi ili aranžmani iz ovog stava odobravaju se u skladu sa članom II, st. 26 (h) i 38 (i).

Promene u Međunarodnom sistemu za praćenje

23. Sve mere iz stava 11 koje utiču na Međunarodni sistem za praćenje u smislu uvođenja ili ukidanja neke tehnologije praćenja, kada se o tome postigne dogovor, ugrađuju se u ovaj Ugovor i Protokol u skladu sa članom VII, st. od 1 do 6.

24. Sledeće promene u Međunarodnom sistemu za praćenje, uz prethodnu saglasnost onih država na koje te promene imaju neposredan uticaj, smatraju se izmenama administrativnog ili tehničkog karaktera u skladu sa članom VII, st. 7 i 8:

(a) promene broja stanica navedenih u Protokolu za određenu tehnologiju praćenja; i

(b) promene ostalih podataka o određenim stanicama kao što je navedeno u tabelama Aneksa 1 uz Protokol (uključujući, između ostalog, državu koja je odgovorna za stanicu; lokaciju stanice; naziv stanice; pripadnost stanice primarnoj odnosno pomoćnoj seizmičkoj mreži).

Ukoliko Izvršni savet preporuči, u skladu sa članom VII, stav 8 (d), usvajanje navedenih promena, Savet će po pravilu takođe preporučiti u skladu sa članom VII, stav 8 (g), stupanje tih promena na snagu nakon što generalni direktor uputi obaveštenje o odobravanju promena.

25. Generalni direktor, prilikom podnošenja Izvršnom savetu i državama članicama informacije i ocene u skladu sa članom VII, stav 8 (b), ukoliko daje i bilo kakav predlog shodno stavu 24, uključuje i:

(a) tehničku ocenu predloga;

(b) izjavu o administrativnim i finansijskim implikacijama predloga; i

(c) izveštaj o konsultacijama sa državama na koje se predlog neposredno odnosi, uključujući i naznaku o njihovoj saglasnosti.

Privremeni aranžmani

26. Ukoliko dođe do znatnog ili nepopravljivog kvara na nekoj stanici za praćenje navedenoj u tabelama Aneksa 1 uz Protokol, ili da bi se obezbedilo dalje praćenje ako se dogodi neko drugo privremeno smanjenje mogućnosti praćenja, generalni direktor će, uz konsultaciju s neposredno pogođenim državama i uz njihovu saglasnost, kao i uz odobrenje Izvršnog saveta, pokrenuti inicijativu za privremene aranžmane koji mogu trajati najviše godinu dana, a koji se po potrebi mogu obnoviti, uz saglasnost Izvršnog saveta i neposredno pogođenih država, za još jednu godinu. Tim aranžmanima se ne sme povećati broj operativnih jedinica Međunarodnog sistema za praćenje iznad broja utvrđenog za odnosnu mrežu; mora se udovoljiti koliko je to moguće tehničkim i operativnim zahtevima utvrđenim u operativnim priručnicima za odnosnu mrežu, i moraju se uklopiti u budžet Organizacije. Nadalje, generalni direktor preduzima mere za otklanjanje nastalog stanja i podnosi predlog trajnog rešenja. Generalni direktor obaveštava sve države članice o svim odlukama donetim shodno ovom stavu.

Nacionalne stanice za saradnju

27. Države članice mogu takođe odvojeno sklopiti aranžmane o saradnji s Organizacijom radi omogućavanja Međunarodnom centru podataka da se koristi dodatnim podacima koje prikupljaju nacionalne stanice za praćenje koje formalno nisu deo Međunarodnog sistema za praćenje.

28. Takvi aranžmani o saradnji mogu se uspostaviti na sledeći način:

(a) na osnovu zahteva države članice i na njen trošak, Tehnički sekretarijat preduzima potrebne korake kako bi se utvrdilo da li neka stanica za praćenje ispunjava tehničke i operativne zahteve koji su detaljno navedeni u odgovarajućem operativnom priručniku kao zahtevi koje mora da ispunjava neka stanica za praćenje u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje, i obavlja pripreme za utvrđivanje verodostojnosti podataka prikupljenih u toj stanici. U zavisnosti od saglasnosti Izvršnog saveta, Tehnički sekretarijat zatim formalno imenuje tu stanicu za nacionalnu stanicu za saradnju. Tehnički sekretarijat preduzima potrebne mere za obnovu njenog sertifikata ukoliko je to potrebno;

(b) Tehnički sekretarijat vodi listu nacionalnih stanica za saradnju i distribuira je svim državama članicama; i

(c) Međunarodni centar podataka će zatražiti podatke od nacionalnih stanica za saradnju, ukoliko to traži neka država članica, u svrhu olakšavanja konsultacija i pojašnjenja i radi razmatranja zahteva za inspekciju na licu mesta, pri čemu troškove prenosa tih podataka snosi ta država članica.

Uslovi pod kojima se dopunski podaci prikupljeni u tim stanicama stavljaju na raspolaganje, kao i uslovi pod kojima Međunarodni centar podataka može zatražiti dodatno ili hitnije izveštavanje, odnosno pojašnjenje, razrađuju se u operativnim priručnicima za odnosnu mrežu za praćenje.

C. Konsultacije i pojašnjenja

29. Bez štete po pravo bilo koje države članice da zatraži inspekciju na licu mesta, države članice će, kad god je to moguće, najpre uložiti svaki napor kako bi razjasnile i rešile, međusobno ili sa Organizacijom ili preko Organizacije, svako pitanje koje bi moglo izazvati zabrinutost zbog mogućeg neispunjavanja osnovnih obaveza iz ovog Ugovora.

30. Država članica koja primi zahtev neposredno od druge države članice shodno stavu 29 mora što je moguće pre dati objašnjenje državi članici koja je podnela zahtev, a u svakom slučaju najkasnije 48 sati nakon podnošenja zahteva. Država članica koja podnosi zahtev i država članica koja prima zahtev mogu o zahtevu i odgovoru obavestiti Izvršni savet i generalnog direktora.

31. Država članica ima pravo da zatraži pomoć generalnog direktora u pojašnjavanju bilo kojeg pitanja koje bi moglo izazvati zabrinutost zbog mogućeg neispunjavanja osnovnih obaveza iz ovog Ugovora. Generalni direktor pruža odgovarajuće informacije koje poseduje Tehnički sekretarijat koje se odnose na taj problem. Generalni direktor obaveštava Izvršni savet o tom zahtevu kao i o informaciji koja je pružena u odgovoru, ukoliko to zatraži država članica koja je podnela zahtev.

32. Država članica ima pravo da zatraži od Izvršnog saveta da pribavi pojašnjenje od druge države članice o svakom pitanju koje bi moglo prouzrokovati zabrinutost zbog mogućeg neispunjavanja osnovnih obaveza iz ovog Ugovora. U tom slučaju postupa se na sledeći način:

(a) Izvršni savet dostavlja zahtev za pojašnjenje državi članici kojoj se zahtev upućuje i to preko generalnog direktora najkasnije 24 sata nakon prijema zahteva;

(b) država članica kojoj se upućuje zahtev dostavlja pojašnjenje Izvršnom savetu što je moguće pre, ali u svakom slučaju najkasnije 48 sati nakon prijema zahteva;

(c) Izvršni savet prima k znanju pruženo pojašnjenje i prosleđuje ga državi članici koja je podnela zahtev najkasnije 24 sati nakon prijema takvog pojašnjenja;

(d) ukoliko država članica koja je podnela zahtev utvrdi da je pojašnjenje nedovoljno, ima pravo da zatraži od Izvršnog saveta da pribavi dodatno pojašnjenje od države članice kojoj se podnosi zahtev;

Izvršni savet obaveštava bez odlaganja sve ostale države članice o svakom zahtevu za pružanje pojašnjenja shodno ovom stavu, kao i o svakom odgovoru koji je dala država članica kojoj je takav zahtev upućen.

33. Ukoliko država članica koja je podnela zahtev smatra da je pojašnjenje dobijeno u skladu sa stavom 32 (d) nezadovoljavajuće, ima pravo da zatraži sastanak Izvršnog saveta na kojem imaju pravo da učestvuju i zainteresovane države članice Ugovora koje inače nisu članice Izvršnog saveta. Na tom sastanku Izvršni savet razmatra pitanje i može preporučiti bilo koju meru u skladu sa članom V.

D. Inspekcije na licu mesta

Zahtev za obavljanje inspekcije na licu mesta

34. Svaka država članica ima pravo da zatraži inspekciju na licu mesta u skladu sa odredbama ovog člana i Dela II Protokola na teritoriji ili na bilo kom drugom mestu u nadležnosti ili pod kontrolom bilo koje države članice, ili na bilo kom području izvan nadležnosti ili kontrole bilo koje države.

35. Isključiva svrha inspekcije na licu mesta je da se razjasni da li je obavljena probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija u suprotnosti sa odredbama člana I i, u meri u kojoj je to moguće, da se prikupe sve činjenice koje mogu pomoći u identifikovanju mogućeg prekršioca.

36. Država članica koja podnosi zahtev obavezna je da zahtev za obavljanje inspekcije na licu mesta ograniči na delokrug ovog Ugovora i da u svom zahtevu pruži informacije u skladu sa stavom 37 Država članica koja podnosi zahtev treba da se uzdrži od svakog neosnovanog odnosno uvredljivog zahteva za inspekciju.

37. Zahtev za inspekciju na licu mesta zasniva se na podacima prikupljenim preko Međunarodnog sistema za praćenje odnosno na svim relevantnim tehničkim podacima pribavljenim nacionalnim tehničkim sredstvima verifikacije na način koji je u skladu sa opošte prihvaćenim načelima međunarodnog prava, odnosno na podacima dobijenim njihovom kombinacijom. Zahtev treba da sadrži podatke u skladu sa stavom 41 Dela II Protokola.

38. Država članica koja podnosi zahtev za inspekciju na licu mesta takav zahtev podnosi Izvršnom savetu, a istovremeno i generalnom direktoru kako bi mogao odmah početi da ga obrađuje.

Postupak nakon podnošenja zahteva za inspekciju na licu mesta

39. Izvršni savet počinje da razmatra zahtev za inspekciju na licu mesta odmah po prijemu tog zahteva.

40. Generalni direktor, nakon prijema zahteva za inspekciju na licu mesta, potvrđuje prijem zahteva državi članici koja je podnela zahtev u roku od dva sata i prenosi ga državi članici u kojoj treba da se obavi inspekcija na licu mesta u roku od šest sati. Generalni direktor utvrđuje da li zahtev zadovoljava odredbe navedene u stavu 41 Dela II Protokola i, ukoliko je potrebno, pruža pomoć državi članici koja podnosi zahtev da ga popuni u skladu sa pomenutim odredbama i upoznaje Izvršni savet i sve ostale države članice sa zahtevom u roku od 24 sata.

41. Kada zahtev za inspekciju na licu mesta zadovoljava odredbe, Tehnički sekretarijat bez odlaganja počinje pripreme za obavljanje inspekcije na licu mesta.

42. Generalni direktor će, po prijemu zahteva za inspekciju na licu mesta koji se odnosi na inspekcijsko područje u nadležnosti ili pod kontrolom neke države članice, odmah zatražiti pojašnjenje od države članice u kojoj se želi obaviti inspekcija na licu mesta kako bi se razjasnio i rešio problem naveden u zahtevu.

43. Država članica koja primi zahtev za pojašnjenje shodno stavu 42 dostavlja generalnom direktoru objašnjenja i ostale relevantne raspoložive podatke što je moguće brže, a najkasnije 72 sata nakon prijema zahteva za pojašnjenje.

44. Generalni direktor, pre nego što Izvršni savet donese odluku o zahtevu za inspekciju na licu mesta, odmah dostavlja Izvršnom savetu sve dodatne raspoložive podatke od Međunarodnog sistema za praćenje odnosno one koje je pružila bilo koja država članica u vezi s pojavom navedenom u zahtevu, uključujući i sva pojašnjenja pružena u skladu sa st. 42 i 43, kao i sve druge informacije koje poseduje Tehnički sekretarijat, a koje generalni direktor oceni kao relevantne, odnosno koje zatraži Izvršni savet.

45. Ukoliko država članica ne smatra da je problem pokrenut u zahtevu za inspekciju na licu mesta rešen i ne povuče zahtev, Izvršni savet donosi odluku o zahtevu u skladu sa stavom 46.

Odluke Izvršnog saveta

46. Izvršni savet donosi odluku o zahtevu za inspekciju na licu mesta najkasnije 96 sati nakon prijema zahteva od države članice koja upućuje zahtev. Odluka o odobravanju inspekcije na licu mesta donosi se s najmanje 30 glasova članica Izvršnog saveta u prilog odobravanju inspekcije. Ako Izvršni savet ne odobri inspekciju, pripreme se obustavljaju i nikakve dalje radnje u vezi sa zahtevom se ne preduzimaju.

47. Najkasnije 25 dana nakon odobrenja inspekcije na licu mesta u skladu sa stavom 46, inspekcijska ekipa dostavlja Izvršnom savetu izveštaj o toku inspekcije, preko generalnog direktora. Smatra se da se odobrava nastavak inspekcije ukoliko Izvršni savet, najkasnije 72 sata nakon prijema izveštaja o toku inspekcije, ne odluči većinom glasova svih svojih članica da se inspekcija na licu mesta neće nastaviti. Ukoliko Izvršni savet odluči da se inspekcija na licu mesta ne nastavlja, inspekcija na licu mesta će se završiti a inspekcijska ekipa će napustiti područje inspekcije i teritoriju države članice u kojoj se obavlja inspekcija na licu mesta što je moguće brže u skladu sa st. 109 i 110 Dela II Protokola.

48. Za vreme inspekcije na licu mesta inspekcijska ekipa može, preko generalnog direktora, uputiti predlog Izvršnom savetu da se obavi bušenje. Izvršni savet donosi odluku u vezi s tim predlogom najkasnije 72 sata nakon prijema predloga. Odluka o odobravanju bušenja donosi se većinom glasova svih članica Izvršnog saveta.

49. Inspekcijska ekipa može zatražiti od Izvršnog saveta, preko generalnog direktora, da se produži trajanje inspekcije preko vremenskog okvira od 60 dana utvrđenog u stavu 4 Dela II Protokola do najviše 70 dana, ukoliko smatra da je to produženje neophodno radi ispunjenja njenog mandata. Inspekcijska ekipa u svom zahtevu navodi koje aktivnosti i tehnike nabrojane u stavu 69 Dela II Protokola namerava da sprovede odnosno primeni u toku perioda produženja inspekcije. Izvršni savet donosi odluku o zahtevu za produženje najkasnije 72 sata nakon prijema zahteva. Odluka o odobrenju produženja trajanja inspekcije na licu mesta donosi se većinom glasova svih članica Izvršnog saveta.

50. U svako doba nakon odobrenja nastavka inspekcije na licu mesta u skladu sa stavom 47 inspekcijska ekipa može, preko generalnog direktora, podneti Izvršnom savetu predlog o okončanju inspekcije. Smatra se da je predlog odobren ukoliko Izvršni savet, najkasnije 72 sata nakon prijema predloga, ne odluči dvotrećinskom većinom glasova svih svojih članica da se okončanje inspekcije ne odobrava. U slučaju okončanja inspekcije, inspekcijska ekipa napušta područje inspekcije i teritoriju države članice u kojoj se obavlja inspekcija na licu mesta što je moguće brže u skladu sa st. 109 i 110 Dela II Protokola.

51. Država članica koja podnosi zahtev i država članica kod koje se želi obaviti inspekcija na licu mesta mogu učestvovati u raspravi o zahtevu za inspekciju na licu mesta koja se vodi u Izvršnom savetu, bez prava glasa. Država članica koja podnosi zahtev i država članica u kojoj se obavlja inspekcija na licu mesta takođe mogu, bez prava glasa, učestvovati u svim naknadnim raspravama u Izvršnom savetu koje se odnose na tu inspekciju.

52. Generalni direktor obaveštava sve države članice u roku od 24 sata o svakoj odluci koju donese Izvršni savet kao i o svim izveštajima, predlozima, zahtevima i preporukama upućenim Izvršnom savetu shodno st. od 46 do 50.

Postupak nakon odobrenja inspekcije na licu mesta od strane Izvršnog saveta

53. Inspekcija na licu mesta koju odobri Izvršni savet obavlja, bez odlaganja i u skladu sa odredbama ovog Ugovora i Protokola, inspekcijska ekipa koju imenuje generalni direktor. Inspekcijska ekipa treba da stigne na polazno mesto najkasnije šest dana nakon što Izvršni savet primi zahtev države članice za inspekciju na licu mesta.

54. Generalni direktor izdaje inspekcijski mandat za obavljanje inspekcije na licu mesta. Inspekcijski mandat sadrži podatke navedene u stavu 42 Dela II Protokola.

55. Generalni direktor obaveštava državu članicu u kojoj se obavlja inspekcija na licu mesta o toj inspekciji najmanje 24 sata pre planiranog dolaska inspekcijske ekipe na ulaznu tačku, u skladu sa stavom 43 Dela II Protokola.

Obavljanje inspekcije na licu mesta

56. Svaka država članica će dozvoliti Organizaciji da se na njenoj teritoriji ili na mestima u njenoj nadležnosti ili pod njenom kontrolom obavi inspekcija u skladu sa odredbama ovog Ugovora i Protokola. Međutim, nijedna država članica ne mora prihvatiti istovremene inspekcije na svojoj teritoriji ili na mestima u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom.

57. U skladu sa odredbama ovog Ugovora i Protokola država članica u kojoj se obavlja inspekcija na licu mesta:

(a) ima pravo i obavezu da uloži svaki razuman napor kako bi pokazala da se pridržava Ugovora i kako bi, u tom cilju, omogućila inspekcijskoj ekipi da ispuni svoj zadatak;

(b) ima pravo da preduzme mere koje smatra potrebnim radi zaštite interesa nacionalne bezbednosti i sprečavanja otkrivanja poverljivih informacija koje nisu vezane za svrhu inspekcije;

(c) ima obavezu da obezbedi pristup području inspekcije sa isključivim ciljem utvrđivanja činjenica relevantnih za svrhu inspekcije, vodeći računa o podstavu (b) i svim svojim ustavnim obavezama koje može imati u pogledu vlasničkih prava odnosno prava pretresa i zaplene;

(d) ima obavezu da se ne poziva na ovaj stav odnosno stav 88 Dela II Protokola radi prikrivanja bilo kakvog kršenja svojih obaveza utvrđenih u članu I; i

(e) ima obavezu da ne ometa slobodu kretanja inspekcijske ekipe u okviru područja inspekcije i obavljanja inspekcijskih aktivnosti u skladu sa ovim Ugovorom i Protokolom.

Pristup u kontekstu inspekcije na licu mesta znači kako fizički pristup inspekcijske ekipe i inspekcijske opreme području inspekcije tako i obavljanje inspekcijskih aktivnosti u okviru područja inspekcije.

58. Inspekcija na licu mesta obavlja se na najnenametljiviji mogući način, u skladu sa efikasnim i pravovremenim ispunjenjem inspekcijskog mandata i u skladu s postupcima utvrđenim u Protokolu. Gde god je to moguće inspekcijska ekipa će započeti postupke koji će prouzrokovati najmanje moguće ometanje a zatim će primeniti druge postupke, ali samo u meri u kojoj oceni da je to neophodno radi prikupljanja podataka dovoljnih za razjašnjenje izražene zabrinutosti zbog mogućeg neispunjavanja ovog Ugovora. Inspektori će tražiti isključivo one informacije i podatke koji su potrebni za svrhu inspekcije i nastojaće da svedu na najmanju meru ometanje uobičajenih aktivnosti u državi članici u kojoj se sprovodi inspekcija na licu mesta.

59. Država članica u kojoj se sprovodi inspekcija na licu mesta dužna je da pomaže inspekcijskoj ekipi u toku trajanja inspekcije i da joj olakša zadatak.

60. Ukoliko država članica u kojoj se sprovodi inspekcija na licu mesta, delujući u skladu sa st. 86 do 96 Dela II Protokola, ograniči pristup u okviru područja inspekcije, uložiće svaki prihvatljiv napor da, u konsultacijama sa inspekcijskom ekipom, pokaže na druge načine da se pridržava Ugovora.

Posmatrač

61. U pogledu posmatrača primenjuje se sledeće:

(a) država članica koja podnosi zahtev može, uz saglasnost države članice u kojoj se sprovodi inspekcija na licu mesta, uputiti predstavnika, koji može biti državljanin države članice koja podnosi zahtev ili neke treće države članice, koji će posmatrati sprovođenje inspekcije na licu mesta;

(b) država članica u kojoj se sprovodi inspekcija obaveštava generalnog direktora u roku od 12 sati nakon što Izvršni savet odobri inspekciju na licu mesta da li prihvata ili ne predloženog posmatrača;

(c) ukoliko se posmatrač prihvata, država članica u kojoj se sprovodi inspekcija na licu mesta omogućuje pristup posmatraču u skladu s Protokolom;

(d) država članica u kojoj se sprovodi inspekcija po pravilu prihvata predloženog posmatrača, a ukoliko iskoristi pravo na odbijanje, ta činjenica će se zabeležiti u izveštaju o inspekciji.

Dozvoljena su najviše tri posmatrača od ukupnog broja država članica koje su podnele zahtev.

Izveštaji o inspekciji na licu mesta

62. Izveštaji o inspekciji sadrže:

(a) opis aktivnosti koje je obavila inspekcijska ekipa;

(b) činjenične nalaze inspekcijske ekipe relevantne za svrhu inspekcije;

(c) pregled saradnje ostvarene tokom inspekcije na licu mesta;

(d) činjenični opis o tome u kojoj meri je omogućen pristup tokom inspekcije na licu mesta, uključujući i alternativne načine koji su obezbeđeni ekipi; i

(e) sve druge detalje od značaja za svrhu inspekcije.

Uz izveštaj se mogu priložiti posebna zapažanja inspektora.

63. Generalni direktor dostavlja državi članici u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta nacrt inspekcijskih izveštaja. Država članica u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta ima pravo da dostavi generalnom direktoru u roku od 48 sati svoje komentare i objašnjenja, kao i da naznači svaku informaciju i podatak koji se, po njenom mišljenju, ne odnosi na svrhu inspekcije zbog čega ne bi trebalo da cirkuliše izvan Tehničkog sekretarijata. Generalni direktor razmatra predloge za izmene u nacrtu inspekcijskog izveštaja koje je podnela država članica u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta i unosi ih u izveštaj kad god je to moguće. Generalni direktor takođe prilaže uz izveštaj komentare i objašnjenja koje je dala država članica u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta.

64. Generalni direktor bez odlaganja upućuje inspekcijski izveštaj državi članici koja je podnela zahtev, državi članici u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta, Izvršnom savetu i svim ostalim državama članicama. Generalni direktor nadalje bez odlaganja upućuje Izvršnom savetu i svim ostalim državama članicama sve nalaze analize uzoraka u ovlašćenim laboratorijama u skladu sa stavom 104 Dela II Protokola, zatim relevantne podatke koje je prikupio Međunarodni sistem za praćenje, ocene države članice koja je podnela zahtev i države članice u kojoj je sprovedena inspekcija na licu mesta, kao i sve ostale informacije koje smatra značajnim. Kad je reč o izveštaju o toku inspekcije o kojem govori stav 47, generalni direktor upućuje taj izveštaj Izvršnom savetu u roku naznačenom u tom stavu.

65. Izvršni savet, u skladu sa svojim ovlašćenjima i funkcijama, pregleda inspekcijski izveštaj i sve ostale materijale dostavljene u skladu sa stavom 64 i razmatra eventualna pitanja u smislu:

(a) da li je bilo primera nepoštovanja ovog Ugovora;

(b) da li je bilo zloupotrebe prava na podnošenje zahteva za inspekciju na licu mesta.

66. Ukoliko Izvršni savet, u skladu sa svojim ovlašćenjima i funkcijama, zaključi da je potrebno dalje delovanje u vezi sa stavom 65, preduzeće odgovarajuće mere u skladu sa članom V.

Neosnovani i uvredljivi zahtevi za inspekciju na licu mesta

67. Ukoliko Izvršni savet ne odobri inspekciju na licu mesta zbog neosnovanosti ili uvredljivosti takvog zahteva ili se inspekcija okonča iz istih razloga, Izvršni savet će razmotriti i odlučiti da li će primeniti odgovarajuće mere radi otklanjanja te situacije, uključujući i sledeće:

(a) upućivanje zahteva državi članici koja je podnela zahtev za inspekciju na licu mesta da plati troškove priprema koje je izvršio Tehnički sekretarijat;

(b) suspendovanje prava države članice koja je podnela zahtev da podnosi zahtev za inspekciju na licu mesta u toku izvesnog perioda, čije trajanje određuje Izvršni savet; i

(c) suspendovanje prava države članice koja je podnela zahtev na učešće u radu Izvršnog saveta u toku određenog perioda vremena.

E. Mere za jačanje poverenja

68. Da bi:

(a) doprinela pravovremenom otklanjanju zabrinutosti zbog nepoštovanja Ugovora koje proističu iz mogućeg pogrešnog tumačenja podataka verifikacije koji se odnose na hemijske eksplozije; i

(b) učestvovala u baždarenju stanica koje su sastavni deo mreža Međunarodnog sistema za praćenje, svaka država članica se obavezuje na saradnju s Organizacijom i ostalim državama članicama u primeni relevantnih mera navedenih u Delu III Protokola.

Član V

MERE ZA OTKLANJANJE ODREĐENOG STANJA I OBEZBEĐENJE POŠTOVANJA UGOVORA, UKLJUČUJUĆI SANKCIJE

1. Konferencija, uzimajući u obzir, između ostalog, preporuke Izvršnog saveta, preduzima neophodne mere utvrđene u st. 2 i 3, kako bi se obezbedilo poštovanje ovog Ugovora i otklonilo i korigovalo svako stanje koje je u suprotnosti sa odredbama ovog Ugovora.

2. U slučajevima kada Konferencija ili Izvršni savet zatraže od neke države članice da otkloni stanje iz kojeg proističu problemi u vezi s poštovanjem Ugovora od strane te države članice, a ona ne ispuni taj zahtev u utvrđenom roku, Konferencija može, između ostalog, odlučiti da ograniči toj državi članici uživanje prava i privilegije po ovom Ugovoru ili da ih suspenduje, sve dok Konferencija ne odluči drukčije.

3. U slučajevima kada neispunjavanje osnovnih obaveza iz ovog Ugovora može naneti štetu cilju i svrsi ovog Ugovora, Konferencija može državama članicama preporučiti kolektivne mere koje su u skladu s međunarodnim pravom.

4. Konferencija ili, ukoliko je reč o hitnom slučaju, Izvršni savet, može upoznati Ujedinjene nacije s problemom, uključujući i relevantne informacije i zaključke.

Član VI

REŠAVANJE SPOROVA

1. Sporovi koji eventualno nastanu u vezi s primenom ili tumačenjem ovog Ugovora rešavaju se u skladu s relevantnim odredbama ovog Ugovora i u skladu s odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.

2. Kada, u vezi s primenom ili tumačenjem ovog Ugovora, nastane spor između dve ili više država članica ili između jedne ili više država članica i Organizacije, zainteresovane strane će se međusobno savetovati u cilju što bržeg rešenja spora pregovorima ili nekim drugim miroljubivim sredstvima po izboru odnosnih strana, uključujući i obraćanjem odgovarajućim telima iz ovog Ugovora, i, uz međusobnu saglasnost, Međunarodnom sudu pravde u skladu s njegovim Statutom. Zainteresovane strane će obaveštavati Izvršni savet o preduzetim merama.

3. Izvršni savet može doprineti rešenju spora koji nastane u vezi s primenom ili tumačenjem ovog Ugovora na svaki način koji oceni prikladnim, uključujući i nuđenje svojih dobrih usluga, pozivanje država članica u sporu da potraže rešenje u postupku koji same odaberu, upoznavanje Konferencije s predmetom spora i preporučivanje roka za dogovorenu proceduru.

4. Konferencija razmatra pitanja vezana za sporove koje su pokrenule države članice odnosno s kojima ju je upoznao Izvršni savet. Konferencija će, ukoliko smatra potrebnim, osnovati tela odnosno poveriti postojećim telima zadatke u vezi s rešavanjem tih sporova u skladu sa članom II, stav 26(j).

5. I konferencija i Izvršni savet ovlašćeni su da, uz odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, zatraže od Međunarodnog suda pravde savetodavno mišljenje o svakom pravnom pitanju koje proistekne iz delokruga aktivnosti i Organizacije. U tu svrhu zaključiće se sporazum između Organizacije i Ujedinjenih nacija u skladu sa članom II, stav 38(h).

6. Ovaj član ne zadire u odredbe čl. IV i V.

Član VII

IZMENE I DOPUNE

1. U svako doba nakon stupanja ovog Ugovora na snagu svaka država članica može predložiti izmene i dopune ovog Ugovora, Protokola ili Aneksa uz Protokol. Svaka država članica može takođe predložiti izmene Protokola ili njegovih Aneksa u skladu sa stavom 7 Predlozi izmena i dopuna podležu procedurama opisanim u st. 2 do 6 Predlozi izmena u skladu sa stavom 7 podležu proceduri opisanoj u stavu 8.

2. Predlozi izmena i dopuna razmatraju se i usvajaju isključivo na konferenciji o izmenama i dopunama.

3. Svaki predlog izmena i dopuna dostavlja se generalnom direktoru koji će ga cirkulisati svim državama članicama i depozitaru i zatražiti mišljenje država članica o potrebi sazivanja konferencije o izmenama i dopunama radi razmatranja predloga. Ukoliko većina država članica obavesti generalnog direktora najkasnije 30 dana nakon što im je predlog dostavljen da podržavaju njegovo dalje razmatranje, generalni direktor saziva konferenciju o izmenama i dopunama na koju se pozivaju sve države članice.

4. Konferencija o izmenama i dopunama održava se odmah nakon redovnog zasedanja Konferencije, ukoliko sve države članice koje podržavaju sazivanje konferencije o izmenama i dopunama ne zatraže da se ona održi pare toga. Konferencija o izmenama i dopunama neće se ni u kom slučaju održati pre isteka 60 dana od dostavljanja predloženih izmena i dopuna.

5. Izmene i dopune se usvajaju na konferenciji o izmenama i dopunama većinom glasova država članica u prilog izmena i dopuna, ukoliko ni jedna država članica nije glasala protiv tih izmena i dopuna.

6. Izmene i dopune postaju punovažne za sve države članice 30 dana nakon što sve države članice koje su glasale u prilog tih izmena i dopuna na konferenciji o izmenama i dopunama deponuju ratifikacione instrumente ili instrumente o prihvatanju.

7. Radi obezbeđenja održivosti i delotvornosti ovog Ugovora, Deo I i III Protokola i Aneksi 1 i 2 uz Protokol podležu izmenama u skladu sa stavom 8, ukoliko se predložene izmene odnose isključivo na pitanje administrativnog, odnosno tehničkog karaktera. Sve ostale odredbe Protokola i njegovih Aneksa ne podležu izmenama shodno stavu 8.

8. Predložene izmene o kojima je reč u stavu 7 podnose se u skladu sa sledećim procedurama:

(a) Tekst predloženih izmena, zajedno s potrebnim podacima, upućuje se generalnom direktoru. Bilo koja država članica i generalni direktor mogu pružiti dopunske informacije za ocenu predloga. Generalni direktor bez odlaganja upućuje svaki takav predlog i informacije svim državama članicama, Izvršnom savetu i depozitaru;

(b) Najkasnije 60 dana nakon prijema predloga generalni direktor ocenjuje predlog kako bi utvrdio moguće posledice po odredbe ovog Ugovora i njegovu primenu, a sve informacije dostavlja svim državama članicama i Izvršnom savetu;

(c) Izvršni savet će proučiti predlog u svetlu svih informacija koje bude imao na raspolaganju, uključujući i to da li predlog ispunjava uslove iz stava 7. Najkasnije 90 dana nakon prijema predloga Izvršni savet upućuje svim državama članicama svoje mišljenje na razmatranje uz odgovarajuća objašnjenja. Države članice potvrđuju prijem tog obaveštenja u roku od 10 dana;

(d) Ukoliko Izvršni savet preporuči državama članicama da usvoje predlog, smatra se da je predlog usvojen ako u roku od 90 dana od prijema mišljenja Izvršnog saveta nijedna država članica ne izrazi protivljenje. Ukoliko Izvršni savet preporuči da se predlog odbaci, smatra se da je predlog odbačen ako u roku od 90 dana od prijma mišljenja Izvršnog saveta nijedna država članica ne izrazi svoje protivljenje odbacivanju;

(e) Ukoliko mišljenje Izvršnog saveta ne bude prihvaćeno na način naveden u podstavu (d), odluku o predlogu, uključujući i to da li predlog ispunjava uslove iz stava 7, donosi Konferencija na svom sledećem zasedanju tretirajući ga kao suštinsko pitanje;

(f) Generalni direktor obaveštava sve države članice i depozitara o svakoj odluci donetoj u skladu s ovim stavom;

(g) Izmene odobrene prema ovoj proceduri stupaju na snagu za sve države članice 180 dana nakon datuma obaveštenja kojim generalni direktor obaveštava o njihovom odobrenju, ukoliko Izvršni savet ne preporuči neki drugi rok odnosno ako Konferencija ne odluči drukčije.

Član VIII

OCENA FUNKCIONISANJA UGOVORA

1. Ukoliko većina država članica ne odluči drugačije, deset godina nakon stupanja ovog Ugovora na snagu države članice održaće konferenciju radi ocene funkcionisanja i delotvornosti ovog Ugovora kako bi se uverile da se ostvaruju ciljevi i svrhe istaknuti u Preambuli, kao i odredbe Ugovora. Pri ocenjivanju uzimaju se u obzir sva nova naučna i tehnološka saznanja od značaja za ovaj Ugovor. Na osnovu zahteva bilo koje države članice na konferenciji se razmatra mogućnost da se dozvoli obavljanje podzemnih nuklearnih eksplozija u miroljubive svrhe. Ukoliko konferencija konsenzusom odluči da se mogu dozvoliti takve nuklearne eksplozije, ona odmah započinje sa delovanjem u cilju da državama članicama preporuči odgovarajuće izmene i dopune ovog Ugovora kojima će se onemogućiti bilo kakva vojna korist od takvih nuklearnih eksplozija. Države članice će svaki takav predlog izmena i dopuna dostaviti generalnom direktoru i s njim će postupati u skladu s odredbama člana VII.

2. Nakon toga u desetogodišnjim periodima mogu se ponovo sazivati konferencije sa istim ciljem ukoliko se na Konferenciji koja je zasedala prethodne godine tako odluči glasanjem na način koji se primenjuje na proceduralna pitanja. Takve konferencije se mogu sazvati u periodima kraćem od deset godina ukoliko Konferencija tako odluči glasanjem na način koji se primenjuje na suštinska pitanja.

3. Konferencija o oceni funkcionisanja Ugovora obično se održavaju odmah nakon redovnog godišnjeg zasedanja Konferencije predviđenog u članu II.

Član IX

TRAJANJE I ISTUPANJE

1. Ovaj Ugovor ima neograničeno trajanje.

2. Svaka država članica ima pravo da, vršeći svoj nacionalni suverenitet, istupi iz Ugovora ukoliko oceni da su njeni najviši interesi ugroženi vanrednim događajima vezanim za predmet ovog Ugovora.

3. Istupanje stupa na snagu upućivanjem obaveštenja šest meseci unapred svim ostalim državama članicama, Izvršnom savetu, depozitaru i Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Obaveštenje o istupanju treba da sadrži i izjavu o vanrednom događaju ili događajima koji su po mišljenju države članice ugrozili njene najviše interese.

Član X

STATUS PROTOKOLA I ANEKSA

Aneksi uz ovaj Ugovor, Protokol i Aneksi uz Protokol su sastavni delovi Ugovora. Svako pozivanje na ovaj Ugovor obuhvata i Anekse uz Ugovor, Protokol i Anekse uz Protokol.

Član XI

POTPISIVANJE

Ovaj Ugovor je otvoren za potpisivanje svim državama pre stupanja na snagu.

Član XII

RATIFIKACIJA

Ovaj Ugovor podleže ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovom odgovarajućom ustavnom procedurom.

Član XIII

PRISTUPANJE

Svaka država koja je ne potpiše ovaj Ugovor pre njegovog stupanja na snagu može mu pristupiti u bilo koje doba nakon toga.

Član XIV

STUPANJE NA SNAGU

1. Ovaj Ugovor stupa na snagu 180 dana nakon datuma kada sve države navedene u Aneksu 2 ovog Ugovora deponuju ratifikacione instrumente, ali ni u kom slučaju pre isteka roka od dve godine od datuma kada je Ugovor ponuđen na potpisivanje.

2. Ukoliko tri godine nakon datuma koji označava godišnjicu otvaranja za potpisivanje ovaj Ugovor ne stupi na snagu, depozitar saziva konferenciju država koje su deponovale svoje ratifikacione instrumente na zahtev većine tih država. Na toj konferenciji će se ispitati u kojoj meri je ispunjen zahtev utvrđen u stavu 1 i razmotriti koje se mere mogu preduzeti u skladu sa međunarodnim pravom kako bi se ubrzao proces ratifikacije i o njima odlučiti konsenzusom u cilju omogućavanja što bržeg stupanja Ugovora na snagu.

3. Ukoliko se na konferenciji iz stava 2 ili na drugim takvim konferencijama ne odluči drugačije, ovaj postupak se ponavlja prilikom narednih godišnjica otvaranja ovog Ugovora za potpisivanje, sve dok Ugovor ne stupi na snagu.

4. Sve države članice biće pozvane da učestvuju kao posmatrači na konferenciji o kojoj je reč u stavu 2 i na svakoj kasnijoj Konferenciji kao što je navedeno u stavu 3.

5. U odnosu na države koje su svoje ratifikacione instrumente ili instrumente o pristupanju ovom Ugovoru deponovale nakon njegovog stupanja na snagu, Ugovor stupa na snagu tridesetog dana nakon datuma kada su deponovale svoje ratifikacione instrumente ili instrumente o pristupanju.

Član XV

REZERVE

Članovi ovog Ugovora i njegovih Aneksa ne podležu rezervama. Odredbe Protokola uz Ugovor i njegovih Aneksa ne podležu rezervama koje su nespojive s ciljem i svrhom ovog Ugovora.

Član XVI

DEPOZITAR

1. Depozitar ovog Ugovora je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, koji prima potpise, ratifikacione instrumente i instrumente o pristupanju.

2. Depozitar odmah obaveštava sve države potpisnice Ugovora odnosno sve države koje mu pristupe o datumu svakog potpisivanja, datumu deponovanja svih ratifikacionih instrumenata odnosno instrumenata o pristupanju pojedinačno, o datumu stupanja ovog Ugovora na snagu, o svim izmenama i dopunama i ostalim izmenama Ugovora, kao i o prijemu drugih obaveštenja.

3. Depozitar dostavlja propisno overene primerke ovog Ugovora vladama država potpisnica odnosno država koje mu pristupe.

4. Depozitar registruje Ugovor u skladu sa članom 102 Povelje Ujedinjenih nacija.

Član XVII

MERODAVNOST TEKSTOVA

Ovaj Ugovor, čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku podjednako merodavni, deponuje se kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

 

Aneks 1 uz Ugovor

LISTA DRŽAVA U SKLADU SA ČLANOM II, STAV 28

Afrika

Alžir, Angola, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi, Centralnoafrička Republika, Čad, Džibuti, Egipat, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja-Bisao, Južnoafrička Republika, Kamerun, Kenija, Komorska Ostrva, Kongo, Lesoto, Liberija, Libijska Arapska Džamahirija, Madagaskar, Malavi, Mali, Maroko, Mauricijus, Mauritanija, Mozambik, Namibija, Niger, Nigerija, Obala Slonovače, Ruanda, Sao Toma e Prinsipe, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Sudan, Svazilend, Togo, Tunis, Uganda, Ujedinjena Republika Tanzanija, Zair, Zambija, Zimbabve.

Istočna Evropa

Albanija, Azerbejdžan, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka Republika, Estonija, Gruzija, Hrvatska, Jermenija, Jugoslavija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Rumunija, Ruska Federacija, Slovačka, Slovenija, Ukrajina.

Latinska Amerika i Karipsko područje

Antigva i Barbuda, Argentina, Bahamska Ostrva, Barbados, Belize, Bolivija, Brazil, Čile, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvador, Grenada, Gvajana, Gvatemala, Haiti, Honduras, Jamajka, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Salvador, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kitsi i Nevis, Sveti Vinsent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venecuela.

Bliski istok i Južna Azija

Avganistan, Bangladeš, Bahrein, Butan, Indija, Irak, Islamska Republika Iran, Izrael, Jemen, Jordan, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Kuvajt, Liban, Maldivi, Nepal, Oman, Pakistan, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Šri Lanka, Tadžikistan, Turkmenistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan.

Severna Amerika i Zapadna Evropa

Andora, Austrija, Belgija, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Island, Italija, Kanada, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Monako, Holandija, Nemačka, Norveška, Portugalija, San Marino, Sjedinjene Američke Države, Sveta Stolica, Španija, Švedska, Švajcarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske.

Jugoistočna Azija, Pacifik i Daleki istok

Australija, Brunej, Kukova Ostrva, Demokratska Narodna Republika Koreja, Savezne Države Mikronezije, Fiđi, Filipini, Indonezija, Japan, Kambodža, Kina, Kiribati, Malezija, Maršalska Ostrva, Mijanmar, Mongolija, Narodna Demokratska Republika Laos, Nauru, Niue, Novi Zeland, Palau, Papua Nova Gvineja, Republika Koreja, Samoa, Singapur, Solomonova Ostrva, Tajland, Tonga, Tuvalu, Vanuatu, Vijetnam.

 

Aneks 2 uz Ugovor

LISTA DRŽAVA U SKLADU SA ČLANOM XIV

Lista država članica Konferencije o razoružanju na dan 18. juna 1996. godine koje su formalno učestvovale u radu Konferencije na zasedanju tokom 1996. godine i koje se nalaze na listi u Tabeli 1 publikacije "Nuklearni reaktori u svetu" Međunarodna agencija za atomsku energiju od aprila 1996. godine, kao i država članica Konferencije o razoružanju na dan 18. juna 1996. godine koje su formalno učestvovale u radu Konferencije na zasedanju u toku 1996. godine i koje se nalaze na listi u Tabeli 1 publikacije "Nuklearni istraživački reaktori u svetu" Međunarodne agencije za atomsku energiju iz decembra 1995. godine:

Alžir, Argentina, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Brazil, Bugarska, Čile, Demokratska Narodna Republika Koreja, Egipat, Finska, Francuska, Indija, Indonezija, Islamska Republika Iran, Italija, Izrael, Japan, Južna Afrika, Kanada, Kina, Kolumbija, Mađarska, Meksiko, Holandija, Nemačka, Norveška, Pakistan, Peru, Poljska, Republika Koreja, Rumunija, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Španija, Švedska, Švajcarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske, Ukrajina, Vijetnam, Zair.

 

PROTOKOL UGOVORA O SVEOBUHVATNOJ ZABRANI NUKLEARNIH PROBA

 

Deo I

FUNKCIJE MEĐUNARODNOG SISTEMA ZA PRAĆENJE I MEĐUNARODNOG CENTRA PODATAKA

A. Opšte odredbe

1. Međunarodni sistem za praćenje obuhvata objekte za praćenje kao što je navedeno u članu IV, stav 16 i njihova sredstva komunikacije.

2. Objekti za praćenje koji čine deo Međunarodnog sistema za praćenje sastoje se od objekata koji su navedeni u Aneksu 1 ovog Protokola. Međunarodni sistem za praćenje ispunjava tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u odgovarajućim operativnim priručnicima.

3. U skladu sa članom 11, u saradnji i uz konsultacije sa državama članicama, drugim državama i sa međunarodnim organizacijama, u zavisnosti od slučaja. Organizacija će uspostaviti i koordinirati eksploataciju i održavanje, kao i sve buduće dogovorene izmene ili razvoj Međunarodnog sistema za praćenje.

4. U skladu sa odgovarajućim sporazumima ili aranžmanima i postupcima, država članica ili druga država koja je domaćin ili na neki drugi način preuzima odgovornost za objekte Međunarodnog sistema za praćenje i Tehnički sekretarijat dogovaraće se i sarađivaće prilikom uspostavljanja, eksploatacije, modernizacije, finansiranja i održavanja objekata za praćenje, odnosnih ovlašćenih laboratorija i njihovih sredstava komunikacije u okviru područja koja su u njihovoj nadležnosti ili pod njihovom kontrolom ili na drugim mestima u skladu sa međunarodnim pravom. Ta saradnja će se odvijati u skladu sa zahtevima bezbednosti i provere autentičnosti i u skladu sa tehničkim specifikacijama koje su navedene u odgovarajućim operativnim priručnicima. Pomenuta država će ovlastiti Tehnički sekretarijat da uđe u objekat za praćenje radi provere opreme i komunikacionih veza i prihvatiće da izvrši potrebne izmene u opremi i operativnim postupcima kako bi ispunila dogovorene zahteve. Tehnički sekretarijat će tim državama pružati odgovarajuću tehničku pomoć u meri u kojoj Izvršni savet smatra da je potrebna za ispravno funkcionisanje stanica u okviru Međunarodnog sistema za praćenje.

5. Modaliteti te saradnje između Organizacija i država članica ili država koje su domaćini ili na neki drugi način preuzimaju odgovornost za objekte Međunarodnog sistema za praćenje biće utvrđeni sporazumima ili aranžmanima u zavisnosti od toga šta je odgovarajuće u svakom pojedinom slučaju.

B. Seizmološko praćenje

6. Svaka država članica se obavezuje da će sarađivati u međunarodnoj razmeni seizmoloških podataka kako bi pomogla u verifikaciji sprovođenja ovog Ugovora. Ova saradnja obuhvata uspostavljanje i eksploataciju globalne mreže glavnih i pomoćnih stanica za seizmološko praćenje. Ove stanice će Međunarodnom centu podataka dostavljati podatke u skladu sa dogovorenim procedurama.

7. Mreža glavnih stanica sastojaće se od 50 stanica navedenih u Tabeli 1-A Aneksa 1 ovog Protokola. Ove stanice moraju ispunjavati tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za seizmološko praćenje i međunarodnu razmenu seizmoloških podataka. Podaci iz glavnih stanica će se, direktno ili preko nacionalnog centra podataka, neprekidno slati Međunarodnom centru podataka preko on-line veze.

8. Radi dopune podataka prikupljenih u glavnoj mreži, pomoćna mreža koja je sastavljena od 120 stanica će, direktno ili preko nacionalnog centra podataka, obezbeđivati podatke Međunarodnom centru podataka na njegov zahtev. Pomoćne stanice koje će se koristiti navedene su u Tabeli 1-B Aneksa 1 ovog Protokola. Pomoćne stanice moraju ispunjavati tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za seizmološko praćenje i međunarodnu razmenu seizmoloških podataka. Međunarodni centar podataka može u bilo koje doba zatražiti podatke od pomoćnih stanica a oni se moraju odmah dostaviti preko on-line računarskih veza.

C. Praćenje radionuklida

9. Svaka država članica se obavezuje da će sarađivati u međunarodnoj razmeni podataka o radionuklidima u atmosferi kako bi pomogla u verifikaciji sprovođenja ovog Ugovora. Ova saradnja obuhvata uspostavljanje i eksploataciju globalne mreže stanica za praćenje radionuklida i ovlašćene laboratorije. Ova mreža će Međunarodnom centru podataka dostavljati podatke u skladu sa dogovorenim procedurama.

10. Mreža stanica za merenje radionuklida u atmosferi sastojaće se od ukupno 80 stanica, kao što je navedeno u Tabeli 2-A Aneksa 1 ovog Protokola. Sve stanice moraju biti osposobljene za praćenje prisustva čestica odgovarajućih materija u atmosferi. Nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, četrdeset od ovih stanica moraju takođe biti osposobljene za praćenje prisustva relevantnih plemenitih gasova. Na svom uvodnom zasedanju, Konferencija će u ovu svrhu odobriti preporuku Pripremne komisije o tome kojih 40 stanica iz Tabele 2-A Aneksa 1 ovog Protokola će biti osposobljeno za praćenje plemenitih gasova. Na svom prvom redovnom godišnjem zasedanju, Konferencija će razmotriti i doneti odluku o planu osposobljavanja za praćenje plemenitih gasova za celu mrežu. Generalni direktor će pripremiti izveštaj o modalitetima osposobljavanja za Konferenciju. Sve stanice za praćenje moraju ispunjavati tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za praćenje radionuklida i međunarodnu razmenu podataka o radionuklidima.

11. Podršku mreži stanica za praćenje radionuklida pružaju laboratorije koje Tehnički sekretarijat ovlasti u skladu sa odgovarajućim operativnim priručnikom za vršenje analize uzoraka dobijenih od stanica za praćenje radionuklida, i one će biti angažovane po osnovu ugovora sa Organizacijom na bazi naknade za uslugu. Tehnički sekretarijat će po potrebi koristiti laboratorije koje su navedene u Tabeli 2-B Aneksa 1 ovog Protokola i koje su adekvatno opremljene za vršenje dodatnih analiza uzoraka dobijenih od stanica za praćenje radionuklida. Tehnički sekretarijat može da, uz saglasnost Izvršnog saveta, ovlasti i druge laboratorije za vršenje rutinskih analiza uzoraka dobijenih od manuelnih stanica za praćenje, ukoliko je to potrebno. Sve ovlašćene laboratorije će dostaviti rezultate analize Međunarodnom centru podataka i tako ispuniti tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za praćenje radionuklida i međunarodnu razmenu podataka o radionuklidima.

D. Hidroakustičko praćenje

12. Svaka država članica se obavezuje da će sarađivati u međunarodnoj razmeni hidroakustičkih podataka kako bi pomogla u verifikaciji sprovođenja ovog Ugovora. Ova saradnja obuhvata uspostavljanje i eksploataciju globalne mreže stanica za hidroakustičko praćenje. Ove stanice će Međunarodnom centru podataka dostavljati podatke u skladu sa dogovorenim procedurama.

13. Mreža hidroakustičkih stanica sastojaće se od stanica koje su navedene u Tabeli 3 Aneksa 1 ovog Protokola i imaće ukupno šest hidrofonskih i pet T-faznih stanica. Ove stanice moraju ispunjavati tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za hidroakustičko praćenje i međunarodnu razmenu hidroakustičkih podataka.

E. Infrazvučno praćenje

14. Svaka država članica se obavezuje da će sarađivati u međunarodnoj razmeni infrazvučnih podataka kako bi pomogla u verifikaciji sprovođenja ovog Ugovora. Ova saradnja obuhvata uspostavljanje i eksploataciju globalne mreže stanica za infrazvučno praćenje. Ove stanice će Međunarodnom centru podataka dostavljati podatke u skladu sa dogovorenim procedurama.

15. Mreža infrazvučnih stanica sastojaće se od stanica koje su navedene u Tabeli 4 Aneksa 1 ovog Protokola i imaće ukupno 60 stanica. Ove stanice moraju ispunjavati tehničke i operativne zahteve koji su navedeni u Operativnom priručniku za infrazvučno praćenje i međunarodnu razmenu infrazvučnih podataka.

F. Funkcije Međunarodnog centra podataka

16. Međunarodni centar podataka prima, prikuplja, obrađuje, analizira, sačinjava izveštaje i arhivira podatke koje dobije od objekata u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje, uključujući i rezultate analiza obavljenih u ovlašćenim laboratorijama.

17. Postupci i kriterijumi za selekciju standardnih pojava, koje će Međunarodni centar podataka koristiti u vršenju svojih dogovorenih funkcija, a naročito za izradu standardnih izveštaja i pružanje standardnih usluga državama članicama, biće detaljno opisani u Operativnom priručniku za Međunarodni centar podataka i razrađivaće se progresivno. Početne postupke i kriterijume koje razradi Pripremna komisija odobrava Konferencija na svom uvodnom zasedanju.

Standardni materijal Međunarodnog centra podataka

18. Međunarodni centar podataka će vršiti rutinsku obradu neobrađenih podataka dobijenih od Međunarodnog sistema za praćenje primenom metoda za automatsku obradu podatka i stručnom interaktivnom analizom kako bi izradio i arhivirao standardni materijal Međunarodnog centra podataka u ime svih država članica. Ovaj materijal će se besplatno dostavljati državama članicama i neće uticati na konačnu ocenu u pogledu prirode bilo koje pojave, što ostaje odgovornost država članica, a uključuje sledeće:

(a) integrisane liste svih signala koje otkrije Međunarodni sistem za praćenje, kao i liste i biltene o standardnim pojavama, uključujući i vrednosti i pripadajuća odstupanja izračunata za svaku pojavu čiju lokaciju je utvrdio Međunarodni centar podataka, i to na osnovu grupe standardnih parametara;

(b) biltene o selektiranim standardnim pojavama koji su rezultat primene kriterijuma za selekciju standardnih pojava od strane Međunarodnog centra podataka na svaku pojavu, koristeći parametre za utvrđivanje svojstava koji su navedeni u Aneksu 2 ovog Protokola, sa ciljem da se utvrde svojstva, da se istaknu u biltenu o standardnim pojavama, a tako i izvrši selekcija onih pojava za koje se smatra da su u skladu sa prirodnim fenomenima ili nenuklearnim fenomenima izazvanim čovekovim delovanjem. U biltenu o standardnim pojavama će se za svaki pojedini slučaj brojčano označiti stepen do kog ta pojava ispunjava ili ne ispunjava kriterijume za selekciju pojava. Prililkom primene metode za selekciju standardnih pojava Međunarodni centar podataka će koristiti i globalne i dodatne kriterijume selekcije kako bi se uzele u obzir regionalne varijacije ukoliko je to potrebno. Međunarodni centar podataka će sa sticanjem iskustva u radu Međunarodnog sistema za praćenje stalno unapređivati svoje tehničke mogućnosti;

(c) rezimee za rukovodstvo, koji daju kratak pregled podataka koje je Međunarodni centar podataka prikupio i arhivirao, materijala Međunarodnog centra podataka, kao i realizacije i operativnog stanja Međunarodnog sistema za praćenje i Međunarodnog centra podataka; i

(d) delove ili podgrupe standardnih materijala Međunarodnog centra podataka navedenih u podstavovima od (a) do (c), koje su odabrane po zahtevu pojedinačnih država članica.

19. Međunarodni centar podataka će za države članice besplatno izrađivati posebne studije radi obezbeđivanja detaljne, tehničke ocene stručnom analizom podataka dobijenih od Međunarodnog sistema za praćenje, ukoliko to od njega zatraži Organizacija ili država članica, kako bi se poboljšale procenjene vrednosti parametara za standardne signale i pojave.

Usluge Međunarodnog centra podataka državama članicama

20. Međunarodni centar podataka će državama članicama omogućiti otvoren, ravnopravan, blagovremen i odgovarajući pristup svim podacima Međunarodnog sistema za praćenje, bilo obrađenim ili neobrađenim, svim materijalima Međunarodnog centra podataka, i svim drugim podacima Međunarodnog sistema za praćenje koji se nalaze u arhivi Međunarodnog centra podataka ili će omogućiti pristup podacima objekata Međunarodnog sistema za praćenje preko Međunarodnog centra podataka. Metode za omogućavanje pristupa podacima i obezbeđivanje podataka obuhvataju sledeće usluge:

(a) automatsko i redovno prosleđivanje državi članici materijala Međunarodnog centra podataka ili deo tih materijala koji je odabrala država članica i, na zahtev, deo podataka Međunarodnog sistema za praćenje koji je odabrala država članica;

(b) obezbeđivanje podataka ili materijala pripremljenih na osnovu ad hoc zahteva država članica kojima se traži pribavljanje podataka i materijala iz arhiva Međunarodnog centra podatka i objekata Međunarodnog sistema za praćenje, uključujući i interaktivni elektronski pristup bazi podataka Međunarodnog centra podataka; i

(c) pomoć pojedinim državama članicama, na njihov zahtev i besplatno ukoliko se radi o objektivnim zahtevima, u stručnoj tehničkoj analizi podataka Međunarodnog sistema za praćenje i drugih relevantnih podataka koje obezbedi država članica koja je podnela zahtev, kako bi se pomoglo toj državi članici da utvrdi izvor određenih pojava. Rezultati svake takve tehničke analize smatraju se materijalom države članice koja je podnela zahtev, ali će oni biti dostupni i svim državama članicama.

Usluge Međunarodnog centra podataka koje su navedene u podstavovima (a) i (b) biće na raspolaganju svakoj državi članici bez ikakve nadoknade troškova. Obim i formati podataka utvrđuju se u Operativnom priručniku za Međunarodni centar podataka.

Selekcija pojava prema nacionalnim kriterijumima

21. Međunarodni centar podataka će prilikom pripreme bilo kog od svojih standardnih materijala redovno i automatski primenjivati, ukoliko to zatraži država članica, nacionalne kriterijume za selekciju pojava koje je ustanovila ta država članica, i dostavljati rezultate tih analiza toj državi članica. Ova usluga će biti besplatna za državu članicu koja je podnela zahtev. Rezultati tih postupaka selekcije pojava prema nacionalnim kriterijumima smatraju se materijalom države članice koja je podnela zahtev.

Tehnička pomoć

22. Ukoliko je potrebno, Međunarodni centar podataka će pružati tehničku pomoć pojedinim državama članicama:

(a) prilikom formulisanja zahteva za izbor i selekciju podataka i materijala;

(b) besplatnim instaliranjem u Međunarodnom centru podataka, ukoliko se radi o objektivnim zahtevima, kompjuterskih algoritama ili softvera koji obezbedi ta država članica za izračunavanje novih parametara za signale i pojave koji nisu obuhvaćeni Operativnim priručnikom za Međunarodni centar podataka, s tim da će se dobijeni rezultati smatrati materijalima države članice koje je podnela zahtev; i

(c) pomažući državama članicama u razvoju mogućnosti za prijem, obradu i analizu podataka Međunarodnog sistema za praćenje u njihovim nacionalnim centrima podataka.

23. Međunarodni centar podataka će stalno nadgledati i pripremati izveštaje o operativnom stanju objekata Međunarodnog sistema za praćenje, komunikacionih veza i sopstvenih sistema za obradu podataka. Ukoliko u toku rada tog sistema bilo koji sastavni element ne dostigne dogovoreni nivo koji je utvrđen u odgovarajućem operativnom priručniku, Međunarodni centar podataka će o tome odmah obavestiti odgovorna lica.

Deo II

INSPEKCIJA NA LICU MESTA

A. Opšte odredbe

1. Postupci koji su navedeni u ovom Delu primenjivaće se saglasno odredbama o inspekcijama na licu mesta navedenim u članu IV.

2. Inspekcija na licu mesta vrši se na onom području gde je nastala pojava koja je razloga podnošenja zahteva za inspekciju na licu mesta.

3. Područje inspekcije na licu mesta mora biti neprekinuto i ne sme biti veće od 1.000 kvadratnih kilometara. Linijska udaljenost u bilo kom pravcu ne sme preći 50 kilometara.

4. Inspekcija na licu mesta ne može trajati duže od 60 dana od dana kada je odobren zahtev za inspekciju na licu mesta u skladu sa članom IV, stav 46, ali se može produžiti najviše do 70 dana saglasno članu IV, stav 49.

5. Ukoliko područje inspekcije koje je navedeno u inspekcijskom mandatu obuhvati teritoriju ili neko drugo mesto u nadležnosti ili pod kontrolom više država članica, odredbe o inspekciji na licu mesta će se primenjivati prema potrebi na svaku od država članica koje su obuhvaćene područjem inspekcije.

6. U slučaju kada je područje inspekcije u nadležnosti ili pod kontrolom države članice u kojoj se vrši inspekcija ali se nalazi na teritoriji druge države članice, ili ukoliko pristup iz ulazne tačke do područja inspekcije zahteva prelaz preko teritorije države članice koja nije država članica u kojoj se vrši inspekcija, država članica u kojoj se vrši inspekcija će ostvarivati svoja prava i ispunjavati obaveze koje se odnose na te inspekcije u skladu sa ovim Protokolom. U tom slučaju, država članica na čijoj teritoriji se nalazi područje inspekcije će omogućiti inspekciji i obezbediti potrebnu podršku kako bi inspekcijska ekipa mogla blagovremeno i efikasno da ispuni svoje zadatke. Države članice preko čije teritorije je potrebno preći kako bi se došlo do područja inspekcije će omogućiti taj prelaz.

7. U slučaju kada je područje inspekcije u nadležnosti ili pod kontrolom države članice u kojoj se vrši inspekcija ali se nalazi na teritoriji države koja nije članica ovog Ugovora, država članica u kojoj se vrši inspekcija će preduzeti sve potrebne mere kako bi omogućila da se inspekcija izvrši u skladu sa ovim Protokolom. Država članica koja u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom ima jedno ili više područja na teritoriji države koja nije članica ovog Ugovora će preduzeti sve potrebne mere kako bi omogućila da država na čijoj se teritoriji nalazi područje inspekcije prihvati inspektore i pomoćnike inspektora koji su dodeljeni toj državi članici. Ukoliko država članica u kojoj se vrši inspekcija nije u mogućnosti da obezbedi pristup, ona mora dokazati da je preduzela sve potrebne mere za obezbeđivanje pristupa.

8. U slučaju kada se područje inspekcije nalazi na teritoriji države članice ali je u nadležnosti ili pod kontrolom države koja nije članica ovog Ugovora, država članica će preduzeti sve potrebne mere koje se traže od države članice u kojoj se vrši inspekcija i države članice na čijoj teritoriji se nalazi područje inspekcije, ne narušavajući pravila i praksu međunarodnog prava, da omogući da se inspekcija na licu mesta izvrši u skladu sa ovim Protokolom. Ukoliko država članica nije u mogućnosti da obezbedi pristup području inspekcije, ona mora dokazati da je preduzela sve potrebne mere za obezbeđivanje pristupa, ne narušavajući pravila i praksu međunarodnog prava.

9. Inspekcijska ekipa mora imati minimalan broj članova koji je potreban za propisno ispunjavanje inspekcijskog mandata. Ukupan broj članova inspekcijske ekipe koji se nalaze na teritoriji države članice u kojoj se vrši inspekcija u bilo koje doba, osim za vreme bušenja, ne može biti veći do 40 lica. Državljani države članice koja je podnela zahtev ili države članice u kojoj se vrši inspekcija ne mogu biti članovi inspekcijske ekipe.

10. Generalni direktor utvrđuje broj članova inspekcijske ekipe i vrši izbor članova sa liste inspektora i pomoćnika inspektora, vodeći računa o konkretnim okolnostima određenog zahteva.

11. Država članica u kojoj se vrši inspekcija će obezbediti ili pripremiti sve što je potrebno za rad inspekcijske ekipe, kao što su komunikaciona sredstva, usluge prevođenja, prevoz, mesto za rad, smeštaj, obroci i medicinska nega.

12. Organizacija će državi članici u kojoj se vrši inspekcija u razumno kratkom roku nakon završetka inspekcije nadoknaditi sve troškove, uključujući i one iz stava 11 i 49 koji se odnose na boravak i aktivnosti inspekcijske ekipe na teritoriji države članice u kojoj se vrši inspekcija.

13. Postupci koji će se primenjivati u vršenju inspekcija na licu mesta biće detaljno opisani u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta.

B. Opšta pravila

Imenovanje inspektora i pomoćnika inspektora

14. Inspekcijska ekipa može biti sastavljena od inspektora i pomoćnika inspektora. Inspekcije na licu mesta mogu vršiti samo kvalifikovani inspektori koji su posebno određeni za obavljanje te funkcije. Inspektorima mogu pomagati posebno određeni pomoćnici inspektora, kao što su tehničko i administrativno osoblje, posada letelice i prevodioci.

15. Inspektore i pomoćnike inspektora predlažu za imenovanje države članice ili generalni direktor, ukoliko je reč o osoblju Tehničkog sekretarijata, na osnovu njihove stručnosti i iskustva koje je od značaja za predmet i funkcije inspekcije na licu mesta. Kandidate prethodno moraju odobriti države članice u skladu sa stavom 18.

16. Svaka država članica će najkasnije 30 dana nakon što za nju ovaj ugovor stupi na snagu obavestiti generalnog direktora o imenu, datumu rođenja, polu, činu, kvalifikacijama i profesionalnom iskustvu lica koje je ta država članica predložila da budu imenovani za inspektora i pomoćnike inspektora.

17. Najkasnije 60 dana nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, Tehnički sekretarijat će svim državama članicama u pisanoj formi dostaviti preliminarnu listu sa imenima, državljanstvom, datumima rođenja, polom i činom inspektora i pomoćnika inspektora čije su imenovanje predložili generalni direktor i države članice, kao i opis njihovih kvalifikacija i profesionalnog iskustva.

18. Svaka država članica će odmah potvrditi prijem preliminarne liste inspektora i pomoćnika inspektora koji se predlažu za imenovanje. Svaki inspektor ili pomoćnik inspektora koji je obuhvaćen ovom listom smatraće se prihvaćenim, osim ukoliko neka država članica najkasnije 30 dana od potvrde prijema liste ne izjavi u pisanoj formi da ih ne prihvata. Država članica može izneti i razloge prigovora. U slučaju neprihvatanja predloženog inspektora ili pomoćnika inspektora, taj inspektor ili pomoćnik inspektora neće preduzimati inspekcijske aktivnosti niti učestvovati u njima na teritoriji ili na nekom drugom mestu koje je u nadležnosti ili pod kontrolom države članice koja je izjavila da ga ne prihvata. Tehnički sekretarijat će odmah potvrditi prijem obaveštenja o prigovoru.

19. Kada god generalni direktor ili država članica predlože dopune ili izmene liste inspektora i pomoćnika inspektora, zamenici inspektora i pomoćnika inspektora biće imenovani na isti način koji je utvrđen za preliminarnu listu. Svaka država članica će odmah obavestiti Tehnički sekretarijat ukoliko neki inspektor ili pomoćnik inspektora kojeg je ona imenovala više ne može da obavlja dužnosti inspektora ili pomoćnika inspektora.

20. Tehnički sekretarijat će redovno ažurirati listu inspektora i pomoćnika inspektora i obaveštavati sve države članice o svim dopunama ili izmenama liste.

21. Država članica koja je podnela zahtev za inspekciju na licu mesta može da preloži da jedan inspektor sa liste inspektora i pomoćnika inspektora učestvuje u inspekciji kao njen posmatrač u skladu sa članom IV, stav 61.

22. U zavisnosti od stava 23, država članica ima pravo da u svako doba uloži prigovor u vezi sa nekim inspektorom ili pomoćnikom inspektora koji je već prethodno prihvaćen. Ta država će pismenim putem obavestiti Tehnički sekretarijat, pri čemu može navesti i razloge prigovora. Taj prigovor će postati važeći 30 dana nakon što Tehnički sekretarijat primi to obaveštenje. Tehnički sekretarijat će odmah potvrditi prijem obaveštenja o prigovoru i obavestiti državu članicu koja je uložila prigovor i državu članicu koja je predložila tog kandidata o datumu na koji tom inspektoru ili pomoćniku inspektora prestaje imenovanje za tu državu članicu.

23. Država članica koja je obaveštena o inspekciji ne može tražiti da se bilo koji inspektor ili pomoćnik inspektora koji su imenovani u inspekcijskom mandatu izuzme iz inspekcijske ekipe.

24. Država članica mora prihvatiti onaj broj inspektora i pomoćnika inspektora koji je dovoljan da se obezbedi raspoloživost potrebnog broja inspektora i pomoćnika inspektora. Ukoliko se, po mišljenju generalnog direktora, odbijanjem neke države članice da prihvati predložene inspektore i pomoćnike inspektora onemogući imenovanje dovoljnog broja inspektora i pomoćnika inspektora ili se na neki drugi način oteža efikasno ispunjenje svrhe inspekcije na licu mesta, generalni direktor će taj predmet uputiti Izvršnom savetu na rešavanje.

25. Svaki inspektor koji se nalazi na listi inspektora i pomoćnika inspektora proći će odgovarajuću obuku. Tu obuku će obezbediti Tehnički sekretarijat u skladu sa procedurama koje su navedene u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta. U dogovoru sa državama članicama, Tehnički sekretarijat će vršiti koordinaciju rasporeda obuke za inspektore.

Privilegije i imuniteti

26. Nakon prihvatanja preliminarne liste inspektora i pomoćnika inspektora, kao što je predviđeno u stavu 18 ili kao što je naknadno promenjeno u skladu sa stavom 19, svaka država članica je obavezna da, u skladu sa svojim nacionalnim procedurama a nakon što inspektor ili pomoćnik inspektora podnese zahtev, izda višestruke ulazno/izlazne i/ili tranzitne vize i druge relevantne dokumente kako bi svaki inspektor i pomoćnik inspektora mogao da uđe i boravi na teritoriji te države članice isključivo u svrhu obavljanja inspekcijskih aktivnosti. Svaka država članica će izdati potrebne vize ili putne isprave za navedenu svrhu najkasnije 48 sati od prijema zahteva ili odmah po dolasku inspekcijske ekipe na ulaznu tačku na teritoriji te države članice će važiti samo u onom periodu u kome je neophodno da inspektor ili pomoćnik inspektora boravi na teritoriji države članice u kojoj se vrši inspekcija isključivo u svrhu obavljanja inspekcijskih aktivnosti.

27. U cilju efikasnog izvršenja svojih funkcija, članovi inspekcijske ekipe će uživati privilegije i imunitete, kao što je utvrđeno u podstavovima od (a) do (i). Privilegije i imuniteti se daju članovima inspekcijske ekipe u svrhu ovog Ugovora a ne radi njihove lične koristi. Oni će uživati te privilegije i imunitete tokom celog perioda od dolaska na teritoriju države članice u kojoj se vrši inspekcija do odlaska sa njene teritorije, i nakon toga ako je reč o radnjama koje su prethodno izvršili za vreme obavljanja svojih službenih dužnosti.

(a) Članovima inspekcijske ekipe priznaje se nepovredivost koju uživaju diplomatski predstavnici shodno članu 29 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima od 18. aprila 1961;

(b) Stambenom i kancelarijskom prostoru u kome boravi inspekcijska ekipa koja obavlja inspekcijske aktivnosti u skladu sa ovim Ugovorom priznaju se nepovredivost i zaštita koje se odobravaju prostorijama u kojima borave diplomatski predstavnici shodno članu 30, stav 1 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima;

(c) Pisani materijali i prepiska inspekcijske ekipe, uključujući i evidenciju, uživaju nepovredivost koja se odobrava svim pisanim materijalima i prepisci diplomatskih predstavnika shodno članu 30, stav 2 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Inspekcijska ekipa ima pravo da upotrebljava šifre u svojoj komunikaciji sa Tehničkim sekretarijatom;

(d) Uzorci i odobrena oprema koju nose članovi inspekcijske ekipe nepovredivi su u zavisnosti od odredaba ovog Ugovora, i oslobođeni su svih carinskih dažbina. Opasni uzorci će se prenositi u skladu sa odgovarajućim propisima;

(e) Članovima inspekcijske ekipe odobravaju se imuniteti koji se daju diplomatskim predstavnicima shodno članu 31, stav 1, 2 i 3 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima;

(f) Članovi inspekcijske ekipe koji obavljaju aktivnosti predviđene ovim Ugovorom oslobađaju se taksa i poreza kao što su oslobođeni i diplomatski predstavnici shodno članu 34 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima;

(g) Članovima inspekcijske ekipe se dozvoljava da bez ikakvih carinskih dažbina ili odnosnih troškova unesu predmete za ličnu upotrebu na teritoriju države članice u kojoj se vrši inspekcija, izuzev predmeta čiji je uvoz ili izvoz zabranjen ili podleže propisima o karantinu;

(h) Članovima inspekcijske ekipe se odobravaju iste olakšice u pogledu valute i menjanja valuta kao one koje se odobravaju predstavnicima stranih vlada u privremenoj službenoj misiji; i

(i) Članovi inspekcijske ekipe ne smeju se baviti bilo kojom profesionalnom ili komercijalnom delatnošću radi ostvarivanja lične koristi na teritoriji države članice u kojoj se vrši inspekcija.

28. Prilikom prelaska preko teritorije država članica u kojima se ne vrši inspekcija, članovima inspekcijske ekipe se odobravaju privilegije i imuniteti koje uživaju diplomatski predstavnici shodno članu 40 stav 1 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Na pisane materijale i prepisku, uključujući i evidenciju, kao i na uzorke i odobrenu opremu koju nose primenjuju se privilegije i imuniteti koji su utvrđeni u stavu 27 (c) i (d).

29. Ne narušavajući privilegije i imunitete koje uživaju, članovi inspekcijske ekipe obavezni su da poštuju zakone i propise države članice u kojoj se vrši inspekcija i, ukoliko je to saglasno inspekcijskom mandatu, ne smeju se mešati u unutrašnje stvari te države. Ukoliko država članica u kojoj se vrši inspekcija smatra da je došlo do zloupotrebe privilegija i imuniteta koji su navedeni u ovom Protokolu, obaviće se konsultacije između te države članice i generalnog direktora kako bi se utvrdilo da li je došlo do takve zloupotrebe i, ukoliko jeste, da bi se sprečilo njeno ponavljanje.

30. Generalni direktor može članovima inspekcijske ekipe oduzeti imunitet od sudske nadležnosti u onim slučajevima kada smatra da bi taj imunitet mogao onemogućiti sprovođenje pravde i da se odricanje može izvršiti bez ugrožavanja primene odredaba ovog Ugovora. Odricanje mora uvek biti izričito.

31. Posmatračima se odobravaju iste privilegije i imuniteti koji se daju članovima inspekcijske ekipe shodno ovom odeljku, osim onih koji su navedeni u stavu 27 (d).

Ulazne tačke

32. Svaka država članica će odrediti svoje ulazne tačke i dostaviti potrebna obaveštenja Tehničkom sekretarijatu najkasnije 30 dana nakon što za nju stupi na snagu ovaj Ugovor. Ulazne tačke se moraju odrediti tako da inspekcijska ekipa može u roku od 24 sata stići do područja inspekcije bar iz jedne ulazne tačke. Tehnički sekretarijat će dostaviti lokacije ulaznih tačaka svim državama članicama. Ulazne tačke mogu takođe služiti i kao izlazne tačke.

33. Svaka država članica može promeniti svoje ulazne tačke dostavljanjem obaveštenja o toj promeni Tehničkom sekretarijatu. Promene će postati važeće 30 dana nakon što Tehnički sekretarijat primi to obaveštenje kako bi se na odgovarajući način o tome obavestile sve države članice.

34. Ukoliko smatra da je broj ulaznih tačaka nedovoljan za blagovremeno izvršenje inspekcije ili da bi promene ulaznih tačaka koje je predložila neka država članica otežale blagovremeno obavljanje inspekcije, Tehnički sekretarijat će započeti konsultacije sa tom državom članicom radi rešenja problema.

Pripreme za korišćenje letelica van redovnog reda letenja

35. U slučaju da se redovnim komercijalnim letovima ne može blagovremeno doputovati do ulazne tačke, inspekcijska ekipa može koristiti letelice van redovnog reda letenja. Svaka država članica će najkasnije 30 dana nakon što za nju stupi na snagu ovaj Ugovor obavestiti Tehnički sekretarijat o stalnom broju diplomatske dozvole za vanredne letove za prevoz inspekcijske ekipe i opreme koja je potrebna za inspekciju. Rute letelica će ići utvrđenim međunarodnim koridorima za koje su se država članica i Tehnički sekretarijat saglasili da budu osnova za tu diplomatsku dozvolu.

Odobrena inspekcijska oprema

36. Na svom uvodnom zasedanju, Konferencija će razmotriti i odobriti listu opreme koja će se koristiti tokom inspekcija na licu mesta. Svaka država članica može podneti predlog za stavljanje opreme na listu. U uputstvima za korišćenje opreme, što je detaljno opisano u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta, uzeće se u obzir potrebe bezbednosti i poverljivosti u slučajevima kada postoji mogućnost korišćenja te opreme.

37. Oprema koja će se koristiti tokom inspekcije na licu mesta sastoji se od osnovne opreme za inspekcijske aktivnosti i tehnike koje su navedene u stavu 69 i od pomoćne opreme koja je neophodna za efikasno i blagovremeno vršenje inspekcije na licu mesta.

38. Tehnički sekretarijat će obezbediti da svi tipovi odobrene opreme budu na raspolaganju za vršenje inspekcije na licu mesta kada to bude potrebno. Kada je to potrebno za vršenje inspekcije na licu mesta, Tehnički sekretarijat će na propisani način potvrditi da su izvršeni baždarenje, servisiranje i zaštita opreme. Da bi se državi članici u kojoj se vrši inspekcija olakšala provera opreme na ulaznoj tački, Tehnički sekretarijat će dostaviti dokumentaciju i potvrdu overenu pečatom.

39. Sva oprema koja se stalno koristi čuvaće se u Tehničkom sekretarijatu. Tehnički sekretarijat je odgovoran za održavanje i baždarenje te opreme.

40. Tehnički sekretarijat će po potrebi sklapati aranžmane sa državama članicama radi obezbeđivanja opreme koja je navedena na listi. Države članice sa kojima se sklopi aranžman biće odgovorne za održavanje i baždarenje te opreme.

C. Zahtev za inspekciju na licu mesta, inspekcijski mandat i obaveštenje o inspekciji

Zahtev za inspekciju na licu mesta

41. U skladu sa članom IV, stav 37, zahtev za inspekciju na licu mesta mora sadržati bar sledeće informacije:

(a) procenu geografskih i vertikalnih koordinata mesta gde je nastupila pojava koja je razlog podnošenja zahteva, uz navođenje granica eventualne greške;

(b) predlog granica područja na kojem će se vršiti inspekcija, koje su predstavljene na karti i shodno stavovima 2 i 3;

(c) državu članicu ili države članice u kojima će se vršiti inspekcija ili naznaku da je područje na kome će se vršiti inspekcija ili njegov deo izvan nadležnosti ili kontrole neke države;

(d) verovatno okruženje pojave koja je razlog podnošenja zahteva;

(e) procenu vremena nastupanja pojave koja je razlog podnošenja zahteva, uz navođenje granica eventualne greške;

(f) sve podatke na kojima se zahtev zasniva;

(g) lične podatke o eventualno predloženom posmatraču; i

(h) rezultate postupka konsultacija i razjašnjavanja u skladu sa članom IV ili odgovarajuće objašnjenje razloga zbog kojih taj postupak konsultacija i razjašnjavanja nije obavljen.

Inspekcijski mandat

42. Mandat za inspekciju na licu mesta treba da sadrži:

(a) odluku Izvršnog saveta o zahtevu za inspekciju na licu mesta;

(b) naziv države članice ili država članica u kojima će se vršiti inspekcija ili naznaku da je inspekcijsko područje ili njegov deo izvan nadležnosti ili kontrole neke države;

(c) lokaciju i granice područja inspekcije predstavljene na karti, uzimajući u obzir sve podatke na kojima se zahtev zasniva kao i sve druge raspoložive tehničke podatke, uz konsultacije sa državom članicom koja je podnela zahtev;

(d) planirane vrste aktivnosti koje će inspekcijska ekipa obavljati na području inspekcije;

(e) ulaznu tačku koju će koristiti inspekcijska ekipa;

(f) sve tranzitne ili bazne tačke, prema potrebi;

(g) ime vođe inspekcijske ekipe;

(h) imena članova inspekcijske ekipe;

(i) ime eventualno predloženog posmatrača; i

(j) listu opreme koja će se koristiti na području inspekcije.

Ukoliko je na osnovu odluke Izvršenog saveta u skladu sa članom IV, stavovi 46 do 49, potrebno izvršiti neku izmenu inspekcijskog mandata, generalni direktor može revidirati mandat u pogledu podstavova (d), (h) i (j), prema potrebi. Generalni direktor će o svakoj takvoj izmeni odmah obavestiti državu članicu u kojoj se vrši inspekcija.

Obaveštenje o inspekciji

43. Obaveštenje koje daje generalni direktor u skladu sa članom IV, stav 55, sadrži sledeće podatke:

(a) inspekcijski mandat;

(b) datum i procenu vremena dolaska inspekcijske ekipe u ulaznu tačku;

(c) sredstvo korišćeno za dolazak u ulaznu tačku;

(d) ukoliko je potrebno, stalni broj diplomatske dozvole za vanredni let; i

(e) listu sve opreme za koju generalni direktor zahteva od države članice u kojoj se vrši inspekcija da je stavi na raspolaganje inspekcijskoj ekipi radi korišćenja na području inspekcije.

44. Država članica u kojoj se vrši inspekcija mora potvrditi prijem obaveštenja od generalnog direktora najkasnije 12 sati od njegovog prijema.

D. Aktivnosti koje prethode inspekciji

Ulazak na teritoriju države članice u kojoj se vrši inspekcija, aktivnosti u ulaznoj tački i transfer do područja inspekcije

45. Država članica u kojoj se vrši inspekcija i koja je obaveštena o dolasku inspekcijske ekipe postaraće se da inspekcijska ekipa odmah uđe na njenu teritoriju.

46. Kada se za dolazak do ulazne tačke koristi letelica izvan redovnog reda letenja, Tehnički sekretarijat će državi članici u kojoj se vrši inspekcija preko Nacionalne agencije dostaviti plan leta te letelice od poslednjeg uzletišta pre ulaska u vazdušni prostor te države članice do ulazne tačke, i to najkasnije šest sati pre planiranog poletanja sa tog uzletišta. Taj plan se dostavlja u skladu sa procedurama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo koji se primenjuju za civilne letelice. Tehnički sekretarijat će u odeljku plana leta za napomene navesti stalni broj diplomatske dozvole za let i odgovarajućom oznakom naznačiti da se radi o inspekcijskoj letelici. Ukoliko se koristi vojna letelica. Tehnički sekretarijat će od države članice u kojoj se vrši inspekcija zatražiti prethodno odobrenje za ulazak u njen vazdušni prostor.

47. Najkasnije tri sata pre planiranog polaska inspekcijske ekipe sa poslednjeg uzletišta pre ulaska u vazdušni prostor države članice u kojoj se vrši inspekcija, ta država članica će se pobrinuti da plan leta dostavljen u skladu sa stavom 4b bude odobren tako da inspekcijska ekipa može da stigne do ulazne tačke do predviđenog vremena dolaska.

48. Ukoliko je potrebno, vođa inspekcijske ekipe i predstavnik države članice u kojoj se vrši inspekcija će se dogovoriti o baznoj tački i planu leta od ulazne do bazne tačke i eventualno do područja inspekcije.

49. Država članica u kojoj se vrši inspekcija će prema zahtevu Tehničkog sekretarijata obezbediti ili organizovati parking, sigurnosnu zaštitu, servisiranje i gorivo za letelicu inspekcijske ekipe na ulaznoj tački, a ukoliko je potrebno i na baznoj tački i na području inspekcije. Ta letelica ne podleže plaćanju taksa za sletanje i poletanje i sličnih naknada. Ovaj stav se primenjuje i na letelice koje se koriste za nadletanje u toku inspekcije na licu mesta.

50. U zavisnosti od stava 51 država članica u kojoj se vrši inspekcija ne može inspekcijskoj ekipi ograničiti unošenje odobrene opreme koja je u skladu sa inspekcijskim mandatom na teritoriju te države članice niti može ograničiti upotrebu te opreme u skladu sa odredbama Ugovora i ovog Protokola.

51. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da, ne narušavajući vremenske rokove navedene u stavu 54, proveri u ulaznoj tački i u prisustvu članova inspekcijske ekipe da li je oprema odobrena i da li ima potvrdu u skladu sa stavom 38. Država članica u kojoj se vrši inspekcija može isključiti opremu koja nije u skladu sa inspekcijskim mandatom ili koja nije odobrena i nema potvrdu u skladu sa stavom 38.

52. Odmah po dolasku, u ulaznu tačku i ne narušavajući vremenske rokove navedene u stavu 54, vođa inspekcijske ekipe će predstavniku države članice u kojoj se vrši inspekcija predstaviti inspekcijski mandat i početni plan inspekcije koji je pripremila inspekcijska ekipa u kome se detaljno navode aktivnosti koje će inspekcijska ekipa obavljati. Predstavnici države članice u kojoj se vrši inspekcija će inspekcijskoj ekipi dati osnovne informacije uz pomoć karata i druge dokumentacije po potrebi. Te osnovne informacije uključuju relevantne prirodne karakteristike terena, pitanja bezbednosti i poverljivosti i logističku pripremu za inspekciju. Država članica u kojoj se vrši inspekcija može naznačiti lokacije unutar područja inspekcije koje, po njenom mišljenju, nisu povezane sa predmetom inspekcije.

53. Nakon davanja osnovnih informacija pre inspekcije, inspekcijska ekipa može po potrebi izmeniti početni plan inspekcije, uzimajući u obzir sve napomene države članice u kojoj se vrši inspekcija. Tako izmenjen plan inspekcije biće stavljen na raspolaganje predstavniku države članice u kojoj se vrši inspekcija.

54. Država članica u kojoj se vrši inspekcija će učiniti sve što je u njenoj moći da pruži pomoć i omogući bezbedan transfer inspekcijskom timu, odobrenoj opremi navedenoj u stavovima 50 i 51 i prtljagu od ulazne tačke do područja inspekcije najkasnije 36 sati po dolasku u ulaznu tačku, ako nije dogovoren neki drugi rok u okviru rokova navedenih u stavu 57.

55. Da bi potvrdila da područje u koje je stigla odgovora području inspekcije koje je navedeno u inspekcijskom mandatu, inspekcijska ekipa ima pravo da koristi odobrenu opremu za određivanje lokacije. Država članica u kojoj se vrši inspekcija će pomoći inspekcijskoj ekipi da izvrši ovaj zadatak.

E. Obavljanje inspekcije

Opšta pravila

56. Inspekcijska ekipa će obavljati svoje funkcije u skladu sa odredbama Ugovora i ovog Protokola.

57. Inspekcijska ekipa će što je pre moguće započeti inspekcijske aktivnosti na području inspekcije, ali u svakom slučaju najkasnije 72 sata po dolasku u ulaznu tačku.

58. Aktivnosti inspekcijske ekipe moraju se organizovati tako da se omogući blagovremeno i efikasno obavljanje njenih funkcija, kao i da se državi članici u kojoj se vrši inspekcija stvori što manje poteškoća i što manje uznemiravanja u području inspekcije.

59. U slučaju kada je od države članice u kojoj se vrši inspekcija zatraženo, u skladu sa stavom 43 (e) ili za vreme inspekcije, da inspekcijskoj ekipi stavi na raspolaganje bilo koju opremu za korišćenje u području inspekcije, država članica će u meri u kojoj može ispuniti taj zahtev.

60. Za vreme inspekcije na licu mesta, inspekcijska ekipa ima inter alia i:

(a) pravo da odredi kojim tokom će se inspekcija odvijati, saglasno inspekcijskom mandatu i uzimajući u obzir sve korake koje preduzme država članica u kojoj se vrši inspekcija u skladu sa odredbama o kontrolisanom pristupu;

(b) pravo da izmeni plan inspekcije, ukoliko je potrebno, kako bi se obezbedilo efikasno vršenje inspekcije;

(c) obavezu da uzima u obzir preporuke i izmene plana inspekcije koje predloži država članica u kojoj se vrši inspekcija;

(d) pravo da zatraži razjašnjenje u vezi sa nejasnoćama koje se mogu pojaviti u toku inspekcije;

(e) obavezu da se služi samo tehnikama koje su navedene u stavu 69 i da se uzdržava od aktivnosti koje se ne odnose na svrhu inspekcije. Ekipa će prikupljati i dokumentovati činjenice koje se odnose na svrhu inspekcije, ali neće tražiti niti dokumentovati informacije koje se očigledno na nju ne odnose. Sav prikupljeni materijal za koji se naknadno utvrdi da nije od značaja za inspekciju biće vraćen državi članici u kojoj se vrši inspekcija;

(f) obavezu da uzme u obzir i uključi u svoj izveštaj podatke i objašnjenja u vezi sa prirodom pojave koja je razlog podnošenja zahteva, koje dostavi država članica u kojoj se vrši inspekcija iz svojih nacionalnih mreža za praćenje i drugih izvora;

(g) obavezu, da državi članici u kojoj se vrši inspekcija na njen zahtev dostavi kopije informacija i podataka prikupljenih na području inspekcije; i

(h) obavezu da poštuje propise o poverljivosti i bezbednosti i zdravstvene propise države članice u kojoj se vrši inspekcija.

61. Za vreme inspekcije na licu mesta, država članica u kojoj se vrši inspekcija ima, inter alia, i:

(a) pravo da u svako doba daje preporuke inspekcijskoj ekipi u vezi sa mogućim izmenama plana inspekcije;

(b) pravo i obavezu da odredi predstavnika za vezu sa inspekcijskom ekipom;

(c) pravo da njeni predstavnici prate inspekcijsku ekipu dok obavlja svoje dužnosti i da prate sve inspekcijske aktivnosti koje obavlja inspekcijska ekipa. Pri tome ne sme dolaziti do kašnjenja niti se inspekcijskoj ekipi sme na neki drugi način otežavati vršenje njenih dužnosti;

(d) pravo da obezbedi dodatne informacije i da zatraži da se prikupe i dokumentuju dodatne činjenice za koje smatra da su od značaja za inspekciju;

(e) pravo da pregleda sav materijal koji nastane kao rezultat fotografisanja i merenja, a isto tako i uzorke, i da zadrži sve fotografije ili njihove delove koji prikazuju osetljiva mesta koja se ne odnose na svrhu inspekcije. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da dobije istovetne kopije celokupnog materijala koji nastane kao rezultat fotografisanja i merenja. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da zadrži originale fotografija i njihove prve izrađene kopije i da na fotografije ili njihove delove stavi zajednički pečat na svojoj teritoriji. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da obezbedi sopstvenog snimatelja za fotografisanje/video snimanje na zahtev inspekcijske ekipe. U suprotnom, te funkcije će obavljati članovi inspekcijske ekipe;

(f) pravo da se iz svojih nacionalnih mreža za praćenje i drugih izvora inspekcijskoj ekipi dostavi podatke i objašnjenje u vezi sa prirodom pojave koja je razlog za podnošenje zahteva; i

(g) obavezu da inspekcijskoj ekipi pruži sva potrebna razjašnjenja radi razrešavanja nejasnoća koje se mogu javiti u toku inspekcije.

Komunikacije

62. Članovi inspekcijske ekipe imaju pravo da u svako doba tokom inspekcije na licu mesta komuniciraju međusobno kao i sa Tehničkim sekretarijatom. U tu svrhu mogu koristiti sopstvenu propisno odobrenu i potvrđenu opremu uz saglasnost države članice u kojoj se vrši inspekcija u meri u kojoj je to potrebno, ukoliko im država članica u kojoj se vrši inspekcija ne omogući pristup drugim telekomunikacionim sredstvima.

Posmatrač

63. U skladu sa članom IV, stav 61, država članica koja je podnela zahtev uspostaviće vezu sa Tehničkim sekretarijatom radi koordinacije dolaska posmatrača u istu ulaznu ili baznu tačku koju je koristila i inspekcijska ekipa u razumnom roku posle dolaska inspekcijske ekipe.

64. Posmatrač ima pravo da za sve vreme inspekcije održava vezu sa ambasadom države članice koja je podnela zahtev koja se nalazi u državi članici, u kojoj se vrši inspekcija ili, u slučaju nepostojanja ambasade, sa samom državom članicom koja je podnela zahtev.

65. Posmatrač ima pravo da dođe do područja inspekcije i da ima pristup tom području inspekcije kao i unutar tog područja po odobrenju države članice u kojoj se vrši inspekcija.

66. Posmatrač ima pravo da sve vreme inspekcije daje preporuke inspekcijskoj ekipi.

67. Za vreme inspekcije inspekcijska ekipa će posmatrača obaveštavati o toku i rezultatima inspekcije.

68. Za vreme inspekcije država članica u kojoj se vrši inspekcija će posmatraču obezbediti ili organizovati sve potrebne pogodnosti slične onima koje uživa inspekcijska ekipa, kao što je opisano u stavu 11. Sve troškove u vezi sa boravkom posmatrača na teritoriji države članice u kojoj se vrši inspekcija snosi država članica koja je podnela zahtev.

Inspekcijske aktivnosti i tehnike

69. Sledeće inspekcijske aktivnosti se mogu obavljati i sledeće tehnike koristiti u skladu sa odredbama o kontrolisanom pristupu, o prikupljanju, obradi i analizi uzoraka i o nadletanjima:

(a) određivanje položaja iz vazduha i na zemlji radi potvrđivanja granica područja inspekcije i utvrđivanja koordinata lokacija unutar tog područja, kao podrška inspekcijskim aktivnostima;

(b) vizuelni pregled, snimanje videokamerom ili fotografisanje i multispektralno snimanje, uključujući i infracrvena merenja, na površini i ispod površine i iz vazduha, radi otkrivanja anomalija ili artefakata;

(c) merenje nivoa radioaktivnosti iznad površine, na površini i ispod površine, praćenjem gama radijacije i analizom rezolucije energije iz vazduha, na površini ili ispod površine, radi traženja i otkrivanja anomalija u radijaciji;

(d) uzimanje uzoraka iz okruženja i analiza čvrstih materija, tečnosti i gasova iznad površine, na površini i ispod površine radi otkrivanja anomalija;

(e) pasivno seizmološko praćenje radi otkrivanja naknadnih podrhtavanja tla u svrhu lokalizacije posmatranog područja i omogućavanja utvrđivanja prirode neke pojave;

(f) rezonantna seizmometrija i aktivno seizmičko ispitivanje radi traženja i lociranja anomalija pod zemljom, uključujući šupljine i urušeni krš;

(g) izrada mapa magnetnih i gravitacionih polja, merenja radarom ispod površine i merenja električne provodljivosti na površini i iz vazduha, prema potrebi, radi otkrivanja anomalija ili artefakata; i

(h) bušenje radi prikupljanja radioaktivnih uzoraka.

70. Do 25 dana nakon odobrenja inspekcije na licu mesta u skladu sa članom IV, stav 46, inspekcijska ekipa ima pravo da obavlja bilo koju od aktivnosti i koristi bilo koju od tehnika navedenih u stavu 69 od (a) do (e). Nakon odobrenja nastavka inspekcije u skladu sa članom IV, stav 47, inspekcijska ekipa ima pravo da obavlja bilo koju od aktivnosti i koristi bilo koju od tehnika navedenih u stavu 69 od (a) do (g). Inspekcijska ekipa može izvršiti bušenje samo nakon pribavljanja odobrenja od Izvršnog saveta u skladu sa članom IV, stav 48. Ukoliko inspekcijska ekipa zatraži produženje inspekcije u skladu sa članom IV, stav 49, ona će u svom zahtevu navesti koje aktivnosti i tehnike navedene u stavu 69 namerava da primeni u cilju ispunjenja svog mandata.

Nadletanja

71. Inspekcijska ekipa ima pravo da izvrši nadletanje područja inspekcije za vreme inspekcije na licu mesta kako bi dobila opštu orijentaciju u pogledu područja inspekcije, ograničila i svela na optimalan broj lokacije na kojima će se vršiti inspekcija na zemlji, kao i radi lakšeg prikupljanja činjeničnih dokaza korišćenjem opreme koja je navedena u stavu 79.

72. Nadletanje se mora izvršiti čim to bude praktično izvodljivo. Ukupno trajanje nadletanja područja inspekcije ne može iznositi više od 12 sati.

73. Dodatna nadletanja uz korišćenje opreme koja je navedena u stavovima 79 i 80 mogu se vršiti uz saglasnost države članice u kojoj se vrši inspekcija.

74. Prostor koji će se nadletanjem obuhvatiti ne sme se protezati izvan područja inspekcije.

75. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da uvede ograničenja ili u izuzetnim slučajevima i uz prihvatljivo opravdanje zabranu nadletanja osetljivih tačaka koje se ne odnose na svrhu inspekcije. Ograničenja se mogu odnositi na visinu leta, broj preleta i kruženja, vreme zadržavanja iznad neke tačke, tip letelice, broj inspektora u letelici i vrstu merenja ili posmatranja. Ukoliko inspekcijska ekipa smatra da ograničenja ili zabrana nadletanja osetljivih tačaka može da je spreči da izvrši svoj mandat, država članica u kojoj se vrši inspekcija će uložiti sve razumne napore da obezbedi alternativne načine inspekcije.

76. Nadletanja će se vršiti prema planu leta koji je propisno dostavljen i odobren u skladu sa vazduhoplovnim pravilima i propisima države članice u kojoj se vrši inspekcija. Propisi o bezbednosti letova države članice u države članice inspekcija moraju se striktno poštovati za vreme svih vazdušnih operacija.

77. U toku nadletanja sletanje se obično dopušta isključivo po završetku jedne faze leta ili radi uzimanja goriva.

78. Nadletanja će se vršiti na visinama koje zatraži inspekcijska ekipa saglasno aktivnostima koje treba obaviti, uslovima vidljivosti, kao i u skladu sa vazduhoplovnim propisima i propisima o bezbednosti države članice u kojoj se vrši inspekcija i njenim pravom na zaštitu osetljivih informacija koje se ne odnose na svrhu inspekcije. Nadletanja će se vršiti do maksimalne visine od 1.500 metara iznad površine tla.

79. Prilikom nadletanja koja se vrše u skladu sa stavovima 71 i 72 u letelici se može koristiti sledeća oprema:

(a) dvogled;

(b) uređaji za pasivno određivanje lokacije;

(c) video kamere; i

(d) ručni fotografski aparati.

80. Prilikom dodatnih nadletanja koja se vrše u skladu sa stavom 73 inspektori koji se nalaze u letelici mogu koristiti i opremu koja se može prenositi i koja se lako instalira za:

(a) multispektralno (uključujući i infracrveno) snimanje;

(b) gama-spektroskopiju; i

(c) magnetnu kartografiju.

81. Nadletanje će se vršiti relativno sporom letelicom sa fiksnim ili rotacionim krilima. Letelica mora omogućavati širok i nesmetan pogled na zemlju.

82. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da obezbedi sopstvenu letelicu koja je prethodno opremljena na odgovarajući način u skladu sa tehničkim zahtevima iz odgovarajućeg operativnog priručnika, kao i da da svoju posadu. U suprotnom, letelicu će obezbediti ili iznajmiti Tehnički sekretarijat.

83. Ukoliko letelicu obezbeđuje ili iznajmljuje Tehnički sekretarijat, država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da pregleda letelicu kako bi se uverila da je ona opremljena odobrenom inspekcijskom opremom. Taj pregled se mora završiti u roku koji je naveden u stavu 57.

84. Sastav osoblja u letelici biće sledeći:

(a) minimalan broj članova posade koji je potreban za bezbedno upravljanje letelicom;

(b) do četiri člana inspekcijske ekipe;

(c) do dva predstavnika države članice u kojoj se vrši inspekcija;

(d) eventualno jedan posmatrač, uz saglasnost države članice u kojoj se vrši inspekcija; i

(e) prevodilac, ukoliko je potreban.

85. Postupci koji se primenjuju za nadletanja su detaljno opisani u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta.

Kontrolisani pristup

86. Inspekcijska ekipa ima pravo pristupa području inspekcije u skladu sa odredbama Ugovora i ovog Protokola.

87. Država članica u kojoj se vrši inspekcija će omogućiti pristup unutar područja inspekcije u skladu sa rokom navedenim u stavu 57.

88. U skladu sa članom IV, stav 57, i stavom 86 ovog Protokola, prava i obaveze države članice u kojoj se vrši inspekcija obuhvataju:

(a) pravo da preduzima mere radi zaštite osetljivih postrojenja i lokacija u skladu sa ovim Protokolom;

(b) obavezu da, ukoliko je pristup unutar područja inspekcije ograničen, uloži sve razumne napore kako bi se alternativnim sredstvima ispunili zahtevi inspekcijskog mandata. Rešavanje bilo kog pitanja u pogledu jednog ili više aspekata inspekcije ne sme prouzrokovati kašnjenje niti uticati na vršenje drugih aspekata inspekcije od strane inspekcijske ekipe;

(c) pravo da donese konačnu odluku u pogledu bilo kog pristupa inspekcijske ekipe, uzimajući u obzir svoje obaveze po ovom Ugovoru i odredbe o kontrolisanom pristupu.

89. U skladu sa članom IV, stav 57 (b), i stavom 88 (as) ovog Protokola, država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da preduzima mere na celom području inspekcije u cilju zaštite osetljivih postrojenja i lokacija i sprečavanja otkrivanja poverljivih informacija koje se ne odnose na svrhu inspekcije. Te mere mogu inter alia uključivati i:

(a) prekrivanje osetljivih displeja, skladišta i opreme;

(b) ograničavanje merenja aktivnosti radionuklida i nuklearne radijacije na utvrđivanje pristupa ili odsustva onih vrsta i energija radijacije koje su od značaja za svrhu inspekcije;

(c) ograničavanje uzimanja uzoraka ili njihove analize na utvrđivanje prisustva ili odsustva radioaktivnih ili drugih produkata koji su od značaja za svrhu inspekcije;

(d) kontrolisanje pristupa zgradama i drugim objektima u skladu sa stavovima 90 i 91; i

e) proglašavanje lokacija sa ograničenim pristupom u skladu sa stavovima od 92 do 96.

90. Pristup zgradama i drugim objektima biće odložen dok se ne odobri nastavak inspekcije na licu mesta u skladu sa članom IV, stav 47, osim u slučaju pristupa zgradama i drugim objektima u kojima je smešten ulaz u rudnik, druge prokope ili pećine velike zapremine do kojih nije moguć drugačiji pristup. Kada je reč o tim zgradama i objektima, inspekcijska ekipa će imati samo pravo prolaza kroz njih, prema uputstvima države članice u kojoj se vrši inspekcija, da bi ušla u te rudnike, pećine ili druge prokope.

91. Ukoliko, nakon odobrenja nastavka inspekcije u skladu sa članom IV, stav 47, inspekcijska ekipa na uverljiv način dokaže državi članici u kojoj se vrši inspekcija da je pristup zgradama i drugim objektima neophodan za izvršenje inspekcijskog mandata i da se potrebne aktivnosti odobrene mandatom ne mogu obaviti izvan tih zgrada i objekata, inspekcijska ekipa će imati pravo da dobije pristup tim zgradama ili drugim objektima. Vođa inspekcijske ekipe će zatražiti pristup određenoj zgradi ili objektu navodeći svrhu tog pristupa, konkretan broj inspektora, kao i aktivnosti koje inspekcijska ekipa namerava da preduzme. O načinima pristupa u pregovorima će se dogovoriti inspekcijska ekipa i država članica u kojoj se vrši inspekcija. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da uvede ograničenja ili, u izuzetnim slučajevima i uz prihvatljivo opravdanje, zabranu pristupa zgradama i drugim objektima.

92. U slučaju da se proglase lokacije sa ograničenim pristupom u skladu sa stavom 89 (e), nijedna takva lokacija ne sme biti veća od četiri kvadratna kilometra. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da proglasi do 50 kvadratnih kilometara mesta sa ograničenim pristupom. Ukoliko se proglasi više od jedne lokacije sa ograničenim pristupom, svaka takva lokacija mora biti najmanje 20 metara udaljena od druge takve lokacije. Svaka lokacija sa ograničenim pristupom mora imati jasno utvrđene i pristupačne granice.

93. Vođa inspekcijske ekipe mora biti upoznat sa veličinom, lokacijom i granicama mesta sa ograničenim pristupom najkasnije do vremena kada inspekcijska ekipa zatraži pristup lokaciji na kojoj se nalazi takvo mesto ili jedan njegov deo.

94. Inspekcijska ekipa ima pravo da postavlja opremu i preduzima druge korake koji su neophodni za vršenje inspekcije sve do granice lokacije sa ograničenim pristupom.

95. Inspekcijskoj ekipi će biti dozvoljen vizuelni pregled svih otvorenih prostora unutar lokacije sa ograničenim pristupom sa granica te lokacije.

96. Inspekcijska ekipa će uložiti sve razumne napore kako bi izvršila inspekcijski mandat izvan lokacija koje su proglašene lokacijama sa ograničenim pristupom pre nego što zatraži pristup tim lokacijama. Ukoliko u bilo koje doba inspekcijska ekipa na uverljiv način dokaze državi članici u kojoj se vrši inspekcija da se potrebne aktivnosti odobrene mandatom ne mogu izvršiti izvan lokacije sa ograničenim pristupom i da je pristup tim lokacijama neophodan za izvršenje inspekcijskog mandata, nekim članovima inspekcijske ekipe će biti odobren pristup radi obavljanja određenih zadataka unutar lokacije. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da prekrije ili na drugi način zaštiti osetljivu opremu, predmete i materijale koji nisu vezani za svrhu inspekcije. Broj inspektora će biti ograničen na minimum koji je neophodan za izvršenje zadataka vezanih za inspekciju. Načini takvog pristupa podležu pregovorima između inspekcijske ekipe i države članice u kojoj se vrši inspekcija.

Prikupljanje, obrada i analiza uzoraka

97. U zavisnosti od stava 86 do 96 i 98 do 100, inspekcijska ekipa ima pravo da prikuplja i uzima relevantne uzorke sa područja inspekcije.

98. Inspekcijska ekipa će kad god je to moguće analizirati uzorke na samoj lokaciji na kojoj su i uzeti. Predstavnici države članice u kojoj se vrši inspekcija imaju pravo da prisustvuju analizi uzoraka na lokaciji na kojoj su uzeti. Na zahtev inspekcijske ekipe, država članica u kojoj se vrši inspekcija će u skladu sa dogovorenim postupcima pružiti pomoć prilikom analize uzoraka na lokaciji na kojoj su uzeti. Inspekcijska ekipa ima pravo da prenese uzorke na analizu u laboratorije koje je odredila Organizacija samo ukoliko dokaže da se potrebna analiza uzoraka ne može izvršiti na samoj lokaciji na kojoj su uzeti.

99. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da zadrži delove svih prikupljenih uzoraka prilikom njihove analize, a može i da uzima duple uzorke.

100. Država članica u kojoj se vrši inspekcija ima pravo da zatraži vraćanje svih neupotrebljenih uzoraka ili delova uzoraka.

101. Ovlašćene laboratorije će vršiti hemijsku i fizičku analizu uzoraka dostavljenih sa lokacije radi analize. Te analize će biti detaljno opisane u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta.

102. Generalni direktor će imati glavnu odgovornost za bezbednost, celovitost i čuvanje uzoraka, kao i da obezbedi zaštitu tajnosti uzoraka koji su preneti sa lokacije radi analize. U tom pogledu generalni direktor će poštovati postupke opisane u Operativnom priručniku za inspekcije na licu mesta. Generalni direktor će u svakom slučaju:

(1) uspostaviti strogi režim kojim se reguliše prikupljanje, obrada, transport i analiza uzoraka;

(b) ovlastiti laboratorije za obavljanje različitih vrsta analiza;

(c) nadgledati standardizaciju opreme i postupaka u ovlašćenim laboratorijama, kao i standardizaciju prenosive opreme i postupka za analizu;

(d) pratiti standarde kontrole kvaliteta i opšte standarde u vezi sa davanjem ovlašćenja laboratorijama kao i u vezi sa prenosivom opremom i postupcima; i

(e) odabrati od ovlašćenih laboratorija one koje će vršiti analitičke ili druge funkcije u vezi sa određenim ispitivanjima.

103. Kada se analiza ne vrši na samoj lokaciji na kojoj su uzorci uzeti, uzorci se moraju analizirati u najmanje dve ovlašćene laboratorije. Tehnički sekretarijat će se pobrinuti za brzu obradu analize. Za uzorke će odgovarati Tehnički sekretarijat i svi neupotrebljeni uzorci ili delovi uzoraka moraju se vratiti Tehničkom sekretarijatu.

104. Tehnički sekretarijat će prikupljati rezultate laboratorijske analize uzoraka koji su od značaja za svrhu inspekcije. U skladu sa članom IV, stav 63, generalni direktor će odmah dostaviti sve te rezultate državi članici u kojoj se vrši inspekcija kako bi ona dala svoje komentare, a potom i Izvršnom savetu i svim ostalim državama članicama, s tim da oni treba da uključe i detaljnu informaciju o opremi i metodologiji koju su ovlašćene laboratorije koristile.

Vršenje inspekcija na područjima izvan nadležnosti ili kontrole neke države

105. U slučaju inspekcije na licu mesta na području izvan nadležnosti ili kontrole neke države, generalni direktor će se konsultovati sa odgovarajućim državama članicama i dogovoriti oko potrebnih tranzitnih ili baznih tačaka kako bi se inspekcijskoj ekipi omogućio brzi dolazak na područje inspekcije.

106. Države članice na čijoj teritoriji se nalaze tranzitne ili bazne tačke će koliko god je to moguće pružati pomoć u cilju lakšeg obavljanja inspekcije, a to će uključivati i transfer inspekcijske ekipe, njenog prtljaga i opreme do područja inspekcije, kao i obezbeđivanje odgovarajućih pogodnosti kao što je navedeno u stavu 11. Organizacija će državama članicama koje pruže ovakvu pomoć nadoknaditi sve nastale troškove.

107. Generalni direktor može uz odobrenje Izvršnog saveta pregovarati o stalnim aranžmanima kako bi se pružila pomoć u slučaju inspekcije na licu mesta u području koje je izvan nadležnosti ili kontrole neke države.

108. U slučaju kada su jedna ili više država članica izvršile ispitivanje neke sumnjive pojave u području koje je izvan nadležnosti ili kontrole neke države pre upućivanja zahteva za inspekciju na licu mesta u tom području, u raspravi u skladu sa članom IV izvršni savet može uzeti u obzir sve rezultate tog ispitivanja.

Postupak nakon inspekcije

109. Po okončanju inspekcije, inspekcijska ekipa će se sastati sa predstavnikom države članice u kojoj je izvršena inspekcija kako bi se pregledali preliminarni nalazi inspekcijske ekipe i razjasnile sve nejasnoće. Inspekcijska ekipa će predstavniku države članice u kojoj je izvršena inspekcija dostaviti svoje preliminarne nalaze u pisanom obliku prema standardizovanom obrascu, zajedno sa listom svih uzoraka i ostalog materijala koji su uzeti na području inspekcije saglasno stavu 98. Taj dokument će potpisati vođa inspekcijske ekipe. Predstavnik države članice u kojoj je izvršena inspekcija će svojim supotpisom istog dokumenta potvrditi da je upoznat sa njegovim sadržajem. Ovaj sastanak se mora završiti najkasnije 24 sata od okončanja inspekcije.

Odlazak

110. Po završetku postupka nakon inspekcije, inspekcijska ekipa i posmatrač će u najkraćem roku napustiti teritoriju države članice u kojoj je izvršena inspekcija. Država članica u kojoj je izvršena inspekcija će učiniti sve što je u njenoj moći kako bi pružila pomoć i omogućila bezbedan transfer inspekcijske ekipe, opreme i prtljaga do izlazne tačke. Osim ukoliko se država članica u kojoj je izvršena inspekcija i inspekcijska ekipa ne dogovore drugačije, ta izlazna tačka će biti ista kao ulazna.

Deo III

MERE ZA IZGRADNJU POVERENJA

1. U skladu sa članom IV, stav 68, svaka država članica će na dobrovoljnoj osnovi uputiti Tehničkom sekretarijatu obaveštenje o svakoj hemijskoj eksploziji u kojoj će 300 ili više tona eksplozivnog materijala ekvivalentnog TNT-u biti detonirano u okviru jedne jedine eksplozije bilo gde na njenoj teritoriji ili na bilo kom mestu koje je u njenoj nadležnosti ili pod njenom kontrolom. Ukoliko je moguće, to obaveštenje će se uputiti unapred. Obaveštenje će sadržati podatke o lokaciji, vremenu, količini i vrsti korišćenog eksploziva, kao i o konfiguraciji i nameni eksplozije.

2. Svaka država članica će na dobrovoljnoj osnovi u najkraćem roku nakon stupanja na snagu ovog Ugovora dostaviti Tehničkom sekretarijatu informaciju o vršenju u toj državi svih ostalih hemijskih eksplozija koje su snažnije od eksplozije ekvivalentne onoj od 300 tona TNT-a, i tu informaciju će godišnje ažurirati. Država članica će nastojati da informacija naročito sadrži sledeće podatke:

(a) geografske lokacije mesta na kojima se dogodila eksplozija;

(b) prirodu aktivnosti koje su dovele do eksplozije i opšti profil i učestalost tih eksplozija;

(c) sve ostale podatke od značaja, ukoliko su dostupni; i

da pruži pomoć Tehničkom sekretarijatu u razjašnjavanju uzroka svake takve pojave koju otkrije Međunarodni sistem za praćenje.

3. Država članica može, na dobrovoljnoj i uzajamno prihvatljivoj osnovi, pozvati predstavnike Tehničkog sekretarijata ili neke druge države članice da posete lokacije na njenoj teritoriji koje se pominju u stavovima 1 i 2.

4. Radi baždarenja uređaja koji su u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje, države članice se mogu povezati sa Tehničkim sekretarijatom radi izvođenja hemijskih eksplozija u svrhu baždarenja ili radi obezbeđivanja relevantnih informacija o hemijskim eksplozijama koje su planirane u druge svrhe.

 

Tabela 1-A

LISTA SEIZMOLOŠKIH STANICA PRIMARNE MREŽE

 

 

Država nadležnosti

Lokacija

Geografska
širina

Geografska
dužina

Vrsta

1.

Argentina

PLCA Paso Flores

40.7 J

70.6 Z

3-C

2.

Australija

WRA Warramunga, NT

19.9 J

134.3 I

različite komponente

3.

Australija

ASAR Alice Springs, NT

23.7 J

133.9 I

različite komponente

4.

Australija

STKA Stephens Creek, SA

31.9 J

141.6 I

3-C

5.

Australija

MAW Mawson, Antarctica

67.6 J

62.9 I

3-C

6.

Bolivija

LPAZ La Paz

16.3 J

68.1 Z

3-C

7.

Brazil

BDFB Brasilia

15.6 J

48.0 Z

3-C

8.

Kanada

ULMC Lac du Bonnet, Man.

50.2 S

95.9 Z

3-C

9.

Kanada

YKAC Yellowknife, N.W.T.

62.5 S

114.6 Z

različite komponente

10.

Kanada

SCH Schefferville, Quebec

54.8 S

66.8 Z

3-C

11.

Centralnoafrička Republika

BGCA Bangui

05.2 S

18.4 I

3-C

12.

Kina

HAI Hailar

49.3 S

119.7 I

3-C > različite komponete

13.

Kina

LZH Lanzhou

36.1 S

103.8 I

3-C > različite komponente

14.

Kolumbija

XSA EI Rosal

04.9 S

74.3 Z

3-C

15.

Obala Slonovače

DBIC Dimbroko

06.7 S

04.9 Z

3-C

16.

Egipat

LXEG Luxor

26.0 S

33.0 I

različite komponente

17.

Finska

FINES Lahti

61.4 S

26.1 I

različite komponente

18.

Francuska

PPT Tahiti

17.6 S

149.6 Z

3-C

19.

Nemačka

GEC 2 Freyung

48.9 S

13.7 I

različite komponente

20.

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

21.

Iran Islamska Republika

THR Teheran

35.8 S

51.4 I

3-C

22.

Japan

MJAR Matsushiro

36.5 S

138.2 I

različite komponente

23.

Kazahstan

MAK Makanchi

46.8 S

82.0 I

različite komponente

24.

Kenija

KMBO Kilimambogo

01.1 J

37.2 I

3-C

25.

Mongolija

JAVM Javhlant

48.0 S

106.8 I

3-C > različite komponente

26.

Niger

New Site

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

3-C > različite komponente

27.

Norveška

NAO Hamar

60.8 S

10.8 I

različite komponente

28.

Norveška

ARAO Karasjok

69.5 S

25.5 I

različite komponente

29.

Pakistan

PRPK Pari

33.7 S

73.3 I

različite komponente

30.

Paragvaj

CPUP Villa Florida

26.3 J

57.3 Z

3-C

31.

Republika Koreja

KSRS Wonju

37.5 S

127.9 I

različite komponente

32.

Ruska Federacija

KBZ Khabaz

43.7 S

42.9 I

3-C

33.

Ruska Federacija

ZAL Zalesovo

53.9 S

84.8 I

3-C > različite komponente

34.

Ruska Federacija

NRI Norilsk

69.0 S

88.0 I

3-C

35.

Ruska Federacija

PDY Peleduy

59.6 S

112.6 I

3-C > različite komponente

36.

Ruska Federacija

PET Petropavlovsk-Kamchatskiy

53.1 S

157.8 I

3-C > različite komponente

37.

Ruska Federacija

USK Ussuriysk

44.2 S

132.0 I

3-C > različite komponente

38.

Saudijska Arabija

New Site

naknadno će se odrediti

naknadno će se odrediti

različite komponente

39.

Južna Afrika

BOSA Boshof

28.6 J

25.6 I

3-C

40.

Španija

ESDC Sonseca

39.7 S

04.0 Z

različite komponente

41.

Tajland

CMTO Chiang Mai

18.8 S

99.0 I

različite komponente

42.

Tunis

THA Thala

35.6 S

08.7 I

3-C

43.

Turska

BRTR Belbashi Grupa podleže promeni lokacije u Keskinu

39.9 S

32.8 I

različite komponente

44.

Turkmenistan

GEYT Alibeck

37.9 S

58.1 I

različite komponente

45.

Ukrajina

AKASG Malin

50.4 S

29.1 I

različite komponente

46.

SAD

LJTX Lajitas, TX

29.3 S

103.7 Z

različite komponente

47.

SAD

MNV Mina, NV

38.4 S

118.2 Z

različite komponente

48.

SAD

PIWY Pinedale, WY

42.8 S

109.6 Z

različite komponente

49.

SAD

ELAK Eielson, AK

64.8 S

146.9 Z

različite komponente

50.

SAD

VNDA Vanda, Antarctica

77.5 J

161.9 I

3-C

Objašnjenje: 3-C >: Različite komponente: Znači da bi na toj lokaciji mogle početi operacije u okviru Međunarodnog sistema za praćenje kao stanici sa tri komponente a da bi kasnije mogla biti pretvorena u stanicu sa nizom različitih komponenti.

 

Tabela 1-B

LISTA SEIZMOLOŠKIH STANICA POMOĆNE MREŽE

 

 

Država nadležnosti

Lokacija

Geografska
širina

Geografska
dužina

Vrsta

1.

Argentina

CFA Coronel Fontana

31.6 J

68.2 Z

3-C

2.

Argentina

USHA Ushuaia

55.0 J

68.0 Z

3-C

3.

Jermenija

GNI Garni

40.1 S

44.7 I

3-C

4.

Australija

CTA Charters Towers, QLD

20.1 J

146.3 I

3-C

5.

Australija

FITZ Fitzroy Crossing, WA

18.1 J

125.6 I

3-C

6.

Australija

NWAO Narrogin, WA

32.9 J

117.2 I

3-C

7.

Bangladeš

CHT Chittagong

22.4 S

91.8 I

3-C

8.

Bolivija

SIV San Ignacio

16.0 J

61.1 Z

3-C

9.

Bocvana

LBTB Lobatse

25.0 J

25.6 I

3-C

10.

Brazil

PTGA Pitinga

0.7 J

60.0 Z

3-C

11.

Brazil

RGNB Rio Grande do Norte

6.9 J

37.0 Z

3-C

12.

Kanada

FRB Iqaluit, N.W.T.

63.7 S

68.5 Z

3-C

13.

Kanada

DLBC Dease Lake, B.C.

58.4 S

130.0 Z

3-C

14.

Kanada

SADO Sadowa, Ont.

44.8 S

79.1 Z

3-C

15.

Kanada

BBB Bella Bella, B.C.

52.2 S

128.1 Z

3-C

16.

Kanada

MBC Mould Bay,

76.2 S

119.4 Z

3-C

17.

Kanada

INK Inuvik, N.W.T.

68.3 S

133.5 Z

3-C

18.

Čile

RPN Easter Island

27.2 J

109.4 Z

3-C

19.

Čile

LVC Limon Verde

22.6 J

68. 9 Z

3-C

20.

Kina

BJT Baijiatuan

40.0 S

116.2 I

3-C

21.

Kina

KMI Kunming

25.2 S

102.8 I

3-C

22.

Kina

SSE Sheshan

31.1 S

121.1 I

3-C

23.

Kina

XAN Xi an

34.0 S

108.9 I

3-C

24.

Kukova Ostrva

RAR Rarotonga

21.2 J

159.8 Z

3-C

25.

Kostarika

JTS Las Juntas de Abangares

10.3 S

85.0 Z

3-C

26.

Češka Republika

VRAC Vranov

49.3 S

16.6 I

3-C

27.

Danska

SFJ Sondre Stromfjord, Greenland

67.0 S

50.6 Z

3-C

28.

Džibuti

ATD Arta Tunnel

11.5 S

42.9 I

3-C

29.

Egipat

KEG Kottamya

29.9 S

31.8 I

3-C

30.

Etiopija

FURI Furi

8.9 S

38.7 I

3-C

31.

Fiđi

MSVF Monasavu, Viti Levu

17.8 J

178.1 I

3-C

32.

Francuska

NOUC Port Laguerre, New Caledonia

22.1 J

166.3 I

3-C

33.

Francuska

KOG Kourou, French Guiana

5.2 S

52.7 Z

3-C

34.

Gabon

BAMB Bambay

1.7 J

13.6 I

3-C

35.

Nemačka/Južnoafrička Republika

SANAE Station, Antarctica

71.7 J

2.9 Z

3-C

36.

Grčka

IDI Anogia, Crete

35.3 C

24.9 I

3-C

37.

Gvatemala

RDG Rabir

15.0 S

90.5 Z

3-C

38.

Island

BORG Borgarnes

64.8 S

21.3 Z

3-C

39.

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

40.

Indonezija

PACI Cibinong, Jawa Barat

6.5 J

107.0 I

3-C

41.

Indonezija

JAY Jayapura, Irian Jaya

2.5 J

140.7 I

3-C

42.

Indonezija

SWI Sorong, Jian Jaya

0.9 J

131.3 I

3-C

43.

Indonezija

PSI Parapat, Sumatera

2.7 S

98.9 I

3-C

44.

Indonezija

KAPI Kappang, Sulawesi Selatan

5.0 J

119.8 I

3-C

45.

Indonezija

KUG Kupang, Nusatenggara Timur

10.2 J

123.6 I

3-C

46.

Iran (Islamska Republika)

KRM Kerman

30.3 S

57.1 I

3-C

47.

Iran (Islamska Republika)

MSN Masjed-e-Soleyman

31.9 S

49.3 I

3-C

48.

Izrael

MBH Eilath

29.8 S

34.9 E

3-C

49.

Izrael

PARD Parod

32.6 S

35.3 E

različite komponente

50.

Italija

ENAS Enna, Sicily

37.5 S

14.3 I

3-C

51.

Japan

JNU Ohita, Kyushu

33.1 S

130.9 I

3-C

52.

Japan

JOW Kunigami, Okinawa

26.8 S

128.3 I

3-C

53.

Japan

JHJ Hachijojima, Izu Islands

33.1 S

139.8 I

3-C

54.

Japan

JKA Kamikawa-asahi, Hokkaido

44.1 S

142.6 I

3-C

55.

Japan

JCJ Chichijima, Ogasawara

27.1 S

142.2 I

3-C

56.

Jordan

Ashqof

32.5 S

37.6 I

3-C

57.

Kazahstan

BRVK Borovoye

53.1 S

70.3 I

različite komponente

58.

Kazahstan

KURK Kurchatov

50.7 S

78.6 I

različite komponente

59.

Kazahstan

AKTO Aktyubinsk

50.4 S

58.0 I

3-C

60.

Kirgistan

AAK Aja-Archa

42.6 S

74.5 I

3-C

61.

Madagaskar

TAN Antananarivo

18.9 J

47.6 I

3-C

62.

Mali

KOWA Kowa

14.05 S

4.0 Z

3-C

63.

Meksiko

TEYM Tepich, Yucatan

20.2 S

88.3 Z

3-C

64.

Meksiko

TUVM Tuzandepeti, Veracruz

18.0 S

94.4 Z

3-C

65.

Meksiko

LPBM La Paz, Baja California Sur

24.2 S

110.2 Z

3-C

66.

Maroko

MDT Midelt

32.8 S

4.6 Z

3-C

67.

Namibija

TSUM Tsumeb

19.1 J

17.4 I

3-C

68.

Nepal

EVN Everest

28.0 S

86.8 I

3-C

69.

Novi Zeland

EWZ Erewhon, South Island

43.5 J

170.9 I

3-C

70.

Novi Zeland

RAO Raoul Island

29.2 J

177.9 Z

3-C

71.

Novi Zeland

URZ Urewera, North Island

38.3 J

177.1 I

3-C

72.

Norveška

SPITS Spitsbergen

78.2 S

16.4 I

različite komponente

73.

Norveška

JMI Jan Mayen

70.9 S

8.7 Z

3-C

74.

Oman

WSAR Wadi Sarin

23.0 S

58.0 I

3-C

75.

Papua Nova Gvineja

PMG Port Moresby

9.4 J

147.2 I

3-C

76.

Papua Nova Gvineja

BIAL Bialla

5.3 J

151.1 I

3-C

77.

Peru

CAJP Cajamarca

7.0 J

78.0 Z

3-C

78.

Peru

NNA Nana

12.0 J

76.8 Z

3-C

79.

Filipini

DAV Davao, Mindanao

7.1 S

125.6 I

3-C

80.

Filipini

TGY Tagaytay, Luzon

14.1 S

120.9 I

3-C

81.

Rumunija

MLR Muntele Rosu

45.5 S

25.9 I

3-C

82.

Ruska Federacija

KIRV Kirov

58.6 S

49.4 I

3-C

83.

Ruska Federacija

KIVO Kislovodsk

44.0 S

42.7 I

različite komponente

84.

Ruska Federacija

OBN Obninsk

55.1 S

36.6 I

3-C

85.

Ruska Federacija

ARU Arti

56.4 S

58.6 I

3-C

86.

Ruska Federacija

SEY Seymchan

62.9 S

152.4 I

3-C

87.

Ruska Federacija

TLY Talaya

51.7 S

103.6 I

3-C

88.

Ruska Federacija

YAK Yakutsk

62.0 S

129.7 I

3-C

89.

Ruska Federacija

URG Urgal

51.1 S

132.3 I

3-C

90.

Ruska Federacija

BIL Bilbino

68.0 S

166.4 I

3-C

91.

Ruska Federacija

TIXI Tiksi

71.6 S

128.9 I

3-C

92.

Ruska Federacija

YSS Yuzhno-Sakhalinsk

47.0 S

142.8 I

3-C

93.

Ruska Federacija

MA2 Magadan

59.6 S

150.8 I

3-C

94.

Ruska Federacija

ZIL Zilim

53.9 S

57.0 I

3-C

95.

Samoa

AFI Afiamalu

13.9 J

171.8 Z

3-C

96.

Saudijska Arabija

RAYN Ar Rayn

23.6 S

45.6 I

3-C

97.

Senegal

MBO Mbour

14.4 S

17.0 Z

3-C

98.

Solomonska Ostrva

HNR Honiara, Guadalcanal

9.4 J

160.0 I

3-C

99.

Južna Afrika

SUR Sutherland

32.4 J

20.8 I

3-C

100.

Šri Lanka

COC Colombo

6.9 S

79.9 I

3-C

101.

Švedska

HFS Hagfors

60.1 S

13.7 I

različite komponente

102.

Švajcarska

DAVOS Davos

46.8 S

9.8 I

3-C

103.

Uganda

MBRU Mbarara

0.4 J

30.4 I

3-C

104.

Ujedinjeno Kraljevstvo

EKA Eskdalemuir

55.3 S

3.2 Z

različite komponente

105.

SAD

GUMO Guam, Marianas Islands

13.6 S

144.9 I

3-C

106.

SAD

PMSA Palmer Station, Antarctica

64.8 J

64.1 Z

3-C

107.

SAD

TKL Tuckaleechee Caverns, TN

35.7 S

83.8 Z

3-C

108.

SAD

PFCA Pinon Flat, CA

33.6 S

116.5 Z

3-C

109.

SAD

YBH Yreka, CA

41.7 S

122.7 Z

3-C

110.

SAD

KDC Kodiak Island, AK

57.8 S

152.5 Z

3-C

111.

SAD

ALQ Albuquerque, NM

35.0 S

106.5 Z

3-C

112.

SAD

ATTU Attu Island, AK

52.8 S

172.7 I

3-C

113.

SAD

ELK Elko, NV

40.7 S

115.2 Z

3-C

114.

SAD

SPA South Pole, Antarctica

90.0 J

-

3-C

115.

SAD

NEW Newport, WA

48.3 S

117.1 Z

3-C

116.

SAD

SJG San Juan, PR

18.1 S

66.2 Z

3-C

117.

Venecuela

SDV Santo Domingo

8.9 S

70.6 Z

3-C

118.

Venecuela

PCRV Puerto la Cruz

10.2 S

64.6 Z

3-C

119.

Zambija

LSZ Lusaka

15.3 J

28.2 I

3-C

120.

Zimbabve

BUL Bulawayo

obaveštenje naknadno

obaveštenje naknadno

3-C

 

Tabela 2-A

LISTA RADIONUKLIDNIH STANICA

 

 

Država nadležnosti

Lokacija

Geografska širina

Geografska dužina

1.

Argentina

Buenos Aires

34.0 J

58.0 Z

2.

Argentina

Salta

24.0 J

65.0 Z

3.

Argentina

Bariloche

41.1 J

71.3 Z

4.

Australija

Melbourne, VIC

37.5 J

144.6 I

5.

Australija

Mawson, Antarctica

67.6 J

62.5 I

6.

Australija

Townsville, QLD

19.2 J

146.8 I

7.

Australija

Macquarie Island

54.0 J

159.0 I

8.

Australija

Cocos Islands

12.0 J

97.0 I

9.

Australija

Darwin, NT

12.4 J

130.7 I

10.

Australija

Perth, WA

31.9 J

116.0 I

11.

Brazil

Rio de Janeiro

22.5 J

43.1 Z

12.

Brazil

Recife

8.0 J

35.0 Z

13.

Kamerun

Douala

4.2 S

9.9 I

14.

Kanada

Vancouver, B. C.

49.3 S

123.2 Z

15.

Kanada

Resolute, N. W. T.

74.7 S

94.9 Z

16.

Kanada

Yellowknife, N. W. T.

62.5 S

114.5 Z

17.

Kanada

St. John's, N. L.

47.0 S

53.0 Z

18.

Čile

Punta Arenas

53.1 J

70.6 Z

19.

Čile

Hanga Roa, Easter Island

27.1 J

108.4 Z

20.

Kina

Beijing

39.8 S

116.2 I

21.

Kina

Lanzhou

35.8 S

103.3 I

22.

Kina

Guangzhou

23.0 S

113.3 I

23.

Kukova ostrva

Rarortonga

21.2 J

159.8 Z

24.

Ekvador

Isla San, Cristóbal, Galápagos Islands

1.0 J

89.2 Z

25.

Etiopija

Filtu

5.5 S

42.7 I

26.

Fiđi

Nadi

18.0 J

177.5 I

27.

Francuska

Pappete, Tahiti

17.0 J

150.0 Z

28.

Francuska

Pointe-á-Pitre, Guadeloupe

17.0 S

62.0 Z

29.

Francuska

Réunion

21.1 J

55.6 I

30.

Francuska

Port-aux-Français, Kerguelen

49.0 J

70.0 I

31.

Francuska

Cayenne, French Guiana

5.0 J

52.0 Z

32.

Francuska

Dumont d'Urville Antarctica

66.0 J

140.0 I

33.

Nemačka

Schauinsland/Freiburg

47.9 S

7.9 I

34.

Island

Reykjavik

64.4 S

21.9 Z

35.

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

36.

Iran (Islamska Republika)

Tehran

35.0 S

52.0 I

37.

Japan

Okinawa

26.5 S

127.9 I

38.

Japan

Takasaki, Gunma

36.3 S

139.0 I

39.

Kiribati

Kiritimati

2.0 S

157.0 Z

40.

Kuvajt

Kuwait City

29.0 S

48.0 I

41.

Libija

Misratah

32.5 S

15.0 I

42.

Malezija

Kuala Lumpur

2.6 S

101.5 I

43.

Mauritanija

Nouakchott

18.0 S

17.0 Z

44.

Meksiko

Baja California

28.0 S

113.0 Z

45.

Mongolija

Ulaanbaatar

47.5 S

107.0 I

46.

Novi Zeland

Chatham Island

44.0 J

176.5 Z

47.

Novi Zeland

Kaitaia

35.1 J

173.3 I

48.

Niger

Bilma

18.0 S

13.0 I

49.

Norveška

Spitsbergen

78.2 S

16.4 I

50.

Panama

Panama City

8.9 S

79.6 Z

51.

Papua Nova Gvineja

New Hanover

3.0 J

150.0 I

52.

Filipini

Quezon City

14.5 S

121.0 I

53.

Portugalija

Ponta Delgada, Sao Miguel, Azores

37.4 S

25.4 Z

54.

Ruska Federacija

Kirov

58.6 S

49.4 I

55.

Ruska Federacija

Norilsk

69.0 S

88.0 I

56.

Ruska Federacija

Peleduy

59.6 S

112.6 I

57.

Ruska Federacija

Bilibino

68.0 S

166.4 I

58.

Ruska Federacija

Ussuriysk

43.7 S

131.9 I

59.

Ruska Federacija

Zalesovo

53.9 S

84.8 I

60.

Ruska Federacija

Petropavlovsk - Kamchatskiy

53.1 S

158.8 I

61.

Ruska Federacija

Dubna

56.7 S

37.3 I

62.

Južna Afrika

Marion Island

46.5 J

37.0 I

63.

Švedska

Stockholm

59.4 S

18.0 I

64.

Tanzanija

Dar es Salaam

6.0 J

39.0 I

65.

Tajland

Bangkok

13.8 S

100.5 I

66.

Ujedinjeno Kraljevstvo

BIOT/Chagos Archipelago

7.0 J

72.0 I

67.

Ujedinjeno Kraljevstvo

St. Helena

16.0 J

6.0 Z

68.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Tristan da Cunha

37.0 J

12.3 Z

69.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Halley Antarctica

76.0 J

28.0 Z

70.

SAD

Sacremento, CA

38.7 S

121.4 Z

71.

SAD

Sand Point, AK

55.0 S

160.0 Z

72.

SAD

Melbourne, FL

28.3 S

80.6 Z

73.

SAD

Palmer Station, Antarctica

64.5 J

64.0 Z

74.

SAD

Ashland, KS

37.2 S

99.8 Z

75.

SAD

Charlottesville, VA

38.0 S

78.0 Z

76.

SAD

Salchaket, AK

64.4 S

147.1 Z

77.

SAD

Wake Island

19.3 S

166.6 I

78.

SAD

Midway Islands

28.0 S

177.0 Z

79.

SAD

Oahu, HI

21.5 S

158.0 Z

80.

SAD

UPI, Guam

13.7 S

144.9 I

 

Tabela 2-B

LISTA RADIONUKLIDNIH LABORATORIJA

 

 

Država nadležnosti

Naziv lokacija laboratorije

1.

Argentina

National Board of Nuclear Regulation Buenos Aires

2.

Australija

Australian Radiation Laboratory Melbourne, VIC

3.

Austrija

Austrian Research Center Seibersdorf

4.

Brazil

Institute of Radiation Protection and Dosimetry Rio de Janeiro

5.

Kanada

Health Canada Ottawa, Ont.

6.

Kina

Beijing

7.

Finska

Centre for Radiation and Nuclear Safety Helsinki

8.

Francuska

Atomic Energy Commission Monthéry

9.

Izrael

Soreq Nuclear Research Centre Yavne

10.

Italija

Laboratory of the National Agency for the Protection of the Environment Rome

11.

Japan

Japan Atomic Energy Research Institute Tokai, Ibaraki

12.

Novi Zeland

National Radiation Laboratory Christchurch

13.

Ruska Federacija

Central Radiation Control Laboratory, Ministry of Derence Special Verification Service Moscow

14.

Južna Afrika

Atomic Energy Corporation Pelindaba

15.

Ujedinjeno Kraljevstvo

AWE Blacknest Chilton

16.

SAD

McClellan Central Laboratories Sacramento, CA

 

Tabela 3

LISTA STANICA ZA HIDROAKUSTIKU

 

 

Država nadležnosti

Lokacija

Geografska
širina

Geografska
dužina

Vrsta

1.

Australija

Cape Leeuwin, WA

34.4 J

115.1 I

Hydrophone

2.

Kanada

Queen Charlotte Islands, B. C.

53.3 S

132.5 Z

T-phase

3.

Čile

Juan Fernández Island

33.7 J

78.8 Z

Hydrophone

4.

Francuska

Crozet Islands

46.5 J

52.2 I

Hydrophone

5.

Francuska

Guadeloupe

16.3 S

61.1 Z

T-phase

6.

Meksiko

Clarión Island

18.2 S

114.6 Z

T-phase

7.

Portugalija

Flores

39.3 S

31.3 Z

T-phase

8.

Ujedinjeno Kraljevstvo

BIOT/Chagos Archipelago

7.3 J

72.4 I

Hydrophone

9.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Tristan da Cunha

37.2 J

12.5 Z

T-phase

10.

SAD

Ascension

8.0 J

14.4 Z

Hydrophone

11.

SAD

Wake Island

19.3 S

166.6 I

Hydrophone

 

Tabela 4

LISTA INFRAZVUČNIH STANICA

 

 

Država nadležnosti

Lokacija

Geografska širina

Geografska dužina

1.

Argentina

Paso Flores

40.7 J

70.6 Z

2.

Argentina

Ushuaia

55.0 J

68.0 Z

3.

Australija

Davis Base, Antarctica

68.4 J

77.6 I

4.

Australija

Narrogin, WA

32.9 J

117.2 I

5.

Australija

Hobart, TAS

42.1 J

147.2 I

6.

Australija

Cocos Islands

12.3 J

97.0 I

7.

Australija

Warramunga, NT

19.9 J

134.3 I

8.

Bolivija

La Paz

16.3 J

68.1 Z

9.

Brazil

Brazilia

15.6 J

48.0 Z

10.

Kanada

Lac du Bonnet, Mat.

50.2 S

95.9 Z

11.

Zelenortska Ostrva

Cape Verde Islands

16.0 S

24.0 Z

12.

Centralnoafrička Republika

Banqui

5.2 S

18.4 I

13.

Čile

Easter Island

27.0 J

109.2 Z

14.

Čile

Juan Fernández Island

33.8 J

80.7 Z

15.

Kina

Beijing

40.0 S

116.0 I

16.

Kina

Kunming

25.0 S

102.8 I

17.

Obala Slonovače

Dimbokro

6.7 S

4.9 Z

18.

Danska

Dundas, Greenland

76.5 S

68.7 Z

19.

Džibuti

Dzibouti

11.3 S

43.5 I

20.

Ekvador

Galápagos Islands

0.0 S

91.7 Z

21.

Francuska

Marquesas Islands

10.0 J

140.0 Z

22.

Francuska

Port La Guerre, New Caledonia

22.1 J

166.3 I

23.

Francuska

Kerguelen

49.2 J

69.1 I

24.

Francuska

Tahiti

17.6 J

149.6 Z

25.

Francuska

Kourou, French Guiana

5.2 S

52.7 Z

26.

Nemačka

Freyung

48.9 S

13.7 I

27.

Nemačka

Georg von Neumauer, Antarctica

70.6 J

8.4 Z

28.

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

Odrediće se naknadno

29.

Iran (Islamska Republika)

Tehran

35.7 S

51.4 I

30.

Japan

Tsukuba

36.0 S

140.1 I

31.

Kazahstan

Aktyubinsk

50.4 S

58.0 I

32.

Kenija

Kilimanbogo

1.3 J

36.8 I

33.

Madagaskar

Antananarivo

18.8 J

47.5 I

34.

Mongolija

Javhlant

48.0 S

106.8 I

35.

Namibija

Tsumeb

19.1 J

17.4 I

36.

Novi Zeland

Chatham Island

44.0 J

176.5 Z

37.

Norveška

Karasjok

69.5 S

25.5 I

38.

Pakistan

Rahimuar Khan

28.2 S

70.3 I

39.

Palau

Palau

7.5 S

134.5 I

40.

Papua Nova Gvineja

Rabaul

4.1 J

152.1 I

41.

Paragvaj

Villa Florida

26.3 J

57.3 Z

42.

Portugalija

Azores

37.8 S

25.5 Z

43.

Ruska Federacija

Dubna

56.7 S

37.3 I

44.

Ruska Federacija

Petropavlovsk Kamchatskiy

53.1 S

158.8 I

45.

Ruska Federacija

Ussuriysk

43.7 S

131.9 I

46.

Ruska Federacija

Zalesovo

53.9 S

84.8 I

47.

Južna Afrika

Boshof

28.6 J

25.4 I

48.

Tunis

Thala

35.6 S

8.7 I

49.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Tristan da Cunha

37.0 J

12.3 Z

50.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ascension

8.0 J

14.3 Z

51.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Bermuda

32.0 S

64.5 Z

52.

Ujedinjeno Kraljevstvo

BIOT/Chagos Archipelago

5.0 J

72.0 I

53.

SAD

Eielson, AK

64.8 J

146.9 Z

54.

SAD

Siple Station, Antarctica

75.5 J

83.6 Z

55.

SAD

Windless Bight, Antarctica

77.5 J

161.8 I

56.

SAD

Newport, WA

48.3 S

117.1 Z

57.

SAD

Pinon Flat, CA

33.6 S

116.5 Z

58.

SAD

Midway Islands

28.1 S

177.2 Z

59.

SAD

Hawaii, HI

19.6 S

155.3 Z

60.

SAD

Wake Island

19.3 N

166.6 I

 

Aneks 2 Protokola

LISTA PARAMETARA KARAKTERIZACIJE PRI SELEKCIJI STANDARDNIH POJAVA U MEĐUNARODNOM CENTRU PODATAKA

1. Kriterijumi koje će primenjivati Međunarodni centar podataka pri praćenju standardnih pojava zasnivaju se na parametrima za karakterizaciju standardnih pojava utvrđenih u toku kombinovane obrade podataka dobijenih uz pomoć raznovrsnih tehnologija praćenja u sastavu Međunarodnog sistema za praćenje. Pri selekciji standardnih pojava primenjivaće se kako globalni tako i dopunski kriterijumi selekcije kako bi se uzele u obzir regionalne varijacije tamo gde je to primenljivo.

2. Na pojave koje se otkriju pomoću seizmoloških uređaja u sklopu Međunarodnog sistema za praćenje mogu se, pored ostalog, primenjivati sledeći parametri:

- lokacija pojave,

- dubina pojave,

- razmer magnitude površinskih talasa i podzemnih talasa,

- sadržaj signalne frekvencije,

- spektralne razmere faza,

- spektralna nazubljenost,

- početno pokretanje talasa,

- žarišni mehanizam,

- relativno pobuđivanje seizmičkih faza,

- komparativne mere u odnosu na ostale pojave ili grupe pojava; i

- regionalne diskriminante gde je to primenljivo.

3. Na pojave koje se otkriju hidroakustičkim uređajima u sklopu Međunarodnog sistema za praćenje, mogu se, pored ostalog, primenjivati sledeći parametri:

- sadržaj signalne frekvencije, uključujući i ugaonu frekvenciju, energiju širokog opsega i srednju vrednost centralne frekvencije i širinu opsega;

- trajanje signala u zavisnosti od frekvencije,

- spektralni koeficijent i

- indikatori signala koji potiču od pulsiranja mehurića i kašnjenja pulsiranja mehurića.

4. Na pojave koje se otkriju infrazvučnim uređajima u sklopu Međunarodnog sistema praćenja mogu se, pored ostalog, primenjivati sledeći parametri:

- sadržaj signalne frekvencije i disperzija,

- trajanje signala i

- vrsna amplituda.

5. Na pojave koje se otkriju uređajima za merenje radionuklida u sklopu Međunarodnog sistema za praćenje mogu se, pored ostalog, primenjivati sledeći parametri:

- koncentracija pozadinskih prirodnih i veštačkih radionuklida,

- koncentracija specifičnih produkata fisije i aktivacije van redovnog praćenja; i

- odnos specifičnog produkta fisije i aktivacije i drugog takvog produkta.

ČLAN 3

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SCG - Međunarodni ugovori".