Nazad

ROMSKI JEZIK SA ELEMENTIMA
NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadaci

Cilj nastave romskog jezika je da učenici savladaju osnovne zakonitosti romskog, kao maternjeg jezika, da na njemu komuniciraju, da upoznaju književnost svog naroda, drugih naroda i nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori; da upoznaju svetsku književnost, izgradjuju svest o društveno-istorijskoj i kulturnoj ulozi jezika i književnosti u povezivanju naroda i nacionalnih manjina i njihovih kultura; da se upoznaju sa varijantnim osobenostima romskog jezika i razvijaju jezičke tolerancije prema drugim jezicima.

Nastava romskog jezika, takodje, ima za cilj da osposobi učenike za:

- slušanje i razumevanje govora;

- usmeno izražavanje;

- čitanje i razumevanje teksta;

- pismeno izražavanje na osnovu odredjene tematike.

Zadaci nastave romskog jezika jesu da:

- osposobi učenike za kompetentno komuniciranje i izražavanje na romskom jeziku;

- osposobi učenike u početnoj fazi da usvajaju osnovne karakteristike fonološkog sistema jezika, izgovora glasova, ritam i karakterističnu intonaciju;

- da osposobi učenike da usvajaju osnovne zakonitosti romskog jezika;

- da učenici usvajaju grafički sistem i osnovne znakove iz pravopisa u okviru usvojenog gradiva;

- da se učenici vaspitavaju u duhu tolerancije prema varijantama i karakteristikama romskog jezika;

- da se upoznaju sa elementima tradicije, istorije i kulture Roma;

- da razvijaju i neguju pozitivan stav prema jezicima i kulturnoj baštini naroda i nacionalnim manjinama u Srbiji i Crnoj Gori i jačaju svest o potrebi saradnje i zajedničkog života;

- da se osposobe za samostalno čitanje i pisanje;

- da razvijaju potrebu za knjigom i da samostalno razvijaju sposobnost pisanih sastava;

- da se navikavaju da redovno i kritički prate štampu, radio i televiziju, elektronsku poštu i internet.

PRVI RAZRED

Operativni zadaci:

- da učenici usvoje leksički fond od 150 do 200 reči koje su neophodne za razumevanje nastavnih jedinica;

- da učenici razumeju u usmenom govoru pet do šest rečenica;

- razumevanje dijaloga na relacijama: nastavnik - učenik; učenik - učenik;

- postavljanje pitanje i davanje odgovora na postavljena pitanja;

- izlaganje nastavnih sadržaja uz pomoć nastavnika (prepričavanje);

- izlaganje nastavnog sadržaja na oba jezika (srpski i romski) uz pomoć nastavnika;

KULTURA USMENOG IZRAŽAVANJA

U okviru kulture usmenog izražavanja postoje teme i oblici usmenog izražavanja.

Teme:

Ličnost učenika - predstavljanje, kazivanje o sebi.

Porodica - članovi porodice, rodbina, nazivi rodbinskih odnosa, uža i šira porodica.

Prijatelji - lični, porodični, predstavljanje.

Kuća (stan) - mesto, položaj, opis, delovi, stvari u kući.

Škola - učenik, nastavnik, drugi učenici, drugovi, učionica i stvari u njoj, školski pribor.

Ulica - objekti, saobraćaj, ljudi, opis puta od kuće do škole, mesta za igru, opasnosti, snalaženje na ulici.

Priroda - životinjski i biljni svet okoline; život prirode prema godišnjim dobima, čuvanje prirode. Nazivi drveća, voća, povrća, cveća iz neposredne blizine, domaće životinje.

Vreme i brojevi - iskazivanje prošlog, sadašnjeg i budućeg, tačno i orijentaciono vreme, naziv dana, meseci i godišnja doba, brojanje od 1 do 100.

Oblici:

Pitanja i odgovori - postavljanje pitanja upotrebom upitnih reči intonacijom.

Vežbe - postavljanja pitanja. Potvrdan i odričan govor u kraćoj i dužoj formi, intonacija pitanja i intonacija odgovora.

Pričanje - o doživljenom, konkretnom, slušanom, vidjenom.

Opisivanje - okoline i ljudi prema glavnim odrednicama: ko, šta, kada, kako, gde. Izražavanje punom rečenicom.

Dijalog - izmedju učenika o poznatom, zajednički doživljenom.

Prepričavanje - kratkih pripovedanja, basni, bajki, ličnih doživljaja.

Razgovor o osnovnim značenjima jednostavnih i prema tematici narodnih poslovica, odgonetanje zagonetki, pevanje pesama.

Konstrukcije za normalan izgovor. Stalna pažnja usmerena na pravilan izgovor glasova, reči i oblika, intonaciju rečenice, red reči u rečenici, zamenu reči iz drugih jezika rečima iz maternjeg. Bogaćenje rečnika, imenovanje ljudi, stvari i pojava i sadašnjem, prošlom i budućem vremenu.

LITERATURA

Kratke, narodne umotvorine na romskom jeziku.

Prevedene pesme, recitacije i igre koje se uče u prvom razredu.

Sva tematika predvidjena programom treba da se realizuje pomoću pogodnih slikovnica.

Udžbenici:

Romska pismenica

Tradicionalna romska književnost

Slikovnice

Radna sveska

Orijentacioni raspored godišnjeg fonda časova

(72 časa godišnje)

1. Rad na slikovnici (govorne vežbe) - 10

2. Rad na "Pismenici" - 38

3. Slobodno izražavanje - 10

4. Učenje pesama, priča igara... - 8

5. Učenje tradicionalnih pesama - 4

6. Sistematizacija - 2

DRUGI RAZRED

Operativni zadaci:

- da učenici usvoje predvidjenu jezičku strukturu kao i 250 do 300 novih reči i izraza;

- da savladaju pravilan izgovor novih leksičkih jedinica kao i ostalih elemenata izgovora vezanih za nove morfološke kategorije;

- da učenici vode dijalog, da odgovaraju na postavljena pitanja i da sami postavljaju pitanja.

KULTURA IZRAŽAVANJA

Tematika

Porodica: porodična kuća ili stan, prostorije, nameštaj, aparati za domaćinstvo, pribor, održavanje čistoće i stana okućnice, stana i prostorije, uloga pojedinih članova porodice u tome.

Škola: predmeti, ekskurzije, polugodišnji i godišnji raspust.

Neposredna okolina: dom kulture, bioskopska sala, pozorište, pošta, dom zdravlja, bolnica, robna kuća, muzej, itd. i njihova namena. Norme ponašanja na javnim mestima.

Priroda: reke, jezera, reljef neposredne okoline. Izlet u prirodu. Šetnja po parku.

Vreme: godina, mesec, dan, sat, minut, sekund.

Brojevi: od sto do hiljadu.

Materija iz jezika:

Pravilno izgovaranje glasova romskog jezika. Pravilno izgovaranje reči, grupa reči i rečenica; naglasak i intonacija.

Aspekte navedene u programu za I razred vežbati i u II razredu, te dopunjavati sadašnjim, prošlim i budućim glagolskim vremenom i raznim oblicima pomoćnih glagola.

Upoznavanje učenika sa ličnim zamenicama.

Usvajanje obaveštajnih, zapovednih i upitnih rečenica putem intonacije.

Govorne vežbe (govorne forme)

Kontinuirani rad na Slikovnici i Pismenici.

Usvajanje novog leksičkog materijala, nove forme iz upotrebe govornih vežbi iz prvog razreda.

Tražiti više odgovora na jedno pitanje.

Raditi na intonaciji.

Korišćenje dijaloga o svim temama.

Samostalno izražavanje na date teme, od 6 do 10 rečenica.

LITERATURA

Pisana književnost na romskom jeziku za ovaj uzrast (proza, poezija), tradicionalna i umetnička.

Prevodjenje na romski jezik potrebne literature (književnost) koju su deca učila u ovom razredu, naročito pesme, priče, dečije igre.

Udžbenici:

Pismenica

Tradicionalna književnost

Radne sveske

Čitanka

Orijentacioni raspored godišnjeg fonda časova

(72 časa godišnje)

1. Rad na slikovnici - 6

2. Rad na pismenici - 20

3. Govorne vežbe - 20

4. Jezičke vežbe - 10

5. Dečije igre - 4

6. Recitacije i priče - 6

7. Upoznavanje istorije romskog jezika - 4

8. Sistematizacija - 2

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Ovaj nastavni plan za negovanje maternjeg romskog jezika pripremljen je za one učenike osnovnih škola, čiji je maternji jezik romski, a pohadjaju odeljenja sa srpskim nastavnim jezikom ili jezikom drugih nacionalnih manjina. Zadaci obrazovanja iz maternjeg jezika su ovde, prirodno identični sa zadacima obrazovanja iz srpskog kao maternjeg jezika u nastavi, sa specifičnim karakteristikama romskog jezika. Zvanično pismo romskog jezika je latinično.

Metodološki postupci negovanja srpskog jezika kao maternjeg i romskog jezika bitnije se ne razlikuju od metoda koji se primenjuje u redovnoj nastavi u prvom i drugom razredu. Sadržaj u ovim razredima ostvaruje se na osnovu slikovnice i romske pismenice koje će omogućiti paralelno učenje romskog i srpskog latiničnog pisma.

Cilj programa rada je negovanje maternjeg jezika i osposobaljavanje učenika da pišu, čitaju i pravilno govore maternji jezik.

Pored toga, cilj je da se učenici upoznaju sa osnovnim pravilima svog maternjeg jezika, da ih nauče i usvoje. Istovremeno treba da obogaćuju svoj rečnik, razvijaju osećaj prema lepom i da se upoznaju sa kulturom i istorijom Roma. Upravo zbog toga, cilj negovanja maternjeg jezika jeste osposobljavanje učenika, kojima je maternji jezik romski, a pohadjaju školu na srpskom jeziku, da svoja znanja, misli i osećanja izražavaju (usmeno i pismeno) na romskom jeziku.

Program rada na negovanju maternjeg jezika u nekim segmentima prati program rada i srpskog jezika (gramatika, književnost, teorija). Sve sadržaje učiti komparativno na oba jezika.

Pripremni period

Pripremni period realizuje se na isti način kao i za učenje srpskog jezika u redovnoj nastavi. Obuhvata govorne vežbe i provere govornih sposobnosti. U ovom periodu sa prvim razredom treba raditi samo sa slikovnicama, a kada se započne sa učenjem grafije (latiničnog pisma) u predmetu srpski jezik početi sa učenjem romskog pisma. Slova učiti po istoj metodici kao i u redovnoj nastavi.

Ukazati na značaj romskog jezika (funkcija razvijanja svesti o nacionalnoj i multietničkoj pripadnosti romske zajednice).

Elementi kulture Roma

Upoznavanje elemenata kulture, istorije i tradicije Roma, u nižim razredima uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem dela tradicionalne književnosti. Učenici uče napamet pesme, pitalice, brojalice, poslovice. Igraju i pevaju.

Razvijanje sposobnosti govornog izražavanja

Sposobnost govora kod učenika treba dosledno razvijati od prvog do osmog razreda. U prvom razredu učenici govore o doživljajima, pričaju kraće priče, dogadjaje, razgovaraju o predmetima, slikama.

Ove vežbe govora primenjivati i u drugom razredu. Već od prvog razreda treba posvetiti posebnu pažnju prikladnom izgovoru glasova, intonaciji i obogaćivanju fonda reči.

U okviru tematskih jedinica navedenih u nastavnom planu obratiti pažnju na sastavljanje rečenica i pravilan izgovor glasova i reči. Na postavljena pitanja učenici treba da odgovaraju celim rečenicama. Treba sa učenicima uvežbavati lepo kazivanje i dramatizaciju tekstova.

ROMANI ČHIB
E ELEMENTJENCA NACIONALNO KULTURAKE

 

 

Redakcija Paragraf Lex-a nije bila u mogućnosti da delove teksta ovog pravilnika na romskom jeziku objavi u Paragraf Lex-u.
Molimo korisnike da se obrate Redakciji koja će vam na vaš zahtev i na način koji vama najviše odgovara (faksom, poštom ili elektronski) poslati tekst koji vam je potreban.