PRAVILNIK
O POSEBNIM MERAMA ZAŠTITE NA RADU U ŽELEZNIČKOM SAOBRAĆAJU

("Sl. glasnik SRS", br. 19/85)

I OPŠTA ODREDBA

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se posebne mere zaštite na radu, koje se obezbeđuju kod železničkih transportnih organizacija i drugih organizacija koje vrše saobraćaj na železnicama, održavaju železničke pruge, železnička vozila, postrojenja, uređaje i objekte na prugama (u daljem tekstu: železničke i druge organizacije).

II POSEBNE ODREDBE

1. Opšti uslovi za rad i boravak radnika

Član 2

Pre početka i za vreme izvođenja radova na održavanju železničkih pruga, železničkih vozila, postrojenja, uređaja i objekata na prugama, radilišta odnosno mesta gde se obavlja rad zaštićuju se signalima i drugim oznakama koji su utvrđeni propisima o radu na železnici.

Radovi iz stava 1 ovog člana koji se izvode pod zatvorom koloseka, mogu se izvoditi samo po odobrenju odgovornog rukovodioca radova, a započinju tek po prethodnom sporazumu između odgovornog rukovodioca radova i radnika odgovornog za regulisanje saobraćaja na delu pruge na kome se radovi izvode.

Član 3

Merama zaštite na radu voznog osoblja koji vrši vuču i prati vozove, u smislu ovog Pravilnika, smatra se i obezbeđivanje uslova za odmor, boravak i ishranu za vreme između smena.

Član 4

Za boravak i odmor radnika van naseljenih mesta mogu se koristiti i prostorije u za to uređenim železničkim vagonima ili kontejnerima čije su minimalne veličine soba za spavanje date u sledećoj tabeli:

       

Soba sa

Minim. visina

Slobodna površ.

Slobodni vazdušni prostor

1

2

3

4

jednim krevetom

2,20 m

1,25 m2

  9,00 m3

dva kreveta

2,20 m

2,25 m2

12,00 m3

tri ili više kreveta

2,20 m

3,00 m2

16,00 m3

2. Rad na otvorenom prostoru u staničnom području

Član 5

Otvoreni radni prostori, u staničnom području, po kojima se kreću radnici pri obavljanju radnih zadataka, moraju biti ravni i bez prepreka (kanala, jama, predmeta i sl.).

U slučaju da se na staničnom prostoru, stajalištu, otvorenoj pruzi i krugu organizacione jedinice izvode radovi koji iziskuju kopanje jama i kanala, iskopani materijal se odlaže na mesto koje obezbeđuje sigurno i nesmetano kretanje železničkih radnika, a jame i kanali u prekidu radova se pokrivaju čvrstim i zdravim mosnicama (fosnama) ili drugim materijalom koji može izdržati odgovarajuće opterećenje.

Član 6

Manevarske površine, papučarska polja i staze po kojima se kreću radnici prilikom zakvačivanja odnosno otkvačivanja vozila u pokretu nasipaju se kamenom granulacije 6-15 milimetara.

Radne površine iz stava 1 ovog člana, po kojima se kreću radnici u vreme vršenja radnih zadataka, moraju biti čiste i ravne bez raznih prepreka ili predmeta (komadi uglja, kamena, pragova, šina, kolosečnog pribora i sl.), a zimi očišćeni od snega i leda.

Član 7

Mesta predviđena za prelaz radnika preko koloseka (na stanicama i drugim mestima) uređuju se tako da prelaženje radnika preko koloseka bude što bezbednije.

Izvod iz situacionog plana na kome su ucrtani prelazi iz stava 1 ovog člana postavljaju se na vidno mesto na stanici, kako bi se radnici upoznali sa opasnostima i merama bezbednosti koje se primenjuju pri kretanju preko tih prelaza.

Član 8

Radni prostori za utovar i istovar robe i materijala, stanični peroni, utovarno-istovarne rampe i prostori na kojima se obavlja manevrisanje, osvetljavaju se noću zavisno od tehnološkog procesa rada koji se na njima obavlja.

Jačina horizontalne osvetljenosti nezauzetih radnih prostora, na najnepovoljnijem mestu radnog prostora, mora imati najmanje sledeće vrednosti:

   

RADNI PROSTOR (Nezauzet)

Najmanje vrednosti horizontalne osvet.

1

2

1.

Delovi prostora spuštalice, koji obuhvataju:

3      1x

 

1.1.

grbinu sa koje se kola spuštaju niz kosinu slobodnim kretanjem

 

1.2.

retardere kojima se utiče na brzinu kretanja kola

2.

Delovi prostora koji obuhvataju:

1,5      1x

 

2.1.

skretnička polja spuštalice

 

2.2.

papučarska polja spuštalice

 

2.3.

otvorena stepeništa nadvožnjaka

 

2.4.

otvorene putničke perone

3.

Prostori za namirivanje peskom, pogonskim gorivom i sl.

1,5      1x

4.

Skretnička područja (osim skretničkih polja spuštalice) na kojima se postavnim uređajima upravlja sa lica mesta

1        1x

5.

Skretnička područja (osim skretničkih polja spuštalica) na kojima se postavnim uređajima upravlja centralno

0,2       1x

Jačina horizontalne osvetljenosti zauzetih radnih prostorija, na najnepovoljnijem mestu radnog prostora ne sme biti manja od vrednosti navedenih u sledećoj tabeli:

   

RADNI PROSTOR (Zauzet)

Najmanje vrednosti horizontalne osvet.

1

2

1.

Staza za raskopčavanje kola

3        1x

2.

Utovarno-istovarni prostor na kojima se radovi obavljaju primenom mehanizacije

1,5      1x

3.

Utovarno-istovarni prostor na kojima se radovi obavljaju ručno

1,2      1x

4.

Manevarska staza uz kolosek za izvlačenje

0,7      1x

5.

Područje uz koloseke ili između koloseka

0,1      1x

Zavisno od složenosti procesa rada koji se noću obavlja, na mestima rada kao što su retarderi, uređaji za namirivanje peskom i pogonskim gorivom, skladišni prostori i slično, pored opšteg spoljnjeg osvetljenja obezbeđuju se i funkcionalnim osvetljenjem.

Član 9

Najmanje horizontalne vrednosti osvetljenosti nezauzetih i zauzetih radnih prostora iz člana 8 stav 2 ovog pravilnika mere se u karakterističnim tačkama radnog prostora na visini 0,2 m od tla, na razmacima od 5 metara duž koloseka kao i u središtu elementarnih površina.

Član 10

Prostorna jednakost osvetljenosti na istom radnom prostoru, mora zadovoljavati uslov da odnos između minimalne i srednje vrednosti osvetljenosti, kao i odnos između srednje i maksimalne vrednosti osvetljenosti ne bude manja od 0,2.

Član 11

Svetlosna tela i njihova usmerenost raspoređuje se tako da nema negativnog uticaja na vidljivost signala i da obezbeđuju nesmetan rad pri obavljanju potrebnih tehnoloških procesa.

3. Čišćenje i podmazivanje skretnica

Član 12

Čišćenje i podmazivanje skretnice, kao i čišćenje snega i leda zimi na skretnicama obavlja se samo po prethodnom odobrenju odgovornog lica u stanici i to kad vozovi ne saobraćaju i kada se ne obavlja manevrisanje preko skretnice koja se čisti ili podmazuje.

Pre čišćenja i podmazivanja skretnica, koje se postavljaju sa centralnog mesta (blok-uređaji), mora biti postavljeno pismeno upozorenje uz blok uređaj da se obavlja čišćenje ili podmazivanje određene skretnice.

Drveni klin koji se prilikom čišćenja stavlja između jezička i vodeće šine uklanja se odmah po završenom čišćenju.

Član 13

Poslove čišćenja i podmazivanja skretnica mogu vršiti samo radnici koji u pogledu vida, sluha i drugih zdravstvenih sposobnosti ispunjavaju uslove za njihovo što bezbednije kretanje i zadržavanje na skretnicama.

Član 14

Kod čišćenja skretnica preduzimaju se i druge mere zaštite radnika predviđene posebnim uputstvima zavisno od tehnologije rada, s tim što prilikom rada na čišćenju mora postojati stalna telefonska ili druga odgovarajuća veza između odgovornog lica u stanici i radnika na skretnici putem kojih se obezbeđuje javljanje o nailasku železničkih vozila.

O obaveštavanju radnika iz stava 1 ovog člana vodi se evidencija na način predviđen pravilima železničke i druge organizacije.

4. Manevrisanje

Član 15

Manevrisanje se može obavljati samo uz obavezno prisustvo radnika koji rukovodi manevrom (rukovalac manevra, vozovođa, otpravnik vozova ili drugi radnik koga odredi otpravnik vozova).

Pre početka manevrisanja, radnik, koji rukovodi manevrom proverava manevarski sastav i da li radnici koji učestvuju u manevrisanju imaju propisana i ispravna signalna sredstva i odgovarajuća sredstva lične zaštite.

Član 16

Za vreme obavljanja manevarskog rada nije dozvoljeno:

1. zadržavanje ili hodanje u koloseku ili neposredno pored koloseka;

2. provlačenje ispod vozila ili ulaženje među vozila voza, koji je spreman za polazak, radi otklanjanja smetnje, ako prethodno nije izvršena odgovarajuća zaštita (obaveštenje, signalni znak i sl.);

3. penjanje na krov vozila ili tovar otvorenih kola ako napon u električnom voznom vodu nije isključen i vozni vod uzemljen;

4. prelaženje preko vozila na udaljenosti manjoj od 2,0 m ispod voznog voda;

5. korišćenje ručne signale sa drškama dužim od propisanih;

6. pregledanje i plombiranje otvora na vrhu cisterne ispod uključenog voznog voda;

7. rukovanje prekidačima i rastavljačima za sekcionisanje bez naloga elektrozvučne podstanice odnosno Centra daljinskog upravljanja (CDU-a), osim ako je u opasnosti ljudski život;

8. rukovanje rastavljačima za sekcionisanje dok je pod voznim vodom električno vozilo s podignutim pantografom, osim ako je ugrožen ljudski život;

9. naslanjanje ili vešanje predmeta na stubove kontaktne mreže kao što su: ustavljač vozila, kočione papuče, spojke i drugi predmeti;

10. zadržavanje između utovarne rampe i skladišnog (utovarnog) koloseka kada se na njemu manevriše;

11. zadržavanje na stepenicama pri vožnji pored rampi, objekata, ograda, stubova, pri ulazu u depoe, tunele, vrata, kao i naginjanje van ili otvaranje bočnih vrata kola;

12. zadržavanje na prednjim bočnim stepenicama lokomotive pri brzini većoj od 20 km/čas;

13. spajanje ili razdvajanje električnih vodova za grejanje ako prethodno kod mašinovođe ili na stabilnim prostorijama nije provereno da su vodovi isključeni;

14. ulaženje uspravno u kolosek između vozila koja su udaljena manje od jedne dužine kola, ako su vozila u pokretu;

15. prelaženje preko jezičaka i srca skretnice, ukrštanja i sl. pri prelasku preko koloseka;

16. sedenje ili stajanje na odbojniku, vučnoj kuki ili kvačilu;

17. stajanje istovremeno na stepenicama dvaju vozila i pokretu;

18. prelaženje preko koloseka neposredno ispred iza ili između manevarskih vožnji ili vozova;

19. otkvačivanje vozila za vreme kretanja sa stepenicama ili platforme, ukoliko nije propisana upotreba posebne naprave;

20. uskakanje ili iskakanje s vozila u brzom kretanju (preko 5 km/čas);

21. ulaženje između vozila radi zakvačivanja ako je brzina kretanja veća od 5 km/čas;

22. ulaženje između vozila radi zakvačivanja dok ona ne stanu, ako su to lokomotive s plugom, vozila sa aerodinamičnom linijom, kola sa prelaznicama koje nisu podignute i pritvrđene, kola čiji delovi ili tovar prelazi preko čeone strane kola, kola tovarna eksplozivom, ili ako postoje druge smetnje za sigurno kvačenje kola;

23. ulaženje između vozila radi otkvačivanja, ako su vozila u pokretu;

24. davanje signalnog znaka pre nego što radnik koji obavlja kvačenje iziđe iz koloseka;

25. pružanje, prilaženje otvorenim plamenom i loženje vatre u neposrednoj blizini kola tovarnih eksplozivom ili lakozapaljivim materijama, olistanim listicama narandžaste boje sa crnom bombom, odnosno crvenom ili delimično crvenom listicom sa crnom buktinjom;

26. upotrebljavanje ručne kočnice kola tovarenih eksplozivom ili kola do njih;

27. upotrebljavanje ručne kočnice na platformi bez držača, ograde i slično;

28. korišćenje pritvrdne kočnice u pokretu, ako to nije posebno odobreno.

Član 16

Kvačenje vozila obavlja redovno jedan radnik. Drugi radnik može pružiti pomoć pri obavljanju poslova kvačenja samo kada vozila miruju i ako to zahteva radnik koji je prvi ušao u kolosek. Kada se kvačenje vozila obavlja na izuzetno opasnim mestima (skretnica, ukrštaj, i drugi tehnički elementi u koloseku) pored radnika koji obavlja poslove zakvačivanja ili otkvačivanja sa spoljne strane koloseka nalazi se još jedan manevrista koji će preduzeti potrebne mere u slučaju ugrožene sigurnosti manevriste koji vrši kvačenje (signalni znak "stoj").

Član 17

Pri rastavljanju vozova sa parnim grejanjem, pre otkvačivanja vozila zatvara se čeona slavina za dovod pare pa se tek onda mogu rastavljati spojnice parnog voda.

Pri rastavljanju vozova sa električnim grejanjem može se ulaziti između vozila samo sa one strane na kojoj nisu spojeni kablovi za električno grejanje.

Pre otkvačivanja vozila sa električnim grejanjem, napon u vodu se obavezno isključuje, a ključ od glavne sklopke električnog grejanja mora se nalaziti kod radnika koji vrši rastavljanje odnosno spajanje električnog kabla.

Član 18

Pre rastavljanja vozova odnosno pre otkvačivanja vozila, ručice na vodu vazdušnog kočenja postavljaju se u zatvoreni položaj.

Član 19

Manevrisanje traktorom, drumskim vozilom, stočnom zapregom i ljudskom snagom obavlja se samo ako je takvo manevrisanje posebnim uputstvom predviđeno za pojedine koloseke.

Zabranjeno je manevrisanje ljudskom snagom i stočnom zapregom na koloseku sa nagibom većim od 2,5%.

Manevrisanje ljudskom snagom obavlja se pod nadzorom stručnog radnika koji će za vreme tog rada nadgledati kolosek na kome se obavlja manevrisanje i davati potrebna uputstva.

Radnici koji obavljaju manevrisanje vozila ljudskom snagom nalaze se sa strane vozila i ne smeju se kretati između vozila na koloseku ili po šinama.

Član 20

Kod manevrisanja traktorom ili drugim drumskim vozilom, primenjuju se sledeće zaštitne mere:

1. brzina traktora odnosno drumskog vozila ne sme biti veća od 5 km/čas,

2. lanac ili čelično uže koje se upotrebljava za manevrisanje ne sme biti kraće od 5 metara i treba biti opremljeno kukom i podesnim držačem,

3. za vreme kretanja vozila nije dozvoljeno kvačenje ili otkvačivanje lanca ili užadi,

4. kod manevrisanja drumskim motornim vozilom lica se ne smeju nalaziti u neposrednoj blizini vučnog lanca ili užeta,

5. manevrisanje traktorom ili drugim drumskim vozilom može se poveriti samo radniku koji je za obavljanje tih poslova osposobljen.

Član 21

Kod manevrisanja stočnom zapregom primenjuju se i sledeće zaštitne mere:

1. lanac odnosno uže kojim se obavlja vuča vozila mora biti dugačko najmanje 2,5 metra,

2. manevrisanje stočnom zapregom obavlja najmanje dva radnika od kojih jedan vodi stoku, a drugi radnik ručnom kočnicom ili papučom kontroliše brzinu kretanja i zaustavljanja vučnog vozila,

3. stoka kojom se obavlja manevrisanje vodi se izvan koloseka na kome se obavlja manevrisanje.

Član 22

Za vreme manevrisanja kočničari se ne smeju nalaziti:

1. na kočnici bez kočničarske kućice ili bez zaštitne ograde,

2. na kočnici bez kočničarske kućice pri manevrisanju vozova na elektrificiranim prugama,

3. na vozilima natovarenim opasnim materijama, kao i na vozilima koja se nalaze neposredno ispred ili iza takvih vozila,

4. na vozilima sa sedištem na krovu ili iznad krova, ako vozila manevrišu na elektrificiranim prugama,

5. na otvorenim vozilima natovarenim praškastim materijalima.

Član 23

Manevrisanje vozilima koja su natovarena eksplozivnim ili lakozapaljivim materijalima, kao i vozilima natovarenim ostalim opasnim materijama, obavlja se pažljivo i oprezno. Kod nailaženja ovakvih vozila na druga vozila mora se sprečiti i najmanji udar, a radnik prilikom prilaženja radi kvačenja vozila mora biti oprezan. U blizini takvih vozila, nije dozvoljeno pušenje, upotreba vatre ili drugog oblika otvorenog plamena.

5. Utovar i istovar tereta u železnička vozila

Član 24

Utovar i istovar tereta u vagone obavlja se pod nadzorom radnika koji je osposobljen za bezbedan rad na tim poslovima.

Član 25

U stanicama u kojima se utovar, istovar i pretovar tereta obavlja na otvorenom prostoru mora da bude obezbeđeno pogodno mesto za sklanjanje radnika u slučaju kiše, snega i drugih elementarnih nepogoda. Ova mesta služe i za povremeno zagrevanje radnika u zimskim uslovima.

Član 26

Za vreme utovara, istovara ili pretovara vozilo mora da bude zakočeno ili na drugi podesan način obezbeđeno od pokretanja.

Utovar i istovar otvorenih teretnih vozila na elektrificiranim prugama, može se obavljati ispod kontaktnog voda samo kada vozni vod nije pod naponom i kada je propisano uzemljen.

Utovar i istovar zatvorenih teretnih vozila na elektrificiranim prugama može se obavljati ispod kontaktnog voda pod naponom samo pod nadzorom radnika u stanici.

Član 27

Radnici koji pri utovaru odnosno istovaru vagona rukuju mehanizovanim sredstvima za prevoz tereta (elektrokolica, dizalice, viljuškari i sl.), moraju da budu osposobljeni za rukovanje tim sredstvima na bezbedan način.

Mehanizovana sredstva iz stava 1 ovog člana mogu se kretati samo saobraćajnicama određenim za tu svrhu, i to brzinom kretanja od 10 km/čas, ako posebnim uputstvom nije propisana manja brzina.

6. Železnička vozila

Član 28

Železnička vozila (lokomotive, motorni vozovi i motorni vagoni, putnički i teretni vagoni, kao i specijalna železnička vozila) moraju da ispunjavaju uslove utvrđene tehničkim propisima i normativima, jugoslovenskim standardima, međunarodnim propisima, kao i propisanim i priznatim merama zaštite na radu.

Član 29

Jačina opšteg osvetljenja u železničkim vozilima i lokalnog osvetljenja u kabinama lokomotiva, motornih vozova i motornih vagona mora odgovarati jugoslovenskom standardu.

Član 30

Temperatura, vlažnost i brzina kretanja vazduha u kabinama lokomotiva, motornih vozova i motornih vagona mora biti u granicama određenim jugoslovenskim standardima odnosno propisima zaštite na radu.

Član 31

U prostorijama za upravljanje železničkih vozila mora na vidnom mestu biti istaknuta pločica na kojoj je naznačen broj lica koji se može nalaziti za vreme vožnje u takvoj prostoriji.

Vrata na prostoriji za upravljanje obezbeđuju se posebnim sredstvima za automatsko obezbeđenje od otvaranja za vreme vožnje.

Član 32

Zabranjeno je izlaženje iz prostorije za upravljanje železničkim vučnim vozilom za vreme vožnje, kao i zadržavanje na stepenicama, prolazima ili na drugim delovima vučnog vozila.

Član 33

Upravljanje železničkim vozilom poverava se samo radniku koji je pre početka rada iskoristio propisan odmor utvrđen opštim aktom železničke organizacije.

Parne lokomotive

Član 34

Nedostaci na delovima parne lokomotive i tenderu (kvačilo između lokomotive i tendera, kočnice, ventil sigurnosti; termometar, manometar, vodokazno staklo i dr.), od čije ispravnosti zavisi bezbednost vožnje moraju se otklanjati pre upotrebe vozila.

Član 35

Pripremanje za vožnju parne lokomotive (punjenje vodom, potpaljivanje vatre, čišćenje kotla i dr.) mogu obavljati samo određeni radnici koji su osposobljeni za taj posao.

Član 36

Kada parna lokomotiva saobraća na elektrificiranoj pruzi, ugalj u tenderu se ne sme pregrtati žaračem niti polivati mlazom vode.

Član 37

Na tenderu parne lokomotive na napojnom aparatu sa vodom koja sadrži sredstva protiv stvaranja kotlovskog kamenca, postavlja se tablica sa natpisom: "Zatrovana voda".

Član 38

Pri čišćenju ložišta i delova ložišta parne lokomotive mora se sačekati dok se temperatura u ložištu spusti ispod 313 K (40oC).

Dizel lokomotive

Član 39

Radne prostorije (depoi) u kojima se puštaju u rad dizel lokomotive i njihovi motori, moraju imati uređaj za odvođenje izduvnih gasova.

Puštanje u rad dizel motora u prostorijama iz stava 1 ovog člana, vrši se po prethodnom uključivanju uređaja za odvođenje izduvnih gasova.

Član 40

Ukoliko dođe do propuštanja goriva ili maziva na cevovodima dizel-lokomotive, nedostatak se odmah otklanja, a prosuto gorivo ili mazivo odstranjuje odgovarajućim sredstvima ili preparatima.

Krpe i pamuk za čišćenje dizel motora i drugih delova dizel lokomotive čuvaju se u zatvorenom metalnom sanduku.

Član 41

Pri čišćenju rezervoara za gorivo i mazivo dizel lokomotive obavezno se preduzimaju odgovarajuće zaštitne mere protiv požara, trovanja i eksplozije.

Član 42

Odredbe čl. 39-41 ovog pravilnika odnose se i na dizel-električne lokomotive s tim što njihovi metalni delovi moraju biti zaštićeni i od previsokog napona dodira.

Električne lokomotive i elektromotorni vozovi

Član 43

Pre uključivanja električnih lokomotiva i elektromotornih vozova u saobraćaj potrebno je utvrditi njihovu ispravnost, ispravnost svih sigurnosnih uređaja i efikasnosti zaštite metalnih delova od previsokog napona dodira.

Član 44

Pregled, opravka i podmazivanje pantografa i instalacija na električnoj lokomotivi i elektromotornim vozovima obavljaju se na neelektrificiranom koloseku.

Radovi iz stava 1 ovog člana mogu se obavljati i na elektrificiranom koloseku na kome se napon u voznom vodu može isključiti i vozni vod i lokomotiva odnosno elektromotorni vod uzemljiti.

Radnik koji rukovodi radovima iz stava 2 ovog člana, pre početka radova mora obezbediti da napon u voznom vodu bude isključen a vozni vod i lokomotiva odnosno elektromotorni voz budu uzemljeni.

Član 45

Pregled, opravka i podmazivanje unutrašnjih električnih uređaja i instalacija na električnim lokomotivama i elektromotornim vozovima mogu se vršiti na elektrificiranom koloseku:

1. kad su svi pantografi spušteni, ručice za podizanje i spuštanje pantografa u položaju kojim se obezbeđuje spušteni položaj pantografa, isključeni rastavljači akumulatorskih baterija, i

2. kad je električna lokomotiva odnosno elektromotorni voz zaustavljen i sigurno ukočen, prekidač faza zaustavljen, glavni prekidač postavljen u položaj uzemljenja, i izvršeno pružanje statističkih naboja sa ručnih strujnih krugova dodirivanjem kondenzatora i vučnih provodnika kontrolera motkom koja je uzemljena.

Radovi iz stava 1 ovog člana mogu se vršiti samo pod nadzorom odgovornog radnika zaduženog za te poslove.

Član 46

Za penjanje na krov elektromotornog voza ugrađene lestve mogu se koristiti samo pri spuštenom pantografu.

Član 47

Rukovanje metalnim šipkama, motkama, čeličnim metrima i sličnim predmetima ispod voznog voda pod naponom, obavlja se pažljivo i na način kojim se ne dolazi u zonu opasnosti oko voznog voda.

Član 48

Kada se kvarovi na pantografu ili voznom vodu sa krova električne lokomotive ili elektromotornog voza otklanjaju na otvorenoj pruzi, isključuje se napon iz voznog voda, a vozni vod i lokomotiva odnosno elektromotorni voz uzemljuju.

Zahtev za isključenje napona u voznom vodu registruje se na fonogramu ili na drugi odgovarajući način.

Član 49

Svaka električna lokomotiva i elektromotorni voz opremaju se sa najmanje dve motke za uzemljenje i ostalim priborom za zaštitu od udara električne struje.

Nije dozvoljena upotreba motke za uzemljenje voznog voda u druge svrhe.

Član 50

Prostor sa visoko-naponskom opremom u električnoj lokomotivi i elektromotornim vozovima, se ograđuje i zaključava za vreme rada lokomotive.

Ulaz u prostor iz stava 1 ovog člana dozvoljen je tek kada su pantografi lokomotive spušteni, a delovi postrojenja pod naponom uzemljeni.

U prostor sa visoko-naponskom opremom u električnoj lokomotivi, elektromotornim vozovima sa spuštenim pantografima i izvršenim uzemljenjem, može se ulaziti za vreme kretanja vozila bez napona, samo uz preduzimanje svih mera opasnosti.

Član 51

Radovi na generatorima, pobudnim mašinama i drugim rotacionim elektrouređajima sa strujnim kolima vrše se tek po potpunom zaustavljanju elektrouređaja, a zatim se posebnim uređajem kratko spajaju držači četkica.

Član 52

Kontrolni instrumenti za merenje potrebnih veličina (napon, jačina struje, pritisak vazduha i sl.) izvode se tako da budu lako uočljivi i pregledni, kao i da svojom konstrukcijom i položajem ne predstavljaju u vučnim vozilima opasnost od udara električne struje.

Član 53

Pri dolasku električne lokomotive na okretnicu, a pre početka okretanja, obavezno se spušta pantograf i ručica za izbor pantografa postavlja u neutralan položaj, pa se tek onda pristupa okretanju lokomotive.

Okretnica za okretanje električnih lokomotiva obezbeđuje se stalnom električnom vezom sa kolosecima koji vode ka njoj.

Član 54

Ispitivanje delova električnih lokomotiva i elektromotornih vozova, mogu obavljati samo radnici osposobljeni za te poslove.

Prostori i koloseci na kojima se obavlja pregled, ispitivanja i regulisanja električnih uređaja i drugi radovi iz stava 1 ovog člana moraju biti ugrađeni i obezbeđeni od pristupa nepozvanih lica i moraju imati odgovarajuću svetlosnu i zvučnu signalizaciju. Kolosek u tom prostoru mora biti propisno uzemljen, a visoki napon mora biti isključen samo preko rastavljača.

7. Pregledi, održavanje i opravka vozila

Član 55

Opravke vozila obavljaju se na određenim kolosecima u radionicama ili na kolosecima za opravke u stanicama.

Ako se vozila opravljaju na koloseku koji nije određen za tu svrhu ili je određen samo privremeno, preduzimaju se mere bezbednosti, a vozilo se sa obe strane obeležava znakom: "Stoj".

Skretnica takvog koloseka ne sme biti postavljena za vožnju na taj kolosek i mora u tom položaju biti zaključana. Ključ čuva određeni radnik iz grupe koja obavlja opravku vozila.

Postavljanje odnosno uklanjanje znakova radi obezbeđenja vozila na kojima se obavlja opravka vrši samo za to ovlašćeni radnik.

Član 56

U prostorijama i na prostorima za pregled i opravku vučnih vozila uočljivim znakom obeležavaju se uređaji, naprave i objekti koji se nalaze unutar propisanog gabarita vozila.

Navedeni objekti obeležavaju se propisanim znakom upozorenja i uobičajenom železničkom oznakom ("zadire u slobodni profil").

Član 57

Pregledi i opravke vučnog vozila i njegovih delova mogu se obavljati ako vozilo nije pod parom, odnosno ako su motori van pogona ili vozilo nije pod naponom i pod uslovom da je vozilo zakočeno odnosno na drugi način obezbeđeno od pokretanja.

Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, pregled vučnog vozila i lakši radovi na vučnom vozilu koje je pod parom odnosno pregled motora u pogonu, može se obavljati samo ako se ne ugrožava život i zdravlje radnika.

Nakon izvršenog pregleda odnosno opravke, radnik koji pokreće vučno vozilo prethodno proverava da pokretanjem vozila neće biti niko ugrožen. Početak kretanja vozila oglašava se zvučnim signalom koji ima značenje: "Pazi".

Član 58

Na rezervoarima i cisternama specijalnih teretnih vozila za prevoz zapaljivih i eksplozivnih tečnosti ne mogu se obavljati u toku prevoza nikakve opravke.

Za rukovanje poklopcima i ventilima za punjenje i pražnjenje rezervoara i za druge manipulativne radove na teretnom vozilu sa cisternom, koristi se samo alat čija upotreba ne izaziva varnice.

Opravka na poklopcima i drugim delovima cisterne zavarivanjem i sličnim metodima ne može se vršiti bez prethodnog čišćenja cisterne ili rezervoara od ostataka zapaljivih tečnosti, nakon čega se do vrha pune vodom ili odgovarajućim inertnim gasom.

8. Okretnice i prenosnice

Član 59

Postavljanje vozila na okretnicu ili prenosnicu može se vršiti tek nakon utvrđivanja da su koloseci pravilno usmereni i da je okretnica odnosno prenosnica obezbeđena od pomeranja.

Okretanje vozila na okretnici odnosno prenošenje vozila sa prenosnicom može se izvršiti tek kada su vozila na njima obezbeđena od pomeranja i kad je za to dat propisani signal.

Okretnice za vozila obezbeđuju se od pomeranja pri prelazu preko njih.

Član 60

Okretnica i prenosnica se neprekidno obezbeđuje signalima koji pokazuju da li im je prilaz slobodan ili nije.

Za vreme okretanja ili prenošenja vučnog vozila, radnik koji rukuje vozilom nalazi se na vozilu.

Pri okretanju ili prenošenju vozila ručna kočnica na vozilu je obavezno pritegnuta. Ako vozilo nema ručnu kočnicu ili je neispravna, vozilo se podmetačima obezbeđuje od pokretanja.

Za vreme okretanja ili prenošenja vozila zabranjeno je ulaženje i izlaženje na okretnicu odnosno prenosnicu.

Član 61

Okretnicom odnosno prenosnicom na električni pogon, mogu upravljati samo za to određeni radnici.

Pri upotrebi rezervnog ručnog pogona okretnice odnosno prenosnice, glavni elektroprekidač se isključuje i obezbeđuje tablom sa natpisom: "Ne uključuj - opasno".

9. Čišćenje, pranje, dezinfekcija i deratizacija vozila

Član 62

Mesto za čišćenje i pranje vozila mora biti odabrano tako da se čišćenje i pranje može vršiti bez opasnosti i smetnji. Koloseci za čišćenje moraju se nalaziti izvan zone manevrisanja, a svaki kolosek određen za čišćenje mora biti sa obe strane zaštićen propisanim signalima.

Mesto na kome se vrši pranje vozila mora biti betonirano ili popločano, radi odvođenja nečistoće i vode u kanal. Kanal mora odvoditi nečistoću u posebnu neutralizacionu jamu.

Zabranjeno je spoljno čišćenje i pranje vozila ispod voznog voda kad je vod pod naponom ako mlaz vode za pranje može dostići do takvog voda.

Član 63

Dezinfekcija i dezinsekcija vozila može se vršiti samo u hermetički zatvorenim prostorijama - tunelima koji su smešteni na bezopasnom odstojanju od staničnih, radioničnih i drugih radnih odnosno nastanjenih objekata.

Kada se poslovi iz stava 1 ovog člana izvode izvan zatvorenih prostorija - tunela, obavezno se preduzimaju odgovarajuće zaštitne mere.

Radovi na dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji vozila vrše se prema uputstvu koje će propasti železničke organizacije za rad sa otrovnim i drugim štetnim sredstvima kojima se obavlja dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

Član 64

Nakon izvršenog pranja odnosno dezinfekcija i dezinsekcija vozila dejstvo ovih sredstava na površini na kojima je takav rad vršen neutrališu se odgovarajućim sredstvima.

Ako pomoćna sredstva za čišćenje, pranje, dezinfekciju i dezinsekciju (krpe, ambalaža, četke i sl.) postanu neupotrebljiva, moraju se odmah spaliti ili na drugi način uništiti.

Član 65

Radnicima koji vrše poslove čišćenja, pranja, dezinfekcije i deratizacije vozila obezbeđuju se odgovarajuća sredstva za rad, sredstva i uređaji za održavanje lične higijene (kupatilo, sapun i dr.), lična zaštitna sredstva i oprema, kao i efikasna sredstva za dezinfekciju tela po završenom poslu.

Član 66

Pre pristupanja čišćenju i pranju cisterne za prevoz zapaljivih i otrovnih tečnosti, obavezno se proverava vrsta zapaljive tečnosti koja se nalazila u cisterni, radi izbora odgovarajućeg sredstva za čišćenje, pranje i preduzimanje mera zaštite na radu.

Čišćenje i pranje cisterni za prevoz zapaljivih i otrovnih tečnosti vrši se samo na otvorenom prostoru, na za to određenom mestu koje je povezano sa sabirnom jamom za sakupljanje takvih tečnosti.

Član 67

Pre ulaženja u cisternu za prevoz zapaljivih i otrovnih tečnosti obavezno se vrše pripremni radovi koji se sastoje u otklanjaju ostataka tečnosti, provetravanju cisterne i određivanju stepena eksplozivnosti odnosno otrovnosti gasova u cisterni.

Kad se utvrdi da koncentracija štetnih gasova u cisterni za prevoz zapaljivih tečnosti prelazi maksimalno dopuštene koncentracije utvrđene jugoslovenskim standardom, radnik koji vrši čišćenje i pranje cisterne pri takvom radu obavezno koristi odgovarajuće sredstvo lične zaštite (zaštitnu odeću, zaštitnu obuću, masku za dovođenje vazduha i dr.).

Član 68

Pri čišćenju cisterni iz člana 67 ovog pravilnika ne mogu se u unutrašnjost cisterne unositi električni uređaji i naprave koje nisu u tzv. "S" izvedbi, kao ni drugi uređaji koji mogu izazvati varničenje.

Član 69

Čišćenje i pranje unutrašnjeg dela cisterne za prevoz zapaljivih i otrovnih tečnosti vrše dva radnika, od kojih jedan vezan užetom za zaštitni pojas radi u unutrašnjosti cisterne, a drugi drži kraj užeta i prati rad u cisterni.

Zaštitni pojas iz stava 1 ovog člana napravljen je tako da se u slučaju potrebe može lako izvući radnik kroz otvor cisterne, odnosno zahvatna kuka užeta postavljena na leđima radnika postavlja se tako da spreči nepovoljno zaokretanje tela radnika pri izvlačenju iz cisterne.

Radove iz stava 1 ovog člana vrše posebno osposobljeni radnici za obavljanje tih poslova.

10. Rad na postrojenjima visokog napona na elektrificiranim prugama

Član 70

Izvođenje i održavanje postrojenja visokog napona na elektrificiranim prugama vrši se, po propisima za elektroenergetska postrojenja iznad 1000 V.

Član 71

Radovi na postrojenjima visokog napona odnosno u zoni opasnosti vrše se tek nakon prethodnog isključenja napona i uzemljenja postrojenja na kome se obavljaju radovi.

Radnik koji ima posebna ovlašćenja u vezi sa sprovođenjem zaštite na radu dužan je da obezbedi da ne dođe do uključivanja napona za vreme rada na postrojenju.

Član 72

Pri radovima na kontaktnoj mreži ili voznom vodu, pored isključenja električnog napona u voznom vodu, deo mreže se sa obe strane uzemljuje i zaštićuje signalom koji ima značenje: "Stoj".

Član 73

Na elektrificiranim prugama nije dozvoljeno:

1. vršiti radove na otvorenim vozilima, na krovu električnog vozila ili krovu kućice mašinovođe parne lokomotive odnosno putničkih i teretnih vozila, na cisterni i drugim vozilima koja stoje ispod kontaktne mreže, ako vozni vod nije isključen i propisno uzemljen;

2. doticati se neposredno ili posredno voznih, napojnih i obilaznih vodova i delova za njihovo nošenje i pričvršćenje (stubova, konzola, nosećih žica, izolatora i dr.), oduzimača struje (pantografa), visećih ili palih žica dalekovoda, napojnog voda i voznog voda i drugih delova postrojenja, uređaja i naprava na električnim vozilima;

3. polivati vodom vozne i druge električne vodove;

4. gasiti požar vodom u blizini napojnih i voznih vodova, ako su vodovi pod naponom;

5. dodirivati golim rukama ili neizolovanim alatima telefonske vodove ili noseće odnosno zatezne čelične žice ili metalnu užad, koja je postavljena paralelno sa kontaktnom mrežom odnosno voznim vodom;

6. dodirivati golim rukama unesrećenog radnika koji je u dodiru sa delom postrojenja pod naponom;

7. prilaziti metalnim stubovima dalekovoda i kontaktne mreže odnosno naslanjati se ili penjati na njih - za vreme prolaza voza, padavina, atmosferskih pražnjenja i drugih sličnih pojava;

8. bacati metalne i druge predmete na vodove, instalacije, električne uređaje i druge delove električnog postrojenja;

9. koristiti metalna merila i druge dugačke metalne predmete u blizini nezaštićenih električnih instalacija, uređaja i naprava koji su pod naponom;

10. mokriti na električne stubove, šine i druge metalne delove kontaktne mreže;

11. koristiti eksplozivno nezaštićene električne aparate i uređaje umesto "S" uređaja - u prostorijama ili na mestima sa pojavom eksplozivnih smeša, gasova i dr.;

12. neovlašćenim licima ulazak u pogonske prostorije za električnu vuču (elektrovučne podstanice, postrojenja za sekcionisanje i dr.) kao i rukovati električnim uređajima i rastavljačima;

13. slagati razni materijal uz stubove kontaktne mreže ili oko njih;

14. postavljati i skidati motke za uzemljenje kao i dodirivati njihove provodnike bez odgovarajuće zaštitne opreme, odnosno protivno propisanom postupku i to bez obzira da li je vozni vod pod naponom ili nije.

Član 74

Na stanicama sa kolosekom na kome se vrši utovar i istovar vozila postavlja se uređaj za isključenje napona iz voznog voda. Na takvom koloseku napon se uključuje samo za vreme manevrisanja električnom lokomotivom radi postavljanja vozila za utovar ili istovar, a za to vreme radnici se ne mogu nalaziti u "zoni opasnosti".

Član 75

Svi radovi na elektrificiranoj pruzi pri kojima radnici mogu biti posredno ili neposredno izloženi opasnostima od udara električne struje visokog napona (istovar šljake sa specijalnih teretnih vozila sa visokim stranama, utovar i istovar pragova pomoću dizalice ili posebnih uređaja, skidanje leda sa voznog voda, rad dizalicom kod otklanjanja posledica udesa, menjanje ili premeštanje šina i bojadisanje stubova portala, kontaktne mreže, rasvete i signala, kao i mosnih i drugih konstrukcija u visini voznog voda), mogu se obavljati tek posle isključenja napona i uzemljenja vodova.

Član 76

Pri radovima u blizini voznog voda pod naponom dozvoljeno je približavanje voznom vodu na najmanje odstojanje koje je propisano za odgovarajući napon samo kad za to postoji pismeni nalog i kad je između radnika i voznog voda postavljena zaštitna mreža.

Član 77

Rad na staničnim i drugim objektima (popravka krovova i sl.) u čijoj blizini prolaze vodovi pod naponom nije dozvoljen. Na ulazima na krovove takvih objekata mora se postaviti ploča sa upozorenjem na opasnost od visokog napona, odnosno izvora zračenja ako takva postoje.

Radovi na objektima iz stava 1 ovog člana mogu se vršiti tek nakon prethodnog isključenja napona i preduzimanja odgovarajućih mera zaštite.

Član 78

Slaganje građevinskog i drugog materijala i predmeta uz elektrificiranu prugu vrši se tako da najbliža ivica materijala ili predmeta bude najmanje 15 metara udaljena od postrojenja pod naponom.

11. Rad u elektroenergetskim postrojenjima, elektrovučnim podstanicama i drugim razvodnim mestima na elektrificiranim prugama

Član 79

Elektrovučna podstanica, postrojenje za sekcionisanje i druga razvodna mesta električne energije na elektrificiranim prugama moraju biti obezbeđeni od pristupa nepozvanih i neovlašćenih lica. Ako je postrojenje na otvorenom, zaštićuje se ogradom na kojoj se postavlja ploča sa upozorenjem na opasnost od udara električne struje.

Pristup u prostorije podstanice, postrojenja za sekcionisanje i druga razvodna postrojenja na elektrificiranim prugama iz stava 1 ovog člana dopušten je samo na osnovu posebne dozvole i u pratnji ovlašćenog radnika.

Član 80

Radovi na elektroenergetskim postrojenjima, elektrovučnim podstanicama, postrojenjima za sekcionisanje i drugim razvodnim mestima mogu se vršiti samo ako deo postrojenja na kome se radi nije pod naponom i ako su preduzete odgovarajuće mere zaštite.

Član 81

Ulazna vrata u prostoriju elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje obavezno se postavljaju tako da se otvaraju u smeru izlaza i da se sa spoljašnje strane otvaraju samo ključem, a sa unutrašnje samo kvakom.

Član 82

Goli provodnici i ostali delovi postrojenja visokog napona u prostoriji elektrovučne podstanici i postrojenja za sekcionisanje odnosno drugom razvodnom mestu, postavljeni na manjoj visini od predviđene propisom, zaštićuju se mrežastim ogradama.

Pristup unutar ograde iz stava 1 ovog člana dozvoljen je samo posle isključenja električnog napona u postrojenju. Preporučuje se postavljanje uređaja za automatsko isključivanje napona pri otvaranju vrata na mrežastoj ogradi ćelije.

Član 83

Rad na opravkama postrojenja visokog napona u prostoriji elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje vrše najmanje dva radnika, od kojih jedan radi, a drugi interveniše u slučaju opasnosti.

Član 84

U prostorijama sa razvodnim ili rasklopnim uređajima visokog napona elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje može raditi samo jedan radnik, pri čemu ne sme ulaziti u ogradom zaštićeni prostor.

Ako nastane kvar na uređajima iz stava 1 ovog člana, radnik koji rukuje komandama obaveštava o kvaru radnika odgovornog za održavanje i opravke postrojenja.

Član 85

U prostoriji elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje i na drugim razvodnim mestima metalni delovi koji normalno nisu pod naponom, uzemljuju se.

Vezivanje provodnika motke ili drugih naprava za uzemljenje na metalne delove iz stava 1 ovoga člana vrši se samo pomoću posebnih navrtki predviđenih za spajanje tih naprava sa uzemljivačem.

Nije dozvoljeno vezivanje, odnosno zakvačivanje provodnika motki ili drugih naprava za uzemljenje na mrežastu ogradu ćelije odnosno druge elemente i delove postrojenja koji nisu za to predviđeni.

Član 86

Na pojedinim ćelijama elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje posebnim pločicama označava se pripadnost ćelije.

U komandnoj prostoriji se na vidnom mestu ističe jednopolna šema postrojenja.

Ako se radi na linijama, na komandnu ručicu rastavljača ili prekidača postavlja se ploča sa natpisom "Ne uključuj, radi se na liniji".

Član 87

Kanali u podu elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje u kojima su položeni kablovi visokog napona, pokrivaju se metalnim limom koji je uzemljen. Metalni lim mora biti pokriven pokrivačem izgrađenim od izolacijskog (neprovodljivog) materijala.

Zamena električnih osigurača visokog napona vrši se samo pri isključenom naponu i pomoću posebnih izolovanih klešta.

12. Održavanje pruge

Član 88

Pri radovima na pruzi i na objektima u neposrednoj blizini koloseka (skretnica, stubovima, pomoćnim objektima i dr.) preduzimaju se potrebne mere zaštite od saobraćajnih nesreća.

U skladu sa propisima o železničkom saobraćaju i signalizaciji primenjuju se mere zaštite koje se odnose na upozorenje mašinovođe o mestu rada na pruzi i najave nailazećih vozova radi zaštite i bezbednosti radnika na pruzi.

Ne elektrificiranim prugama radnici na održavanju pruga i pružnih postrojenja mogu raditi na koloseku, postrojenjima i objektima duž pruge do visine od 3 metra iznad gornje ivice šine.

Pri vršenju poslova iz stava 3 ovog člana nije dozvoljeno koristiti alat unutar zone opasnosti od 2 metra od delova pod naponom.

Član 89

Izvođenje radova u tunelima vrši se prema posebno izdatim uputstvima, koje prema specifičnosti tih radova propisuje železnička organizacija.

Obaveza svih radnika koji vrše radove u tunelima je da se upoznaju sa uputstvom iz stava 1 ovog člana u skladu sa propisima o zaštiti na radu.

Član 90

Kad mesne prilike i drugi uslovi rada na radilištu zahtevaju (opasne krivine, nedovoljna vidljivost i preglednost, gustina saobraćaja, dužina radilišta, vrsta radova, broj radnika na pruzi, vrsta i broj sredstava koja se upotrebljavaju za rad, godišnje doba, doba dana ili noći, broj koloseka, maksimalna brzina kretanja vozova, rad koji se obavlja uz obustavu saobraćaja na odnosnom delu pruge ili uz ograničenu brzinu kretanja vozova odnosno bez ikakvih ograničenja) moraju se pored mera navedenih u članu 89 ovog pravilnika postaviti zaštitni čuvari ispred i iza radnika koji rade na pruzi koji objavljuju nailazak voza odgovarajućim zvučnim signalima.

Član 91

Zaštitni čuvari iz člana 90 ovog pravilnika postavljaju se na mestu odakle imaju najbolju preglednost dolazećih vozova na što većoj udaljenosti.

Znaci o nailasku voza koje čuvari daju zvučnim signalom, postavljaju se tako da dopiru do najudaljenijeg radnika na radiIištu.

Pre početka izvođenja radova na pruzi proverava se ispravnost tog zvučnog signala.

Član 92

O radovima većeg obima na pruzi kao i o radovima koji se izvode pod zatvorom koloseka, blagovremeno se obaveštavaju susedne železničke stanice. Između radilišta i susednih železničkih stanica, treba po potrebi, uspostaviti telefonsku ili drugu pogodnu vezu.

Član 93

Kad se na otvorenoj pruzi ili u železničkoj stanici obavljaju građevinski radovi, miniranje, postavljanje metalne konstrukcije ili drugi radovi, primenjuju se i mere zaštite na radu propisane za takve vrste radova.

Pri građevinskom ili geodetskom snimanju elektrificiranih pruga odnosno koloseka u stanicama i okolnog terena upotrebljavaju se samo merne trake od materijala koji nije elektroprovodljiv.

Član 94

Kada se radovi obavljaju na pruzi u tunelu mora biti obezbeđeno odgovarajuće osvetljenje u skladu sa jugoslovenskim standardom.

Radniku koji obilazi prugu u tunelu mora se obezbediti ručna akumulatorska svetiljka.

Član 95

Ivice skloništa (niše) i prilazi skloništima u tunelima premazuju se belom reflektujućom bojom u obliku linija širine najmanje od 0,1 metar, a signalni znaci kojima se označava rad na pruzi noću premazuju se reflektujućim bojama, radi zaštite radnika.

Član 96

Radovi na skretnicama i na koloseku obavljaju se nakon što se posebnim merama zaštite osiguraju radnici od vozila u pokretu (postavljanjem zaštićenih čuvara, petardi i sl.).

13. Rad na signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim uređajima

Član 97

Na građenju, rekonstrukciji i održavanju signalno-sigurnosnih i telekomunikacionih uređaja (u daljem tekstu: SS uređaji i TK uređaji), kao i na električnim uređajima visokog napona koji su u sastavu tih uređaja, raspoređuju se samo radnici osposobljeni za obavljanje tih poslova.

Član 98

Rad na SS i TK uređajima čije funkcionisanje može neposredno uticati na bezbednost radnika i železničkog saobraćaja, započinje po dobijanju odobrenja od ovlašćenog lica za pristupanje radovima na takvim uređajima. O završetku rada i dovođenju uređaja u prvobitno stanje obavezno se obaveštava ovlašćeno lice.

Član 99

Pre otpočinjanja rada na stubovima vazdušnih telekomunikacionih linija obavezno se proverava stabilnost stuba, i po potrebi, preduzimaju mere zaštite od pada sa stuba, od dodira sa materijom kojom su impregnisani stubovi, ili dodira sa vodovima visokog napona, od pražnjenja statičkog elektriciteta i slično.

Član 100

Pri radu na održavanju podzemnih kablova i pri radu na održavanju akumulatorskih baterija, preduzimaju se mere zaštite za otklanjanje eksplozivnih gasova odnosno gasova štetnih po zdravlje nakupljenih u kablovskim kanalima odnosno u prostorijama sa akumulatorskim baterijama.

Pri radu na održavanju olovnih akumulatorskih baterija, primenjuju se mere zaštite na radu propisane za obavljanje tih poslova.

Član 101

Pri radu na održavanju SS i TK uređaja na elektrificiranim prugama, pored mera iz čl. 97 i 100 ovog pravilnika, primenjuju se i mere zaštite protiv udara električne struje visokog napona (izolovani alat, održavanje propisanih odstojanja od vodova, uzemljenje SS i TK uređaja odnosno postrojenja, osiguranje opasnih mesta koje radnik može pri radu dohvatiti ili dodirnuti i postavljanje tablica za upozorenje i dr.).

III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 102

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primena pravila (mera zaštite na radu) sadržanih u propisu iz člana 94 stav 1 tačka 36 Zakona o zaštiti na radu ("Službeni glasnik SRS", br. 21/78, 23/78, 22/79 i 10/85).

Član 103

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Socijalističke Republike Srbije".