PRAVILNIKO NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU PREDMETA VERSKA NASTAVA ZA ČETVRTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE - fakultativni predmet -("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 23/2004) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program predmeta Verska nastava za četvrti razred osnovne škole.
Predmet iz stava 1 ovog člana ostvaruje se kao fakultativni.
Broj časova nastave predmeta Verska nastava u četvrtom razredu iznosi po jedan čas sedmično sa 36 časova godišnje.
Plan i program nastave predmeta Verska nastava deo je propisanog nastavnog plana i programa za osnovnu školu.
Nastavni program predmeta iz stava 1 ovog člana odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
NASTAVNI PROGRAM
VERSKA NASTAVA
CILJ I ZADACI
Ciljevi verske nastave jesu da se njome posvedoče sadržaj vere i duhovno iskustvo tradicionalnih crkava i religijskih zajednica koje žive i deluju na našem životnom prostoru, da se učenicima pruži celovit religijski pogled na svet i život i da im se omogući slobodno usvajanje duhovnih i životnih vrednosti Crkve ili zajednice kojoj istorijski pripadaju, odnosno čuvanje i negovanje sopstvenog verskog i kulturnog identiteta. Upoznavanje učenika sa verom i duhovnim iskustvima sopstvene, istorijski date Crkve ili verske zajednice treba da se ostvaruje u otvorenom i tolerantnom dijalogu, uz uvažavanje drugih religijskih iskustava i filozofskih pogleda, kao i naučnih saznanja i svih pozitivnih iskustava i dostignuća čovečanstva.
Zadaci verske nastave su da kod učenika:
- razvija otvorenost i odnos prema Bogu, drugačijem i savršenom u odnosu na nas, kao i otvorenost i odnos prema drugim ličnostima, prema ljudima kao bližnjima, a time se budi i razvija svest o zajednici sa Bogom i sa ljudima i posredno se suzbija ekstremni individualizam i egocentrizam;
- razvija sposobnost za postavljanje pitanja o celini i konačnom smislu postojanja čoveka i sveta, o ljudskoj slobodi, o životu u zajednici, o fenomenu smrti, o odnosu sa prirodom koja nas okružuje, kao i o sopstvenoj odgovornosti za druge, za svet kao tvorevinu Božju i za sebe;
- razvija težnju ka odgovornom oblikovanju zajedničkog života sa drugim ljudima iz sopstvenog naroda i sopstvene Crkve ili verske zajednice, kao i sa ljudima, narodima, verskim zajednicama i kulturama drugačijim od sopstvene, ka iznalaženju ravnoteže između zajednice i vlastite ličnosti i ka ostvarivanju susreta sa svetom, sa prirodom, i pre i posle svega, sa Bogom;
- izgradi sposobnost za dublje razumevanje i vrednovanje kulture i civilizacije u kojoj žive, istorije čovečanstva i ljudskog stvaralaštva u nauci i drugim oblastima;
- izgradi svest i uverenje da svet i život imaju večni smisao, kao i sposobnost za razumevanje i preispitivanje sopstvenog odnosa prema Bogu, ljudima i prirodi.
VERSKA NASTAVA
PRAVOSLAVNI KATIHIZIS (VERONAUKA)
CILJ I ZADACI
Cilj nastave pravoslavnog katihizisa (veronauke) u IV razredu jeste da učenici steknu znanja o tome da postojanje sveta ima svoj cilj. Taj cilj je eshatološka kao liturgijska zajednica: jedinstvo svih stvorenih bića među sobom i na kraju s Bogom, preko Bogočoveka Isusa Hrista. Cilj zbog kojeg je sve stvoreno i zašto je stvoreno na ovaj način, otkriven nam je kao Crkva, odnosno kao konkretna liturgijska zajednica.
Zadaci pravoslavnog katihizisa (veronauke) su da učenik:
- izgradi svest o tome da Bog opšti sa svetom kroz čoveka Hrista;
- uoči da je Hristos korporativna ličnost;
- zapazi da u Crkvi niko ne može da postoji sam za sebe, bez zajednice sa svima;
- stekne pojam o biću kao zajednici;
- shvati da je izvor svakog greha egoizam, individualizam.
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
CILJ ZBOG KOGA JE BOG STVORIO SVET (DA SVET POSTANE CRKVA)
- Crkva je konkretna liturgijska zajednica.
LITURGIJA JE ZAJEDNICA MNOGIH LJUDI I PRIRODE S BOGOM OCEM PREKO JEDNOG ČOVEKA - HRISTA
- Struktura Liturgije (episkop, sveštenici, đakoni i narod).
CRKVA KAO IKONA BUDUĆEG CARSTVA
- Odbijanje prvog čoveka Adama da sjedini stvorenu prirodu s Bogom, odnosno da sarađuje na ostvarenju Božijeg plana o svetu (čovekov pad i posledice toga - prvorodni greh);
- Crkva u hrišćanskoj arhitekturi (pravoslavni hram i liturgijska struktura).
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Cilj nastave u IV razredu jeste da učenici steknu znanja o tome da postojanje sveta ima svoj cilj. Taj cilj je eshatološka kao liturgijska zajednica; jedinstvo svih stvorenih bića među sobom i na kraju s Bogom, preko Bogočoveka Isusa Hrista. Cilj zbog kojeg je sve stvoreno i zašto je stvoreno na ovaj način, otkriven nam je kao Crkva, odnosno kao konkretna liturgijska zajednica.
Ovim se postižu vrlo važna znanja:
- da se istina sveta smešta u eshaton kao zajednicu svih stvorenih bića s Bogom Ocem preko Hrista i da je ona merilo svih istorijskih događaja u kojima sudeluje Bog, a Bog sudeluje u onim istorijskim događajima koji vode kao ovom cilju;
- da je Liturgija ikona Carstva Božijeg koje će se tek u budućnosti ostvariti;
- da je čovek odgovoran za istoriju i postojanje prirode i da tu odgovornost istinski ostvaruje jedino ako živi takvim načinom života koji je utemeljen na budućem Carstvu Božijem i njegovoj strukturi;
- da su Bog i čovek u Hristu, odnosno u Liturgiji, neodvojivi, jer Bog preko Hrista sudeluje u ostvarenju budućeg Carstva Božijeg, odnosno Bog preko ljudi, koji su članovi Crkve kao liturgijske zajednice, čini prisutnim to Carstvo u istoriji, jer Liturgiju konstituiše Duh Sveti.
Navedena znanja biće potrebna i u kontekstu kasnijeg upoređenja ovako viđene istine sveta s problemom greha i smrti, odnosno u rasvetljavanju pitanja koliko liturgijski način postojanja realno pruža odgovor na problem smrti. Jer, ako se analizira smrt svakog bića ponaosob, ona je prisutna zato što je priroda svakog bića smrtna, a to je zbog toga što je ona stvorena ni iz čega. Nosioci, pak, te prirode, tj. konkretna bića, pre svega ljudske ličnosti, svojim prirodnim rođenjem ukazuju na činjenicu da priroda postoji i pre njih, jer oni pre rođenja nisu postojali dok je ljudska priroda postojala i pre njihovog rođenja. Na taj način svi smo naslednici smrti zato što smo naslednici prirode. Istovremeno, ova činjenica ukazuje i na razliku između prirode i ličnosti kod čoveka, kao i na to da je postojanje svakog čoveka po prirodi izazov njegovoj slobodi. Ovaj problem se može prevazići jedino kroz jedno novo rođenje, Krštenje, gde je večno postojanje prirode izraz naše slobode izražene kao zajedništvo s Bogom u Hristu. Na globalnom planu, smrt preti čitavoj tvorevini sve dotle dok je ona odvojena od Boga, odnosno dok ne postoji slobodno u odnosu na svoje zakone kroz jednu ličnost koja sjedinjuje s Bogom. Liturgija je ikona postojanja stvorene prirode u ličnosti Hristovoj, odnosno njenog slobodnog postojanja, a sloboda se izražava kao ljubav prema Bogu i prema drugim ljudima i bićima, prevazilazi se smrt i ostvaruje se besmrtnost za svu prirodu.
Teme: Cilj zbog koga je Bog stvorio svet i Prvorodni greh treba realizovati preko opisa Liturgije, koja sadrži sve: celokupnu prirodu kroz prirodne darove, hleb, vino, ulje, vodu; molitve kojima se molimo za blagorastvorenje vazduha, za izobilje plodova zemaljskih... itd; ljude koji su svi sjedinjeni u Hristu i postoje slobodno od prirodnih zakona i okrenuti ka Bogu Ocu.
Objašnjavajući službu episkopa (sveštenika) u Liturgiji, treba ukazati na zadatak prvostvorenog čoveka Adama u prirodi, a samim tim i svih ljudi, da je čovek stvoren da bude sveštenik u prirodi i da sjedini prirodu s Bogom Ocem kao i na suštinu čovekovog pada, odnosno greha, koja se ogleda u odbijanju čoveka da to učini. Posledica toga greha jeste smrt u prirodi kao razjedinjavanje svega na sastavne delove i opasnost da se priroda vrati u nebiće, ali koja nije kazna Božija, već ostajanje prirode, zlom voljom čoveka, nesjedinjene s Bogom, tj. postojanje prirode u čoveku Adamu na osnovu njenih zakona koji joj prouzrokuju smrt. Kao potvrdu da priroda ne može postojati sama za sebe, bez zajednice ličnosti, odnosno slobode čoveka koja se izražava kao ljubav prema Bogu, treba navesti iskustvo ličnosti i kako stvari i priroda izgledaju u tom iskustvu. Na primer, treba ukazati na iskustvo da kad nam neko koga volimo iz ljubavi podari bilo koju stvar, ona za nas postaje značajna, iako dotad nismo ni primećivali da postoji.
Kao pomoćnu literaturu treba koristiti studiju: J. Zizjulas, Tvar kao evharistija, kao i druge slične studije).
Tema: Liturgija je zajednica u Hristu... i Crkva kao ikona budućeg Carstva treba, takođe, realizovati preko opisa Liturgije ukazivanjem na to da je Liturgija hristocentrična, odnosno da se svi u Liturgiji sjedinjuju, preko episkopa, kao preko Hrista, sa Bogom, kao i na to da Liturgija počinje rečima: "Blagosloveno Carstvo oca i Sina i Sv. Duha" i da sve u njoj ukazuje na buduće Carstvo. (Za realizaciju ove teme treba koristiti: J. Zizjulas, Evharistija i Carstvo Božije, kao i drugu sličnu literaturu).
Ono što je najvažnije i što je osnovni cilj katihizisa jeste to da učenici postanu članovi Liturgijske zajednice. Jer, Liturgija, kao živo prisustva Hrista i kao ikona večnog postojanja prirode i čoveka, treba da da ipostas, odnosno da ocrkveni i da da smisao našem istorijskom viđenju. Zato treba, kad god je to moguće učenike dovoditi, ili upućivati na Liturgijska sabranja.
U toku svake godine, konkretno pre svih nailazećih velikih praznika, kako Gospodnjih, tako i Bogorodičnih i svetiteljskih, treba upoznati učenike sa istorijom nastanka praznika i sadržinom događaja koji se slavi.
Kad je reč o svetiteljskim praznicima posebnu pažnju treba obratiti Srbima svetiteljima: Sv. Savi, Sv. Simeonu, na praznik Vidovdan itd.
Učenici bi trebalo da se upoznaju s ličnostima svetitelja koje slave kao Krsnu slavu (U tu svrhu treba, pre svega, koristiti žitija tih svetitelja koja se mogu naći u delu Justina Popovića, Žitija svetih, Ćelije, Valjevo, a zatim i ostalu prigodnu literaturu).
Takođe, pre početka Vaskršnjeg posta, treba upoznati učenike s njegovom sadržinom i ciljem, kao i sa bogoslovskom podlogom posta, i njegovom važnošću za čoveka. (Najpogodnija literatura za to jeste: A. Šmeman, Veliki post, Kragujevac, poslednje izdanje).
VERSKA NASTAVA
ISLAMSKA VJERONAUKA (ILMUDIN)
CILJ I ZADACI
Cilj nastave islamske vjeronauke (ilmudin) u četvrtom razredu jeste da učenike upozna sa činjenicom da su oni društvena bića koja znaju cijeniti osnovne vrijednosti u životu na ovome svijetu, te da u praksi Poslanika Muhameda a.s. nalaze odgovor za svoje probleme i uzor za svoj odnos prema onome što ih okružuje.
Zadaci nastave islamske vjeronauke (ilmudin) su da kod učenika:
- razvija svijest o Bogu kao Stvoritelju i ljudima kao najsavršenijim stvorenjima;
- razvija sposobnost o vrednovanju kulture i civilizacije u kojoj žive, te shvatanje razloga uspona i padova u istoriji čovječanstva;
- razvije sposobnost za odgovorno oblikovanje zajedničkog života sa drugima.
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
PORODICA I DRUŠTVO
- uloga i važnost porodice u islamu;
- odnos prema roditeljima;
- odnos prema braći i sestrama;
- odnos prema ostalim članovima rodbine;
- odnos prema siročadima (djeci koja su bez roditelja);
- odnos prema zajednici u kojoj se živi;
- kakav je bio odnos Muhameda a.s. prema svojoj porodici;
- kakvi su bili unuci Muhameda a.s.;
- koje su osnovne dužnosti roditelja prema djeci.
ŽIVOT POSLANIKA MUHAMEDA A.S.
- u kakvim prilikama je rođen i gdje je živio Poslanik a.s.;
- šta je dovelo do iseljavanja prvih muslimana u Abesiniju;
- koja je vrijednost i uloga strpljenja u pozivanju na put spasa;
- zašto je jedan period u životu Poslanika a.s. prozvan "godine tuge";
- šta je hidžra (preseljenje iz Meke u Medinu) koji je njen značaj, poruka i pouka;
- kako su stanovnici Medine prihvatili islam i muslimane;
- šta je dovelo do prvog otvorenog sukoba muslimana i idolopoklonika iz Meke na Bedru;
- drugi sukob na Uhudu, i šta je razlog negativnom ishodu na Uhudu;
- dogovor na Hudejbiji;
- pisma Muhameda a.s. vladarima;
- oslobođenje Meke;
- oprostni hadž Poslanika a.s.;
- koje su glavne poruke sa oprostnog hadža;
- preseljenje Poslanika a.s. na ahiret;
- kakav je bio Muhamed a.s. kao ličnost;
- šta kažu veliki mudri ljudi o Muhamedu a.s.
NAMAZ (MOLITVA)
- šta je džuma namaz, kad i kako se ona obavlja;
- kad i kako se obavlja teravija namaz;
- kako se obavlja bajram namaz;
- šta kvari namaz;
- koja je vrijednost zajedničkog obavljanja namaza;
- kako se obavlja dženaza namaz;
- šta je sehvi sedžda i kako se ona obavlja.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Predviđeni broj časova za versku nastavu, islamska vjeronauka, vjeroučitelj će iskoristiti tako što će na svakom času kratko ponoviti sadržaje sa prethodnog časa, a zatim će preći na temu koja je predviđena za aktuelni čas. Nakon obrade date teme vjeroučitelj će podsticati učenike na razgovor. Međusobni razgovor učenika, i učenika i vjeroučitelja, ima za cilj da pokaže da li je obrađeni sadržaj usvojen i da li je našao mjesto u praktičnom životu učenika. U ostvarivanju sadržaja programa islamska vjeronauka treba koristiti i udžbenik vjeronauke za četvrti razred osnovne škole autora Refika Ćatića.
VERSKA NASTAVA
KATOLIČKI VJERONAUK
CILJ I ZADACI
Cilj nastave katoličke vjeronauke u osnovnom obrazovanju i vaspitanju je uvođenje u vjeru koja je za kršćane temeljna, a to je izgradnja crkvene zajednice. Crkva se ne temelji na instituciji kao takvoj nego na događajima spasenja. Događaji spasenja su u životu kršćanina u sakramentima. Sakramenti su, dakle, okosnica ove godine. Oni su kao liturgijsko događanje za djecu tajnoviti, zanimljivi, puni simbola i dinamike. Zato smo i stavili podnaslov: "Ljubiti Crkvu". Svaki sakrament na svoj način zadržava cjelospasenjski događaj čega je središte Krist i zajednica vjernika gdje se događa to spasenje. Euharistiju kao sakrament središnjeg događanja ćemo i ove godine, ali na drugi način, obraditi. Djeca vole govor simbola, pa ćemo i u nastavi pokušati predavajući i činiti da pojedine simbole sami rade i izrađuju da im tako ti simboli postaju bliski, a liturgijski jezik razumljiv i prihvatljiv.
Dakle, misao vodilja nastave vjeronauka četvrtog razreda osnovne škole jeste izgradnja zajedništva liturgijskog tipa gdje djeci Crkvu približava kao mjesto ne nekih mističnih obreda, nego mjesto događaja spasenja u riječi i znaku. Cilj je da i ona djeca, koja eventualno ne prakticiraju sakramente, ipak znaju što se to "događa" sa njihovim prijateljima koji vole Crkvu.
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
LJUBITI CRKVU
(SAKRAMENTI)
UVOD
- Upoznavanje učenika sa sadržajima programa katoličkog vjeronauka za IV razred.
CRKVA JE MJESTO SUSRETA
- Crkva kao mjesto svetog događanja (Isus ustanovljuje Crkvu);
- Riječ i znak (Govor simbola);
- Milost kao znak ljubavi (Bog nas želi imati u milosti);
- Riječi koje milost daju (Značenje sakramentalnih riječi);
- Krštenje (Zaliha za krštenje);
- Milost krštenja (Dijete Božije i član Crkve);
- U zajednici Božijeg naroda (Crkva kao zajednica braće i sestara).
CRKVA JE HRAM DUHA SVETOGA I BORAVIŠTE BOŽJE U NAMA
- Hram Duha Svetoga (Božija želja da boravi u čovjeku);
- Pečat dara Duha Svetoga (Biti poslanik);
- Susret sa zajednicom učenika (Obred krizmanja);
- Strarozavjetna gozba Saveza (Saveznik s Bogom);
- Isusova žrtva (Žrtva je znak ljubavi);
- S Isusom za stolom (Isusov sam učenik).
SLAVITI BOGA U ZAJEDNICI
- Slavimo blagdane pričešću (Crkvena godina);
- Čovjek je pozvan na slobodu (Divim se Božjem povjerenju prema meni);
- Isus oprašta grijehe (Zahvalan sam za njegovo prijateljstvo);
- Pomirenje (Odluka činiti dobro);
- Isus voli bolesnike (Plemenitost brige za bolesnike);
- Pomast oprašta i liječi (Ljepota duhovne skrbi za bolesnike).
SVEĆENIČKI RED U SLUŽBI ZAJEDNICE
- Svećenički oblik služenja Bogu (Svećenički narod);
- Novozavjetno svećeništvo Isusa Krista (Trostruka svećenička služba);
- Izabran i poslan (Obred rođenja);
- Pashalni misterij (Isus posrednik i svećenik).
OBITELJ U SLUŽBI ŽIVOTA
- Pozvani na život (Bog je tvorac života);
- Isus voli mlade (Cijeniti brak i obitelj);
- Zadana riječ kao savez zajedništva (Cijena poštovanja u zajedništvu braka).
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Vjerska nastava je zajedničko djelo katehete (vjeroučitelja) i katehizanata (vjeroučenika). Polazište je konkretna stvarnost. Iz doživljenih iskustava prelazi se na istine, iz kojih se potom vraća na svakodnevnu njihovu primjenu. Ovakav način spoznaje ima vlastiti red: upoznavanje (obrada novih sadržaja), sređivanje (sistematizacija), ponavljanje, primjena i provjeravanje. To je makrostruktura ovakvog načina spoznaje. Međutim, i ovi dijelovi imaju svoju mikrostrukturu. Tako, na primjer: način spoznaje posjeduje slijedeće stupnjeve:
- postavljanje cilja, motiviranje, obrada novih nastavnih sadržaja, učenje, induktivni i deduktivni zaključci, izravni i neizravni dokazi, formuliranje zapamćenih činjenica...
- ili, sadržaj primjene ima ove dijelove: problem, postavljanje cilja, rješavanje problema, zadaća, upoznavanje prilika i uvježbavanje.
Kod spoznavanja treba imati pred očima fizionomiju grupe i pojedinaca, no u okviru sata pod kojim se obrađuju novi nastavni sadržaji vrši se primjena, ponavljanje i vrednovanje obrađenoga gradiva.
Imajući na umu gore istaknuto, pojedini sat vjeronauka bi trebao izgledati ovako: kratko ponavljanje sadržaja prethodnog sata, i posebno osvjetljavanje onoga što će poslužiti kao temelj za aktualni sat. Nakon postavljanja cilja (što? i kako?), prelazi se na obradu novih nastavnih sadržaja (npr. treći razred, prvi sat treće tematske cjeline), gdje se zapravo objašnjava učeniku, što to znači da "smo u zajednici s Bogom", ističući što to znači za nas i za ljude oko nas. Zaključci se mogu istaći na ploči. Nakon ovoga se već poznati sadržaji produbljuju, uče, tj. razgovara se o pomirenju (što? kako? i zašto?). Ovako usvojeno gradivo u skladu sa odgojnim ciljem, mora naći svoju primjenu u životu učenika. Razgovara se zašto i kako treba zahvaliti Bogu za roditelje, braću i prijatelje. Ovakva spoznaja i dječje iskustvo se oslanjaju na njegov doživljaj i na tekst Svetog Pisma.
Prozivku i domaću zadaću obavimo u prikladno vrijeme.
VERSKA NASTAVA
EVANGELIČKO-LUTERANSKI VJERONAUK SLOVAČKE EVANGELIČKE CRKVE
A.V.
CILJ I ZADACI
Cilj verske nastave evangeličko-luteranski vjeronauk Slovačke evangeličke crkve a.v. jeste upoznavanje dece sa hrišćanskom verom i jasnim tumačenjem biblijske vesti. Upoznavanje dece sa hrišćanskom verom i tumačenje biblijske vesti treba da doprinese buđenju i negovanju verskih osećaja kod dece kao i njihovom privođenju Isusu Hristu, kao najboljem prijatelju, što istovremeno znači i podsticanje ljubavi prema Isusu.
Zadaci nastave evangeličko-luteranski vjeronauk Slovačke evangeličke crkve a.v. jesu da učenici:
- razvijaju moralno-verski osećaj;
- stiču nova znanja, a da stečena nadograđuju;
- razvijaju potrebu za učestvovanjem u oblikovanju zajedničkog života sa drugim članovima društva, kao i uspostavljanje ravnoteže sa ljudima različitih religija i kultura;
- izgrade pozitivne vrednosti prema sadržaju dekaloga sa naglaskom na poverenje;
- upoznaju Isusov život i steknu spoznaje da je Isus njihov veliki prijatelj;
- upoznaju crkvenu godinu, uz naglasak na najveće praznike.
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
UPOZNAJMO BOŽJE ZAPOVESTI
- Prvi deo Božjih zapovesti: 1-3. zapovest;
- Drugi deo Božjih zapovesti: 4-10. zapovest;
- Najveća zapovest u Božjem Zakonu (Mt. 22, 37).
BIBLIJSKI DOGAĐAJI IZ NOVOG ZAVJETA
- Zavetovanje Spasitelja;
- Privođenje Isusa u hram;
- Krštenje Isusovo;
- Kušanje Isusovo;
- Isus i bogat čovek;
- Žena grešnica;
- Isus u kući Levija;
- Marija i Marta;
- Isus i Nikodim;
- Zakhej.
ISUSOVA DELA
- Svadba u Kani Galilejskoj;
- Isceljenje oduzetog;
- Isceljenje sluga kapitanova;
- Isus hrani pet hiljada ljudi;
- Oluja na moru;
- Isus daje život - Jairova kći;
- Lazarevo vaskrsenje.
CRKVENA GODINA - PRAZNICI
- Kako izgleda crkvena godina?
RAZDOBLJA:
- Advent;
- Božić;
- Post.
PRAZNICI:
- Uskrs;
- Silazak Svetoga Duha na apostole;
- Zahvalnost za letinu;
- Sećanje na izgradnju hrama;
- Crkvena slava
- Reformacija.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Polazne tačke verske nastave: Osnovni sadržaj verske nastave evangeličko-luteranski vjeronauk Slovačke evangeličke crkve a.v. jeste upoznavanje dece sa hrišćanskom verom, jasnim tumačenjem biblijske vesti kao i sudelovanjem u traženju smisla života.
Kod izučavanja se uključuju sva čula deteta, cela njegova ličnost. Akcenat se stavlja na odgovarajući način obrade gradiva a ne na količinu istog. (Dete ne mora znati veliki broj podataka, imena, ali treba da zna događaje, dela, a naročito treba da poznaje razloge, ciljeve, veze i idejni osnov biblijskog događaja, čuda, priče...).
Kod izučavanja katehizma akcenat se stavlja na to da deca u potpunosti shvate gradivo, te da o pojedinim biblijskim istinama imaju čiste i jasne (pojmove) predodžbe. Versko izučavanje ne može da bude čisto intelektualno, niti čisto emocionalno. Kod veronauke posredujemo stavove jednako, kao i znanje. Pored količine informacija važnost pridajemo i intenzitetu njihovog proživljavanja.
Verska nastava evangeličko-luteranski vjeronauk Slovačke evangeličke crkve a.v. u IV razredu osnovne škole koncipirana je u četiri osnovne teme. Za obradu i utvrđivanje tema planiran je sledeći broj časova:
- Upoznajmo Božje zapovesti - 4 časa.
- Biblijski događaji iz Novog Zaveta - 11 časova.
- Isusova dela - 8 časova.
- Crkvena godina - praznici - 12 časova.
Predlog strukture časa verske nastave u IV razredu:
Kratka pobožnost: Uvodna molitva, tekst iz Biblije sa kraćim tumačenjem na aktuelnu temu nedelje. Ovaj deo časa se može završiti duhovnom pesmom (10 min.).
- Ponavljanje gradiva sa prethodnih časova (10 min.).
- Novo gradivo prema planu (15 min.).
- Rad sa Biblijom: čitanje, debata, davanje zadataka za čitanje Biblije kod kuće (5 min.).
- Molitva, pesma (5 min.).
Prostor, oprema, nastavna sredstva: Prostor u kome se odvija verska nastava treba prilagoditi potrebama ove nastave, a pre svega raspored sedenja učenika. Prostor, svojim izgledom treba učenicima da pruži sliku nastavnog predmeta koji se u tom prostoru realizuje. Pored prostora koji se nalazi u školi, verska nastava može da se realizuje i u prostorijama van škole - crkva, priroda...
Za realizaciju ovog nastavnog predmeta potrebno je po učeniku 25 listova papira, formata A4, flomasteri, bojice, makaze, lepak, selotejp... Učitelj i deca mogu koristiti i priručnike:
- Miloš Klátik kolektív PRAMEN učebnica evanjelického náboženstva pre 3. a 4. roč. Základných škôl. Slovenské pedagogické nakladatel'stvo.
- Marta Bednárová Metodicka príručka na vuučovanie evanjelického náboženstva pre 1-4. ročn k záladných škôl. Tranoscius 1999.
VERSKA NASTAVA
VERSKO VASPITANJE REFORMATSKE HRIŠĆANSKE CRKVE
CILJ I ZADACI
Cilj nastave versko vaspitanje je da učenici budu ojačani u veri, da se Bog stara o čoveku i opštenito, a i preko svog naroda, pozvanu i okupljenu u Crkvi. Najviše se starao za nas, kad je dao svog jedinorođenog Sina, Isusa, za žrtvu za naše grehove. Ali Isusova žrtva je bila u stvari pobeda nad smrću, koju pobedu ćemo okusiti i tako ulaziti u život večni.
Zadatak verskog vaspitanja u četvrtom razredu osnovne škole jeste da decu upoznamo sa delima Boga preko svojih svetih ljudi u Starom i Novom zavetu, pa i u istoriji hrišćanske Crkve, do dan danas, kao lični svakodnevni doživljaj vere.
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
UVOD
- Upoznavanje učenika sa sadržajima programa verskog vaspitanja Reformatske hrišćanske crkve za IV razred osnovne škole.
SVETO PISMO JE PUTOKAZ ZA HRIŠĆANE
- Pokazuje staranje Boga preko Starog zaveta;
- Proroci kao instrumenti Božjeg staranja o narodu Starog zaveta;
- Upozorenje proroka;
- Poslušnost naroda na upozorenje: put ka oproštaju;
- Posledice odbijanja Božje poruke preko proroka.
SAVRŠENA IZJAVA BOGA PREKO SVOJE UTELOVLJENE REČI
- Isus je najsavršeniji informator za nas o Bogu;
- Isus poziva svoje učenike da im poveri najvažnije informacije o Bogu;
- Isus pokazuje na pogrešna učenja svojih savremenika;
- Isus prikazuje Boga ne samo preko reči, nego preko čudesa;
- Isus uči i pojedince.
ISUS NAS UČI KAKO DA IZGRADIMO BRATSKU ZAJEDNICU
- Priprema za život u zajednici Crkve: pokajanje;
- Bog neće odbiti nikoga, koji dolazi kod Njega preko Isusa Hrista;
- Kako Bog prašta nama, tako i mi moramo da oprostimo našim bližnjima;
- Isus nas aktivira za dobra dela.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Tema: Sveto pismo kao putokaz je prvi instrument Boga, a nama govori o sebi. Veroučitelj mora uticati u tom pravcu da učenici zavole čitanje Biblije već u ovom razredu i to one delove Starog i Novog zaveta, koji su u skladu sa interesovanjem ovog uzrasta. Čitanje Biblije je bila najsnažnija karakteristika reformatske hrišćanske tradicije od doba reformacije do danas.
Proučavanje Svetog pisma, naročito onih delova Novog zaveta (4. evanđelija) razvija zajedništvo sa Hristom, jer on nije samo odraslima, nego i deci obećavao. "Ja sam sa vama, ako ste dvoje ili troje, već ste zajedno u moje ime".
Deca moraju da zaključe: pravo bratstvo i pravi mir sa bližnjima je jedino mogućni, ako smo u živoj vezi sa Gospodarom Crkve, sa Isusom Hristom.
I za decu i za veroučitelje najvažnije je da se osećaju članovima porodice Boga, preko Isusa Hrista. I da to nije samo vremenska, nego večna zajednica, koja ne zavisi samo od ljudi, od verskih praznika i časa veronauke, nego postepeno obuhvata i pokriva i svakodnevnicu i rečju celu večnost.
VERSKA NASTAVA
VERONAUKA EVANGELIČKE HRIŠĆANSKE CRKVE A.V.
CILJ I ZADACI
Cilj veronauke je upoznati decu sa Bogom čija je suština ljubav. Naučiti ih da na osnovu vere uvide svoj položaj u svetu, u svojoj sredini, u crkvi, u porodici; da nalaze odgovore na svoja pitanja koja se tiču postojanja. Odakle smo, kuda idemo? Naučiti ih kako da se ponašaju sa drugim ljudima, da prihvataju raznolikosti i da daruju svoju unutrašnju vrednost kroz ljubav.
Zadaci veronauka evangeličke hrišćanske crkve a.v. jesu da se:
|
- |
razvija vera i ljubav prema svim ljudima, |
|
- |
razvija briga za bližnje, druge i bolesne, |
|
- |
razvija kod učenika da postanu vredni ljudi našeg društva koji nose unutrašnje blago u svojoj veri i ljubavi prema svim ljudima, |
|
- |
učenici upoznaju: |
|
• |
sa osnovama hrišćanskog učenja, |
|
• |
da je u duhu reformacije, crkvi stalno potrebna reforma. |
SADRŽAJI PROGRAMA
IV razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
|
Ko je Isus? |
Osnovna misao: |
|
|
|
|
Cilj: dovesti učenike do istine: |
- kad bismo bili u mogućnosti pitati prve hrišćane |
|
Isus Hrist je sin Božji, Izbavitelj. |
- Ko je Isus? - oni bi nacrtali ribu. Zašto? |
|
|
- u jevanđeljima Isus ima različita imena |
|
|
- šta ti misliš - što je najvažnije u osobi Isusa Hrista? |
|
|
- šta označava ime hrišćanin? |
|
Predstavljanje Isusa u Jerusalemskoj crkvi |
Osnovna misao: |
|
Cilj: dati primer učenicima preko Isusovih reči: da budem u domu svoga Oca |
- upoznati značaj imena Isus, |
|
|
- rešavanje raznih zadataka, |
|
|
- rešiti zagonetku. |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
- preko zadataka za ponavljanje učvrstiti naučeno gradivo, |
|
|
- razrešiti zagonetku, |
|
|
- biblijski kviz, |
|
Saopštim tvoje ime ljudima |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da učenici razumeju Božji plan spasenja |
Upoznati Jovana Krstitelja koji se pojavljuje "kao osoba, koja priprema put Gospodnji"; |
|
|
Zadaci: |
|
|
Šta ćemo - pitali su mnogi. Masa, carinici, vojnici. Rešenje zagonetke po Jn. 3. Pokrštenje Isusa - šta se desilo? Šta za nas znače reči iz Isaja 43,1? Kada to govori sveštenik u crkvi? |
|
Kušanje Isusa |
Osnovna misao: |
|
Cilj: videti kako nama može pomoći ova priča. |
Upoznajući reč "kušnje" dobiti primer da se
i mi možemo suprotstaviti iskušenju, |
|
|
- šta je najveće iskušenje za tebe? |
|
|
- Rešavanje raznih zadataka. |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
Na osnovu ponavljanja zadataka učvrstiti gradivo. |
|
Pozivanje učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici bili upoznati sa Isusovim rečima "sledi me" |
Upoznajmo imena 12 učenika. Šta su uradili kad ih je Isus oslovio rečima: Sledi me. Kako ćeš ti odgovoriti? |
|
|
- razrešiti zagonetku |
|
|
- serpentine |
|
Svadba u Kani |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici razumeli šta je čudo |
Kako je izgledala svadba u vreme Isusovo? Za šta su služili kameni sudovi? Čudo je znak, kojim je Isus pokazao svoju moć i slavu. |
|
Propoved u Nazaretu |
Osnovna misao: |
|
Cilj: upoznati učenike sa početkom Isusovog nastupa |
Isus u Nazaretu nastupa kao najavljen Mesija. Zašto Mu nisu verovali, kad se predstavio prema proročanstvu? Odakle je citirao reči: "Duh Gospodnji je na meni..."? Zadaci |
|
10. čas: Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
Preko zadataka na ponavljanje učvrstiti gradivo. |
|
Isus leči |
Osnovna misao: |
|
Cilj: objasniti gledište, prema kojem je bolest posledica greha |
Nakon pročitanja biblijskog teksta iz Mt. 4, 23-24. razumeti Isusov korak: pomaže jer je čovek bolestan i grešan - Mk. 2, 1-12. Na osnovu toga šta je važnije? |
|
Množenje hlebova Jn. 6, 1-15. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: pokazati učenicima u priči na pomisao "kraljevine". Povući paralelu između hleba i "hleba života". |
Zašto slede ljudi Isusa? Nakon množenja hlebova zašto se povuče u samoću? Odgovor je u tekstovima Mt. 14, 23 i Mk. 6, 46. Isus je "hleb života"! Zadaci: Napraviti reportažu sa osobama priče. Kako su preživeli događaje? |
|
Centurion iz Kapernauma Mt. 8, 5-13. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: razumeti reči Isusove: "neka ti bude po veri tvojoj" |
Šta je pokrenulo Centuriona da traži pomoć kod Isusa? Pokazati učenicima, kako razumeti reči centuriona koji je bio pogan. Kako je razumeo Isus njegovu priču o svojoj moći nad vojnicima? U čemu se izražava Isusova moć? |
|
Ja i Otac jedno smo! |
Osnovna misao: |
|
Cilj: predstaviti Isusa pred učenicima da bi videli odakle je njegova moć. |
Izbor priča iz Novozavjetskih tekstova da bi se objasnila ova problematika pred učenicima. Utišanje oluje - Lk. 8, 22-25. |
|
|
- šta su radili učenici kad su bili u velikoj opasnosti? |
|
|
- osećaju da je rešenje kod Isusa. Da li su sigurni u tome? Isus ima moć nad celim svetom. |
|
|
- Isus hoda po moru - Mt. 14, 22-23. |
|
|
- učenici su ponovo postavljeni u situaciju, da bi videli ko je njihov učitelj |
|
|
Petrovo svedočanstvo - Mt. 16, 13-20. |
|
|
Nakon svih ovih događaja, učenici imaju razna mišljenja o Učitelju. Petar je ipak pripremljen od Boga za iskreno svedočenje - Mt. 16,16. Preobraženje Isusovo - Lk. 9, 28-36. |
|
|
Na gori sam Bog potvrđuje Petrove reči - Lk. 9, 35. |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
Sa ponavljanjem učvrstiti naučeno gradivo |
|
|
- sastavljati Isusove reči |
|
|
- kada i gde se molio Isus? |
|
|
- u zagonetki su sakrivene Isusove reči. Pronađi 10 reči i formiraj u rečenicu. |
|
|
- zašto ima ovaj deo gradiva naslov - "Ja i Otac jedno smo!" |
|
Isus govori u slikama |
Osnovna misao: |
|
- Mt. 13, 35. |
Sejač semena - Mt. 13, 1-9. |
|
Cilj: Upoznati učenike sa Isusovim metodom poređenja |
- na kojim različitim mestima se sprovodi setva? |
|
|
- tumačenje poređenja - Mt. 13, 18-23. |
|
|
Pitanje: koja slika je tebi najbliža? |
|
|
Zao sluga - Mt. 18, 21-35. |
|
|
- ovo poređenje se bavi sa opraštanjem (jedan drugome) |
|
|
Carinik i farizej - Lk. 18, 9-14. |
|
|
- neka učenici odigraju prizor, da vide kakav je osećaj biti u ulozi carinika i farizeja |
|
|
Ko je moj bližnji? - Lk. 10, 25-37. |
|
|
- značaj ove reči u različitim jezicima |
|
|
- značaj u doba Isusa |
|
|
- danas |
|
"Sledi me!" - Mk. 10, 21. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici upoznali put na kojem mogu biti Hristovi sledbenici |
Na primerima pokazati biblijski put |
|
|
- šta ga tera da ide za Hristom? |
|
|
- šta vidi u njemu? |
|
|
- posle razgovora zašto napušta Isusa? |
|
|
Slepac Vartimej - Mk. 10, 46-52. |
|
|
- šta znači kad je neko slep? |
|
|
- odigrati tačno priču |
|
|
- šta je uloga učenika? |
|
|
Zakej - Lk. 19, 1-10. |
|
|
- tumačiti rečenicu: "danas dođe spasenje ovoj kući." |
|
|
- Isus te vidi |
|
Isus je uskrsenje i život - Jn. 11, 25. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici upoznali u Isusu večni život |
Lazarovo uskrsenje - Jn. 11, 1-44. |
|
|
- pronađi iz Novog Zavjeta Isusova čuda |
|
|
- kako odgovori sam Isus na sledeće pitanje: zašto je ovo čudo (uskrsenje Lazarevo) |
|
|
- tumači Isusovu rečenicu iz Jn. 11, 25-26. |
|
"I svoji je ne primiše!" - Jn. 1, 11. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: dovesti učenike do istine: zašto izabrani narod nije primio Isusa! |
Optužnica protiv Isusa. Sinedrion Izraela: prvosveštenici,
farizeji, saduceji |
|
|
Ko je drugačije učio, kao što je bilo napisano u Mojsijevom zakonu, bio je proglašen za jeretika. |
|
Ulazak Hristov u Jerusalim - Mt. 21, 1-11. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: naći pravi odgovor na pitanje: ko je to? |
Zamislimo da smo žurnalisti i da pišemo izveštaj u smislu Jn. 12, 12-19. |
|
|
Da postavimo pitanja Isusu: |
|
|
- kad je neko popularan, mnogi ga slede. Šta treba učiniti da postane nepopularan? |
|
|
- kakav je podmukao čovek? |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
Napraviti zajedno intervju sa sejačem, sa zlim slugom, sa carinikom i farizejom. |
|
|
Pronaći motivaciju kod bogatog mladića, slepca, Zakeja. |
|
|
Pronaći vezu između uskrsenja Lazarovog i reakcijom Sinedria. |
|
Najveća zapovest čitanje: Mt. 22, 34-40. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: pokazati učenicima, da iznad svih zakona stoji ljubav |
Koje Biblijske priče govore o ljubavi Boga i bližnjih?
Šta je ljubav? |
|
|
Ko su tvoji bližnji? |
|
|
Rasprava na temelju teksta Jn. 3, 16. |
|
Slike gestova |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici imali uvid kako Isus sam formira događaje i kako se ostvaruju Starozavjetna proročanstva |
Sveta večera - Pasha - Mk. 14, 12-25. |
|
Slike gestova |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici imali uvid kako Isus sam formira događaje i kako se ostvaruju Starozavjetna proročanstva |
Hapšenje Isusa - Mt. 26, 30-46. U molitvi "Oče naš"
molimo: "Neka bude volja Tvoja," |
|
Slike gestova |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici imali uvid kako Isus sam formira događaje i kako se ostvaruju Starozavjetna proročanstva |
Isus pred Kajafom - Mt. 26, 57-68. |
|
|
Petrovo odricanje - Mt. 26, 69-75. |
|
|
- slobodan razgovor o izdaji Petra i Jude. |
|
|
- da li ima razlike? Koja? |
|
Slike gestova |
Osnovna misao: |
|
Cilj: da bi učenici imali uvid kako Isus sam formira događaje i kako se ostvaruju Starozavjetna proročanstva |
Isus pred Pilatom - Lk. 23-1-12. |
|
|
Raspeće Isusovo - Mt. 27, 32-56. |
|
|
- kako se ponašao Isus na krstu? |
|
|
- šta znači njegova reč: "Svrši se!" |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
U zadacima učvrstiti naučeno gradivo: |
|
|
- Od tri odgovora izaberi pravi. |
|
|
- Ko se tako predstavlja? |
|
|
- Iz koje priče su sledeće reči? |
|
|
- Poveži sledeće reči sa odgovarajućom pričom. |
|
Uskrsenje Isusovo |
Osnovna misao: |
|
Cilj: pokazati učenicima istinu vaskrsenja |
"što tražite živog među mrtvima?" - Lk. 24, 5. |
|
|
- šta označava reč uskrsenje? |
|
|
- šta označava za nas ljude? |
|
|
- kako možemo u to poverovati? |
|
|
- kada svetimo uskrsenje Isusovo? "verujem u uskrsenje tela i život večni." |
|
|
Zadaci |
|
Isus se javlja učenicima |
Osnovna misao: |
|
Cilj: vaskrsnutog Isusa Hrista možemo primiti samo verom |
"blago onima koji ne vide, a ipak veruju!"
- Jn. 20-29. |
|
|
- šta je karakteristično za sledeće pojmove: vera - sumnja? |
|
|
- napraviti zajedno intervju sa Tomom. Istaći motivaciju njegove sumnje. |
|
Učenici iz Emausa. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: upoznati učenike sa istinom misije Isusa Hrista |
Čitanje teksta Lk. 24, 13-35. "Nije li trebalo da
Hristos to pretrpi,...?" |
|
|
- kako možemo mi savremeni ljudi prepoznati život Gospoda? |
|
Isus se javlja na moru - čudesan lov riba. |
Osnovna misao: |
|
Cilj: pokazati učenicima da postoji mogućnost novog života. |
Čitanje teksta Jn. 21, 1-20. - Provera Petra. |
|
|
Isusovo proveravajuće pitanje: "da li me voliš"
|
|
Hristovo uzeće na nebo |
Osnovna misao: |
|
Čitanje: Mt. 28, 18-20., Lk. 24, 44-53. |
- šta je zadatak učenika? |
|
Cilj: pokazati na zadatak svakog hrišćanina. |
- šta znači reč učenik? |
|
|
- koga će poslati Isus učenicima? |
|
|
- kuda odlazi Isus? |
|
|
- šta označava reč "misija", misionar? |
|
|
Zadaci. |
|
Silazak Duha Svetoga |
Osnovna misao: |
|
Cilj: pokazati na stanje Isusovih učenika pred silazak Duha i nakon toga. |
Vetar i vatra kao slike Duha Svetoga - dela. 2, 1-13. |
|
|
- Petrova propoved |
|
|
- kako je formirao Luther crkvenu opštinu? |
|
|
- kako je danas prisutan Duh Sveti? |
|
|
- šta znamo o njemu? |
|
Čas učenika |
Osnovna misao: |
|
Cilj: provera naučenog gradiva |
Sa ponavljanjem učvrstiti naučeno gradivo. |
|
Poseta u crkvi |
Osnovna misao: |
|
Cilj: upoznavanje evangeličke liturgije i Bogosluženja. |
Da bi učenici bili upoznati sa uređivanjem crkve i sa običajima. Kraj školske godine |
|
Ponavljanje. |
|
|
|
Osnovna misao: |
|
|
Koliko pozitivnih iskustava smo dobili pomoću naučenog gradiva veronauke. |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Nastavni predmet veronauka sadrži u sebi tri segmenta kroz koja treba predmet deci prikazati.
PORUKA O BOGU OCU - SLIKA RODITELJA.
ISUS NAŠ PRIJATELJ I POMOĆNIK - DETE ZAVISI OD POMOĆI I LJUBAVI.
VERA U STVORENJE - OKOLINA JE BOŽJA.
- Dete kao Božje stvorenje treba poštovati i prihvatiti njegove sposobnosti, mogućnosti i nemogućnosti. Na času treba poštovati ličnost deteta.
- Šta čas treba da sadrži:
- Na početku časa napraviti most između svakodnevnice deteta i sveta biblijskih pripovedaka.
- Cilj časa mora da bude jasan, teološki i pedagoški ispravan i istinit.
- Biblijske pripovetke prikazati na jednostavan način, primenjujući princip očiglednosti.
- Jezik mora da bude jednostavan i prilagođen uzrastu učenika.
- Čas treba završiti pesmicom, kao odgovor za ono što se na času radilo.