PRAVILNIKO HIGIJENSKO-TEHNIČKIM ZAŠTITNIM MERAMA PRI LUČKO-TRANSPORTNOM RADU("Sl. list SFRJ", br. 14/64) |
I OPŠTE ODREDBE
Radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti po život i zdravlje radnika zapošljenih na lučko-transportnom radu u pomorskim lukama i pristaništima unutrašnje plovidbe otvorenim za saobraćaj, primenjuju se higijensko-tehničke zaštitne mere predviđene ovim pravilnikom.
Odredbe ovog pravilnika primenjivaće se u pomorskim lukama i pristaništima unutrašnje plovidbe, i to na sva postrojenja, uređaje, naprave i transportna sredstva, kao i pri lučko-transportnom radu u skladištima na kopnu, na obali, gatovima i svim ostalim mestima na kojima se taj rad vrši.
Odredbe ovog pravilnika primenjivaće se i pri lučko-transportnom radu u skladištu odnosno na palubi broda, ako se taj rad vrši pomoću transportnih sredstava i radne snage pomorske luke odnosno pristaništa unutrašnje plovidbe.
Kao pomorska luka i pristanište unutrašnje plovidbe (u daljem tekstu: luka) smatra se, u smislu ovog pravilnika, kopneni i vodeni prostor određen u članu 1 Zakona o iskorišćavanju luka i pristaništa ("Službeni list FNRJ", br. 24/61).
Kao lučko-transportni rad, u smislu ovog pravilnika, smatra se rad na ukrcavanju, iskrcavanju i prekrcavanju tereta na plovilu (brod, teretnjak i drugi plovni objekt) namenjenom pomorskoj plovidbi ili plovidbi na unutrašnjim vodama, odnosno u zatvorenom ili otvorenom skladištu, na obali ili drugom mestu u luci na kome se taj rad vrši.
Kao lučki radnik, u smislu ovog pravilnika, smatra se lice zapošljeno na lučko-transportnom radu kao lučko-transportni radnik (manipulant tereta, dizaličar-vinčman i signalist-mantist), kao i lice zapošljeno na pomoćnim poslovima na području luke (čistač luke ili koloseka, manevrist, vodonoša i dr.).
Radne organizacije i organi koji, u smislu zakona o iskorišćavanju luka i pristaništa vrše iskorišćavanje luke (u daljem tekstu: organizacije) dužni su pridržavati se odredaba ovog pravilnika.
Na dizalice u luci i pri radu sa tim dizalicama primenjuju se zaštitne mere propisane Pravilnikom o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama ("Službeni list FNRJ", br. 52/62).
Na brodske dizalice i njihovu opremu primenjuju se, do donošenja posebnih propisa o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa brodskim uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na brodovima, tehnički propisi Jugoslovenskog registra brodova, ako odredbama ovog pravilnika nije drukčije određeno.
Na plovni objekt plovne dizalice primenjuju se zaštitne mere predviđene odredbama Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima ("Službeni list FNRJ", br. 6/57 i 32/58) i Pravilnika o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na plovnim objektima unutrašnje plovidbe (Prilog br. 2 uz "Službeni list FNRJ", br. 20/50).
Na uređaj za dizanje tereta plovne dizalice i na delove tog uređaja primenjuju se zaštitne mere predviđene odredbama Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama.
Ako ovim pravilnikom pojedine higijensko-tehničke zaštitne mere nisu predviđene ili nisu drugačije određene, primenjivaće se odredbe Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47 i 36/50), Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima i Pravilnika o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na plovnim objektima unutrašnje plovidbe.
II ZAŠTITNE MERE
1. Putevi, prilazi, prolazi, prelazi (mostovi) i ostale saobraćajnice na kopnu i na obali
Putevi, prilazi, prolazi, prelazi (mostovi) i ostale saobraćajnice koji unutar luke vode do stovarišta, obala, gatova, skladišta i ostalih radnih mesta na kojima se vrši lučko-transportni rad ili koji služe lučkim radnicima za dolazak na rad ili povratak sa rada, moraju biti uređeni i održavani na način koji obezbeđuje zaštitu života i zdravlja radnika.
Putevi, prilazi, prolazi, prelazi (mostovi) i ostale saobraćajnice do radnih mesta (član 7), kao i radna mesta na području luke moraju noću za vreme lučko-transportnog rada biti osvetljeni svetlošću jačine najmanje 10 luxa.
Na pojedinim mestima u luci moraju se postaviti table sa oznakama za izlaz, prolaz odnosno prilaz obali i gatovima, ambulanti, stanici za pružanje prve pomoći, vatrogasnoj stanici, carinarnici i sl., kao i oznake na mestima koja su opasna po život i zdravlje radnika ("opasno po život", "visoki napon", "ne diraj" itd.).
Ivice uzdignutih prolaza, osim pretovarnih rampi i operativnih obala, kao i ivice otvora i krivina na radnim i prometnim mestima moraju biti ograđene čvrstom ogradom visokom najmanje 1 m. Ograde prelaza (mostova) iznad železničkih koloseka ili drugih postrojenja moraju biti visoke najmanje 1,25 m. Ograde mogu biti pune, rešetkaste ili sa žičanom mrežom.
Na delu obale pomorske luke koji služi isključivo za lučko-transportni rad ne smeju se ugrađivati kamena ili betonska stepeništa. Gradnja takvih stepeništa dozvoljena je u delu pristaništa sa izgrađenim kosim obalama.
Okomite gvozdene stepenice postavljene na određenim razmacima obale luke moraju biti ugrađene u zid obale tako da ne strče van njega.
Prolazi duž obale luke koji služe za lučko-transportni rad moraju biti široki najmanje 1,60 m. Na takvim prolazima mogu se nalaziti samo uređaji za lučko-transportni rad, naprave za privezivanje brodova i uređaji za osiguranje ljudi i tereta pri radu.
Putevi, prolazi i prilazi u luci ne smeju biti zatrpani otpadnim i drugim sličnim materijalom niti na njima sme biti udubljenja.
Roba pripremljena na obali za ukrcavanje na brod ili roba koja je iskrcana sa broda, mora se na obali slagati tako da omogućuje slobodan i bezopasan prolaz lučkih radnika, kao i kola, traktora, vagona i drugih prevoznih sredstava. Roba se mora uredno i stručno složiti i osigurati od rušenja.
Ako je roba složena u više skupina, između tih skupina mora se ostaviti prolaz za lučke radnike širok najmanje 1 m.
Roba složena u skupine mora biti udaljena od železničkog koloseka prema odredbama važećih propisa o vršenju saobraćajne službe na jugoslovenskim železnicama. Lakozapaljiv materijal zabranjeno je slagati pored koloseka.
Privremeni prelazi (mostovi), pontoni, obalske skele i slične naprave za ručni prenos ili prevoz robe sa broda na kopno i obratno, moraju biti izgrađeni stručno i od čvrstog materijala i sa strane ograđeni čvrstim ogradama visokim najmanje 1 m.
Podovi na privremenim prelazima i skelama iz stava 1 ovog člana moraju biti dobro pričvršćeni a u luci - i široki najmanje 1 m. Ako se na njima vrši lučko-transportni rad sa kolicima ili vagonetima, širina podova mora biti tolika da sa obe strane kolica ili vagoneta ostanu slobodni prolazi od po najmanje 0,5 m.
Privremeni prelazi i skele iz st. 1 i 2 ovog člana ne smeju imati nagib veći od 25° i moraju biti na pogodan način zaštićeni od ljuljanja, prevrtanja ili rušenja.
Kod naprava za lučko-transportni rad sa žitom i drugim rasutim teretom, otvori (levci) na radnim ili prometnim platformama moraju imati ogradu visoku najmanje 1 m. Pod platforme mora biti solidno građen tako da se lučki radnik može sigurno i slobodno kretati po platformi.
U luci u kojoj zbog specifičnih uslova ne postoje naprave iz stava 1 ovog člana, mogu se za lučko-transportni rad sa rasutim teretom upotrebiti i drugi uređaji, uz prethodno odobrenje nadležnog organa inspekcije rada.
2. Prilazi
Kad je morski brod privezan uz obalu ili drugi brod ili kad je usidren kraj obale ili drugog broda radi vršenja lučko-transportnog rada, lučkim radnicima mora se obezbediti siguran ulazak na brod i silazak sa broda. Ako se za tu svrhu koristi most za silaženje ili glavne lestvice na brodu (siz), na most odnosno lestvice primenjuju se odredbe tačke 12. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima.
Pri postavljanju mosta odnosno glavnih lestvica iz stava 1 ovog člana sa broda na obalu, kraj mosta odnosno lestvica koji leži na obali ne sme ometati normalan saobraćaj na obali.
Ispod glavnih lestvica iz stava 1 ovog člana mora se razapeti zaštitna mreža između obale i broda. Na mostu odnosno lestvicama mora se postaviti pojas za spasavanje snabdeven konopcem dužine koja omogućuje spasavanje.
Za most (skelu) i stepenice koji služe za ulazak na brod i silazak sa broda unutrašnje plovidbe, kao i za ograde na njima važe odredbe Pravilnika o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na plovnim objektima unutrašnje plovidbe.
Kad lučki radnici moraju zbog lučko-transportnog rada odlaziti na brod ili vraćati se sa broda vodenim putem, moraju se preduzeti sve mere sigurnosti pri prevozu vodenim putem, a naročito u pogledu sigurnosti plovila.
Prevoženje lučkih radnika na brod ili sa broda i spuštanje lučkih radnika i drugih lica u brodska skladišta dizalicama zabranjeno je.
3. Prolazi za brodu
Za vreme rada lučkih radnika na brodu, prolazi do radnih mesta, radna mesta, a naročito brodska skladišta moraju biti osvetljeni svetlošću jačine najmanje 20 luxa.
Stalna i pokretna rasvetna tela, kao i električna instalacija moraju biti ugrađeni odnosno postavljeni tako da ne ugrožavaju sigurnost lučkih radnika.
Na električne ručne prenosne svetiljke i njihovu instalaciju primenjuju se zaštitne mere predviđene Pravilnikom o zaštitnim merama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i radilištima ("Službeni list FNRJ", br. 107/47).
Za silaženje u skladište na morskom brodu niže od 1,50 m od nivoa palube, lestvice za spuštanje u brodska skladišta moraju odgovarati odredbama tačke 11 Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima.
Na morskom brodu do 50 BRT mogu se umesto lestvica iz stava 1 ovog člana upotrebljavati pokretne čvrste lestvice od drveta ili gvožđa, osigurane kukama na gornjem kraju ili drugim zaštitnim napravama protiv klizanja - na donjem kraju.
Za silaženje u skladište plovnog objekta unutrašnje plovidbe, stepenice za spuštanje u skladišta moraju biti široke najmanje 1,20 m, osigurane od pomeranja i ne smeju imati nagib veći od 65°.
Na morskom brodu oko otvora na palubi i u međupalublju (grotla) dok su otkriveni za vreme za koje se vrši lučko-transportni rad, moraju sa strana sa kojih se ne vrši rad biti postavljene zaštitne ograde predviđene odredbama Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima.
Ostali otvori na palubama i u međupalublju, koji mogu predstavljati opasnost za lučke radnike, a nisu potrebni za rad iz stava 1 ovog člana, moraju za vreme rada biti zatvoreni jakim i sigurno postavljenim drvenim ili metalnim poklopcima ili sa sviju strana ograđeni čvrstom ogradom iz stava 1 ovog člana a noću osvetljeni svetlošću jačine najmanje 20 luxa.
Poklopci na otvorima iz stava 2 ovog člana moraju na brodu preko 50 BRT odgovarati odredbama tehničkih propisa Jugoslovenskog registra brodova ili drugog priznatog inostranog klasifikacionog zavoda. Na brodu do 50 BRT drveni poklopci moraju biti debeli najmanje 3 cm.
Nosači poklopaca grotla na morskom brodu moraju biti snabdeveni napravom za bezopasno uklanjanje nosača sa grotla ili za njihovo postavljanje na mesto. Nosači poklopaca kad pokrivaju grotlo, moraju za svoje ležište na brodskoj pregradi biti pričvršćeni svornjacima (osiguračima) ili na drugi siguran način.
Poklopci grotla na većem morskom brodu slažu se na palubi odnosno međupalublju broda sa jedne i sa druge strane grotla tako da budu od ivice grotla (pražnica) udaljeni najmanje 50 cm. Između pojedinih naslaga poklopaca mora se obezbediti prolaz širok najmanje 50 cm.
Nosači poklopaca iz stava 2 ovog člana moraju se na palubi slagati uz mrtvu ogradu, a u međupalublju - na za to pogodnom mestu tako da bude onemogućeno njihovo klizanje odnosno rušenje.
Posle skidanja poklopaca i njihovih nosača na manjem brodu, moraju se poklopci i nosači poklopaca uredno i odvojeno složiti sa strane grotla, i to na strani palube suprotno onoj na kojoj se vrši lučko-transportni rad tako da ne dođe do njihovog rušenja. Poklopci moraju imati ručice ili drugo pogodno sredstvo za njihovo uklanjanje odnosno postavljanje na mesto, zavisno od njihove konstrukcije i težine.
Poklopci grotla, kao i srednji i poprečni nosači poklopaca grotla na brodu preko 500 BRT moraju nositi oznake palube, grotla i mesta kome pripadaju.
Pri dizanju i spuštanju tereta dizalicom, grotlo mora biti otvoreno toliko da najmanje po 1 m slobodnog prostora ostane sa svake strane tereta pri njegovom prolazu kroz grotlo.
Zabranjeno je poklopce grotla upotrebljavati u druge svrhe osim u one za koje su namenjeni.
Zabranjeno je pokrivanje grotla voštanim platnom, ako se prethodno ne postave sve mosnice i poklopci na svoja mesta.
Za vreme lučko-transportnog rada na rečnim brodovima (teretnjacima i drugim rečnim plovnim objektima) primenjuju se na ograde oko otvora na palubi, na prolaze, stepenice, lestve i ostale uređaje zaštitne mere propisane odredbama Pravilnika o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim merama na plovnim objektima unutrašnje plovidbe.
Teret složen na bilo kom mestu na morskom brodu, mora biti osiguran tako da ne predstavlja opasnost po život i zdravlje lučkih radnika.
Lučko-transportni rad ne sme se, po pravilu, vršiti na istom grotlu istovremeno u donjem delu brodskog skladišta i u međupalublju.
Izuzetno, ako se lučko-transportni rad vrši na istom grotlu istovremeno u donjem delu brodskih skladišta i u međupalublju, radna mesta moraju biti osigurana od rušenja tereta odnosno pada lučkih radnika.
Teret koji se slaže ili je već složen u jednom delu brodskog skladišta na visinu veću od 2 m, mora biti zaštićen mrežom radi sprečavanja pada lučkog radnika.
Ako se teret slaže na palubu ili u skladištu međupalublja broda, mora se između otvora grotla i tereta ostaviti prolaz širok najmanje 60 cm.
Oko otvora grotla granica do koje se slaže teret mora biti na podu obeležena belom masnom bojom ili na drugi pogodan način.
Pri slaganju buradi, bačvi i koleta sličnih oblika, između kojih ostaju pri slaganju šupljine, moraju se preko njih postaviti zaštitne daske (dunedž) radi sprečavanja povreda pri radu.
Ako se lučko-transportni rad vrši u jednom od donjih brodskih skladišta, teret naslagan do granice iz stava 2 ovog člana u gornjim skladištima mora se na pogodan način osigurati od rušenja i pada kroz grotlo na dno broda (drvena oplata, daske, grede, podupirači, konopci, lanci i dr.).
Ako je pri lučko-transportnom radu teret složen na palubi broda oko otvora grotla, pored zaštitne mere iz stava 1 ovog člana moraju se obezbediti i sigurni prolazi između skupina robe. Ako to nije moguće, moraju se preko robe postaviti mostovi osigurani čvrstim ogradama. Roba složena do ovih prolaza mora biti od rušenja osigurana na jedan od načina navedenih u stavu 4 ovog člana.
4. Dizalice i drugi mehanizovani uređaji za transport tereta
Kao dizalice, u smislu ovog pravilnika, smatraju se pokretne i nepokretne dizalice postavljene na obali ili u krugu luke kao mehaničke naprave za vertikalno dizanje, prenošenje i spuštanje slobodno visećeg tereta sa obale na brod i obratno i sa vagona u magacin i obratno, svih poznatih tipova i vrsta, bez obzira na vrstu pogona, nosivosti iznad 100 kg, koje rade na principu čekrka (vitla) i podešene su za rad sa kukom, grabilicom ili drugim pomoćnim sredstvom za prihvatanje tereta.
Elektromagnet kao hvatač na dizalicama može se koristiti samo ako su prethodno preduzete zaštitne mere na električnim instalacijama dizalica predviđene odredbama Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama.
Svi ostali mehanizovani uređaji za transport tereta u krugu luke, kao što su: traktori, autodizalice, viljuškari (pneumatski, hidraulični ili zavojni), pokretni i nepokretni transporteri (sa gumenom ili čeličnom trakom, grabuljama, lancima i dr.), elevatori (sa džepovima, kofama ili pneumatski) i drugi slični uređaji koji ne potpadaju ili samo delimično potpadaju pod uži pojam dizalica iz člana 23 ovog pravilnika, moraju u pogledu sigurnosti odgovarati opštepriznatim pravilima, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Na uređaj za dizanje, prenošenje i spuštanje slobodno visećeg tereta autodizalice primenjivaće se zaštitne mere predviđene Pravilnikom o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama.
Radno mesto dizaličara, upravljača autodizalice, viljuškara ili traktoriste mora biti na pogodan način (nadstrešnicom, kabinom i sl.) zaštićeno od nepogoda (kiše, vetra, snega, sunca i sl.).
Pokretni i nepokretni transporteri sa gumenom ili čeličnom trakom moraju biti snabdeveni pogodnom zaštitnom napravom od lima, ugaonog profila ili daske, nameštenom neposredno ispod trake na gornjem pogonskom valjku, koja sprečava uvlačenje ruke između valjka i trake.
Kod transportera iz stava 4 ovog člana koji se moraju povremeno čistiti od materijala zalepljenog na traku, moraju se na pogodnom mestu postaviti mehaničke naprave za čišćenje trake (četke, strugači i dr.).
Remenice, kaiševi, lanci i drugi prenosnici snage na pogonski valjak transportera, moraju se ograditi zaštitnim oklopom od lima ili čelične mreže.
Nepokretni transporteri smešteni u uskim prolazima, moraju se sa strane prolaza ograditi zaštitnom ogradom koja doseže najmanje 30 cm iznad noseće trake.
Na transporteru iz stava 7 ovog člana naprava za stavljanje trake van pogona mora biti postavljena na lako dostupnom mestu i upadljivo obeležena.
5. Unutrašnji transport u luci
Mehanizovana prevozna sredstva (auto-prevoz ili traktorski prevoz) za unutrašnji transport robe u luci moraju se radi bezbednosti života i zdravlja lučkih i drugih radnika održavati u ispravnom stanju po uputstvima proizvođača.
Uputstva o sprovođenju zaštitnih mera na prevoznim sredstvima iz stava 1 ovog člana, o održavanju takvih sredstava u ispravnom stanju i o radu sa njima, doneće organizacija koja ima pravo da koristi ta sredstva.
Železnička pruga i njena postrojenja, uređaji, vozila i druga sredstva na području luke moraju u pogledu sigurnosti lučkih radnika odgovarati odredbama važećih propisa o železničkom saobraćaju.
Kolski i pešački prelazi (putevi i druge saobraćajnice) preko pruge u nivou luke moraju se izvoditi u istoj ravni (peronizirati). Kod takvih prelaza moraju se postaviti upozorenja a na mestima koja su naročito opasna po život i zdravlje radnika - zvučni ili optički signali odnosno rampe. Noću ti prelazi moraju biti osvetljeni svetlošću jačine najmanje 10 luxa.
6. Skladišta i magacini
Skladišta, magacini i druge zgrade u krugu luke moraju u pogledu sigurnosti odgovarati važećim tehničkim propisima. Električna instalacija za osvetljenje i za pogon mora biti propisno izvedena po odredbama Pravilnika o zaštitnim merama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i radilištima, i stalno održavana u ispravnom stanju tako da bude isključena opasnost od slučajnog udara struje ili od požara usled kratkog spoja.
Za uskladištenje lakozapaljive, eksplozivne ili druge opasne robe moraju se, po pravilu, odrediti posebne skladišne prostorije odvojene protivpožarnim zidom od ostalih skladišta. Takve prostorije moraju u pogledu zaštite od požara i eksplozije odgovarati odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu i odredbama drugih propisa o uskladištenju lakozapaljivih i eksplozivnih materija.
Pri manipulisanju sa radioaktivnim materijama u skladištu luke moraju se primenjivati posebne zaštitne mere po uputstvima ustanove ovlašćene za vršenje poslova tehničke zaštite od jonizujućeg zračenja (Rešenje o davanju ovlašćenja određenim ustanovama za vršenje poslova tehničke zaštite od jonizujućih zračenja - "Službeni list FNRJ", br. 31/62).
Manipulisanje robom između pretovarne rampe i mesta slaganja u skladištu ili magacinu luke može se vršiti ručno samo ako je težina tereta do 50 kg, udaljenost do 60 m, a visina slaganja robe - do 1,5 m.
Manipulisanje robom između plovila (brod, šlep, teretnjak) i mesta slaganja u vozilu (vagon, kamion i dr.), skladištu ili magacinu luke može se vršiti ručno samo ako je težina tereta do 50 kg, nagib skele (mosta, staze) - do 25o, udaljenost pod nagibom - do 25 m, ukupna udaljenost - do 50 m, a visina slaganja robe - do 1,5 m.
Za prenošenje težeg tereta na veću udaljenost, pod većim nagibom ili sa većom visinom slaganja od navedenih u st. 1 i 2 ovog člana, moraju se lučkim radnicima staviti na raspolaganje odgovarajuća pomoćna sredstva, kao što su ručna ili motorna kolica (hidraulična, električna i dr.), viljuškari ili druge pomoćne naprave.
Motorna kolica (autokar) i viljuškari moraju biti snabdeveni sigurnim kočnicama i zvučnim signalom.
III OBAVEZE RADNIKA I DRUGOG ZAPOŠLJENOG OSOBLJA
Lučki radnici dužni su svom neposrednom rukovodiocu odmah prijaviti svaku neispravnost koju uoče na uređajima i napravama za rad, kao i svaki propust svoj ili kojeg drugog lica, koji bi mogao pri radu prouzrokovati nesreću.
Lučki radnici dužni su koristiti propisane zaštitne naprave i lična zaštitna sredstva, kao i pridržavati se svih zaštitnih mera i uputstava koji se odnose na sprečavanje nesrećnih slučajeva ili na opštu sigurnost radnika i njihove okoline.
Lučki radnici ne smeju samovoljno uklanjati niti premeštati zaštitne ograde, platforme, stepenice, naprave ili druga sredstva za zaštitu, postavljena radi osiguranja radnika od povreda pri radu. Ova zaštitna sredstva mogu se, ako je to potrebno, ukloniti samo uz prethodnu saglasnost neposrednog rukovodioca, s tim da budu vraćena na svoja mesta čim prestane potreba za njihovim uklanjanjem.
Rukovodilac transportne mehanizacije u luci ili drugo odgovorno lice koje organizacija odredi dužno je starati se o ispravnosti svih mehanizovanih i drugih uređaja za prevoz, prenos i podizanje tereta (dizalice, kamioni, autokari, viljuškari, traktori, plovne dizalice i dr.).
Lica iz stava 1 ovog člana dužna su starati se i o ispravnosti nosećih sredstava (lanaca, čeličnih užadi, užadi od konoplje, osmica, kuka i dr.) i njihovoj blagovremenoj zameni usled istrošenosti i dotrajalosti shodno odredbama Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama.
Ako grupa lučkih radnika vrši lučko-transportni rad na brodu, neposredni rukovodilac takve grupe radnika dužan je prethodno proveriti da li su na palubi i u međupalublju broda sprovedene sve zaštitne mere predviđene ovim pravilnikom i važećim propisima za osiguranje bezbednosti pri radu a naročito za obezbeđenje od rušenja tereta odnosno pada radnika (čl. 21 i 22).
Ako rukovodilac iz stava 1 ovog člana odnosno drugo odgovorno lice utvrdi da nisu u potpunosti sprovedene zaštitne mere iz tog stava, dužno je o tome izvestiti zapovednika broda ili njegovog zamenika radi preduzimanja svih potrebnih zaštitnih mera pre početka rada. U slučaju pojave opasnosti po život ili zdravlje lučkih radnika (usled rušenja tereta i sl.) rukovodilac odnosno drugo odgovorno lice dužno je odmah obustaviti dalji rad i o tome obavestiti zapovednika broda ili njegovog zamenika radi preduzimanja odgovarajućih zaštitnih mera odnosno, po potrebi, i nadležnog organa inspekcije rada.
Dizaličari, lučki radnici odnosno lica zadužena za rukovanje, održavanje i opravke dizalica, moraju se u pogledu sprovođenja zaštitnih mera na dizalicama i pri radu pridržavati odredaba Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama.
Ukrcavanje i iskrcavanje punih boca sa komprimiranim gasovima sme se dizalicom vršiti samo u za to opremljenim sanducima ili čeličnim mrežama.
Pri ukrcavanju i iskrcavanju rasutih tereta (uglja, boksita i dr.) zabranjeno je teret potkopavati u cilju rušenja radi bržeg prenošenja.
Pri manipulisanju teretom iz stava 1 ovog člana, zahvat se mora vršiti odozgo na dole pod nagibom koji odgovara čvrstoći tereta i u etažama. Visina etaže ne sme biti veća od 2 m.
Ukrcavanje i iskrcavanje rasutih tereta mora se vršiti ravnomerno po površini brodskog skladišta radi sprečavanja rušenja tereta.
Ako se lučko-transportni rad vrši istovremeno sa dve dizalice odgovorni rukovodilac rada mora za obe dizalice odrediti samo jednog radnika za davanje signala (signalist, mantist) dizaličarima (vinčmanima).
Lučki radnik određen za davanje signala (signalist, mantist) dizaličaru (vinčmanu) i lučkim radnicima, ne sme za vreme dizanja, prenošenja i spuštanja tereta dizalicom vršiti istovremeno i neki drugi posao.
Dizaličar (vinčman), signalist (mantist) i svaki lučki radnik zapošljen na manipulisanju teretom pomoću dizalice, moraju biti dobro upoznati sa znacima za sporazumevanje koji su propisani uputstvom organizacije i pridržavati se tih znakova.
Lučki radnici koji vrše razmeštaj železničkih vagona (manevristi) u luci moraju biti stručno osposobljeni za taj posao i moraju se u svom radu pridržavati odredaba važećih propisa o železničkom saobraćaju.
IV OBAVEZE ORGANIZACIJE
1. Opšte zaštitne mere
Organizacije koje vrše iskorišćavanje luka odnosno koje se bave lučko-transportnim radom, skladišnim ili drugim sličnim radom u luci odgovorne su za sprovođenje svih higijensko-tehničkih zaštitnih mera na uređajima, postrojenjima, napravama, saobraćajnicama, sredstvima za rad i zgradama, kao i pri lučko-transportnom radu na području luke ili delu područja luke na kojem vrše svoju delatnost, propisanih odredbama ovog pravilnika i drugih važećih pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu.
Ako se lučko-transportni rad vrši na palubi ili u skladištu broda pomoću brodske dizalice i njene opreme, odgovoran je za sprovođenje zaštitnih mera na takvoj dizalici i njenoj opremi nosilac prava korišćenja odnosno sopstvenik broda ili njegov zamenik (zapovednik broda) u smislu odredaba ovog pravilnika i Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama na morskim brodovima.
Za sprovođenje zaštitnih mera na uređajima za dizanje tereta i ostalim sredstvima za rad iz stava 1 ovog člana, koja je, na zahtev zapovednika broda ili drugog odgovornog lica, stavila na raspolaganje luka, odgovorna je luka.
Za sprovođenje ostalih zaštitnih mera pri radu iz stava 1 ovog člana na brodu kao objektu, uključujući i glavne lestvice, odgovoran je zapovednik broda odnosno lice koje on za to ovlasti.
Na radna mesta dizaličara (vinčmana) i signaliste (mantiste) organizacija sme upošljavati samo lica kojima je priznala stručnu osposobljenost (stručnu spremu) za vršenje poslova na tim radnim mestima pod uslovima i na način određen Uputstvom o ispitima za sticanje stepena stručnog obrazovanja radnika na praktičnom radu u privrednoj organizaciji ("Službeni list FNRJ", br. 10/61).
Lica iz stava 1 ovog člana ne smeju biti mlađa od 18 godina i moraju se pre stupanja u radni odnos podvrgnuti specijalnom lekarskom pregledu radi utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za vršenje posla na radnom mestu dizaličara odnosno signaliste. Rezultat specijalnog lekarskog pregleda organizacija je dužna uneti u poseban karton priložen kontrolnoj knjizi dizalice.
Dizaličar mora biti lekarski pregledan svakih šest meseci, posle svakog nesrećnog slučaja koji se desi pri radu sa dizalicom, kao i posle preležane teže bolesti.
Na radno mesto lica određenog za davanje znakova dizaličaru (signalist, mantist) organizacija sme upošljavati samo lice koje ima najmanje dvogodišnji staž kao kvalifikovani dizaličar (vinčman) ili četvorogodišnji staž kao lučki radnik (manipulant tereta).
Lice iz stava 1 ovog člana ne sme se za vreme dizanja, prenošenja ili spuštanja tereta zaduživati drugim poslom osim praćenjem kretanja tereta i davanjem znakova dizaličaru.
Radnike koji boluju od nesvestice, vrtoglavice, padavice, grčeva mišića ili imaju slične zdravstvene nedostatke, organizacija ne sme zapošljavati na radnom mestu dizaličara lučkih ili brodskih dizalica (vinčmana), na radnom mestu signaliste (mantiste) odnosno na radnom mestu lučkog radnika u brodskim skladištima.
U luci sa više od 500 lučkih radnika koja je opremljena mehanizovanim sredstvima za transport, organizacija je dužna odrediti odgovorno stručno lice za rukovodioca transportne mehanizacije (inženjer, tehničar) koje će se starati o održavanju u ispravnom stanju svih mehanizovanih sredstava za transport u luci i o sprovođenju zaštitnih mera na tim sredstvima u smislu odredaba ovog pravilnika i drugih važećih propisa.
U luci iz stava 1 ovog člana organizacija je dužna odrediti i stručna lica za rukovodioce grupa lučkih radnika koji su odgovorni za sprovođenje zaštitnih mera pri radu na ukrcavanju i iskrcavanju tereta.
Za razmeštanje železničkih vagona pomoću lokomotiva na području luke, organizacija je dužna odrediti stručno lice odgovorno za sigurnost lučkih radnika pri takvom radu.
Manevrisanje vrši, po pravilu, posebno osoblje raspoređeno u grupe. Jednu grupu sačinjavaju rukovodilac i potreban broj manevrista. Broj manevrista zavisi od saobraćajnih i mesnih prilika.
Pri manevrisanju, uputstva za razmeštanje vagona sme da daje samo rukovodilac radova i bez njegova pristanka ne sme se vršiti manevrisanje.
Organizacija je dužna preduzimati mere potrebne za osposobljavanje lučkih radnika za vršenje razmeštanja železničkih vagona pomoću lokomotiva (manevristi), ako se u luci razmeštanje vagona vrši sopstvenim sredstvima (manevarke).
U skladištima luke a naročito u prostorijama u kojima se rukuje sa lakozapaljivim, eksplozivnim i drugim po život i zdravlje radnika opasnim materijama, organizacija je dužna preduzimati zaštitne mere protiv požara i eksplozije prema odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu i važećih propisa o uskladištenju tih materija.
Pri rukovanju i uskladištenju radioaktivnih i sličnih materija sa jonizujućim zračenjem, organizacija je dužna preduzeti posebne zaštitne mere prema uputstvima ustanove ovlašćene za vršenje poslova tehničke zaštite od jonizujućeg zračenja (član 29 stav 3).
Organizacija je dužna doneti posebna uputstva za rad i primenjivanje zaštitnih mera koje su predviđene odredbama ovog pravilnika i drugih važećih pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu. Ta uputstva moraju biti istaknuta na vidnim mestima i sa njima moraju biti upoznati lučki radnici.
Uputstva iz stava 1 ovog člana moraju obuhvatiti:
1) rad u brodskim skladištima i na palubi broda;
2) rad sa dizalicama (brodskim i lučkim);
3) rad na prevozu i prenosu robe sa broda na kopno, u skladište, vagone, stovarišta i obratno pomoću mehanizovanih sredstava osim dizalica;
4) manevrisanje železničkim vozovima;
5) ručno manipulisanje robom na području luke.
Organizacija je dužna na svim opasnim mestima na području luke istaći table sa upozorenjima na opasnost od požara, eksplozije, radioaktivnog zračenja, udara električne struje i sl.
Organizacija je dužna na području luke urediti jednu ili više prostorija u kojima će lučki radnici primati naloge za lučko-transportni rad (čekaonica) a, po potrebi, i odmarati se. Takva prostorija mora imati potreban nameštaj i po potrebi, se mora zagrejavati. Za manji broj radnika (ispod 10) organizacija je dužna staviti na raspolaganje prostoriju u koju bi se oni mogli skloniti u slučaju nevremena.
2. Zdravstvene i druge higijenske zaštitne mere
Organizacija je dužna lučkim radnicima staviti na raspolaganje garderobne ormančiće za smeštaj odela, koji moraju imati propisane dimenzije.
Lučkim radnicima koji rade na otvorenom prostoru, moraju se staviti na raspolaganje vešalice za smeštaj odela, i to u prostorijama koje služe kao skloništa od vremenskih nepogoda ili u posebnim prostorijama.
Lučkim radnicima koji rade na prljavim poslovima ili sa materijama štetnim po zdravlje, organizacija mora staviti na raspolaganje dvostruke garderobne ormančiće i to jedan ormančić za smeštaj građanskog odela a drugi - za smeštaj radnog odela. Garderobni ormančići moraju biti snabdeveni bravom ili katancem, kao i ključem.
U radnim prostorijama sa normalnim uslovima rada (pomoćne radionice) garderobni ormančići smeju se postavljati na podesnom mestu, što dalje od mašina radilica.
U luci sa više od 100 lučkih radnika garderobni ormančići moraju se postavljati u posebnu prostoriju (garderoba) sa pretprostorijom za sušenje odela. Takve prostorije i prostorije za umivanje odnosno kupatila treba, po pravilu, da budu pod istim krovom.
Organizacija je dužna lučkim radnicima staviti na raspolaganje prostorije za umivanje (umivaonice). Umivaonice moraju, po pravilu, biti izvedene tako da posebnu prostoriju koriste muškarci a posebnu prostoriju - žene.
Broj slavina i ostala oprema prostorije za umivanje moraju odgovarati odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu.
Lučkim radnicima koji su pri radu izloženi prašini, škodljivim materijama i nečistoći, organizacija je dužna staviti na raspolaganje kupatila sa tuševima za hladnu i toplu vodu, računajući jedan tuš najviše za 20 radnika. Prostorije kupatila i njegova oprema moraju odgovarati odredbama Opšteg pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim merama pri radu.
Organizacija je dužna lučkim radnicima obezbediti snabdevanje zdravom i pitkom vodom u dovoljnoj količini. Ako se voda za piće dovodi sa posebnog izvora, organizacija mora obezbediti da izvor bude pod stalnim nadzorom sanitarnih organa.
U luci sa gradskim ili sopstvenim vodovodom moraju se na podesnim mestima odnosno na mestima što bliže radnim mestima lučkih radnika postaviti higijenske slavine radi omogućavanja uzimanja vode bez upotrebe posuda.
Luka sa više od 10 stalno zapošljenih lučkih radnika mora, po pravilu, imati sopstvenu vodovodnu instalaciju (pumpu, bunar ili rezervoar) za snabdevanje zdravom i pitkom vodom, ako u mestu ne postoji vodovod.
U maloj luci u kojoj ne postoji mogućnost snabdevanja zdravom i pitkom vodom sa stalnog izvora ili ako takva luka nema sopstvenu vodovodnu instalaciju za snabdevanje vodom, organizacija je dužna lučke radnike snabdevati zdravom i pitkom vodom na drugi način, s tim što će prethodno pribaviti saglasnost nadležnih organa inspekcije rada i sanitarne inspekcije.
Ako lučki radnici rade na brodu ili u brodskim skladištima a u blizini nema stalnog izvora vode, organizacija je dužna snabdevati ih vodom za piće u higijenskim, od prašine zaštićenim i od sanitarnih organa prethodno odobrenim posudama. Svaki radnik mora biti snabdeven sopstvenom čašom.
U većoj luci organizacija je dužna za lučke radnike obezbediti odgovarajuću prostoriju za trpezariju, sa dovoljnim brojem stolova i stolica. Trpezarija se mora za vreme hladnoće zagrevati.
Zabranjeno je lučkim radnicima koji rade u atmosferi zagađenoj prašinom i gasovima neprijatnog mirisa da u radnim odelima ulaze u trpezariju.
Na području luke organizacija je dužna za potrebe lučkih radnika obezbediti propisno izvedene higijenske nužnike, i to posebno za žene a posebno za muškarce, sa posebnim ulazima. Ako na području luke postoje vodovod i kanalizacija nužnici moraju biti uređeni na stalno ispiranje vodom i moraju imati umivaonike u pretprostoriji.
U pretpostorijama nužnika mora se uvek nalaziti potrebna količina tečnog sapuna ili sapuna u prašku, kao i papir na valjku - za brisanje ruku.
Nužnici moraju biti raspoređeni tako da njihovo odstojanje od najudaljenijeg radnog mesta ne prelazi, po pravilu, 200 m.
Nužnici i ostali sanitarni uređaji moraju se održavati u čistom i ispravnom stanju i svakodnevno dezinfikovati.
Za održavanje čistoće u nužnicima mora biti stalno zaduženo jedno lice opremljeno potrebnim priborom i sredstvima za čišćenje.
Za svakodnevno održavanje čistoće i otklanjanje smeća na području luke, organizacija mora postaviti čistače opremljene odgovarajućim priborom za čišćenje i zatvorenim prevoznim sredstvima.
Smetlište mora biti higijenski izvedeno i nalaziti se na takvom mestu da ne ugrožava okolinu. Pražnjenje smetlišta mora se vršiti povremeno i noću.
Mesta na području luke, koja su izložena zarazi, kao što su prostorije za odmaranje, bife, čajne i druge kuhinje, skladišta životnih namirnica, skladišta sirove kože, nužnici i smetlišta, moraju se u sezoni razvoja i množenja insekata, naročito muva, prskati residualnim rastvorom efikasnog tekućeg insekticida svaka dva meseca na način koji je u skladu sa stručnim načelima dezinsekcije.
Deratizaciju na području luke (slagališta, skladišta, gatova, lukobrana, kanalizacionih objekata i ostalih mesta i objekata) organizacija mora sprovoditi preko ovlašćenih preduzeća za deratizaciju najmanje jedanput godišnje i uvek kad primeti da je broj glodara u porastu.
Deratizacija iz stava 1 ovog člana mora se vršiti pod nadzorom nadležnog organa sanitarne inspekcije kome ovlašćeno preduzeće za deratizaciju 24 sata pre početka radova podnosi prijavu sa naznakom sredstava i metoda predviđenih za vršenje deratizacije.
Ako se lučko-transportni rad u zatvorenim skladištima broda vrši u zagušljivoj atmosferi ili po zdravlje štetnim isparenjima, organizacija je dužna u sporazumu sa zapovednikom broda u toku rada sprovesti u takvim skladišnim prostorijama dovoljno efikasno opšte provetravanje ili lokalno odsisavanje štetnih isparenja i njihovo odvođenje u slobodnu atmosferu.
Ako se rad iz stava 1 ovog člana vrši u prašini škodljivoj po zdravlje lučkih radnika, organizacija je dužna u sporazumu sa zapovednikom broda sprovesti odsisavanje prašine na mestu njenog nastajanja i odvođenja prašine u slobodnu atmosferu.
Ako iz tehničkih ili drugih opravdanih razloga nije moguće sprovesti zaštitne mere iz st. 1 i 2 ovog člana, organizacija je dužna lučke radnike snabdeti cevnim maskama ili izolacionim aparatima odnosno respiratorima sa odgovarajućim cedilima protiv gasova ili prašine.
Pri lučko-transportnom radu u zatvorenim lučkim skladištima, zaštitne mere iz st. 1 do 3 ovog člana dužna je sprovesti sama organizacija.
Pri ručnom manipulisanju otrovnim, zaraznim i po zdravlje štetnim materijama (ferosilicijum, feromangan, fosforhidroksid, olovni tetraetil, olovno belilo, superfosfat i dr.), organizacija je dužna lučke radnike snabdeti dovoljnim brojem odgovarajućih ispravnih ličnih zaštitnih sredstava.
Pravilnikom organizacije određuje se za svako ugroženo radno mesto odgovarajuća vrsta ličnih zaštitnih sredstava (zaštitna odeća i obuća, zaštitne rukavice, kapuljače za zaštitu vrata i glave pri prenošenju sirovih koža, zaštitne naočari, maske sa dovođenjem svežeg vazduha, respiratori protiv štetnih gasova odnosno prašine sa odgovarajućim cedilima, izolacioni aparati, kožni štitnici za rame i dr.).
Dizaličari, manipulanti tereta, bravari i električari zapošljeni na održavanju dizalica i remontu dizalica, moraju biti snabdeveni ispravnim ličnim zaštitnim sredstvima propisanim odredbama Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu sa dizalicama. Traktoristi, manevristi, vozači viljuškara, čistači luke i ostali lučki radnici koji su pri radu izloženi kiši i hladnoći moraju biti snabdeveni i kišnim kabanicama, a vozači mehanizovanih transportnih sredstava za vreme hladnoće - i bundama.
Lična zaštitna sredstava za koja su doneti jugoslovenski standardi, moraju odgovarati tim standardima.
Organizacija je dužna lična zaštitna sredstva imati u dovoljnom broju, održavati ih u ispravnom stanju, kao i povremeno ih dekontaminirati.
Luka sa 100 do 300 lučkih radnika mora imati stanicu za pružanje prve pomoći, a luka sa 300 do 500 lučkih radnika - dve takve stanice pogodno razmeštene na području luke, koje su opremljene odgovarajućim stručnim kadrom i potrebnim sredstvima za rad.
Luke iz stava 1 ovog člana moraju imati i kola za spasavanje za prevoz povređenih radnika, ako nemaju odgovarajuća sredstva veze (telefon, radio) za brzo i sigurno dozivanje kola za spasavanje iz bolnice ili druge zdravstvene ustanove ili ako je udaljenost do najbliže zdravstvene stanice veće od 10 km.
Luka sa više od 500 lučkih radnika mora na svom području imati zdravstvenu stanicu opremljenu odgovarajućim stručnim kadrom i potrebnim sredstvima za rad.
U luci iz stava 1 ovog člana organizacija je dužna obezbediti motorni čamac za prevoz povređenih radnika sa broda na kopno, ako se lučko-transportni rad vrši na brodu udaljenom od obale, kao i kola za spasavanje za prevoz do zdravstvene stanice ili bolnice.
Organizacija je dužna na području luke postaviti na više mesta, i to u blizini radnih mesta, ormančiće za pružanje prve pomoći. Ormančić mora biti vidno označen znakom crvenog krsta u belom polju. Broj ormančića i mesta na kojima se oni postavljaju određuje nadležni organ inspekcije rada u sporazumu sa nadležnim organom sanitarne inspekcije.
Sanitetski materijal i ostala sredstva za pružanje prve pomoći, koji se drže u ormančiću iz stava 1 ovog člana, moraju se redovno obnavljati i održavati tako da su uvek u upotrebljivom stanju.
Čuvanje, održavanje i rukovanje sanitetskim materijalom i ostalim sredstvima za pružanje prve pomoći mora se poveriti za tu svrhu naročito obučenom licu. To lice za vreme rada u luci sa više od 100 lučkih radnika mora biti u svako doba na raspolaganju nastradalim lučkim radnicima.
Vrstu i količinu sanitetskog materijala, sredstava protiv trovanja toksičnim materijama i drugih sredstava za pružanje prve pomoći određuje republički inspektorat rada, u saglasnosti sa republičkim sanitarnim inspektoratom.
U luci sa više od 300 lučkih radnika mora postojati i sprava za veštačko disanje, kao i lice obučeno za rukovanje takvom spravom u slučaju potrebe.
Organizacija je dužna na vidnom mestu unutar ograđenih delova luke postaviti table sa oznakama mesta na kojima se nalaze ormančići za pružanje prve pomoći uz naznačenje lica koje sa takvim ormančićima rukuje i mesta na kojima se nalaze nosiljke i kola za spasavanje uz naznaku broja telefona bolnice ili druge zdravstvene ustanove od koje se kola za spasavanje mogu pozvati.
V KAZNENE ODREDBE
Povrede odredaba čl. 7 do 22, čl. 24 do 30, čl. 33, 34 i 36, čl. 38 do 41, čl. 42 do 57 stav 1 i čl. 58 do 68 ovog pravilnika povlače odgovornost za organizaciju i odgovorno lice u organizaciji po odredbama tačke 4 Odluke o ovlašćenju Sekretarijata za rad Saveznog izvršnog veća za donošenje pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim merama pri radu.
Povrede odredaba čl. 31, 32, 35, 37 i 57 stav 2 ovog pravilnika povlače odgovornost za lučke radnike po odredbama člana 367 Zakona o radnim odnosima ("Službeni list FNRJ", br. 17/61).
VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Organizacije koje vrše iskorišćavanje luke odnosno koje se bave lučko-transportnim radom, skladišnim ili drugim radom u luci, a koje u pogledu sigurnosti pri radu ne ispunjavaju odredbe ovog pravilnika, dužne su zaštitne mere na uređajima, sredstvima za rad i pri radu uskladiti sa odredbama ovog pravilnika u što kraćem roku a najdocnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Nadležni organ inspekcije rada može, po potrebi, u okviru roka predviđenog u stavu 1 ovog člana odrediti kraće rokove, vodeći pri tome računa o objektivnim, materijalnim i tehničkim mogućnostima organizacije.
Nadzor nad primenjivanjem ovog pravilnika vrši nadležni organ inspekcije rada.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".