Nazad

Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture

Prvi razred

Cilj i zadaće

Cilj nastave bunjevačkog jezika je:

- nigovanje govornog i pisanog bunjevačkog jezika nužnog za razumivanje i tumačenje osnovni obilužja maternjeg jezika;

- bogaćenje ričnika maternjeg jezika;

- upoznavanje odlika nacijonalne kulture bunjevačkog naroda;

- upoznavanje bunjevačke književnosti;

- upoznavanje tekovina bunjevačke kulture.

U prvom razredu osnovnog obrazovanja učenici bi se služili, dok ne savladaje latinično (2. razred), ćiriličnim pismom pri obradi književnih tekstova, u pismenim vežbama i pismenom izražavanju. U drugom razredu, posle obrade latiničnog pisma, na satovima maternjeg jezika učenici bi se koristili istim u pismenom obliku.

Operativne zadaće

Učenici triba da:

- obogate ričnik maternjeg jezika novim ričima i izrazima;

- potpuno uvedu u razumivanje i doživljavanje tekstova iz bunjevačke književnosti;

- da uoče vrstu književni dila: pisma, priča, bajka, basna;

- da usvoje osnovne književne pojmove;

- da obogate aktivni jezik.

Bunjevački jezik

Ciljevi koji se moraju ostvarit na satovima jezika su:

- svatanje značaja i vridnosti maternjeg jezika;

- vižbanje usmenog izražavanja - slobodno pričanje;

- pripričavanje;

- pričanje na osnovu posmatranja slika;

- pravilno izgovaranje glasova;

- recitovanje poetski tekstova primereni uzrastu;

- razgovarat po ulogama;

- pripoznati rič, a zatim i ričenicu kogod posebnu cilinu;

- uvižbavanje pravilnog pisanja;

- pripisivanje i početno samostalno sastavljanje ričenica;

- upotriba velikog slova na početku ričenice, u pisanju lični imena, prizimena i naziva nasilja;

- upotreba tačke na kraju ričenice;

- upoznavanje funkcije upitnika i uzvičnika.

Književnost (30 sati)

Čitanje

Da bi se ovadalo tehnikom čitanja potribno je zadovoljit slideće zaktive:

- pravilno i tečno čitanje i razumivanje pročitanog;

- pravilna upotriba znakova interpunkcije u čitanju;

- prilagođavanje intonacije glasa situaciji koja se opisuje;

- čitanje i izvođenje po ulogama;

- recitovanje napamet naučeni kraći poetski i prozni tekstova;

- navikavanje učenika na pravilno disanje i poštovanje pravilnog držanja tila pri čitanju.

Rad na tekstu

Prilikom obrade književni tekstova nameću se slideći zaktivi:

- osposobljavanje za uočavanje naslova teksta, imena autora, sadržaja i situacije;

- nigovanje kratki i jasni odgovora na pitanja;

- detaljno i sažeto pripričavanje tekstova;

- uočavanje glavni likova i njihovi osnovni emocionalni stanja (radost, tuga, smi);

- pripoznavanje: pisme, priče, bajke, pitalice, zagonetke i poslovice.

Kultura izražavanja (20 sati)

Kultura izražavanja podrazumiva osposobljavanje učenika za usmeno i pismeno izražavanje pri tome je potribno ispuniti sledeće ciljeve:

Usmeno izražavanje

- pripričavanje sadržaja kraći tekstova

- pričanje sadržaja iz porodice, škule, igre

- pričanje prema nizu slika

- bogaćenje ričnika

Pismeno izražavanje

- pismeni odgovori na postavljena pitanja

- samostalno sastavljanje kraći ričenica

- diktat - sa dopunjavanjem

- jedan domaći zadatak i njegova analiza na satu

Elementi nacionalne kulture (15 sati)

Konačan rezultat ovi sati je:

- pripoznavanje identiteta bunjevačkog naroda priko jezika, vire, tradicije;

- očuvanje jezika kroz vikove.

Drugi razred

Operativne zadaće

Učenici triba da:

- uoče, pripoznaju i svate ričenice i riči spram zaktiva programa maternjeg jezika;

- prošire aktivni ričnik svog maternjeg jezika;

- savladaju elemente usmenog i pisanog pripričavanja, pričanja i opisivanja spram zaktiva programa;

- osposobe se za uočavanje i razumivanje bitnog u tekstu;

- obogate aktivni i pasivni ričnik.

Bunjevački jezik (10 sati)

Na satovima jezika priko je potribno ostvarit slediće ciljeve:

- svatanje ričenice kogod obavištenja, pitanja i zapovisti;

- upotriba velikog slova u pisanju imena i prizimena, nadimka uz lično ime, naziva ulica i naselja;

- pisanje atrese;

- znakovi interpunkcije: tačka, upitnik, uzvičnik i zarez.

Književnost (30 sati)

Na satovima književnosti priko je potribno da učenici ovladaju teknikom čitanja i rada na tekstu po slidećim zaktivima:

Čitanje

- uvižbavanje teknike čitanja naglas i u sebi sa razumivanjem

- usklađivanje intonacije i naglaska čitanja sa prirodom teksta (pripovidanje, dijalog, opis)

- čitanje po ulogama

- čitanje naglas i u sebi u ograničenom vrimenu i unaprid postavljenim zaktivima

- čitanje u sebi kao priprema za samostalno čitanje.

Rad na tekstu

- razumivanje pročitanog teksta

- uočavanje hronologije događaja

- svatanje bitnog u tekstu

- pripričavanje na osnovu zajedničkog plana - detaljno i sažeto

- zapažanje opisa i osićanja u tekstu

- uočavanje značenja riči i njeva upotriba u govoru

- pri obradi književnog dila usvajaju se pojmovi: poezija, proza, dijalog, glavni i sporedni likovi poruka, pouka u basni, priča, pripovitka, bajka, basna, zagonetka, poslovica i brzalica.

Kultura izražavanja (20 sati)

Kultura izražavanja zaktiva da se zadovolje zaktivi pismenog i usmenog izražavanja na slideći način:

Usmeno izražavanje

pripričavanje sadržaja pročitani tekstova, pozorišni pridstava, filmova, televizijski emisija za dicu - po planu sastavljenom od detaljni i uopšteni pitanja;

pripričavanje u dilovima i cilini.

Pismeno izražavanje

- pripisivanje ričenica i odlomaka tekstova

- pismeni odgovori na data pitanja

- diktat sa dopunjavanjem, autodiktat

- zajednički pismeni sastavi (pripričavanje, pričanje, opis)

- pripričavanje sadržaja teksta na osnovu datog plana

- pričanje događaja prema nizu slika

- opisivanje jednostavni predmeta

- bogaćenje ričnika

- opis životinja i osoba

- pisanje razglednica i kraći pisama

- dva domaća zadatka i njiova analiza na satu.

Elementi nacionalne kulture (12 sati)

- pripoznavanje identiteta bunjevačkog naroda priko jezika, vire, tradicije i njegovo očuvanje kroz vikove.

Način ostvarivanja programa u prvom i drugom razredu osnovne škole

Program sadrži ciljeve, vaspitno-obrazovne zadatke, operativne zadaće, jezičku materiju, govorne i pismene vižbe, čitanje i rad na književnim tekstovima i nigovanje nacijonalne kulture. Svi ovi elementi programa su međusobno povezani i tako i triba uraditi.

Zadaće nastave maternjeg jezika sadrže opšte zaktive koji se odnose na kvalitet znanja, posebne zaktive za razvijanje i sticanje jezičkih umenja i vaspitne zadaće. Svi dilovi ovog programa su u skladu sa zadaćama nastave i triba da doprinesu njiovom izvršenju.

Operativnim zadaćama formulisani su zaktivi u pogledu obima programske građe koju učenici triba da savladaju u prvom i drugom razredu osnovne škule.

U okviru jezičke materije izdvojena je ona jezička materija koja pokriva veći dio govornog jezika. Veoma je važno da se nova građa uvik naslanja na pređašnju.

Pravopis sadrži one pravopisne norme koje su veoma važne za kvalitetno i uspešno učenje maternjeg jezika.

U nastavi maternjeg jezika težište rada prinosi se na učenika. On aktivno učestvuje u radu i svojim zalaganjem i radom triba da razvija i bogati jezička umenja svog maternjeg jezika.

Nastavnik planira, vodi i organizuje nastavni proces, odabira sadržinu rada, nastavne metode, oblike i sridstva rada, broj vižbi, koordinira radom učenika radi što uspešnijeg ostvarivanja postavljeni zadaća. Nastava mora biti postavljena tako da se svakom učeniku omoguće verbalne aktivnosti radi bogaćenja aktivnog ričnika maternjeg jezika.

U realizaciji svi zadaća nastavnik triba da motiviše učenike koristeći raznovrsna nastavna sredstva. Potribno i je podsticati da se i sami angažuju u prikupljanju nastavnih sridstava vezanih za temu koja se obrađuje.

Nastavu maternjeg jezika triba povezat prvenstveno sa stečenim iskustvom iz svakodnevnog života, sa nastavom poznavanja prirode i društva, povišću, zemljopisom, sa likovnom i muzičkom kulturom, običajima, kulturom, virom i tradicijom svog naroda. Korelacija svi ovi pridmeta i oblasti priko je potribna jer omogućava ostvarivanje veoma uspešni rezultata rada.

Pored priporučene literature, nastavnik sam bira literaturu kojom će, pre svega, da ispuni ciljeve i zadaće pridviđene ovim programom.

Literatura

1. M. Peić, G. Bačlija: "Rečnik bačkih Bunjevaca" - Novi Sad, Subotica, 1990. godine

2. M. Peić: "Mladom naraštaju"; Bunjevačka matica - Subotica, 2001. godine

3. M. Peić: "Poetska slagalica"; Obnoviteljska bunjevačka matica - Subotica, 1997. godine

4. T. Kopunović: "Široke grudi bačke ravnice"; Bunjevačka matica - 2001. godine

5. I. Pančić: "Natpivavanja"; Osvit - Subotica, 1972. godine

6. M. Krmpotić: "Bunjo dida moga"; Senjsko književno ognjište - Senj, 1993. godine

7. "Prirodopis, prirodoslovlje i slovnica za bunjevačku i šokačku dicu"; Gara - Subotica, 1880. godine

8. L. Malagurski: "Pisme i igre u narodnim običajima bačkih Bunjevaca" - Subotica, 1997. godine

9. Ezop: "Basne"

10. Braća Grim: "Bajke"

11. "Narodne bajke, šaljive priče i pesme"

12. Andersen: "Bajke"

13. Mr M. Stevanović: "Metodički priručnik za nastavu srpskohrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj školi"; Dečije novine - Gornji Milanovac, 1982. godine

14. Prof. dr V. Cvetanović: "Samostalni stvaralački rad u nastavi srpskog jezika" - Beograd, 1996. godine

15. I. Ivić, A. Pešikan, S. Antić: "Aktivno učenje 2" - Beograd, 2001. godine".