ZAKONO UNUTRAŠNJEM UREĐENJU, OSNIVANJU I ISPRAVLJANJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA("Sl. novine Kraljevine Jugoslavije", br. 146/30) |
I UNUTRAŠNJE UREĐENJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA
Predmet upisivanja u zemljišne knjige
§ 1
(1) U zemljišne knjige uneće se po službenoj dužnosti sva zemljišta, izuzevši ona zemljišta koja su predmetom upisivanja u posebne zemljišne knjige željeznica i javnih kanala ili u rudničke knjige.
(2) Javno dobro upisaće se u zemljišnu knjigu samo po predlogu. Predlog može staviti javna vlast koja je ovlašćena da privatno-pravno raspolaže tim dobrom, kao i svaki onaj kome pripada na njemu neko pravo, koje se može upisati u zemljišnu knjigu.
A. Glavna knjiga
§ 2
(1) Zemljišnoknjižni ulošci (§ 2 Zakona o zemljišnim knjigama) koji obuhvataju zemljišta jedne katastarske opštine, čine skupa jednu glavnu knjigu.
(2) Za veće gradske katastarske opštine, ako je to radi lakšega pregleda potrebno, moći će se obrazovati više delova mestno odvojenih, a za svaki od tih delova osnivaće se po jedna glavna knjiga.
(3) U slučaju potrebe osnivaće se dopunske sveske, i to za svaku glavnu knjigu odvojeno.
1. Sadržina zemljišnoknjižnog uloška
§ 3
Zemljišnoknjižni uložak obuhvatiće samo jedno zemljišnoknjižno telo, a jedno zemljišnoknjižno telo može obuhvatiti samo zemljišta, koja se nalaze u jednoj istoj katastarskoj opštini.
§ 4
(1) Zemljišnoknjižno telo može se sastojati iz jednoga ili više zemljišta. Zemljišta u smislu ovoga zakona su delovi površine zemlje, koji su u zemljišnom katastru označeni posebnim brojevima (katastarske parcele).
(2) Više zemljišta, koja pripadaju jednom istom vlasniku, mogu se spojiti u jedno zemljišnoknjižno telo samo onda, ako ova zemljišta nisu različno opterećena i ako u pogledu ograničenja vlasništva nema nikakve razlike, ili ako budu istovremeno pri spajanju uklonjene sve prepreke, koje spajanju smetaju.
(3) Za fizičke delove zgrade, koji se ne mogu smatrati kao samostalne stvari, n. pr.: za pojedine spratove ili za pojedine prostorije jedne iste kuće, ne mogu se otvarati posebni zemljišnoknjižni ulošci ni pojedini listovi niti se može u pogledu njih izdejstvovati upis samostalnoga prava vlasništva. Izuzeti su slučajevi § 74. Ukoliko se mogu na takvim delovima zgrada ili na takvim prostorijama osnivati i u zemljišnu knjigu upisati isključiva i prenosiva prava koristovanja, prosuđivaće se prema naređenjima Građanskog zakonika i Zakona o zemljišnim knjigama.
2. Listovi zemljišnoknjižnog uloška
§ 5
(1) Svaki zemljišnoknjižni uložak sastoji se iz popisnog lista (posedovnice), iz vlasničkog i teretnog lista.
(2) Za zemljišnoknjižna tela koja su u savlasništvu, mogu se u pogledu pojedinih delova savlasništva otvoriti odvojeni vlasnički i teretni listovi, ako bi time pregled bio olakšan.
§ 6
U popisnom listu navešće se svi sastavni delovi zemljišnoknjižnog tela kao i ona stvarna prava, koja su skopčana sa vlasništvom zemljišnoknjižnog tela ili jednog njegovog dela. Ovamo spadaju i obrti, naročito skopčani sa vlasništvom zemljišnoknjižnog tela (radicirani obrti). Osim toga navešće se sve promene koje se odnose na sastavne delove zemljišnoknjižnog tela kao i uvođenje postupaka, usled kojih takve promene mogu nastupiti.
§ 7
(1) Oznake sastavnih delova zemljišnoknjižnog tela moraju se slagati s oznakama u katastru i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni brojevi parcela, njihova površina prema katastru kao i oznake kulture.
(2) Ako je koje zemljišnoknjižno telo opšte poznato pod izvesnim nazivom, staviće se taj naziv u natpis popisnog lista.
(3) Ako je zemljišnoknjižno telo predmetom pravnog odnošaja, koji se razlikuje od potpunog vlasništva, onda se mora i to u natpisu vidljivim učiniti.
(4) Ograničenja, tereti i obaveznosti, koji su zasnovani na javnopravnim propisima i koji dejstvuju, bez obzira da li su upisani u zemljišnoj knjizi ili ne, protiv svakog vlasnika, učiniće se vidljivim u popisnom listu, ako je upisivanje u javnu knjigu izrečno propisano.
§ 8
(1) Svaka promena sadržine popisnog lista, koja nastane usled upisa na drugom kojem listu, mora se po službenoj dužnosti vidljivom učiniti na popisnom listu.
(2) Kad bude koja zemljišna služnost upisana u ulošku služećeg dobra, mora se to, kao i svaka promena takvog upisa, jednovremeno po službenoj dužnosti učiniti vidljivim u popisnom listu povlasnog zemljišta.
§ 9
(1) U vlasničkom listu navešće se pravo vlasništva, kao i ona ograničenja, kojima je vlasnik za svoju osobu podvrgnut u pogledu slobodnog upravljanja imovinom ili u pogledu raspolaganja zemljišnoknjižnim telom ili njegovim delom. Zabrane opterećivanja i otuđivanja na ovom listu samo će se vidljivim učiniti (§ 11 st. 2).
(2) Osim toga u vlasničkom listu učiniće se vidljivim ona ograničenja u pogledu raspolaganja zemljišnoknjižnim telom ili kojim njegovim delom, koja su predmetom upisa u teretni list, a tiču se svakoga vlasnika.
§ 10
(1) Kod zemljišta, koja su javno dobro, dovoljno je, da se ovo svojstvo u vlasničkom listu na prvom mestu vidljivim učini. Pravo vlasništva sme se upisati samo po predlogu vlasnika.
(2) Za upis prava vlasništva kao i privatnih prava, postojećih na javnom vodnom dobru, potreban je pristanak nadležne banske uprave. Predlagač ima da ovaj pristanak izdejstvuje i da o tome sudu podnese dokaz.
(3) Proglasi koji se imaju objaviti povodom upisivanja javnog dobra u zemljišnu knjigu, obnarodovaće se samo u zainteresovanim opštinama onako kako je u dotičnom mestu uobičajeno, i na sudskoj i opštinskoj tabli.
§ 11
(1) U teretnom listu navešće se sva stvarna prava, kojima je zemljište opterećeno, kao i prava stečena na ovim pravima, zatim prava otkupa, prekupa i porabe (zakupa i najma) i takva ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim telom ili njegovim delom, kojima je podvrgnut svaki vlasnik opterećenog dobra.
(2) Zabrane opterećivanja i otuđivanja uvek će se upisati u teretni list (§ 9 st. 1).
3. Registri
§ 12
Za svaku glavnu knjigu vodiće se potrebni registri i spiskovi. Bliža naređenja o tome propisaće Ministar pravde.
B. Zbirka isprava
§ 13
Zbirka isprava urediće se zajednički za sve glavne knjige jednog suda.
V. Zbirka katastarskih planova
§ 14
Za svaku glavnu knjigu urediće se zbirka katastarskih planova, koja služi samo za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta.
II POSTUPAK ZA OSNIVANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA
1. Organi
§ 15
(1) Osnivanje zemljišnih knjiga vršiće sudije sreskih sudova pod neposrednim nadzorom pretsednika nadležnih okružnih sudova.
(2) Sreske sudije mogu u ovom poslu zameniti samo takvi sudijski činovnici, koji imaju sudijski ispit.
(3) Ako bi postojala bojazan, da sudije kojeg sreskog suda usled poslovnih ili službenih razloga neće moći osnivati zemljišne knjige onako, kao što treba, ili ne u primerenom roku, onda pretsednik apelacionog suda može ove poslove, dokle god bude potrebno, poveriti kojem drugom sudijskom činovniku, koji ima sudijski ispit, a koji će biti dodeljen sreskom sudu na privremeno službovanje.
(4) Sudijski činovnici, kojima bude na ovaj način povereno osnivanje zemljišnih knjiga, vršiće kao sudije pojedinci samostalno sve poslove, koji su ovim zakonom stavljeni u dužnost sreskim sudovima i sudijama sreskih sudova.
§ 16
U raspravama sa strankama mora učestvovati zapisničar, koji je položio zakletvu.
2. Pripremne naredbe
§ 17
(1) U cilju pripreme izviđaja, koji će se vršiti za svaku katastarsku opštinu napose, mora se na osnovu katastra sastaviti potpun spisak zemljišta (parcela), koja se nalaze u katastarskoj opštini, kao i spisak njihovih posednika i pribaviti kopije katastarskih planova.
(2) Kao pomagala za pripremne radove mogu služiti naročito: upisi u starim zemljišnim knjigama, zemljišni katastar, izvatci iz zemljišnih knjiga, sudske odluke, odluke sudova za ograničavanje državnih šuma, isprave i spisi sudova i drugih a osobito agrarnih vlasti, dalje tapije, intabulacione i hipotekarne knjige kao i druge postojeće ustanove određene za evidenciju nepokretnina i prava na njima.
§ 18
(1) Izviđaji vršiće se u kojem mestu katastarske opštine, a, ukoliko bi to bilo potrebno radi utvrđenja stanja stvari, na licu mesta.
(2) Sudija koji rukovodi osnivanjem zemljišnih knjiga, odrediće dan početka izviđaja i narediće, da se to objavi proglasom. Proglas mora barem petnaest dana pre dana početka izviđaja biti uvršten u službenom listu određenom za objave dotičnoga suda i obnarodovan na uobičajeni način u svima zainteresovanim kao i susednim opštinama. U proglasu ima se napomenuti, da mogu doći svi posednici, hipotekarni verovnici i sve ostale osobe, koje imaju pravnog interesa u tome, da se saznaju posedovni odnošaji ili utvrdi istovetnost sadašnjih oznaka parcela sa ranijim oznakama zemljišta, kao i da mogu navesti sve što može služiti objašnjenju stanja stvari i očuvanju njihovih prava.
(3) Jednovremeno sa proglasom narediće se, da se kopije katastarskih planova i spiskovi parcela i njihovih posednika izlože u opštinskoj pisarnici ili na drugom kojem podesnom mestu u cilju, da ih može svako razgledati.
(4) U proglasu mora se napomenuti i to, gde se kopije katastarskih planova i spiskovi parcela i njihovih posednika mogu razgledati.
§ 19
(1) Svi poznati posednici zemljišta, koja leže u katastarskoj opštini, a u pogledu kojih se ima izvideti posedovno stanje, naročito će se obavestiti o budućim izviđajima i to sa pozivom, da učestvuju u izviđajima i da sobom donesu isprave, koje se tiču njihovih posedovnih odnošaja, kao i one, koje služe utvrđivanju istovetnosti sadašnjih oznaka parcela sa pređašnjim oznakama zemljišta. Ako su u glavnom u pitanju zemljišta, koja su namenjena poljskoj ili šumskoj privredi, obavestiće se i nadležna agrarna ili šumska vlast kao i nadležna poljoprivredna i šumska korporacija. Ovima je slobodno poslati na izviđaje svoje zastupnike.
(2) Posednici zemljišta i ostali učesnici dužni su podneti u izvorniku ili prepisu sve spise, izvatke iz zemljišne knjige, sudske odluke ili druge isprave, ukoliko su za osnivanje zemljišne knjige potrebni i koji se nalaze kod njih ili kod njihovih zastupnika. Na to se oni mogu prinuditi prema propisima Zakona o vanparničnom postupku.
(3) Obaveštenja onih posednika, koji stanuju u dotičnoj opštini, vršiće se poštom, a ako to nije moguće, putem opštinske vlasti. Posednike, koji stanuju izvan opštine, pozvaće sreski sudija pismenim pozivom i staraće se, da pozivi budu blagovremeno dostavljeni.
§ 20
(1) Posednicima, koji se imaju pozvati i nisu svojevlasni, a za koje se ne zna, koji su im zakonski zastupnici, kao i osobama, čije boravište nije poznato i koje nisu postavile punomoćnika, postaviće sudija (§ 15 stav 4) o njihovom trošku zastupnika, u cilju da učestvuje u raspravama, koje će se vršiti povodom osnivanja zemljišne knjige.
(2) Ako koja od pozvanih osoba ne dođe, onda joj sudijski činovnik, koji vodi izviđaje, mora postaviti zastupnika o njezinom trošku, ako to bude potrebno, da bi se izviđaji mogli nastaviti.
§ 21
Na izviđaje prizvaće se jedan pouzdanik, izabran od opštinskog zastupstva (odbora), kojemu su poznate prilike u dotičnom mestu. Po predlogu stranke ili prema uviđavnosti sudijskog činovnika, koji vodi izviđaje, može se prizvati još jedan pouzdanik, izabran na isti način.
3. Predmet i tok izviđaja
§ 22
Predmet izviđaja jeste:
1) da se ispituje ispravnost i potpunost spiskova zemljišta i katastarskih planova i drugih pomagala i da se naredi da se spiskovi i kopije katastarskih planova poprave, po potrebi sudelovanjem činovnika katastra;
2) da se istražuje, koje će zemljišne parcele same za sebe sačinjavati samostalna zemljišnoknjižna tela i koje će se zemljišne parcele spojiti u jedno zemljišnoknjižno telo;
3) da se iznađu prava i ovlašćenja, koja su skopčana sa posedom zemljišta (§ 6), dalje poljske i kućne služnosti, kojima su zemljišta opterećena, i realni tereti, koji postoje u korist javnih svrha;
4) da se identifikuju sadašnje oznake parcela sa pređašnjim oznakama zemljišta.
§ 23
(1) U pogledu onih zemljišta, koja su već upisana u kojoj zemljišnoj knjizi, iznalaženje prava i služnosti, označenih u § 22 br. 3, može se vršiti samo onda, kad ova prava i služnosti još nisu upisani u zemljišnoj knjizi, i to samo utoliko, ukoliko se stranke u pogledu tih prava i služnosti potpuno slažu.
(2) U pogledu onih zemljišta, koja nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, izviđaji se moraju proširiti i na iznalaženje prava vlasništva i ograničenja raspolaganja, kojima je vlasnik podvrgnut.
(2) Druga stvarna prava, koja u § 22 br. 3 nisu navedena, a naročito i hipotekarna prava, nisu predmetom tih izviđaja. Ova prava, ukoliko se ne prenesu u nove zemljišne knjige prema § 33 ovoga zakona, iznaći će se po postupku o ispravljanju zemljišnih knjiga (§§ 36 do 60).
§ 24
(1) Pri obrazovanju zemljišnoknjižnih tela (§ 22 br. 2) u pogledu onih zemljišta, koja su već do sada upisana u kojoj zemljišnoj knjizi, uzeće se kao osnov posedovno stanje, koje odgovara toj knjizi.
(2) Zemljišta koja još nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, a pripadaju jednom istom posedniku, spojiće se, ukoliko nema zakonske prepreke (§ 4), u jedno zemljišnoknjižno telo, osim ako je iz gospodarskih razloga celishodno, da se obrazuje više zemljišnoknjižnih tela ili, ako posednik sam zahteva, da se obrazuju odvojena zemljišnoknjižna tela.
(3) O tome, da li postoji takva prepreka, moraju se što savesnije vršiti istraživanja, i to ispitivanjem posednika, razgledanjem sudskih spisa ili drugim shodnim načinom.
§ 25
Ako se u toku postupka za ispravljanje zemljišnih knjiga pokaže, da su sastavni delovi jednog zemljišnoknjižnog tela različno opterećeni, onda će se zemljišnoknjižno telo po službenoj dužnosti razdeliti na toliko zemljišnoknjižnih tela, koliko ima različnih opterećenja.
§ 26
Ako stranke svoja tvrđenja ili svoje zahteve ne mogu dokazati tako, da bi se sud o njihovoj osnovanosti mogao uveriti, ili ako bude protiv njih prigovora, onda će se iznaći poslednji faktički posed i rezultat ovoga istraživanja uzeti kao podloga svemu docnijem službenom radu.
§ 27
(1) Rezultati izviđaja i sve bitne izjave stranaka staviće se u zapisnik.
(2) Zapisnik će potpisati sudski organi i pouzdanici opštine.
(3) Osim toga svaka stranka mora potpisati svoje izjave; ako koja stranka uskrati svoj potpis, navešće se u zapisniku razlog, sa kojega je svoj potpis uskratila.
(4) Isprave, koje su stranke podnele, vratiće im se po pravilu čim budu upotrebljene.
(5) Zaključci, protiv kojih su dopušteni pravni lekovi (§ 65), moraju se sa razlozima dostaviti napismeno učesnicima.
4. Sastavljanje i ispravljanje posedovnih listova
§ 28
(1) Pošto budu svršeni izviđaji, koji se odnose na jednu katastarsku opštinu, sastaviće se posedovni listovi.
(2) Za svakog posednika kao i za svaku zajednicu saposednika osnovaće se jedan ili više posedovnih listova, u koje će se prema redu zemljišnoknjižnih tela upisati sva zemljišta, koja poseduje u katastarskoj opštini isti posednik ili ista zajednica saposednika, a isto tako i svi rezultati izviđaja, označenih u §§ 22 i 23, koji se rezultati odnose na ta zemljišta, ali izuzevši rezultate, koji se tiču identifikacije zemljišta (§ 22 br. 4). Ovi poslednji uvešće se u posebnu tabelu o upoređivanju parcela.
§ 29
(1) Posedovni listovi zajedno s ispravljenim spiskovima zemljišta, kopijama katastarskih planova, zapisnicima o izviđajima i tabelom o upoređivanju parcela izložiće se barem trideset dana na razgledanje u opštinskoj pisarnici ili na drugom kojem mestu, koje će odrediti voditelj izviđaja.
(2) Istovremeno voditelj izviđaja narediće kojega će se dana povesti dalji izviđaji u slučaju, ako su izneti prigovori protiv ispravnosti ili potpunosti posedovnih listova ili tabele o upoređivanju parcela.
(3) Ovaj dan kao i vreme i mesto izlaganja objaviće se proglasom, koji se ima uvrstiti u službeni list, određen za službene objave dotičnog suda, i obnarodovati na sudskoj tabli kao i u svima zainteresovanim i susednim opštinama.
§ 30
(1) Prigovori protiv ispravnosti ili potpunosti posedovnih listova ili tabela o upoređivanju parcela mogu se podneti usmeno ili pismeno sreskom sudu, a, na dan spomenut u § 29 stav 2, i voditelju izviđaja.
(2) Ako se ovi prigovori osnivaju na takvim činjenicama, za koje se pri pređašnjim izviđajima nije znalo, narediće se što je potrebno, da se stanje stvari razjasni.
(3) Ako se pokaže, da je prigovor osnovan, posedovni list ili tabela o upoređivanju parcela prema tome će se ispraviti ili dopuniti.
(4) Odluka doneta o prigovorima saopštiće se učesnicima.
5. Ispitivanje spisa i sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka
§ 31
(1) Pošto su rasprave, vođene usled prigovora protiv posedovnih listova i protiv tabele o upoređivanju parcela, zaključene, podneće se spisi pretsedniku okružnoga suda, u čijem se području nalazi katastarska opština, koja je bila predmet izviđaja, da ispita da li se pri izviđajima postupalo onako kako zakon propisuje.
(2) Ako budu opažene mane, pretsednik će izdati shodne naredbe u cilju da se one uklone, a ako bude potrebno, narediće nove izviđaje.
(3) Spisi, za koje se nađe da su u redu, ili ispravljeni spisi poslaće se sudu, koji je po propisima Zakona o uređenju redovnih sudova nadležan da vodi zemljišnu knjigu. Taj će sud sastavljati zemljišnoknjižne uloške.
§ 32
(1) Zemljišnoknjižni ulošci osnivaće se prema naređenjima ovoga zakona. U zemljišnoknjižne uloške preneće se sve, što sadrže posedovni listovi.
(2) Posedovni listovi, koji su sastavljeni u obliku zemljišnoknjižnih uložaka mogu se upotrebljavati kao zemljišnoknjižni ulošci, ako upisi odgovaraju zakonskim naređenjima o sadržini listova zemljišnoknjižnih uložaka.
§ 33
(1) U zemljišnoknjižne uloške onih zemljišta, koja su bila već upisana u kojoj zemljišnoj knjizi, preneće se iz nje zemljišnoknjižni upisi, koji se odnose na ova zemljišta, a koji prema svom predmetu odgovaraju naređenjima Zakona o zemljišnim knjigama, ukoliko ovi upisi nisu promenjeni s obzirom na rezultat izviđaja.
(2) Upisi, koji su postali bespredmetnim, dalje nepotpuni ili nerazumljivi upisi neće se preneti. Ovo vredi naročito i za upise koji su već izbrisani, osim ako su oni od značaja za postojanje, prvenstveni red, preglednost ili za razumljivost postojećih upisa. Dalje neće se preneti hipoteke za tražbine, u pogledu kojih su nastupili uslovi amortizacije (§ 128 Zakona o zemljišnim knjigama), ako obvezanik u roku, koji mu se odredi, a koji ne sme biti kraći od petnaest dana, podnese predlog da se ove tražbine ne prenesu.
(3) Hipoteke za tražbine kojih nominalni iznos ili upisani najviši iznos, bez obzira na možebitne sporedne pristojbine, ne prelazi sto dinara, a od uknjiženja kojih je već proteklo petnaest godina, preneće se samo po predlogu ovlašćenika ili onda, ako ih obvezanik izrečno priznaje. Ovaj predlog može podneti i podzaložni verovnik.
(4) Ako se u toku izviđaja ustanovi jedan od tereta spomenutih u § 22 br. 3, onda će se takav teret upisati posle tereta, koji se moraju preneti po službenoj dužnosti.
§ 34
(1) Ako su zemljišne knjige već osnovane, pa se više zemljišnoknjižnih tela ima spojiti u jedno zemljišnoknjižno telo, onda će se zemljišta ovih zemljišnoknjižnih tela preneti u onaj zemljišnoknjižni uložak, u kojem se nalazi glavni sastavni deo celokupnog dobra. Koji će se sastavni deo smatrati kao glavni, o tome u slučaju sumnje odlučuje izjava posednika. Takvo se spajanje može vršiti samo onda, ako zemljišnoknjižna tela koja se imaju spojiti, obuhvataju jedino takva zemljišta, koja leže u istoj katastarskoj opštini.
(2) Ni u kojem slučaju ne može se vršiti spajanje više zemljišnoknjižnih tela dotle, dok nije protekao rok, koji § 39 određuje za prijavljivanje opterećujućih prava.
(3) O svima zemljištima koja leže u jednoj katastarskoj opštini, a koja prema § 1 stav 2 nisu upisana u zemljišnu knjigu te katastarske opštine, sastaviće se spiskovi, koji se imaju priložiti zemljišnoj knjizi. U tim spiskovima navešće se u pogledu onih zemljišta, koja su upisana u kojoj javnoj knjizi, svi podaci, koji su potrebni, da bi se dotični ulošci mogli naći.
§ 35
(1) Čim rasprave u postupku, koji se ima provesti po naređenjima o ispravljanju zemljišnih knjiga (§§ 36 do 60), budu zaključene i čim budu, ako je to apelacioni sud naredio, stari tereti prema § 51 preneti u novi list, spojiće se zemljišnoknjižni ulošci svake katastarske opštine u glavnu knjigu, označiti tekućim brojevima, ukoliko to nije već učinjeno, i u primerenom broju sveski uvezati.
(2) Strane svake sveske označiće se tekućim brojevima, a starešina suda napisaće na prvom listu, koliko strana ima sveska, i uz to staviti svoj potpis i udariti službeni pečat.
III POSTUPAK ZA ISPRAVLJANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA
§ 36
(1) Čim osnutak (nacrt) novih zemljišnih knjiga, koji je sastavljen prema naređenjima ovog zakona i Zakona o zemljišnim knjigama, za celo područje jednog suda bude dovršen, odrediće apelacioni sud dan, od kojega će se sa ovim osnutkom postupati kao sa zemljišnom knjigom (dan otvaranja nove zemljišne knjige) i narediće u isto doba uvođenje postupka za ispravljanje zemljišne knjige.
(2) Ove naredbe mogu se izdati već onda, kad je osnutak dovršen makar samo za jedan deo sudskog područja ili za jednu katastarsku opštinu.
(3) Za ove naredbe nije potrebna odluka veća (§ 9 Građanskog parničnog postupnika).
§ 37
(1) Javne knjige, koje možda postoje, imaju se onoga dana, kojega bude nova zemljišna knjiga otvorena, zaključiti i staviti izvan upotrebe, ukoliko stupa nova zemljišna knjiga na njihovo mesto.
(2) Oni podnesci i zamolnice za upis u postojeće javne knjige, koji stignu sudu pre dana otvaranja nove zemljišne knjige, a o kojima toga dana još ne bude rešeno, moraju se u novim ulošcima olovkom vidljivim učiniti. O njima će se rešavati posle otvaranja nove zemljišne knjige pre svih drugih podnesaka i zamolnica za upis.
§ 38
(1) Uvođenje postupka za ispravljanje i dan, od kojega će se s osnutkom zemljišne knjige postupati kao sa novom zemljišnom knjigom, objaviće se proglasom (prvi proglas).
(2) U ovom će se proglasu označiti područje, za koje je osnutak zemljišne knjige sastavljen, time što će se pobrojati sudski srezovi ili katastarske opštine, dalje navešće se u njemu mesto, gde svako može novu zemljišnu knjigu razgledati, i dodaće se obaveštenje, da se od toga dana nova vlasnička, založna i druga knjižna prava na zemljištima, upisanim u zemljišnoj knjizi, mogu steći, ograničiti, preneti ili ukinuti jedino upisom u novu zemljišnu knjigu.
§ 39
(1) Proglas osim toga ima sadržavati poziv, da se podnesu prijave spomenute u § 40, dalje označiti sud, kojemu valja prijave podneti, i za njih odrediti rok, koji ne sme biti kraći od šest meseci niti duži od godine dana, i uz to još i navesti poslednji kalendarski dan toga roka. Jednovremeno naznačiće se, da je posledica propuštanja roka gubitak prava na ostvarivanje zahteva, koji se moraju prijaviti, prema trećim osobama, koje stiču knjižna prava u dobroj veri na osnovu upisa u novoj zemljišnoj knjizi, ukoliko ovi upisi nisu osporavani.
(2) Povraćaju u pređašnje stanje zbog propuštanja proglasnoga roka nema mesta; isto tako ovaj se rok ne može za pojedine stranke produžiti. Ova naređenja imaju se navesti u samom proglasu.
(3) Ako bi se prema okolnostima i svojstvima stranaka moglo očekivati, da interesovane osobe neće podneti blagovremeno svoje prijave, onda se ima nadležni sud starati o tome, da ove osobe budu upoznate sa posledicama propuštanja roka. U tom cilju sud će ih, ako treba, pozvati i uzeti njihove prijave na zapisnik.
§ 40
(1) Na podnošenje prijava imaju se proglasom pozvati:
a) sve osobe, koje na osnovu prava, stečenog pre dana otvaranja nove zemljišne knjige, traže kakvu promenu upisa koji su u njoj sadržani, a odnose se na vlasničke ili posedovne odnošaje, bez razlike da li se ima promena vršiti otpisom, pripisom ili prenosom, ispravljanjem oznake zemljišta ili spajanjem zemljišnoknjižnih tela ili drugim kojim načinom;
b) sve osobe, koje su još pre dana otvaranja zemljišne knjige na zemljištima, u njoj upisanima, ili na delovima istih stekle založna prava, služnosti ili druga prava, prikladna za knjižno upisivanje, ukoliko bi se ova prava imala upisati kao stari tereti, a u novu zemljišnu knjigu još nisu bila upisana prigodom osnivanja nove zemljišne knjige ili nisu bila upisana kako treba.
(2) Time, što se pravo, koje se ima prijaviti, vidi iz javne knjige, koja se neće više upotrebiti, ili iz kojeg sudskog rešenja, ili što je kod suda u toku molba, koja se odnosi na to pravo, ne menja se ni u čemu dužnost prijavljivanja. I to se mora izrečno objaviti u proglasu.
§ 41
(1) Svaka prijava kojeg od zahteva, označenih u § 40 stav 1 pod a), ima se odmah u zemljišnoj knjizi zabeležiti.
(2) Ako nije dokazano da o predmetu prijave teče parnica, odrediće se u isto doba po službenoj dužnosti rasprava o prijavi kako s onima, protiv kojih je ona upravljena, tako i s onima koji su sa drugog kojeg razloga prema sadržini zemljišne knjige u tome pravno zainteresovani.
§ 42
(1) Ako pri ovoj raspravi, za koju se imaju učiniti izviđaji i preslušanja radi razjašnjenja stvari, i to po potrebi na licu mesta, ne dođe među učesnicima do sporazuma, onda će se oni, koji traže promenu kojeg upisa, uputiti na parnicu i odrediće im se radi podnošenja tužbe primeren rok, koji se može samo sa važnih razloga produžiti.
(2) Ako se učesnici o promeni sporazumeju, onda će se promena u zemljišnoj knjizi izvršiti.
§ 43
Ako bude rok, u kojem se tužba mora podneti, propušten ili podneta tužba pravnosnažno odbačena, onda će se zabeležba prijave izbrisati po službenoj dužnosti ili po predlogu kojeg učesnika, a po preslušanju protivne stranke.
§ 44
(1) Upis, izvršen na osnovu sporazuma učesnika, dejstvuje kao i drugi zemljišnoknjižni upisi.
(2) Isti taj učinak imaju upisi, koji u vreme otvaranja nove zemljišne knjige već postoje, ako u proglasnom roku nije prijavljen kakav zahtev, koji je s ovim upisima u protivrečju, ili ako je rok za pobijanje upisa putem parnice propušten ili podignuta tužba pravnosnažno odbačena.
§ 45
(1) U prijavi ma kojeg od zahteva, označenih u § 40 stav 1 pod b), moraju se tačno navesti pravo i prvenstveni red, koji se za to pravo zahteva, kao i zemljišnoknjižni ulošci, u kojima se ima vršiti upis, uz oznaku, koju oni imaju u novoj zemljišnoj knjizi.
(2) Osim toga mora se u prijavi navesti, na čemu se osniva prijavljeno pravo a na čemu prvenstveni red, koji se za to pravo zahteva. Isprave koje o tome postoje, podneće se zajedno sa prijavom, ili se pak mora navesti, gde se ove isprave čuvaju.
§ 46
Opterećujuća prava, prijavljena prema naređenjima § 45, upisaće se u dotičnom ulošku pod natpisom "stari tereti", a uz to napomenuti prvenstveni red, koji se za njih zahteva.
§ 47
(1) Čim je protekao rok, koji je određen u prvom proglasu radi prijavljivanja opterećujućih prava, izdaće apelacioni sud drugi proglas. Za izdavanje toga proglasa nije potrebna odluka veća (§ 9 Građanskog parničnog postupnika).
(2) I u drugom proglasu ima se u smislu § 38 označiti područje, na koje se nova zemljišna knjiga proteže i za koje je upis tereta usled prvoga proglasa bio izvršen ili dopunjen, kao i pozvati sve one, koji se smatraju postojanjem kojeg upisa ili njegovim knjižnim prvenstvenim redom u svojim pravima povređenim, da podnesu svoj prigovor u roku, koji se određuje proglasom, jer će inače upisi dobiti učinak zemljišnoknjižnih upisa.
(3) Rok ne sme biti kraći od tri meseca niti duži od šest meseci. Poslednji kalendarski dan toga roka navešće se u proglasu.
(4) Naređenje § 39 stav 2 primenjivaće se i na ovaj proglas.
§ 48
(1) Svaki prigovor, koji je prijavljen protiv upisa opterećujućeg prava ili protiv njegovog prvenstvenog reda, odmah će se zabeležiti pri dotičnom pravu.
(2) Ako nije dokazano, da o predmetu prigovora teče parnica, povešće se u isto doba po službenoj dužnosti rasprava o prigovoru kako s onima, protiv kojih je prigovor upravljen, tako i s onima, koji su sa drugog kojeg razloga prema sadržini zemljišne knjige u tome pravno zainteresovani.
(3) Ako pri ovoj raspravi među učesnicima ne dođe do sporazuma, onda će sud između stranaka, kojih su zahtevi prema rezultatu rasprave međusobno u protivrečju, odrediti onu stranku, koja ima da podigne tužbu. Ovoj će se stranci za to odrediti rok, koji se ima računati od dana, kad sudska odluka, koja sadrži ovu naredbu, postane pravnosnažnom. Taj se rok može produžiti samo sa važnih razloga.
(4) Ako su se učesnici u pogledu promene sporazumeli, ove će se promene izvršiti u zemljišnoj knjizi.
§ 49
(1) Ako je stranka rok, koji joj je određen radi podignuća tužbe, propustila ili parnicu prema konačnoj odluci izgubila, onda se ima, ako je prigovor učinio njezin protivnik, upis izbrisati ili ispraviti prema tome, da li su postojanje ili prvenstveni red bili pobijani, i to prema prigovoru koji je usled propuštenog roka postao nepobitan, ili prema konačnoj odluci izrečenoj u parnici; ako je pak prigovor učinila sama stranka, izbrisaće se zabeležba prigovora.
(2) Ove naredbe izdaće se po službenoj dužnosti ili na molbu jednog od učesnika, pošto bude preslušana protivna stranka.
§ 50
(1) Upis izvršen na osnovu sporazuma učesnika, dejstvuje kao i drugi zemljišnoknjižni upisi.
(2) Isti taj učinak imaju upisi, koji u vreme otvaranja zemljišne knjige već postoje, kao i upisi, izvršeni usled prijava, ako protiv njih u proglasnom roku nije podnet prigovor ili ako je, u slučaju prigovora, ona stranka koja ga je podnela, bila upućena na parnicu pa je propustila rok, određen za podignuće tužbe, ili ako je ova stranka parnicu prema konačnoj odluci izgubila.
§ 51
(1) Apelacioni sud može, ukoliko to bude potrebno radi bolje preglednosti stanja zemljišne knjige, posle zaključenja rasprava, označenih u § 48, narediti, da se stari tereti u njihovom prvenstvenom redu prenesu na list, koji se nanovo otvara.
(2) List, koji je prvobitno služio upisivanju tereta, posle izvršenog prenosa neće se više za to upotrebljavati.
§ 52
Podzaložni verovnici ovlašćeni su preduzimati one korake, koji su potrebni radi ostvarivanja prava i prigovora, pripadajućih glavnom verovniku, i to u istom roku i onako kao i glavni verovnik.
§ 53
Ako se stranka u postupku, koji se vrši po §§ 42 i 48, uputi na parnicu, prosuđivaće se nadležnost za parnicu po opštim naređenjima o nadležnosti.
§ 54
(1) Proglasni rokovi, koje određuje apelacioni sud, ne mogu se pobijati nikakvim pravnim lekom.
(2) Naknadno produženje proglasnog roka, raspisanog na osnovu ovoga zakona, može, ako to zahtevaju opšti razlozi, dozvoliti Ministar pravde na predlog apelacionog suda. Ministra pravde pri tome ne vežu granice određene u §§ 39 i 47.
§ 55
Prijave ili prigovori, koji stignu posle proteka proglasnoga roka, određenog za njihovo podnašanje, odbaciće se po službenoj dužnosti.
§ 56
Ako koja prijava ili koji progovor u postupku za ispravljanje zemljišnih knjiga budu odbačeni, ovo će se zabeležiti u zemljišnoj knjizi. Naređenja §§ 141 i sledećih Zakona o zemljišnim knjigama primenjivaće se i ovde.
§ 57
Ako su prijava ili prigovor podneti zbog očigledne pogreške pri upisivanju u zemljišnoknjižni uložak, sud može bez daljeg postupka ispraviti upis zaključkom, koji se mora svima učesnicima dostaviti prema propisima Građanskog parničnog postupnika o dostavljanju tužbi.
§ 58
Ako zemljišnoknjižni izvadak ili koji prepis, službena potvrda ili saopštenje u pogledu zemljišta ili stvarnoga prava kojim je zemljište opterećeno, budu izdati u vreme, kad u pogledu toga zemljišta još nije zaključen postupak za ispravljanje zemljišne knjige, onda će se ova okolnost u zemljišnoknjižnom izvatku, prepisu, u službenoj potvrdi ili saopštenju vidljivom učiniti.
§ 59
(1) O zemljišnoknjižnim upisima (takođe brisanjima), koji se vrše u postupku za ispravljanje zemljišnih knjiga, stranka će se obaveštavati prema naređenjima §§ 133 i 134 Zakona o zemljišnim knjigama.
(2) Ako bi se desilo, da pri prvobitnom osnivanju zemljišnih knjiga koja stranka ne bi bila kako treba obaveštena o uknjižbi izvršenoj u postupku za ispravljanje, a stranka smatra da bi ona ovu uknjižbu mogla pobijati sa razloga nevaljanosti, onda trogodišnji rok koji određuje § 71 Zakona o zemljišnim knjigama za prestanak prava tužbe protiv trećih osoba, počinje tek protekom drugog proglasnog roka (§ 47).
§ 60
(1) Ako je u postupku za ispravljanje koja stranka prijavila stvarno pravo, pouzdavajući se u ispravnost tabele o upoređivanju parcela i drugih pomagala, a pri tome se omaškom desila zamena onoga zemljišta, koje je predmetom toga prava, sa drugim kojim zemljištem, i ako se izdejstvovanom upisu u drugom proglasnom roku prigovorilo, onda ovlašćenik može u daljem roku od tri meseca od svršetka drugog proglasnog roka svoje pravo ponovo prijaviti. Protiv takvih naknadnih prijava može se podneti prigovor u roku od tri meseca, koji počinje od svršetka pomenutog tromesečnog roka.
(2) Na rokove, označene u prvom stavu, kao i na prijave i prigovore, koji se imaju podneti u tim rokovima, shodno će se primenjivati propisi ovoga zakona.
(3) Ovi rokovi kao i posledice, skopčane sa propuštanjem tih rokova, objaviće se u proglasu predviđenom u § 47.
IV POSEBNA NAREĐENJA O PRVOM OSNIVANJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA NA PODRUČJIMA APELACIONIH SUDOVA U BEOGRADU I SKOPLJU I VELIKOG SUDA U PODGORICI
§ 61
Na područjima Apelacionih sudova u Beogradu i Skoplju i Velikog suda u Podgorici vredeće za prvo osnivanje zemljišnih knjiga propisi §§ 1 do 60 ovog zakona sa sledećim izmenama:
1) Ministarstvo pravde upravlja poslovima prvog osnivanja zemljišnih knjiga;
2) Ministar pravde postavlja za vršenje poslova oko osnivanja zemljišnih knjiga posebne poverenike iz reda sudija. Poverenici će se po pravilu postavljati za područje jednog sreza, ali se mogu po potrebi postaviti i samo za jedan deo područja sreza. Poverenici vršiće kao sudije pojedinci samostalno sve poslove koji su propisima §§ 15 do 35 stavljeni u dužnost sreskim sudovima i sudijama sreskih sudova;
3) u slučaju § 31 st. 1 podneće poverenik spise Ministarstvu pravde, ali umesto toga ovo može iz važnih razloga odrediti svog izaslanika da spise pregleda u sedištu poverenika;
4) zemljišnoknjižne uloške (§ 31 st. 3) sastavljaće poverenik za osnivanje zemljišnih knjiga, a predaće ih sastavljene sudu, koji je po propisima Zakona o uređenju redovnih sudova nadležan, da vodi zemljišnu knjigu;
5) u slučaju § 36 umesto apelacionog suda odrediće Ministarstvo pravde dan, od kojega će se sa osnutkom novih zemljišnih knjiga postupati kao sa zemljišnom knjigom (dan otvaranja zemljišne knjige) i narediće uvođenje postupka za ispravljanje zemljišnih knjiga;
6) proglase predviđene u §§ 38 stav 1 i 47 stav 1 izdavaće Ministarstvo pravde.
V OPŠTA NAREĐENJA
§ 62
(1) Zemljišne knjige osnivaće se po službenoj dužnosti svuda gde još ne postoje u trenutku kad ovaj zakon stupi na snagu.
(2) Onde, gde zemljišne knjige već postoje, one će se, ukoliko ne odgovaraju naređenjima ovoga zakona, saobraziti njegovim propisima; pri tome će se shodno primenjivati naređenja §§ 36 do 60 o postupku za ispravljanje zemljišnih knjiga. To vredi naročito i u pogledu naređenja § 3, ukoliko ono propisuje, da može jedno zemljišnoknjižno telo obuhvatiti samo zemljišta, koja se nalaze u jednoj istoj katastarskoj opštini. Bliža naređenja o saobražavanju zemljišnih knjiga novim propisima kao i rok u kojem se to ima provesti, propisaće Ministar pravde, koji je ovlašćen da postupak za ispravljanje za takve slučajeve prema potrebi učini jednostavnijim.
(3) Samo u toliko, ukoliko u pogledu jedne već postojeće zemljišne knjige ili njenih delova ima između knjižnih upisa ili katastarskih planova s jedne strane i faktičnog pravnog stanja s druge strane nesaglasnosti u takvom obimu, da se dotična zemljišna knjiga ili njezini delovi uopšte moraju smatrati nepouzdanim, osnovaće se zemljišna knjiga ili njezini delovi nanovo. O tome da li je potrebno da se koja zemljišna knjiga ili deo zemljišne knjige nanovo osnuje, rešava apelacioni sud odlukom, koju ima da odobri Ministar pravde.
(4) Ako se tek u postupku za ispravljanje zemljišnih knjiga, provedenom u smislu prve rečenice drugoga stava, pokaže, da bi trebalo zemljišnu knjigu nanovo osnovati, onda će se o tome izvestiti apelacioni sud, koji će odlučiti, da li se ima zemljišna knjiga nanovo osnovati, i podneti svoju odluku Ministru pravde na odobrenje.
Proglasi i objave
§ 63
(1) Proglasi i objave, koji se imaju izdati po §§ 38 i 47, objavljivaće se u službenom listu određenom za sudske objave, tri puta u primerenim razmacima i obnarodovati na uobičajeni način u opštinama gde se nalaze zemljišta, na koja će se odnositi službena delanja.
(2) Sud će se osim toga po mogućnosti i na drugi način starati o tome, da se stranke kako treba pouče o značenju i važnosti postupka, koji se vrši po ovom zakonu. U tom cilju sud će prema potrebi poznate mu interesente pozvati i uzimati njihove izjave na zapisnik i obratiti pažnju nadležnih starateljskih vlasti u cilju da čuvaju prava maloletnika ili skrbljenika.
(3) Strankama je slobodno, da pri sastavljanju svojih prijava i prigovora upotrebljavaju podatke identifikacije sadašnjih oznaka parcela sa pređašnjim oznakama zemljišta kao i tabelu o upoređivanju parcela (§ 28 stav 2).
Računanje rokova
§ 64
Kad se računaju rokovi predviđeni ovim zakonom, onda će se u njih uračunati i dani sudskog odmora, nedelje, praznici kao i dani, za koje se pismeno, što se ima podneti zemljišnoknjižnom sudu, nalazilo kod pošte.
Pobijanje zaključaka
§ 65
Pobijanje zaključaka označenih u §§ 19 st. 2, 24 i 26, kao i zaključaka u postupku za ispravljanje zemljišnih knjiga, upravlja se po načelima vanparničnog postupka. Za pobijanje drugih zaključaka, koji se donose posle otvaranja nove zemljišne knjige i koji se odnose na predmete uređene ovim zakonom, vrede naređenja §§ 136 i sledećih Zakona o zemljišnim knjigama.
Oslobođavanje od taksa
§ 66
(1) Službena dela, koja se vrše pri osnivanju, dopunjavanju i obnavljanju zemljišnih knjiga, oslobođena su plaćanja takse.
(2) Isto vredi i za sve zapisnike, otpravke, podneske i priloge, ukoliko služe samo provođenju postupka za ispravljanje i postupka za amortizaciju po § 33 stav 2, ako tražbina, bez obzira na sporedne pristojbine, ne prelazi iznos od hiljadu dinara. Od toga su izuzete rasprave, koje su zadržane za parnicu.
Dužnosti opština
§ 67
Opštine su dužne staviti na raspoloženje pisarničke prostorije potrebne za službene rasprave, održavati te prostorije u dobrom stanju i, ako bude potrebno, grejati ih i osvetljavati, staviti na raspoloženje prevozna sredstva za prenos arhive i kancelarijskog nameštaja, a uopšte, koliko je potrebno, pomagati pri službenom poslovanju.
Dopunjavanje zemljišne knjige
§ 68
(1) Ako se koja zemljišna knjiga ima dopuniti upisom zemljišta, koje još nije upisano ni u jednoj zemljišnoj knjizi, onda će se postupak za ispravljanje zemljišne knjige po službenoj dužnosti provesti po naređenjima ovoga zakona s tom razlikom, da se ima nanovo upisano zemljište u proglasima, koji će se izdati i za čije izdavanje nije potrebna odluka veća (§ 9 Građanskog parničnog postupnika), tačno označiti, i da se rok, koji se mora odrediti prema § 39 ovog zakona, može sniziti do tri meseca. Osim toga Ministar pravde može narediti, ukoliko se sme kod dopunjavanja zemljišnih knjiga upisivanjem zemljišta, koja još nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, odstupati od naređenja o postupku za osnivanje zemljišnih knjiga, koja se naređenja imaju i u ovim slučajevima shodno primenjivati.
(2) Ako je zemljište, nanovo upisano u zemljišnoj knjizi, bilo koje javno dobro, i ako proizlazi iz okolnosti, sudu poznatih ili verovatnim učinjenih, da trećim osobama u pogledu ovoga zemljišta ne pripadaju nikakva prava, koja se mogu upisati u zemljišnu knjigu, onda može apelacioni sud zaključiti, da se postupak za ispravljanje neće vršiti. Ovim zaključkom apelacioni sud odrediće i dan, od kojega će dejstvovati izvršena dopuna kao zemljišnoknjižni upis.
Obnavljanje zemljišne knjige
§ 69
Ako se koja zemljišna knjiga ili koji njezin deo ima obnoviti sa razloga, što su zemljišna knjiga ili njezin deo uništeni ili su se izgubili ili su postali neupotrebljivima, onda će se postupak za ispravljanje zemljišne knjige, predviđen ovim zakonom, po službenoj dužnosti povesti, ukoliko to bude potrebno prema sadržaju zemljišne knjige, koji valja obnoviti. Pri tome se može proglasni rok, koji se mora odrediti prema § 39 ovoga zakona, sniziti do tri meseca.
Rudničke knjige
§ 70
Naređenja ovoga zakona o ispravljanju zemljišnih knjiga shodno će se primenjivati i na rudničke knjige, pazeći na propise Rudničkog zakona.
VI PRELAZNA NAREĐENJA
Zemljišne knjige za zemljišta u gradovima
§ 71
(1) U onim pravnim područjima, u kojima zemljišne knjige za zemljišta u gradu odnosno u gradu i njegovoj okolini vode okružni sudovi, prelaze dotični poslovi na sreske sudove, kojima je sedište u sedištu dotičnih okružnih sudova, i to onoga dana, kada zadobije ovaj zakon obaveznu snagu. U tom cilju moraju se zemljišne knjige, zbirke isprava i spisi, koji se odnose na spomenuta zemljišta, označenoga dana predati nadležnom sreskom sudu, koji će od toga dana rešavati o svima dotičnim zeljišnoknjižnim stvarima. O zemljišnoknjižnim stvarima, koje su ovoga dana već u toku kod okružnoga suda, rešavaće okružni sud.
(2) U slučaju kad bi koji uložak obuhvatao zemljišta koja ne leže u istoj katastarskoj opštini, saobražavanje naređenju § 3 vršiće se i ovde po propisu § 62 stav 2.
Vlastelinske knjige (knjige za plemićka dobra, deželne deske)
§ 72
(1) U onim pravnim područjima, gde postoje posebne zemljišne knjige za veleposede odnosno za plemićka dobra, dotična zemljišnoknjižna tela preneće se iz tih knjiga po službenoj dužnosti u opšte zemljišne knjige katastarskih opština u kojima se nalaze dotična zemljišta. Ako se zemljišnoknjižna tela takvih dobara protežu na više sudskih srezova, onda će se za svaki sudski srez otvoriti posebni ulošci. Ministar pravde izdaće bliža naređenja o postupku i o roku u kojem se ima sprovesti prenos u područjima pojedinih okružnih sudova.
(2) Od dana stupanja na snagu ovoga zakona u označenim knjigama ne mogu se više otvoriti novi ulošci, niti pripisati koja zemljišta već postojećim ulošcima ovih knjiga.
(3) Dok spomenuta zemljišnoknjižna tela još nisu preneta u opšte zemljišne knjige sreskih sudova, nadležnih po stavu 1, važiće u pogledu njih dosadašnji propisi.
Postojeće ustanove za evidenciju nepokretnina i prava na njima
§ 73
Javne ustanove, koje postoje u pojedinim pravnim područjima za evidenciju nepokretnina i prava na njima (tapije, intabulacione knjige, hipotekarne knjige i slično) u postupku za osnivanje zemljišnih knjiga neće se smatrati kao zemljišne knjige. Stoga se u ovim pravnim područjima sav postupak za osnivanje mora vršiti onako, kako je to predviđeno ovim zakonom u pogledu zemljišta, koja još nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi. Ali spomenute ustanove mogu ipak služiti sudu jednako kao i druga pomagala, ukoliko ih sud smatra upotrebljivima i verodostojnima (§ 17 stav 2).
Fizički delovi zgrada
§ 74
(1) Naređenje § 4 stav 3 ne dira u pravne odnošaje, koji se osnivaju na fizičkim deobama zgrada, ustanovljenima pre stupanja na snagu ovoga zakona. Takvi odnošaji, ukoliko fizičke deobe u pojedinim pravnim područjima nisu već ranije bile zabranjene, mogu biti predmetom upisa u zemljišne knjige kao i daljih zemljišnoknjižnih prenosa. Sa dotičnim fizičkim delovima zgrada može se sve dotle, dok ovi delovi ne budu spojeni, postupati kao s odvojenim zemljišnoknjižnim telima i otvoriti za svaki deo poseban zemljišnoknjižni uložak. Ali nije dopušteno, da se delovi, koji su na ovaj način postali, još dalje dele. Kad se za pojedine delove zgrade ne otvore posebni zemljišnoknjižni ulošci, mogu se za njih otvoriti odvojeni vlasnički i teretni listovi, ako bi time pregled bio olakšan.
(2) Čim se delovi, označeni u prvom stavu, spoje u osobi jednog ovlašćenika, ne može se više vršiti ni deoba ni odvojeno opterećenje.
Drveta kao samostalni imovinski objekti
§ 75
(1) Pravni odnošaji, koji su pre stupanja na snagu ovoga zakona ustanovljeni u pogledu drveta na takav način, da se ova imaju smatrati kao samostalni imovinski objekti, odvojeni od zemlje, vidljivim će se učiniti na popisnom listu onoga zemljišta, na kojem se drveta nalaze. Vlasnici takvih drveta mogu i u buduće slobodno s njima raspolagati, a u slučaju, ako pravni odnošaj u pogledu njih obuhvata i pravo umesto uginulih ili uklonjenih saditi nova drveta, mogu oni i ovo pravo slobodno vršiti.
(2) Naprotiv, posle stupanja na snagu ovoga zakona odnošaji, spomenuti u stavu 1, ne mogu se više ustanoviti.
§ 76
(1) Ako je u zemljišnoj knjizi pri kojem zemljištu vidljivim učinjeno, da se na njemu nalaze drveta, koja sačinjavaju samostalne imovinske objekte, onda zemljišnoknjižni upisi, koji se odnose na takvo zemljište, nemaju pravnog učinka u pogledu onih drveta, za koja se može dokazati, da se s njima pre osnivanja zemljišne knjige pravno nije postupalo kao sa pripatkom zemljišta, a isto tako nemaju pravnog učinka u pogledu onih drveta, koja su u smislu § 75 stav 1 bila nanovo posađena.
(2) Takva drveta smatraće se kao nepokretne stvari; način sticanja vlasništva na njima jeste predaja, a način sticanja založnog prava založni popis.
(3) Obaveza vlasnika zemljišta, prema kojoj mora dopuštati upotrebljavanje zemljišta unaokolo takvih drveta u svrhu negovanja i uživanja, nije predmetom upisivanja u zemljišnu knjigu.
§ 77
Zemljišnoknjižni upis, koji je napomenut u § 76 stav 1, izbrisaće se, čim se prema rezultatu postupka, uređenog u sledećim paragrafima, mora smatrati, da na dotičnom zemljištu drveta kao samostalni imovinski objekti više ne postoje, niti se mogu prema § 75 stav 1 nanovo zasaditi.
§ 78
(1) Molba za brisanje, koja ima da sadrži ispravnu oznaku zemljišta, vidljivom će se učiniti zabeležbom u zemljišnoj knjizi.
(2) U isto doba mora sud o podnošenju molbe obavestiti proglasom sve osobe, kojima pripadaju vlasnička ili druga stvarna prava u pogledu drveta kao samostalnih predmeta na dotičnom zemljištu ili koje imaju pravo da sade na ovom zemljištu nova drveta umesto uginulih ili uklonjenih drveta. Pri tome će se ove osobe pozvati, da prijave svoja prava sudu u roku, koji ne sme biti kraći od tri meseca, i obavestiti ih, da će se narediti zamoljeno brisanje, ako ne bude prijava.
(3) Proglas će se pribiti na sudskoj tabli i na službenoj tabli opštine, u kojoj leži dotično zemljište, kao i na službenim tablama svih susednih opština, a pored toga obnarodovati onako, kako je u dotičnom mestu uobičajeno.
§ 79
Ako u određenom roku ne bude podneta nikakva prijava, sud će narediti brisanje napomenutoga zemljišnoknjižnog upisa kao i brisanje zabeležbe molbe za brisanje.
§ 80
(1) Ako naprotiv budu prijave podnete, sud će o njima obavestiti vlasnika zemljišta sa dodatkom, da podnete prijave sprečavaju zamoljeno brisanje i da je vlasniku zemljišta slobodno preduzeti shodne mere u cilju, da dobije presudu kojom se proglašava, da prijavljena prava ne postoje ili kojom se ona ukidaju. O preduzimanju tih koraka ima se podneti dokaz u roku od tri meseca posle dostave ovog obaveštenja.
(2) Ako vlasnik zemljišta podnese dokaz o tome, da su njegove mere bile uspešne, onda će sud, pošto je podneta ponovna molba, narediti brisanje beleške, pomenute u § 76 stav 1, kao i zabeležbe molbe za brisanje (§ 78 stav 1).
(3) Ako naprotiv vlasnik zemljišta ne podnese dokaz da je preduzeo potrebne mere ili ne produžuje otpočetu parnicu ili ako njegove mere nemaju uspeha, onda će sud po molbi jedne stranke ili više stranaka, koje su podnele prijave prema naređenjima § 78, ili po službenoj dužnosti narediti, da se izbriše zabeležba molbe za brisanje. Ako se docnije podnese molba za brisanje beleške pomenute u § 76 stav 1, ponovo će se provesti postupak po §§ 78 i sledećima.
§ 81
Troškove postupka po naređenjima §§ 75 do 80 snosiće vlasnik zemljišta, ukoliko nisu prouzrokovani neopravdanim postupanjem druge koje stranke.
Čivčijski i težački odnošaji
§ 82
Ukoliko bi u pojedinim pravnim područjima u vreme stupanja na snagu ovoga zakona još po pravu postojali čivčijski ili težački odnošaji, upisaće se u teretni list i prava, koja bi pripadala čivčiji ili težaku iz tih odnošaja na osnovu posebnih uredaba ili posebnih ugovora. U takvim se slučajevima izviđaji (§§ 22 i sledeći) moraju proširiti i na ova prava.
Nedopustivost pripisivanja zemljišta iz druge katastarske opštine
§ 83
Od dana kad ovaj zakon stupi na snagu, zemljišnoknjižnom ulošku ne mogu se više pripisati zemljišta, koja se nalaze u drugoj kojoj katastarskoj opštini.
Upis prava i činjenica iz isprava položenih u sudu
§ 84
Prava i činjenice, što proizlaze iz isprava položenih u sudu u smislu § 432 Građanskog zakonika koji vredi na područjima Viših zemaljskih sudova u Ljubljani i Splitu, u cilju sticanja stvarnih prava na neuknjiženim zemljištima, upisaće se u smislu § 33 u zemljišnoknjižne uloške po službenoj dužnosti, ukoliko oni odgovaraju stanju zemljišne knjige, koje je bilo merodavno u vreme, kad su isprave bile položene. Ali ako su ova prava i činjenice međutim prema rezultatu izviđaja promenjeni, oni će se upisati s obzirom na rezultat izviđaja. Ipak ovom upisu nema mesta, ako u pogledu osoba na koje se odnosi upis, postoji kakvo osobno ograničenje, koje ranije nije bilo poznato, a koje sprečava takav upis. Pri tome neće se vršiti dalje ispitivanje u smislu § 104 stav 1, br. 2 i 4 Zakona o zemljišnim knjigama. Za prvenstveni red odlučan je trenutak, kad je predlog na polaganje isprava stigao sudu.
Primenjivanje dosadašnjih propisa
§ 85
(1) Ako je u pravnim područjima, u kojima već postoje zemljišne knjige, na dan kad ovaj zakon dobija obaveznu snagu, koja zemljišna knjiga već otvorena, ali još nije dovršen postupak za ispravljanje zemljišne knjige, onda će se na dalji postupak za ispravljanje primenjivati zakonski propisi, koji su o tome u tim pravnim područjima do sada važili.
(2) Gde je na dan stupanja na snagu ovoga zakona opšte novo osnivanje zemljišnih knjiga još u toku, dovršavaće se ono po propisima koji su do sada važili. Ali ukoliko na dan stupanja na snagu ovoga zakona osnutci zemljišnoknjižnih uložaka još ne budu sastavljeni, primenjivaće se naređenja §§ 3 do 10, a, ukoliko zemljišna knjiga još ne bude otvorena, naređenja §§ 36 do 60. U pogledu katastarskih opština, u kojima je zemljišna knjiga već otvorena i postupak za ispravljanje zemljišnih knjiga već zaključen, primenjivaće se u buduće samo propisi ovoga zakona.
Upućivanje drugih zakona na naređenja obuhvaćena ovim zakonom
§ 86
Gde drugi zakoni upućuju na propise o osnivanju i unutrašnjem uređenju zemljišnih knjiga ili na propise o postupku za njihovo ispravljanje, stupaju odgovarajuća naređenja ovoga zakona umesto propisa, zakona i uredaba, koji su do sada važili u pojedinim pravnim područjima.
VII ZAVRŠNA NAREĐENJA
§ 87
(1) Ovaj zakon stupa u život kad se obnaroduje u "Službenim novinama", a obaveznu snagu dobija u onim pravnim područjima, u kojima još nema zemljišnih knjiga, po proteku petnaest dana od dana njegovog obnarodovanja, a u ostalim pravnim područjima po proteku šest meseci posle obnarodovanja.
(2) Od dana stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti svi pravni propisi, koji uređuju predmete ovoga zakona, a koji su njemu protivni.
(3) U onim pravnim područjima u kojima je po dosadašnjim propisima bilo dopušteno, da jedan zemljišnoknjižni uložak obuhvati više zemljišnoknjižnih tela, u postojećim ulošcima neće se u tom pogledu vršiti saobražavanje prema propisu § 3. U takvom već postojećem ulošku vršiće se upisi u popisnom listu za svako zemljišnoknjižno telo odvojeno, ali na vlasničkom i teretnom listu za sva zemljišnoknjižna tela po tekućem redu. Svako od tih zemljišnoknjižnih tela mora se u popisnom listu označiti tekućim brojevima, a ova oznaka napomenuće se kod svih upisa u vlasničkom i teretnom listu, koji se odnose na dotično zemljišnoknjižno telo, a to i slovima. Ako jedno od zemljišnoknjižnih tela, koja su obuhvaćena u jednom istom ulošku, bude prenešeno u drugi koji uložak, onda biva taj prenos sa svima upisima, koji se odnose na to zemljišnoknjižno telo.
(4) U onim pravnim područjima, u kojima se mera površine po dosadašnjim propisima nije upisivala, ovo se upisivanje u postojećim ulošcima neće vršiti.
(5) Na pravnom području sadašnjeg Vrhovnog suda u Sarajevu ostaju na snazi propisi §§ 1 do 11 i 24 Gruntovničkog zakona za Bosnu i Hercegovinu od 13 septembra 1884. Dok na tom području postoje nepokretnine različite pravne prirode (mulk i mirije), može izuzetno od § 3 jedan uložak obuhvatati dva zemljišnoknjižna tela zasebno za svaku od ovih vrsti zemljišta. Propisi § 24 spomenutog Gruntovničkog zakona shodno će se primenjivati u pogledu upisivanja zemljišta vakufskog svojstva i na drugim pravnim područjima gde postoje takvi pravni odnosi. Propisi §§ 75 do 81 shodno će se primenjivati i u slučajevima spomenutim u § 6 Gruntovničkog zakona za Bosnu i Hercegovinu.
§ 88
(1) Za izvršenje prvog osnivanja zemljišnih knjiga po ovom zakonu na područjima Apelacionih sudova u Beogradu i Skoplju i Velikog suda u Podgorici ustanovljuje se pri Ministarstvu pravde u Odeljenju Zakonodavnom i za Uvođenje zakona poseban otsek s ovim osobljem:
jedan šef otseka za zemljišne knjige sa sudijskom kvalifikacijom, a sa položajem i prinadležnostima načelnika Ministarstva pravde;
šest poverenika za osnivanje zemljišnih knjiga iz reda sudija, sa položajem i prinadležnostima sudija najviše do 4 grupe I kategorije;
šest pomoćnika pomenutim poverenicima iz reda sudija, sa položajem i prinadležnostima sudija najviše do 5 grupe I kategorije, ili iz reda sudijskih pomoćnika sa sudijskim ispitom, a sa položajem i prinadležnostima sudijskih pomoćnika do 7 grupe I kategorije;
sedam zemljišnoknjižnih činovnika (gruntovničara), sa položajem i prinadležnostima činovnika najviše do 2 grupe II kategorije ili do 1 grupe III kategorije;
osam arhivskih činovnika sa položajem i prinadležnostima činovnika najviše do 1 grupe III kategorije;
trideset dnevničara - zvaničnika;
sedam dnevničara - služitelja.
(2) Šef otseka za zemljišne knjige postavlja se Ukazom i mora pored sudijske kvalifikacije ispunjavati i ostale uslove za položaj Načelnika Ministarstva pravde. Ostalo osoblje određuje Ministar pravde svojim rešenjem i to: za vršenje dužnosti poverenika i njihovih pomoćnika sudije odnosno sudijske pomoćnike, a za poslove ostalog osoblja iz prvog stava, činovnike iz resora Ministarstva pravde odgovarajućeg položaja. Ovo važi i za zvaničnike. Dnevničare postavlja Ministar pravde prema Uredbi o kontraktualnim činovnicima i dnevničarima.
(3) Plate i sve ostale prinadležnosti osoblja navedenog u prvom i drugom stavu, kao i svi materijalni rashodi potrebni za izvršenje ovoga zakona oko prvog osnivanja zemljišnih knjiga na područjima Apelacionih sudova u Beogradu i Skoplju i Velikog suda u Podgorici u budžetskoj godini 1930/31 padaju na teret partije 77 budžeta za godinu 1930/31, a u buduće imaju se unositi u budžet i pokazati posebice u zasebnoj glavi budžeta Ministarstva pravde.
(4) Ovlašćuje se Ministar pravde, da može na mesta osoblja, upućenoga na rad u smislu drugoga stava, postavljati osoblje istoga zvanja i položaja i plaćati ga iz onih partija i pozicija, iz kojih je upućeno osoblje do tada bilo plaćano.
(5) Ministar pravde određuje u pojedine srezove po jednog poverenika, da vrši poslove prvog osnivanja zemljišnih knjiga, a dodeljuje mu potreban broj pomoćnika, zemljišnoknjižnih činovnika (gruntovničara), arhivskih činovnika i dnevničara.
(6) Ovlašćuje se Ministar pravde, da službenicima, upotrebljenima na rad po ovom zakonu oko prvog osnivanja zemljišnih knjiga na područjima Apelacionih sudova u Beogradu i Skoplju i Velikog suda u Podgorici, odredi na ime putnih troškova i dnevnica naknadu u mesečnim paušalnim sumama, čiju će veličinu u sporazumu sa Ministrom finansija odmeriti s obzirom na prilike mesta.
§ 89
Ministar pravde ovlašćuje se, da u sporazumu sa Ministrom finansija i Ministrom poljoprivrede propiše sve uredbe, pravilnike i uputstva, potrebne za izvršenje ovoga zakona.