PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA RUKOVANJE I SKLADIŠTENJE ĐUBRIVA U ČVRSTOM STANJU KOJA SADRŽE AMONIJUM-NITRAT ("Sl. list SFRJ", br. 55/91)

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum-nitrat (u nastavku teksta: đubriva).

Odredbe ovog pravilnika se ne odnose na đubriva koja sadrže manje od 10% (m/m) amonijum-nitrata niti na uskladištena đubriva grupe A do 0,5 t, grupe B do 5 t i grupe C do 50 t iz člana 3. ovog pravilnika.

Član 2

Navedeni izrazi, u skladu s ovim pravilnikom, imaju sledeća značenja:

1) oksidirajuće materije su materije koje potpomažu gorenje ili tinjanje i ako nedostaje vazduh;

2) silos je skladište kružnog ili višeugaonog horizontalnog preseka koje služi za čuvanje praškastih ili zrnastih materija;

3) složena đubriva su đubriva koja imaju deklarisan sadržaj najmanje dva hranljiva elementa (azot, fosfor i kalijum), a dobijaju se hemijskom reakcijom ili mešanjem ili na oba načina;

4) smeša amonijum-nitrata je homogena smeša granulisanog ili priliranog amonijum-nitrata i fino mlevenih neaktivnih, stabilizirajućih materija;

5) neaktivne, stabilizirajuće materije su mleveni krečnjak, dolomit, kalcijum-karbonat, magnezijum-sulfat, kalcijum-sulfat, kiezerit i ostale inertne materije koje ne povećavaju osetljivost na toplotu i sklonost prema detonaciji;

6) ukupne gorive materije čini ukupna količina gorivih materija u đubrivima, pri čemu se količina gorive materije u organskim jedinjenjima preračunava na sadržaj ugljenika;

7) đubriva su granulisana ili prilirana čvrsta đubriva koja sadrže amonijum-nitrat, amonijum-jone (NH4+) ili nitratne jone (NO3-);

8) termičko samopodržavajuće raspadanje, tj. samoraspadanje je raspadanje inicirano zagrevanjem ograničene površine, koje se širi kroz celokupnu masu i nakon uklanjanja izvora toplote;

9) nesegregirajuće đubrivo je đubrivo kod koga se sastavni delovi smeše u toku rukovanja ne razdvajaju toliko da đubrivo više ne odgovara klasifikaciji.

Član 3

Đubriva se dele na grupe A, B i C i odgovarajuće podgrupe date u tabeli 1.

U grupu A iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja su oksidirajuće materije.

Tabela 1 - Podela đubriva

Grupa	Podgrupa	Sadržaj amonijum-nitrata % (m/m)	Ostali sastavni delovi % (m/m)	Ukupne gorive materije (UGM) i druge karakteristične vrednosti, % (m/m)	Karakteristične vrste đubriva
1	2	3	4	5	6
A	A1	≥ 90	neaktivne materije ≤ 10	UGM ≤ 0,2	Đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≥ 31,5 % (m/m) azota
	A2	> 80 i < 90	krečnjak, dolomit, kalcijum-karbonat < 20	UGM ≤ 0,4	Đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže > 28 % (m/m) i < 31,5 % (m/m) azota
	A3	> 45 i ≤ 70	amonijum-sulfat	UGM ≤ 0,4	Razne smeše amonijum-nitrata i amonijum-sulfata u datim granicama
	A4	> 70 i < 90	fosfati, soli kalijuma i neaktivne materije	UGM ≤ 0,4	Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata: NP, NK i NKP sa > 24 % (m/m) i < 31,5 % (m/m) azota
B	B1	≤ 70	fosfati, soli kalijuma, neaktivne materije i druge amonijumove soli u NK ili NPK đubrivima	UGM ≤ 0,4 ako je sadržaj amonijum-nitrata > 45, ukupan udeo amonijumovih soli ne sme biti > 70	Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≤ 24,5 % (m/m) azota, npr. ≤ 18-18-18, 18-9-9 i dr.
	B2	≤ 45	drugi nitrati ≤ 10	nema ograničenja za UGM višak nitrata u odnosu na amonijumove soli preračunava se na KNO3	Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≤ 15,75 % (m/m) azota, npr. 15-15-15, 11-11-16 i dr.
C	C1	≤ 80	krečnjak, dolomit i kalcijum-karbonat ≥ 20	UGM ≤ 0,4 krečnjak, dolomit i kalcijum karbonat čistoće ≥ 90	Đubriva vrste KAN-a sa najviše 28 % (m/m) azota
	C2	≤ 45	amonijum-sulfat	UGM ≤ 0,4	Smeše amonijum-nitrata i amonijum-sulfata koje sadrže ≤ 15,75 % (m/m) azota iz amonijum-nitrata
	C3				Đubriva grupe B koja ne pokazuju svojstvo samoraspadanja

U grupu B iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja su oksidirajuće materije i pokazuju svojstvo samoraspadanja.

U grupu C iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja se ne smatraju oksidirajućim materijama i ne pokazuju svojstvo samoraspadanja.

Đubriva koja sadrže više od 28% (m/m) azota moraju da ispune i sledeće zahteve:

1) poroznost (zadržavanje ulja) đubriva nakon dva termička ciklusa u temperaturnom intervalu od 25 °C do 50 °C ne sme da bude veća od 4% (m/m);

2) pH rastvora 10 g đubriva u 100 ml vode mora biti najmanje 4,5 pH jedinica;

3) sadržaj hlora ne sme biti veći od 0,02 % (m/m);

4) sadržaj čestica (granule ili prile) koje prolaze kroz sito veličine otvora 1 mm ne sme biti veći od 5% (m/m), a kroz sito veličine otvora 0,5 mm ne sme biti veći od 3% (m/m);

5) teški metali se ne smeju namerno dodavati, a sadržaj bakra ne sme biti veći od 0,001% (m/m).

Đubriva iz stava 5. ovog člana mogu se dodatno proveriti ispitivanjem otpornosti prema detonaciji. Otpornost prema detonaciji ispituje se na reprezentativnom uzorku đubriva koji se prethodno pet puta podvrgava termičkom ciklusu u temperaturnom intervalu od 25 °C i 50 °C. Rade se dva ispitivanja. Otpornost prema detonaciji je zadovoljavajuća ako se u oba ispitivanja jedan ili više olovnih cilindara slomi za manje od 5%.

Član 4

Đubriva se skladište i njima se rukuje u prostorijama koje moraju biti čiste i suve, sa prirodnom ventilacijom i zaštićene od požara i u kojima đubrivo ne sme doći u dodir sa atmosferilijama, toplotom i materijama sa kojima može burno reagovati.

Član 5

Ako količina uskladištenog đubriva iznosi preko 50 t, tehnički podaci za izbor lokacije i izgradnju skladišta za đubriva grupe A i B iz člana 3. ovog pravilnika su:

1) situacioni plan terena na kome se gradi ili rekonstruiše skladište ili silos;

2) tehnički opis terena prikazanog na situacionom planu;

3) tehnički opis skladišta ili silosa sa opisom načina skladištenja i rukovanja đubrivom;

4) popis đubriva koja se skladište;

5) plan saobraćajnog obezbeđenja i plan zaštite od požara.

Najveća dozvoljena količina uskladištenog đubriva grupe A iznosi 5 000 t kod proizvođača đubriva, a 10 000 t u ostalim skladištima, ako je udaljenost skladišta od drugih pogona ili ostalih objekata manja od 500 m.

Pomoćni objekti za rad skladišta ne smatraju se ostalim objektima.

Član 6

Skladište za đubriva se gradi prizemno, bez podruma i tavana, od negorivog materijala.

Skladište ne sme imati udubljenja i otvore u kojima bi se đubrivo moglo zadržavati.

Čelične, betonske i aluminijumske konstrukcije za izradu skladišta moraju biti zaštićene od korozije.

Za izgradnju konstrukcija skladišta ne smeju se upotrebljavati pocinkovani čelik, bakar, olovo ili cink.

Elementi građevinskih konstrukcija u skladištu koji su u stalnom kontaktu sa đubrivom ne smeju biti od drveta. Izuzetno, drvo se može upotrebiti za izradu krovne konstrukcije skladišta pod uslovom da je zaštićeno od upijanja amonijum-nitrata odgovarajućom zaštitnom prevlakom (npr: natrijum-silikat, polivinil-hlorid ili epoksi-premazi i sl.).

Član 7

Pod skladišta mora biti suv, tvrd, negoriv i gladak tako da se može lako čistiti.

Pod skladišta može biti izrađen od asfalta s mnogo punila (kamenog agregata, koji ne sme biti na bazi karbonata).

Pod skladišta ne sme imati rupe ili drenažne otvore u koje bi se u slučaju požara moglo izliti istopljeno đubrivo.

Član 8

Skladište se greje grejnim telima s toplom vodom.

Instalacija za grejanje u skladištu mora biti tako postavljena da đubrivo ne dolazi u dodir s njom.

Član 9

Maksimalno dozvoljena temperatura đubriva grupe A u skladištu je 50 °C (323 K), a za ostale grupe đubriva 70 °C (343 K).

Član 10

Električna instalacija u skladištu đubriva mora biti izvedena na način propisan za električne instalacije u vlažnim i sličnim prostorijama i ne sme doći u dodir s đubrivom.

U skladištu za đubriva grupe A i B ne smeju biti smešteni glavna sklopka, razvodni električni uređaji i transformatori, a svetlosni izvori moraju biti bez užarenog vlakna, u kućištu od negorivog materijala i zaštićeni zaštitnim staklom i zaštitnom mrežom.

U skladištu iz stava 2. ovog člana dozvoljena je upotreba prenosnih baterijskih i električnih svetiljki s kablom ako je svetlosni izvor zaštićen staklenim oklopom i zaštitnom mrežom s izolovanim provodnicima sa zajedničkim opletom.

Član 11

Đubriva se mogu skladištiti u silosima zaštićenim od korozije i u silosima od plastičnih materijala. Po pravilu, đubriva grupe A i B se pune u silose pneumatski.

Silos mora biti tako napravljen da se izbegne prodor atmosferilija i zagađivanje drugim materijama.

U jednom silosu može se skladištiti najviše 100 t đubriva.

Član 12

Silos se postavlja na betonski temelj i mora imati odgovarajuće prilazne puteve, sa čvrstom podlogom.

Silos mora biti ograđen tako da se onemogući pristup neovlašćenim licima.

Silos se podiže na rastojanju od zapaljivih i kontaminirajućih materija, koje obezbeđuje da ne dođe do požara i eksplozije.

Član 13

Silos mora imati odgovarajući ventil za sprečavanje stvaranja vakuuma pri pražnjenju silosa ili cev za odušak kroz koju ne mogu prodreti atmosferilije i druge materije.

Član 14

U jednom silosu skladišti se samo jedna vrsta đubriva.

Pri svakoj promeni punjenja silos se mora detaljno očistiti.

Član 15

Transportne trake moraju imati automatsko isključivanje pogona u slučaju preopterećenja. Šuplje osovine i valjci kod transportne opreme moraju biti izvedeni tako da u njih ne može ući đubrivo.

Delovi opreme i uređaja koji dolaze u dodir s đubrivom ne smeju biti od bakra, legura bakra, olova i cinka.

Elektromotori moraju biti stabilni i zaštićeni od preopterećenja.

Pokretni delovi transportne opreme i uređaja redovno se čiste i održavaju u ispravnom stanju.

Član 16

Ulja i masti na svim uređajima menjaju se izvan skladišta ili u praznom i čistom skladištu ili silosu. Zamašćeni delovi uređaja moraju se dobro očistiti.

Đubrivo ne sme da dođe u dodir sa uljima i mastima.

Ao dođe do razlivanja ulja, rad se mora odmah obustaviti i ulje očistiti.

Član 17

Radovi u vezi sa održavanjem skladišta pri kojima se razvija plamen ili toplota (zavarivanje, rezanje, brušenje, lemljenje i dr.) izvode se u praznom i čistom skladištu i kada su oprema i uređaji u njemu očišćeni. Izuzetno, ti radovi se mogu obavljati i kada je đubrivo u skladištu, pod uslovom da se preduzmu sigurnosne i protivpožarne mere neophodne pri izvođenju takvih radova.

Mesto na kome su izvođeni radovi iz stava 1. ovog člana mora biti pod stručnom kontrolom još 10 h nakon završetka tih radova.

Metalne posude, cevi, kućišta i drugi uređaji u skladištu moraju se detaljno očistiti pre popravke pri kojoj se razvija plamen ili toplota.

Član 18

Uređaji koji dolaze u dodir s đubrivom moraju biti čisti. Za čišćenje tih uređaja ne sme se upotrebljavati materijal organskog porekla (npr. piljevina i sl.).

Član 19

Na ulazu u prostor skladišta ili silosa postavljaju se natpisi zabrane ulaska nezaposlenim licima i znakovi zabrane pušenja i upotrebe otvorenog plamena.

Član 20

Transportna i manipulativna vozila koja ulaze u skladište đubriva moraju biti opremljena prenosnim aparatom za gašenje požara. Izduvna cev na vozilima mora imati hvatač varnica.

U skladištu je zabranjeno dolivanje maziva i goriva u vozila, kao i punjenje i rukovanje akumulatorima.

Član 21

Slepljeno ili zgrudvano đubrivo usitnjava se mehaničkim sredstvima.

Za usitnjavanje đubriva ne sme se upotrebiti eksplozivno sredstvo.

Član 22

Prolazi i slobodan prostor u skladištu đubriva moraju biti uvek čisti i na njima se ne sme ništa skladištiti.

Član 23

Rasuto đubrivo u skladištu ili oko silosa mora se odmah očistiti i to đubrivo se ne sme vraćati u skladište ili silos. Oštećene vreće i đubrivo koje je ostalo u njima moraju se odmah prepakovati i zameniti.

Član 24

Visina sloga vreća u skladištu đubriva ograničena je karakteristikama slepljivanja đubriva i karakteristikama raspoložive mehanizacije, a širina sloga vreća ne sme biti veća od 6,2 m. Vrh sloga veća mora biti udaljen najmanje 1 m od tavanice, krovne konstrukcije ili svetlosnih izvora. Oko svakog sloga mora postojati prolaz širine najmanje 1 m, odnosno toliki da je moguć pristup vozila za odvoženje ugroženih vreća u slučaju požara ili druge potrebe.

Đubrivo se troši ili iznosi istim redom kako je pristizalo u skladište.

Član 25

Upakovano đubrivo se može stavljati na palete, pod uslovom da su one ispravne, čiste i nezauljene.

Prazne drvene palete moraju se držati izvan skladišta.

Član 26

Đubriva se, po pravilu, skladište u posebnim skladištima.

Đubriva se mogu skladištiti u istom skladištu u odvojenim slogovima samo sa materijama sa kojima ne reaguju (npr. amonijum-fosfat, RK-đubriva, sirovi fosfati, krečnjak, dolomit i dr.).

Ako se u istom skladištu sa đubrivom skladište materije koje su gorive ili reaguju s đubrivima (npr. pamuk, sve vrste tekstila, vlakna bilo koje vrste, životinjska i biljna ulja i masti, riblje brašno, uljane pogače, brašno, stočna hrana, piljevina, blanjevina, pesticidi, hlorati, hipohloriti, kiseline, cement, kreč, soda i ostale alkalije, motorna goriva i ulja), te materije moraju biti odvojene od đubriva zidom otpornim prema požaru 2 h.

Razmak između materija iz stava 3. ovog člana i zida otpornog prema požaru iznosi najmanje 2 m.

Ako zid otporan prema požaru ne dopire do vrha skladišta, visina đubriva s jedne strane zida i materije iz stava 3. ovog člana s druge strane zida mora biti najmanje 1 m ispod gornje ivice zida.

Materije iz stava 3. ovog člana mogu se držati u istom skladištu sa đubrivima i bez zida otpornog prema požaru ako su udaljene od đubriva više od 10 m i ograđene stalnom ili pokretnom ogradom.

Član 27

U istom skladištu ne smeju se skladištiti đubriva i materije koje mogu izazvati eksploziju (npr. eksplozivi, zapaljivi gasovi, nezapakovane prašine ili granulati i dr.).

Član 28

Đubriva se mogu skladištiti i u rasutom stanju.

Gomila đubriva u rasutom stanju u skladištu može se naslanjati na najviše tri zida, a zidovi moraju biti izrađeni tako da izdrže taj pritisak. Između gomile đubriva i četvrtog zida mora postojati prolaz širine najmanje 2 m.

Đubriva u rasutom stanju mogu se skladištiti i u boksovima, koji moraju biti od negorivog materijala i koji onemogućavaju mešanje đubriva iz različitih boksova. Đubriva uskladištena u boksovima moraju biti vidno obeležena po vrstama.

Visina gomile đubriva u rasutom stanju zavisi od načina utovara i istovara i ograničena je karakteristikama slepljivanja đubriva i karakteristikama raspoložive mehanizacije. Rastojanje između vrha gomile đubriva i tavanice, krovne konstrukcije, svetlosnih izvora ili ugrađenih uređaja mora iznositi najmanje 1 m.

Član 29

Đubriva koja sadrže više od 28% (m/m) azota skladište se samo upakovana.

Član 30

Izuzetno, ako se đubriva privremeno skladište na otvorenom prostoru, merama sigurnosti se sprečava mešanje s drugim materijama, a primenjuju se i druge mere bezbednosti propisane odredbama ovog pravilnika.

Skladišni prostor se mora ograditi.

Član 31

Đubriva moraju na pratećoj dokumentaciji i ambalaži imati oznaku grupe kojoj pripadaju propisanu ovim pravilnikom, kao i naziv ovog pravilnika.

Član 32

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o tehničkim propisima za preradu amonijum-nitrata, rukovanje i smeštaj amonijum-nitrata i njegovih smeša ("Službeni list FNRJ", br. 31/61 i "Službeni list SFRJ", br. 13/66 i 27/68).

Član 33

Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon isteka tri meseca od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".