PRAVILNIKO NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU PREDMETA VERSKA NASTAVA ZA PETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 9/2005) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program predmeta Verska nastava za peti razred osnovne škole.
Predmet iz stava 1. ovog člana ostvaruje se kao izborni.
Broj časova nastave predmeta Verska nastava u petom razredu ostvaruje se sa po jednim časom nedeljno, odnosno sa 36 časova godišnje.
Plan i program nastave predmeta Verska nastava deo je propisanog plana i programa za osnovnu školu.
Nastavni program predmeta iz stava 1. ovog člana odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
VERSKA NASTAVA
(izborna nastava)
Ciljevi verske nastave jesu da se njome posvedoče sadržaj vere i duhovno iskustvo tradicionalnih crkava i religijskih zajednica koje žive i deluju na našem životnom prostoru, da se učenicima pruži celovit religijski pogled na svet i život i da im se omogući slobodno usvajanje duhovnih i životnih vrednosti Crkve ili zajednice kojoj istorijski pripadaju, odnosno čuvanje i negovanje sopstvenog verskog i kulturnog identiteta. Upoznavanje učenika sa verom i duhovnim iskustvima sopstvene, istorijski date Crkve ili verske zajednice treba da se ostvaruje u otvorenom i tolerantnom dijalogu, uz uvažavanje drugih religijskih iskustava i filozofskih pogleda, kao i naučnih saznanja i svih pozitivnih iskustava i dostignuća čovečanstva.
Zadaci verske nastave jesu da kod učenika:
- razvija otvorenost i odnos prema Bogu, drugačijim i savršenom u odnosu na nas, kao i otvorenost i odnos prema drugim ličnostima, prema ljudima kao bližnjima, a time se budi i razvija svest o zajednici sa Bogom i sa ljudima i posredno se suzbija ekstremni individualizam i egocentrizam;
- razvija sposobnost za postavljanje pitanja o celini i konačnom smislu postojanja čoveka i sveta, o ljudskoj slobodi, o životu u zajednici, o fenomenu smrti, o odnosu sa prirodom koja nas okružuje, kao i o sopstvenoj odgovornosti za druge, za svet kao tvorevinu Božju i za sebe;
- razvija težnju ka odgovornom oblikovanju zajedničkog života sa drugim ljudima iz sopstvenog naroda i sopstvene Crkve ili verske zajednice, kao i sa ljudima, narodima, verskim zajednicama i kulturama drugačijim od sopstvene, ka iznalaženju ravnoteže između zajednice i vlastite ličnosti i ka ostvarivanju susreta sa svetom, sa prirodom, i pre i posle svega, sa Bogom;
- izgradi sposobnost za dublje razumevanje i vrednovanje kulture i civilizacije u kojoj žive, istorije čovečanstva i ljudskog stvaralaštva u nauci i drugim oblastima;
- izgradi svest i uverenje da svet i život imaju večni smisao, kao i sposobnost za razumevanje i preispitivanje sopstvenog odnosa prema Bogu, ljudima i prirodi.
Pravoslavni katihizis (veronauka)
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Pravoslavni katihizis (veronauka) u osnovnom obrazovanju i vaspitanju jeste da pruži celovit pravoslavni pogled na svet i život, uvažavajući dve dimenzije: istorijski hrišćanski život (istorijsku realnost Crkve) i eshatološki život (buduću dimenziju idealnog). To znači da učenici sistematski upoznaju pravoslavnu veru u njenoj doktrinarnoj, liturgijskoj, socijalnoj i misionarskoj dimenziji, pri čemu se hrišćansko viđenje života i postojanja sveta izlaže u veoma otvorenom, tolerantnom dijalogu sa ostalim naukama i teorijama o svetu, kojim se nastoji pokazati da hrišćansko viđenje (liturgijsko, kao i podvižničko iskustvo Pravoslavne crkve) obuhvata sva pozitivna iskustva ljudi, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i versko obrazovanje. Sve to ostvaruje se kako na informativno-saznajnom tako i na doživljajnom i delatnom planu, uz nastojanje da se doktrinarne postavke sprovedu u svim segmentima života (odnos s Bogom, sa svetom, s drugim ljudima i sa sobom).
Zadaci predmeta Verska nastava - Pravoslavni katihizis (veronauka) jesu da kod učenika:
- razvije sposobnost uočavanja da su greh i zlo u svetu posledica pogrešnog izražavanja čovekove slobode;
- razvije sposobnost uočavanja da Bog poštuje čovekovu slobodu ali da ne odustaje da svet dovede u večno postojanje;
- izgradi svest o tome da Bog voli čoveka i svet i da ih nikad ne napušta, ali večni život zavisi i od slobode čoveka i njegove zajednice s Bogom;
- razvije sposobnost spoznavanja da Bog nije odustao od prvobitnog cilja zbog koga je stvorio svet, a to je da se svet sjedini s Njim posredstvom čoveka i da tako živi večno;
- razvije sposobnost uočavanja sličnosti u strukturi starozavetne i novozavetne Crkve.
SADRŽAJI PROGRAMA
V razred
(jedan čas nedeljno, 36 časova godišnje)
1. PRIPREMA SVETA ZA DOLAZAK SINA BOŽIJEG U SVET
Prvi čovek je prekinuo zajednicu s Bogom i na taj način je osudio sebe i svu tvorevinu na smrt;
Bog nije odustao od svog plana da stvoreni svet živi večno iako je prvi čovek odbio da ima zajednicu s Bogom;
Bog je promenio način ostvarenja tog plana, ali ne i sam plan da se preko čoveka ostvari jedinstvo Boga i stvorene prirode;
Jedini način da se to ostvari u novonastalim uslovima kada su svi ljudi samim rođenjem postajali smrtni i zato nisu mogli da budu posrednici između sveta i Boga jeste da Bog postane čovek.
2. STARI ZAVET IZMEĐU BOGA I SVETA KROZ IZABRANI NAROD
Izbor Avrama i njegovih potomaka kao početak Crkve, Tajne Hristove;
Istorija žrtvovanja Isaka od strane Avrama kao praslika stradanja Božijeg Sina za spasenje sveta;
Starozavetni događaji i proročka svedočanstva o rođenju, stradanju i vaskrsenju Sina Božijeg kao čoveka za spasenje sveta.
3. AVRAM RODONAČELNIK JEVREJSKOG NARODA, PRASLIKA HRISTA KAO GLAVE CRKVE
Obrezanje kao izraz zajedništva Avrama i njegovih potomaka s Bogom kao praslika krštenja u Hristu;
Svaki koji se rodi od smrtnog čoveka Adama rađa se za smrt, a svaki rođen od Hrista Sina Božijeg rađa se za život;
Razlika između jevrejskog naroda i starozavetne Crkve od neznabožačkih naroda kao praslika razlike između Hristove Crkve i ostalog sveta;
Ljudski napori u cilju pronalaženja spasenja od smrti mimo ostvarenja lične zajednice s Bogom koji je ličnost i koji se otkriva u starozavetnoj Crkvi.
4. MOJSIJEV ZAKON KAO PRIPREMA I VODIČ KA HRISTU
Cilj davanja zakona ljudima jeste da se pokaže da je sloboda čoveka izbor između Boga i prirode i da od tog izbora zavisi postojanje ili nepostojanje čoveka;
Kroz starozavetni zakon se otkriva Hristos, tj. Tajna Hristova kao zajednica slobode Boga i čoveka;
Pogrešno shvatanje zakona kao da je on dovoljan za spasenje;
Spasenje sveta je u ovaploćenju Sina Božijeg kao čoveka, a ne u ispunjenju zakona.
5. STAROZAVETNI MOTIVI U PRAVOSLAVNOJ IKONOGRAFIJI
Pravoslavna ikonografija pokazuje jedinstvo starozavetne i novozavetne Crkve;
Spasenje sveta i ljudi će biti na kraju istorije kad Hristos ponovo dođe u sili i slavi i kad vaskrsnu svi ljudi u Hristu, a priroda se preobrazi iz smrtne u besmrtnu.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Cilj nastave u 5. razredu jeste da učenici na primeru starozavetne istorije uoče da Bog nije odustao od ostvarenja svog prvobitnog plana o svetu, koji se ogleda u sjedinjenju svih stvorenih bića sa Bogom preko čoveka, i pored toga što je to prvi čovek Adam odbio da ispuni. Bog je posle greha prvog čoveka promenio način ostvarenja tog cilja, ali je cilj zbog koga je svet stvoren ostao isti. Konkretna realizacija toga cilja počinje od izbora Avrama i blagosiljanja jevrejskog naroda u njemu, što označava početak Crkve koja ima istu strukturu kao buduće Carstvo Božije.
Ovi starozavetni događaji, kojima počinje ostvarenje Carstva Božijeg u istoriji, pokazuju, međutim, i to da se i u novom načinu ostvarenja Carstva Božijeg ne zaobilazi čovek i da Bog takođe ostaje pri tome da apsolutno poštuje slobodu čoveka, da se preko njega i njegovom saradnjom to Carstvo i ostvari, kao što je to bio slučaj i sa prvim čovekom Adamom.
Kroz starozavetnu istoriju počinje, međutim, da se nazire i to koju je ličnost odabrao Bog da umesto prvog Adama bude ta spona između Njega i sveta kako bi se taj plan ispunio, kao i to na koji će se način to sada ostvariti. Starozavetni događaji i starozavetna Crkva tipovi su i praslika ovaploćenja Sina Božijeg koji će postati novi Adam, njegovog stradanja i vaskrsenja, kao i novozavetne Hristove Crkve.
Deset Božijih zapovesti date su jevrejskom narodu da bi regulisale odnos starozavetne Crkve sa Bogom, kao i odnose među članovima Crkve.
Na osnovu poziva Božijeg Avramu i osnivanja starozavetne Crkve, treba pokazati da se i starozavetna Crkva, kao novozavetna, temelji na veri u Hrista i budući događaj sabranja oko Njega i sjedinjenja s Bogom u njemu, što će doneti besmrtnost svima i celoj prirodi.
Ovaj program treba realizovati čitajući ključne odlomke iz Starog Zaveta i tumačeći ih iz perspektive budućeg Carstva Božijeg, odnosno iz perspektive novozavetnih događaja, kao što i novozavetne događaje treba tumačiti iz perspektive drugog dolaska Hristovog i Carstva Božijeg. Na ovaj način ćemo ukazati učenicima na spasenje kao istorijski proces: Stari zavet je senka, Novi je ikona, a istina je stanje sveta u budućem veku (Sv. Maksim Ispovednik).
Temu Priprema sveša za dolazak Sina Božijeg treba realizovati prepričavanjem biblijske istorije od pada Adama do poziva Avramu da napusti roditeljski dom i pođe za Bogom. Ovde treba ukazati učenicima na to da se Bog ne projavljuje u svetu kao individua, već kroz istorijske događaje i da su to oni događaji koji svojom strukturom i elementima ukazuju na buduće Carstvo Božije.
Teme: Izbor Avrama... i Avram i jevrejski narod kao praslika Hrista i Crkve, treba, takođe, realizovati prepričavanjem biblijske istorije vezane za Avrama i upućivanjem na sledeće momente: da je Avram, na osnovu verovanja obećanju Božijem, pošao za Njim, bez obzira na to što su mnogi događaji mogli ukazivati na to da se to obećanje neće ispuniti; da je pokušaj Avrama da žrtvuje svog sina Isaka izraz apsolutne vezanosti Avrama za Boga, odnosno vere u Boga i njegovo obećanje; da Bog ne želi žrtvu Isakovu (iz čega bi trebalo izvesti zaključak da se nijedno delo, upereno protiv čoveka i njegovog života, ne može opravdati Bogom), kao i na momenat da je Isak praslika Sina Božijeg i njegove žrtve za spasenje ljudi, koja podvlači Božiju ljubav prema nama.
Treba ukazati, takođe, i na to da biblijska istorija pod izborom Avrama podrazumeva mnoge, čitav jedan narod, kao i na to da imena "Izrailj", "sluga Božiji" istovremeno označavaju jednog i mnoge. Ovo treba dovesti u vezu sa Hristom i Liturgijom, Crkvom gde se pod Hristom podrazumevaju istovremeno jedan i mnogi. Ta znanja će poslužiti učenicima da kasnije lakše razumeju ontologiju ličnosti - jedan kao zajednica mnogih.
Temu Deset Božijih zapovesti treba realizovati na osnovu starozavetnog opisa davanja zapovesti Mojsiju na gori Sinaju, ukazujući da suština ovog zakona nije njegovo individualno upražnjavanje i ispunjenje, već da on ima smisao u odnosu čoveka prema Bogu i drugom čoveku, odnosno da propisuje šta ne treba učiniti drugom čoveku, na osnovu čega se podvlači značaj drugog, Boga i čoveka, za život nas samih.
Uporedo s biblijskom istorijom, globalna svetska istorija pokazuje da ljudi, budući da su ikone Božije, ne prestaju da teže besmrtnosti. To se vidi kroz stvaranje raznih religija, mitova, ali i filosofije i nauke, kao i kulture i uopšte civilizacije, koje sve imaju kao krajnji cilj nalaženje načina da se prevaziđe smrt. Ovo treba iskoristiti i pokrenuti u nastavi dijalog između hrišćanskog viđenja istinskog postojanja sveta, odnosno načina na koji se može ostvariti besmrtnost za sve ljude i za svu prirodu, i savremenih religijskih i naučnih teorija o rešenju problema smrti. Naglasak treba staviti na liturgijsko iskustvo prevazilaženja smrti, s naznakom da hrišćanstvo ostvarenje ove težnje vidi u slobodi Boga i slobodi čoveka i njihovom ličnom jedinstvu, dok nehrišćanske teorije nude rešenje utemeljeno ili na svemogućstvu Božijem i nužnosti, ili na stvorenoj prirodi, odnosno na traženju leka protiv smrti u prirodi.
Islamska vjeronauka (ilmudin)
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Islamska vjeronauka (ilmudin) u osnovnom obrazovanju i vaspitanju je da pruži učeniku osnovni vjernički pogled na svet, sa posebnim naglaskom na vjernički praktični deo, a takođe i budući vječni život.
Cilj nastave islamske vjeronauke u petom razredu jeste da učenike upozna sa osnovnim postulatima (temeljnim dužnostima) vjere islama, te da učenike upozna sa važnošću i sadržajem namaza (molitve) i njegovom ulogom u životu svakog pojedinca i zajednice u cjelini.
To znači da djeca na način primjeren njihovom uzrastu upoznaju vlastitu vjeru u njenoj duhovnoj, moralnoj, socijalnoj, misionarskoj i drugim dimenzijama.
Izlaganje vjerskog viđenja i postojanja sveta obavlja se u otvorenom i tolerantnom dijalogu sa ostalim naukama i teorijama.
Način pristupa je islamsko viđenje koje obuhvata sva pozitivna iskustva ljudi, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i vjersko obrazovanje.
Zadaci predmeta Verska nastava - Islamska vjeronauka (ilmudin) u petom razredu jesu:
- poznavanje osnovnih principa vjere islama;
- poznavanje vrijednosti molitve;
- poznavanje sastavnih dijelova molitve;
- upoznavanje sa međusobnim pravima i dužnostima pojedinca i zajednice;
- razvije svijest o Bogu kao Stvoritelju i odnos prema ljudima kao najsavršenijim božijim stvorenjima;
- razvija sposobnost (na način primjeren uzrastu učenika) za postavljanje pitanja o cjelini i najdubljem smislu postojanja čovjeka i svijeta, o ljudskoj slobodi, životu u zajednici, smrti, odnosu s prirodom koja nas okružuje, kao i za razmišljanje o tim pitanjima u svijetlu vjere islama;
- razvija sposobnost za odgovorno oblikovanje zajedničkog života sa drugima, za nalaženje ravnoteže između vlastite ličnosti i zajednice, za ostvarivanje susreta sa svijetom (sa ljudima različitih kultura, religija, pogleda na svijet, s društvom, prirodom) i s Bogom izgradi uvjerenje da je njegov život na ovom svijetu samo priprema za vječnost, da su svi stvoreni da budu sudionici vječnog života, da se iz te perspektive, kod učenika razvija sposobnost razumijevanja, preispitivanja i vrijednovanja vlastitog odnosa prema drugom čovjeku kao božjem stvorenju i izgradi spremnost za pokajanje.
SADRŽAJI PROGRAMA
(1 čas nedeljno, 36 časova godišnje)
TEMELJNE ISLAMSKE DUŽNOSTI (islamski šarti)
- kelimei-šehade, sadržaj i značenje
Imanski šarti:
- prvi imanski šart, obrada pjesme “Allah"
- drugi i treći imanski šart
- četvrti, peti i šesti imanski šart
NAMAZ (molitva)
- pojam, značenje i važnost namaza
- kako treba, a kako ne treba obavljati namaz
- posljedice napuštanja namaza
Osnovni uvjeti za ispravnost namaza:
1. čistoća tijela, odijela i mjesta gdje će se klanjati
2. abdest (vjersko pranje prije namaza-molitve)
- namaz i higijena
- mesh, gusul i tejemum
3. propisna odjevenost u namazu
4. namasko vrijeme, ezan i ikamet
5. i 6. namaski šart
- obrada Kur'anskog poglavlja el-felek
Sastavni dijelovi namaza:
- početni tekbir, stajanje i učenje u namazu,
- ruku' (pregibanje), sedžda i posljednje sjedenje u namazu
- Et-tehijjat i salavati,
- obrada kur'anskih sura el-Ihlas i el-Leheb
- Sabah namaz - upoznavanje sa brojem rekata i načinom obavljanja
- Podne namaz - upoznavanje sa brojem rekata i načinom obavljanja
- Ikindija i akšam namaz - upoznavanje sa načinom obavljanja
- Jacija namaz - upoznavanje sa brojem rekata i načinom obavljanja
- Značaj namaza sa fizičkog gledišta
- Namaz u različitim prilikama
- obrada poglavlja En-Nas
- završavanje namaza (zikr i tesbih)
- Namaski vadžibi (radnje koje se ne smiju izostavljati u toku namaza)
- namaski suneti (radnje koje je Poslanik a.s. prakticirao u toku namaza)
- namaski mustehabi (radnje koje je lijepo prakticirati u namazu)
- radnje koje utiču na ispravnost namaza
- zajedničko obavljanje namaza i prispijevanje u džemat
- važnost džamije
DUŽNOSTI MUSLIMANA PREMA SEBI I PORODICI
- čuvanje zdravlja i života
- alkohol i druge nečisti kojih se musliman mora kloniti
- međusobna prava i dužnosti djece i roditelja
- dužnosti prema komšijama i okolini
- dužnosti prema islamskoj zajednici
- sklapanje braka (ženidba i udaja)
- rad i privređivanje
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Vjerska nastava je zajedničko djelo vjeroučitelja i učenika. Polazište je konkretna stvarnost. Iz doživljenih iskustava prelazi se na istine iz kojih se potom vraća na njihovu svakodnevnu primjenu. Ovakav način saznanja ima svoj red: upoznavanje (obrada novih sadržaja), ponavljanje, primjena i provjeravanje, sređivanje (sistematizacija).
Vjeroučitelj će ukupan broj predviđenih časova za vjeronauku (36) iskoristiti tako što će svaki čas predvideti kratko ponavljanje sadržaja sa prethodnog časa, a zatim preći na temu planiranu za aktuelni čas, uz obavezni međusobni razgovor nakon obrade date teme, iz kojeg će se zaključiti da li je sadržaj usvojen od strane učenika i da li je našao mjesto u njihovom praktičnom životu.
Katolički vjeronauk
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Katolički vjeronauk je da dijete upozna Bibliju, ali kao knjigu Božje objave u koju ništa nije ušlo slučajno. Za nas Biblija nije samo književno i kulturno blago nego normativ djelovanja. U Bibliju ni jedan detalj nije ušao slučajno ukoliko je ona za nas religijska knjiga. Učenik petog razreda se snalazi u novoj sredini. Upoznaje svoje novo društvo. Novi je način nastave. Sve je složeno od drugih i drugačijih. Nismo se odlučili za biblijske priče, jer ova dob nadmašuje taj način predavanja, ali smo se tim više odlučili za velike biblijske likove, jer se u njima tipski da prepoznati drugo i drugačije. U isto vrijeme dijete ovog uzrasta se rado poistovjećuje s odraslim. Biblija daje veliko bogatstvo velikih i raznolikih. Nudimo uz svaku osobu i vrednotu za koju vjera smatra da je Bog postavio svoju poruku - objavu u događaj i život tih pojedinaca.
Zadaci predmeta Verska nastava - Katolički vjeronauk u petom razredu osnovne škole je traženje ideala u Bibliji i privikavanje na život sa drugima i drugačijima, ali u svijesti da i njega - učenika Bog rado ima kao jedinstvenoga i s njime plan, jer sada počinje faza ne samo odgoja nego i samoodgoja, pa mora na plan Božji odgovoriti.
SADRŽAJI PROGRAMA
V razred (1 čas nedeljno, 36 mesečno)
VELIKI BIBLIJSKI LIKOVI
(BIBLIJA - STARI ZAVJET)
1. UVOD
Upoznavanje učenika sa sadržajima programa katoličkog vjeronauka za 5. razred.
2. BOG JE PROGOVORIO U POVIJESTI - PRAOCI
Bog nam govori (Kako je dobar Bog kad s nama razgovara)
Stigla nam je pisana poruka (Praobjava i Objava)
Praotac naše vjere (Želim vjerovati kao Abraham)
Čovjek u Božjem planu (Pouzdajem se u Boga)
U zemlji ropstva (I u teškim trenucima Bog je s nama)
Iz vode izvađeni (Mojsije)
Božji protivnici (Primam Božji plan)
Prva Pasha (Divim se Božjoj vjernosti)
3. KRALJEVI IZABRANOG NARODA
Savez s Bogom (Bit ću vjeran Savezu)
Pobuna i grijeh (Neću se protiviti Bogu)
Božji narod stiže kući (Moja domovina je Crkva)
Božji povjerenici u zajednici (Imam pouzdanje u Božje povjerenike)
Pravedni kralj - David i Šaul (Moj uzor u dobroti)
Pokornički kralj - David (Ne želim ostati u grijehu)
Mudri kralj - Salomon (Marljivo ću učiti)
Podijeljena država (Moja zadaća u slozi)
4. PROROČKA SLUŽBA U ZAJEDNICI
Prorok Samuel (Želim slijediti Božji poziv)
Branilac Božjih prava Ilija (Hrabro ću izdržati uz Boga)
"Peti Evanđelista" - Izaija (Divim se veličini proroka)
Tješitelj progonjenih - Jeremija (Tješit ću u nevolji)
Prorok Duha - Ezekijel (Vjerujem u djelo Duha Svetoga)
Prorok nade - Danijel ("Ako je Bog sa mnom, tko će protiv mene!")
5. ŽENE U STAROM ZAVJETU I MUDROSNA KNJIŽEVNOST
Žena u službi Božjeg naroda - Judita i Estera (Svatko ima vlastiti zadatak)
Iznova podignuti hram (Strpljivo ću čekati Božje odluke)
Hrabri muževi Makabejci (Uvijek ću biti na Božjoj strani)
Mudrost u Božjem narodu (Mudrosne knjige)
6. SVETE KNJIGE DRUGIH VJERSKIH ZAJEDNICA
Svete knjige drugih vjerskih zajednica - Bog govori narodima na razne načine i u razna vremena.
Sveta knjiga Judaizma - Tora - Počeci objave, čuvanje tradicije, prenošenje do danas. Način čitanja i štovanja Tore.
Sveta knjiga Islama - Kur'an
Božji Prorok u Islamu.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Vjerska pouka je zajedničko djelo katehete (vjeroučitelja) i katehizanata (vjeroučenika). Polazište je konkretna stvarnost - ovaj puta zapisana u svetim knjigama - Bibliji. Iz doživljenih iskustava sa čitanja Biblije prelazi se na istine, iz kojih se potom vraća na svakodnevnu njihovu primjenu. Ovakav način spoznaje ima vlastiti red: upoznavanje (obrada novih sadržaja), sređivanje (sistematizacija), ponavljanje, primjena i provjeravanje. To je makrostruktura ovakvog načina spoznaje. Međutim, i ovi dijelovi imaju svoju mikrostrukturu. Tako na primjer: način spoznaje posjeduje slijedeće stupnjeve: postavljanje cilja, motiviranje, obrada novih nastavnih sadržaja, učenje, induktivni i deduktivni zaključci, izravni i neizravni dokazi, formuliranje zapamćenih činjenica... Ili, sadržaj primjene ima ove dijelove: problem, postavljanje cilja, biblijski lik iz ovoga ciklusa, zadaća, upoznavanje prilika i uvježbavanje. Kod spoznavanja treba imati pred očima fizionomiju grupe i pojedinaca, no u okviru sata pod kojim se obrađuju novi nastavni sadržaji vrši se primjena, ponavljanje i vrednovanje obrađenoga gradiva. Imajući na umu gore istaknuto, pojedini sat vjeronauka bi trebao izgledati ovako: kratko ponavljanje sadržaja prethodnog sata, i posebno osvjetljavanje onoga što će poslužiti kao temelj za aktualni sat. Nakon postavljanja cilja (što? i kako?), prelazi se na obradu novih nastavnih sadržaja, gdje se zapravo objašnjava učeniku da nam Bog govori ne samo u pouci nego i u primjerima života. To je osobito za mlade nadahnuće i želja za nasljedovanjem. Zaključci se mogu istaći na ploči. Nakon ovoga se već poznati sadržaji produbljuju, uče, tj. razgovara se o pomirenju (što? kako? i zašto?). Ovako usvojeno gradivo, u skladu sa odgojnim ciljem, mora naći svoju primjenu u životu učenika. Razgovara se zašto i kako treba zahvaliti Bogu za roditelje, braću i prijatelje. Ovakva spoznaja i dječje iskustvo se oslanjaju na njegov doživljaj i na ponovljeni tekst Svetog Pisma. Prozivku i domaću zadaću obavimo u prikladno vrijeme.
Evangeličko-luteranski vjeronauk
Slovačke evangeličke crkve a.v
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Evangeličko-luteranskog vjeronauka Slovačke evangeličke crkve a.v. jeste da vodi učenike ka temeljnom poznavanju i vrednovanju vere u Boga kao Svete Trojice i to na osnovu Svetoga Pisma i učenja evangeličke a. v. crkve.
Osnovni sadržaj verske nastave Slovačke evangeličke a. v. crkve jeste temeljno upoznati put koji vodi ka spasenju i kojim čovek može ići kroz život ka ovom večnom cilju.
U šta veruje i šta uči Slovačka evangelička a. v. crkva obuhvaćeno je u Apostolkoj veroispovesti. Zajedno sa molitvom Oče naš Apostolska veroispovest usmerava našu veru ka Bogu kao Svetoj Trojici.
Osnovna tema verske nastave jeste: Bog u koga verujemo otkrio se kao Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti. Bog je Ličnost. Kad govorimo o Svetoj Trojici govorimo o jednom Bogu. Božje ličnosti su nerazdeljive među sobom po prirodi.
Svetu Trojicu posmatramo kao jednog Boga, jednu suštinu. Ova vera u Sv. Trojicu obuhvaćena je u Apostolskoj veroispovesti.
Zadaci predmeta Verska nastava - Evangeličko-luteranskog vjeronauka jesu da učenika:
- pripreme za postizanje verske punoletnosti. Upoznavanje učenika sa činjenicom da su od rođenja do konfirmacije (koja je u petom razredu), bila Božja deca i da su prisutna u Božjem planu spasenja;
- upoznaju vlastitu crkvu kroz njenu istoriju i kroz značajne likove u njenoj istoriji;
- osposobe se za odgovorno oblikovanje zajedničkog života s drugima (sa ljudima različitih kultura, religija, i pogleda na svet) i s Bogom;
- približe bogatstvu i blagoslovu darova koje vernik ima u Isusovoj reči i Isusovom delu.
SADRŽAJI PROGRAMA
V razred (1 čas nedeljno, 36 mesečno)
Gradivo verske nastave Slovačke evangeličke a. v. crkve za peti razred osnovne škole sastoji se od dve osnovne teme:
1. VERUJEMO U SV. TROJICU (19 časova). Cilj ove teme je izgraditi kod učenika svest o tome da vera u Boga znači poveriti svoje srce Bogu i u potpunosti se pouzdati u Boga.
- Šta to znači verovati?
- Prvi deo Apostolske veroispovesti: Bog Otac - Tvorac
- Drugi deo Apostolske veroispovesti: Bog Sin - Izbavitelj /Isus Hristos Sin Božji i čovečji / Isus Hristos - Sluga i Gospodar / Stradanje Isusovo /Pobeda Vaskrslog / Isus dolazi da sudi
- Treći deo Apostolske veroispovesti: Bog Duh Sveti - Posvetitelj / Verujemo u svetu Crkvu i zajednicu svetih / Verujemo u oprost grehova / Verujemo u večan život.
2. SUŠTINA MOLITVE (14 časova). Cilj ove teme je dublje shvatanje suštine molitve, njene potrebe za podsticaj lične vere i duhovnog rasta.
- Šta je to molitva i šta se događa kod molitve? Zašto treba da se molimo / Kako Bog odgovara na naše molitve /Šta treba da sadrži naša molitva/ Za šta i za koga možemo da se molimo / Gde i kada možemo da se molimo.
- Isus nam je dao uzor kako treba da se molimo - OČE NAŠ
Početak molitve Oče naš - Bog je naš Otac .
Prva molba - Da Božje ime bude sveto i kod nas.
Druga molba - Da kraljevstvo nebesko dođe i k nama.
Treća molba - Da se volja Božja u nama ostvari i kod nas.
Četvrta molba - Da znamo sa zahvalnošću primati Božje darove.
Peta molba - Molimo da Bog oprosti naše grehove i obećavamo da i mi želimo da praštamo.
Šesta molba - Da nas Bog brani od napasti.
Sedma molba - Da nas Bog izbavi od sveg zla.
Završetak u molitvi Oče naš - Podseća nas da Bog je i naš Gospodar.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Za ostvarivanje programa polazište je uvek prethodno znanje i konkretna stvarnost. Zbog toga učitelj verske nastave polazi od znanja koje su učenici stekli tokom prethodnog školovanja. Stečeno znanje treba da bude glavni oslonac za dalji rad. Od ovog prethodnog znanja i doživljenih iskustava polazi se na biblijske istine, koje se opet apliciraju na svakodnevni život učenika.
Učitelj verske nastave rukovodeći se svim zahtevima programa verske nastave za peti razred, pravi adekvatan izbor sadržaja i aktivnosti i funkcionalno ih uvodi u nastavu, povezujući ih u celinu koja vodi razvoju očekivanih znanja, stavova i vrednosti kod učenika.
Imajući u vidu gore navedeno, verska nastava ne može se uspešno sprovoditi bez unapred dobro sačinjenog plana sa tačno određenim ciljem. Cilj treba formulisati tako, da jasno izrazi šta bi učenici trebalo da znaju, shvataju, budu svesni, osećaju posle određenog vremena pri realizaciji teme.
Ciljeve ne treba formulisati kao šta učitelj planira da uradi na određenoj temi (na pr: Upoznati učenike ko je Bog Otac - Tvorac), već šta po završetku teme ili njenog dela učenici će biti sposobni shvatiti, znati, osećati.
Na pr. Učenici shvataju da je Bog Otac Ličnost Sv Trojice.
Učenici znaju da se Bog otac brine o svom delu i da upravlja njime.
Učenici su svesni da se u potpunosti mogu pouzdati u Boga.
Učenici osećaju zahvalnost i hvale Boga.
Ovako formulisani ciljevi jesu preduslov da možemo dalje razmišljati o ostalim aktivnostima, koje planiramo da ostvarimo u realizaciji određene teme, odnosno časa.
Sadržaje i aktivnosti po pojedinim temama birati tako da učenici u potpunosti shvate gradivo i da o pojedinim verskim istinama imaju čiste i jasne pojmove. Pošto gradivo za peti razred ima osnov u Sv. Pismu, pri obradi gradiva moramo se stalno pozivati na Sv. pismo.
Za ostvarivanje programa Slovačke evangeličke a. v. crkve za peti razred treba koristiti:
Biblia - Stará a Nová Zmluva.
Malý katechizmus Dr. Martin Luther.
Príprava pre konfirmáciu SEAVC.
Brána viery otvorená Putovanie apoštolským vierovyznaním Bengt Pleijel
Tranoscius L. Mikuláš
Konfirmačné príručky: Cesta za Kristom Dr. Julius Filo st. Tranoscius L. Mikuláš
Verím a slubujem Miroslav Hvoždara Tranoscius
Naša cesta Tomáš Semko st. Učebnica evanjelického náb. pre V. ročník zálkadných škôl Tranoscius L. Mikuláš.
Versko vaspitanje reformatske hrišćanske crkve
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Versko vaspitanje Reformatske hrišćanske crkve jeste vrednovanje verskih i socijalnih datosti u hrišćanstvu i ljudskoj zajednici sa naglaskom na odgovornom stvaranju boljeg sveta. Mlade vodimo onim stavovima i istinama koje naučava Katehizam Katoličke crkve.
Zadaci predmeta Verska nastava - Versko vaspitanje Reformatske hrišćanske crkve jesu: da misao vodilja verske nastave jeste izgradnja kompletne i odgovorne osobe u odnosu prema sebi, prema vjerskim vrednotama, prema drugim ljudima i konačno da se oseća pozvanim da te vrednote ne samo spoznaje i govori nego i potvrđuje životom.
SADRŽAJI PROGRAMA
V razred (1 čas nedeljno, 36 mesečno)
|
TEMA: |
GLAVNI CITAT: |
PODELA: |
APLIKACIJA: |
PEVANJE: |
1. čas |
Uvod u istoriju crkve - hrišćanstva |
Mat. 16, 13 |
|
|
Himna |
2. čas |
Značaj crkvene istorije |
Efes. 2, 19-20 |
1. Pojmovi
osnove crkvene istorije |
Poimanje Božjeg dara i ljubavi u prošlosti i danas |
Himna |
3. čas |
Istorija starog (pra) hrišćanstva |
Djela Ap. 2, 1-11 |
1. Osnivanje
hrišćanstva |
|
Himna |
4. čas |
Apostol Petar |
I. Sab. Posl. Ap. Petra 5, 7 |
1. Petrovo
svedočenje vere |
Isusovi sledbenici i učenici |
Psalm |
5. čas |
Apostol Jovan |
Jovan 3, 16 |
1. Najmiliji
učenik Gospodnji |
|
Psalm |
6. čas |
Apostol Pavle |
Djela Ap 9, 20 |
1. Savle |
Značaj Pavlovih poslanica |
Psalm |
7. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
8. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
9. čas |
Život hrišćana u prvobitnim hrišćanskim zajednicama |
Djela Ap 12, 12 |
1. Bogosluženja
u početku hrišćanstva |
|
Himna |
10. čas |
Car Konstantin |
Luk 19, 10 |
1. Car Konstantin |
Značaj i zasluge cara Konstantina za prihvaćanje i razvoj hrišćanstva |
Psalm |
11. čas |
Stvorioci crkvene filozofije |
Rim 13, 13-14 |
1. Crkveni
otac Augustin |
1. Njegova
učenost |
Psalm |
12. čas |
Monaštvo i renegati |
Jovan 17, 14 |
1. Njihov
bogomilni život |
Značaj monaštva u razvoju i širenju crkve (hrišćanstva) |
Himna |
13. čas |
Stvaranje crkvene hijerarhije, apostolski naslednici Hrista - patrijarsi |
|
1. Značaj
patrijaršija |
|
Himna |
14. čas |
Stvaraoci slavenske pismenosti - Kiril i Metodije |
Sol. I. 5, 19 |
1. Značaj
širenja vere među Slavenima |
Najveći misionari među Slavenima |
|
15. čas |
Pokršćavanje Mađara - Sveti Stevan I. |
Luk 17, 5 |
1. Veliki
župan Geza |
Sukob istočnog i zapadnog hrišćanstva |
Himna |
16. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
17. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
18. čas |
Pad značaja crkve sa raspadom - pojava jeretizma |
Efes 2, 8-9 |
1. Uzroci
raspada |
Zamke i štetna delovanja jeretizma |
Himna |
19. čas |
Uticaj na svetovnu vlast i zloupotreba istih kod rimskih papa |
|
1. Grgur VII |
Crkva i vlast |
Himna |
20. čas |
Skizma (1054) |
Kor I. 11, 17-19 |
1. Katolicizam |
Gubljenje jevanđelja u crkvenoj hierarhiji |
Himna |
21. čas |
Reformacija |
Sol I. 5, 20 |
1. Suština |
Razlozi brzog širenja reformacije |
Psalm |
22. čas |
Reformacija |
Sol I. 5, 23 |
1. Prvi reformatori |
|
Himna |
23. čas |
Luther Martin |
Rim 8, 28 |
1. Preobraćanje |
Lutherova poznaja reformacije crkve - približavanje širokim masama |
Himna |
24. čas |
Žan Kalvin |
Fil 4, 13 |
1. Prosvećenje |
1. Značaj |
Himna |
25. čas |
Žan Kalvin |
Rim 8, 31 |
1. Kalvinove
reformacije |
|
Himna |
26. čas |
Širenje i napad reformacije |
Sol I. 5, 21-22 |
1. Škotska |
"Nova duhovnost" |
Himna |
27. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
28. čas |
Ponavljanje |
|
|
|
|
29. čas |
Kontrareformacija |
I Mojs 50, 20 |
1. Tridentski
sinod (1563) |
|
Psalm |
30. čas |
Hugenotizam |
Jov 10, 12 |
1. Širenje
Kalvinizma u Francuskoj |
|
Himna |
31-35. |
Ponavljanje na kraju školske godine |
|
|
|
|
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Tema: Sveto pismo kao putokaz je prvi instrument Boga, a nama govori o sebi. Veroučitelj mora uticati u tom pravcu da učenici zavole čitanje Biblije već u ovom razredu i to one delove Starog i Novog zaveta, koji su u skladu sa interesovanjem ovog uzrasta. Čitanje Biblije je bila najsnažnija karakteristika reformatske hrišćanske tradicije od doba reformacije do danas.
Proučavanje Svetog pisma, naročito onih dela Novog zaveta (4 evanđelija) razvija zajedništvo sa Hristom, jer on nije samo odraslima, nego i deci obećavao. "Ja sam sa vama, ako ste dvoje ili troje, već ste zajedno u moje ime".
Deca moraju da zaključe: pravo bratstvo i pravi mir sa bližnjima je jedino mogućni, ako smo u živoj vezi sa Gospodarom Crkve: sa Isusom Hristom.
OPŠTE NAPOMENE
I za decu i za veroučitelje najvažnije je, da se osećaju članovima porodice Boga, preko Isusa Hrista. I da to nije samo vremenska, nego večna zajednica, koji ne zavisi samo od ljudi, od verskih praznika i časa veronauke, nego postepeno obuhvata i pokriva i svakodnevnice i jednom: celu večnost.
Veronauka Evangeličke hrišćanske crkve a.v.
CILJ I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Veronauka Evangeličke hrišćanske crkve a.v. je upoznavanje učenika sa značenjem reči "Bog je među nama"
Zadatak predmeta Verska nastava - Veronauka Evangeličke hrišćanske crkve a.v. je sticanje znanja o Bogu i priznanja Bogu.
SADRŽAJI PROGRAMA
1. čas: Upoznavanje |
Izraditi okvir
nastave |
2. čas: Isus
kod ribnjaka Betesda Jn.5,1-9. |
1. Istorijska
i geografska informacija |
3. čas: Centurion
iz Kapernauma Lk.7,1-10. |
1. Istorijska
pozadina |
4. čas: Uskrsenje
sina Nainske udovice Lk.7,11-17. |
1. Informacija
iz pozadine: grad Nain, smrt i greh. |
5. čas: Razgovori |
1. Ko je tebi
Isus? |
6. čas: Poređenje
sa sejačem Mt.13,1-9. |
Šta je uzrok
poređenja? |
7. čas: Blago
sakriveno u polju Mt.13,44-46. |
Upoznati način
razmišljanja Palestinskog čoveka. |
8. čas: Poređenje
radnika u vinogradu Mt.20,1-15. |
Razumevanje
poređenja: istorijska situacija, novi pojmovi |
9. čas: Poređenje
sa talanititom Mt.25,14-30. |
Izmirenje
računa pred Bogom. |
10. čas: Razgovori |
Ko je sejač?
Šta označava setva? Šta znače različita polja? Vrednost
Božjeg kraljevstva. Večni život je poklon. Svaki čovek
ima svoj zadatak, dat od Boga. Kako živeti sa time? |
11. čas: Kuća
zidana na kamenu i kuća zidana na pesku Mt.7,24-27. |
Počinjemo
sa pesmom iz omladinske pesmarice "Mudar čovek svoju
kuću na kamen gradi..." Najpre saslušati sa cd-a. |
12. čas: Igra:
Sve ili ništa |
Pre početka igre učenike podelimo na grupe. U udžbeniku za veroučitelje je uvedeno sedam mogućnosti formiranja grupa. Posle toga sledi prikaz pravila igre. Igra se odvija u formi pitanja koja postavlja veroučitelj. Druga mogućnost je, da su pitanja napisana na male kartice i svaka grupa izvuče po jednu karticu. Tačni odgovori dobijaju bodove. |
13. čas: Pripremamo
se na dolazak Isusa Hrista. Starozavetni proroci, koji
pripremaju put Isusa. |
Poslužiće
nam prorok Isaja. |
14. čas: Svedočanstvo
Jovana Krstitelja -Jn.1,19-29. |
Istorijska i verska pozadina. Novi pojmovi: svećenici, jagnje Božje, greh sveta. Motivacija i razrada priče. Razrada na drugi način, znači u formi igre. |
15. čas: Ljudi
u službi Boga |
Istorijska
pozadina u Palestini |
16. čas: David
- 1Sam.16,17. |
Kralj Saul
i prorok Samuel |
17. čas: David
je kralj - 2Sam.5;11,12. |
Zasnovao je veliku i moćnu Jevrejsku državu. Jerusalim je postao glavni grad. Dobio je i ime grad Davidov. U njegovom životu su uzajamno povezani greh i strast. Bog kažnjava greh Davidov tako, što postaje žrtva vlastitog greha. Bog ipak neće smrt grešnika, ali hoće da bude spašen. Pokazati na moć iskrene molitve. Možemo razraditi gradivo i pomoću igre. |
18. čas: Igra
- Sve ili ništa |
Pre početka
igre učenike podelimo na grupe. |
19. čas: Kraljevstvo
Solomonovo 1Kralj.3,6. |
Solomon kao
graditelj hrama. Čitanje 1Kralj. 6 glava. |
20. čas: Prorok
Ilija 1Kralj.17. |
Ilija prorok
iz Gileada iskreni sledbenik Boga. Njegov lik je legendaran. |
21. čas: Jeremija |
Jeremija kao sin svešteničke porodice pozvan za proroka oko 627 g. i delovao je u Jerusalimu, za vladavine 4. kralja. Jeremija je živeo u dvojitom stezanju: trebao je tumačiti Božju vest jevrejskom narodu koji se suprostavio toj vesti. Jeremija je jako volio svoj narod i takođe i Boga. Rekapitulaciju proroka Jeremije daje njegova molitva: "Prevario (obmanuo) si me Gospode, a ja sam dopustio sebe obmanuti. Zgrabio si me, savladao si me!" (20,7) Novi pojmovi: jaram, cisterna, savez. |
22. čas: Danilo
Dan.6. |
Istorijska
pozadina - 5 i 6 vek pre Isusa. |
23. čas: Rekapitulacija |
Ko su bili:
David, Betsabe, Natan? |
24. čas: Ispovedamo
svoju veru |
Istorijska
pozadina: |
25. čas: Verujem
u Boga. |
Prvi deo Ap.
Ver. govori o Bogu, kao Stvoritelju 1Moj.1-2. Psalm 8.
Stari i Novi Zavet jednako govore o Bogu kao Ocu. |
26. čas: Verujem
u Isusa Hrista |
Pozadina -
religiozna, istorijska. Sela Cezarije Filipove - Ko je
Isus? Jovan Krstitelj, Ilija, neki od proroka? NE - Isus
je Hristos! - Sin Božji. On je ispunjenje proročanstva
S.Zaveta. |
27. čas: Kušanje
Isusa Hrista Mat.4,1-11. |
Informacije
iz pozadine- |
28. čas: Isusovo
preobraženje Lk. 9, 28-36 |
Samo autor
jevanđelja Luka je zabeležio, o čemu su razgovarali Mojsije
i Ilija sa Isusom. Razgovarali su o Božjem planu. Luka
istakne, da prema Mojsiji i proroka, Isus će se oslaviti
preko patnje.(24,26). Isceljenje jednog besnog (37-43)
tesno se priključuje priči Isusovog preobraženja. Jer
Isus silazeći s gore dolazi u susret sa ljudskom bedom. |
29. čas: Pasha
i sveta večera Mt. 26, 17-29) |
Priča se uklapa
u običaje jevrejskog naroda. Isus održava taj običaj,
i kaže blagoslov nad hlebom i kaležom. Kod podele hleba
dodaje: "ovo je telo moje", znači "to
sam ja". |
30. čas: Rekapitulacija
(Osvrt) |
Mesto Ap.Veroispovesti
u ev.liturgiji? |
31. čas: Uskrsenje
Isusa Hrista Jn.20,19-29. |
Čitanje naznačenog teksta. Vaskrsnuti Isus je taj isti kao razapeti. Vaskrsnuti Isus je život. Obrada priče. Zagonetka. |
32. čas: Duhovi
- Silazak Duha Svetoga |
Istorijska
pozadina - duhovi kao praznik zahvalnosti za žetvu. |
33. čas: Postanak
Crkve |
Šta je Crkva?
Kako je definiše Augsburska veroispovest? |
34. čas: Darovi
Duha Svetoga |
Duh Sveti
okupljava nas u jednu zajednicu - u Crkvu Hristovu, gde
možemo preživati Božju milost, i Njegovu ljubav. Svih
nas povezuje vera u Isusa Hrista. Apostol Pavle od svih
darova Duha Svetoga najvažnijim smatra jednu. Koja je
ta? Čitanje teksta. Što piše apostol o tom značajnom
daru? |
35. čas: Rekapitulacija |
Ko ili što
ne ide zajedno? |
36. čas: Kraj
školske godine |
Stigli smo
do zadnjeg lista našeg udžbenika. Dugačka školska godina
je za vama dragi učenici. Puno naprezanja. Nadam se,
da je veronauka bila osveženje za vas među ostalim predmetima.
Drago mi je, kad i vi tako mislite. |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Udžbenik "Bog je među nama" je pripremljen za učenike petog razreda osnovne škole. Sadržaj udžbenika je povezan sa gradivom drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Važno je, da bude svaki čas veronauke doživljaj za učenike, kad se susreću sa Bogom. Zbog toga su biblijski događaji izabrani tako, da jačaju to iskustvo. Nadamo se, da će se na časovima veronauke razvijati takva neposredna atmosfera (veroučitelj - učenik - Bog), koja će učiniti privlačnim ne samo veronauku, već i mogućnost hrišćanskog života.
Pedagoška metoda upotrebljena u udžbeniku
Priča
Veroučitelj, ali i učenici mogu lako pasti u zamku kada biblijska priča postane pripovetka. Zato cilj se mora konkretno i tačno naznačiti. Da priča postane autentična potrebno je precizno znanje odgovarajućeg teksta. Nove, ili tuđe izraze potrebno je unapred razjasniti. Na primer: BETESDA = kuća milosrđa. Dalje, važno je kazivati priču tako, da bi učenik "video" to što čuje.
Razgovor (Dijalozi)
Razgovor između učenicima, i učenicima i veroučitelja je vrlo važan deo veronaučnog časa. Ova metoda daje mogućnost učeniku da sam pokuša sastaviti i reći svoje mišljenje, ili tako postaviti razna pitanja. Ili obrnuto, da na veroučiteljem formulirano pitanje daje odgovor vlastitim rečima. Kao pomoć mogu poslužiti slike, crtaći, pitanja, koja se nalaze u udžbeniku. Takođe pripremljeni zadaci, koji se oslone na maštu i ideje učenika.
Pitanja
Udžbenik daje prednost egzistencialnim pitanjima, koja se oslanjaju na vlastite doživljaje učenika u vezi sa Bogom, koji im se predstavio i njih lično oslovio preko biblijskog teksta.
Samostalan rad učenika sa biblijskim tekstom
Učenike treba polako navesti, da samostalno osvajaju znanje biblijskog teksta pomoću čitanja. Čitanje teksta ima različite faze: doslovno značenje, preneseno značenje i kritično značenje. Svakako treba omogućiti učenicima slobodan izbor mišlenja, a time i mogućnost pogreški (grešaka).
Obrada gradiva na drugi način
U priručniku za veroučitelje je data i "druga mogućnost" za obradu gradiva. Ova metoda se oslanja na prikazivanje priče. Igranje likova iz priče nije pozorišna izvedba, već posredovanje osećaja, upoznavanje hrišćanskog života punog pitanja. Pokušati imati identitet sa tim životom.
Očigledna nastava
Pored priče i tekstova neizbežno je korišćenje crteža, slika, kratkih video filmova sa odgovarajućom tematikom (neduže od 10 min.). Ova očigledna nastava pomaže pamćenje, pokrene diskusiju, privlači pažnju. Zato se preporučuje koristiti na kraju časa, kao očigledno rezime.
Omladinska pesmarica
Učenici petog razreda već dobro poznavaju evang. omladinsku pesmaricu iz tradicionalnih svakogodišnjih omladinskih susreta. Zato skoro na svakom času možemo koristiti i birati pesmu koja je pristojna samom gradivu. Veliku pomoć znače CD ploče i kasete.
Upoznavanje
Svakako na prvom času veronauke potrebno je utemeljiti pravu atmosferu između učenika i nastavnika (veroučitelja). Potrebno je odrediti okvir nastave. Bitno je, da su učenici upoznati time, što je potrebno na časovima.
Veronauka - Judaizam
CILJEVI I ZADACI
Cilj predmeta Verska nastava - Veronauka - Judaizam jeste da učenici steknu osnovna znanja iz bogatog nasleđa jevrejske biblijske književnosti, istorije, rabinske književnosti i etike, kao i da se upoznaju sa jevrejskim praznicima, običajima i simbolima.
Zadatak predmeta Verska nastava - Veronauka - Judaizam za peti razred osnovne škole je da se učenici upoznaju sa osnovama jevrejske etike.
SADRŽAJI PROGRAMA
NASTAVNE CELINE I JEDINICE:
1. LJUBAV PREMA BLIŽNJEM: Rabi Akiva i Ben Azaj, Hilel i Šamaj, Rambam, Ramban, Sefer a- Hinuh.
2. ČINI ŠTO JE PRAVO I DOBRO PRED GOSPODOM: Rabi Akiva i Rabi Jišmael, Lifnim mišurat a- din.
3. GEMILUT HASADIM: Bikur holim, Kevurat metim, Ahnasat kala.
4. ALVAA (ZAJAM): Kako Rambam objašnjava ovu zapovest?
5. CEDAKA (MILOSTINJA): Osam stupnjeva Cedaka.
6. REHILUT I LEŠON A- RA (OGOVARANJE I ZAO JEZIK): navesti primere.
7. ISUR A- SINA - NE MRZI U SRCU SVOM: Rambam, Hazal.
8. MOJ MICVA PROJEKT: Koje dobro delo sam danas učinio?
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Prvo treba navesti odgovarajući stih iz Tore, zatim kako su različiti rabini tumačili taj stih i na kraju postaviti situaciju iz svakodnevnog života, npr. kada drug ogovara druga i razgovarati o tom problemu.
OPŠTE NAPOMENE
Moto: "Kloni se zla i čini dobro" (Psalmi, 34:14).