ODLUKAO UTVRĐIVANJU ENERGETSKOG BILANSA REPUBLIKE SRBIJE ZA 2006. GODINU("Sl. glasnik RS", br. 11/2006) |
1. Utvrđuje se Energetski bilans Republike Srbije za 2006. godinu, koji je odštampan uz ovu odluku i čini njen sastavni deo.
2. Ovu odluku objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".
ENERGETSKI BILANS REPUBLIKE SRBIJE ZA 2006. GODINU
1. METODOLOGIJA IZRADE ENERGETSKOG BILANSA
Energetski bilans Republike Srbije za 2006. godinu obuhvata podatke o energentima (sirova nafta, naftni derivati, prirodni gas, kameni ugalj, koks, mrki ugalj, sirovi lignit, sušeni lignit, električna energija, toplotna energija) za sledeće godine:
- realizacija za 2004. godinu;
- procena stanja u 2005. godini;
- plan za 2006. godinu.
Podaci se prikupljaju za teritoriju Republike Srbije bez Kosova i Metohije, zbog nemogućnosti uvida u proizvodnju i potrošnju energije na ovoj teritoriji osim kada je u pitanju električna energija. Obrađeni podaci se prikazuju u formatu energetskog bilansa za svaki energent pojedinačno, kao i u formatu Zbirnog energetskog bilansa koji prikazuje ukupne potrebe, odnosno potrošnju energije na godišnjem nivou za Republiku Srbiju.
Energetski bilans sadrži godišnji prikaz tokova svih energenata u okviru tri osnovna sistema:
- PRIRODNI SISTEM u okviru kojeg se iskazuje ukupna primarna energija, raspoloživa za energetske transformacije i/ili direktnu potrošnju, odnosno domaća proizvodnja na bazi korišćenja sopstvenih resursa primarne energije i neto uvoza/izvoza primarne energije;
- ENERGETSKI SISTEM koji prikazuje potrošnju energenata u energetskim objektima/postrojenjima za transformaciju/konverziju primarne energije, a koga čine termoelektrane, hidroelektrane, termoelektrane-toplane, toplane, rafinerije nafte i sušare uglja, kao i energiju dobijenu u procesima transformacija, uključujući sopstvenu potrošnju, gubitke u transformaciji, prenosu i distribuciji energije do krajnjih potrošača;
- SOCIO-EKONOMSKI SISTEM sa odgovarajućim sektorima potrošnje energije uključujući i potrošnju energije za neenergetske usluge (hemijska i druga industrija), u kojima se obavljaju energetske usluge kod krajnjih korisnika energije. Potrošnja finalne energije (čvrsta, tečna i gasovita fosilna goriva, električna i toplotna energija) iskazuje se za tri sektora: Industriju, Saobraćaj i Ostalo (Domaćinstva, Javne i komercijalne delatnosti, Poljoprivreda).
U okviru Energetskog bilansa iznosi svih energenata su iskazani u fizičkim jedinicama (čvrsta goriva u M tona, tečna goriva u M tona, gasovita goriva u M m3, električna energija u GWh, a toplotna energija u TJ) i u milionima tona ekvivalentne nafte. Jedna tona ekvivalentne nafte iznosi 41.868 GJ ili 11.630 MWh električne energije, ili 2.0 tona kamenog uglja, ili 5.586 tona sirovog lignita.
2. ENERGETSKI BILANSI PO VRSTAMA ENERGENATA
Bilans nafte obuhvata proizvodnju sirove nafte, neto uvoz sirove nafte i naftnih derivata, preradu u rafinerijama, te potrošnju naftnih derivata, a u okviru poslovanja NIS a.d. i procenjenog prometa trećih lica.
Proizvodnja sirove nafte se odnosi na proizvodnju u zemlji i proizvodnju u Angoli. Međutim proizvodnja u Angoli ne ulazi u bilans (bilansira se samo domaća proizvodnja).
Planirana je domaća proizvodnja sirove nafte za 2006. godinu u iznosu od 0.646 M tona što je neznatno više u odnosu na domaću proizvodnju u 2005. godini (0.638 M tona).
Plan uvoza sirove nafte za 2006. godinu iznosi 3.080 M tona, što je približno uvozu u 2005. godini (3.073 M tona).
Za preradu u rafinerijama koristi se sirova nafta iz domaće proizvodnje, uvoza i zaliha, kao i komponente za preradu. Planirana prerada u rafinerijama za 2006. godinu iznosi 3.869 M tona i približna je preradi u 2005. godini (3.843 M tona).
Potrošnja naftnih derivata je bilans naftnih derivata dobijenih preradom u rafinerijama, neto uvoza i promene zaliha. U potrošnji naftnih derivata razlikujemo energetsku i neenergetsku potrošnju. Planirana neenergetska potrošnja u 2006. godini u iznosu od 0.697 M tona je za 6% manja od potrošnje u 2005. godini (0.736 M tona).
Energetska potrošnja naftnih derivata deli se na:
- potrošnju za energetske transformacije u termoelektranama, termoelektranama toplanama i javnim toplanama, i
- finalnu potrošnju po sektorima potrošnje, a to su Industrija, Saobraćaj i Ostalo (Domaćinstva, Javne i komercijalne delatnosti i Poljoprivreda).
Potrošnja naftnih derivata za energetske transformacije prema planu za 2006. godinu (0.214 M tona) je za 30% manja u odnosu na potrošnju u 2005. godini (0.364 M tona). Međutim, planirana energetska potrošnja naftnih derivata u sektorima Industrija, Saobraćaj i Ostalo raste u 2006. godini (2.805 M tona) i za 6,7% je veća od potrošnje u 2005. godini (2.552 M tona).
Bilans prirodnog gasa prati domaću proizvodnju, uvoz i potrošnju prirodnog gasa.
Domaća proizvodnja prirodnog gasa opada, tako da je planirana proizvodnja u 2006. godini od 253.28 M m3 za 14% manja u odnosu na proizvodnju u 2005. godini (295.43 M m3). Stoga se potrebe za prirodnim gasom nadoknađuju planiranim povećanjem uvoza za 13% u 2006. godini (2568.81 M m3). U 2005. godini uvoz prirodnog gasa iznosio je 2269.00 M m3.
Ukupna potrošnja prirodnog gasa predstavlja bilans domaće proizvodnje (u okviru koje jedan deo prirodnog gasa odlazi na sopstvenu potrošnju i tehničke gubitke) i uvoza. Planirana potrošnja prirodnog gasa u 2006. godini (2822.09 M m3) je za 10% veća od potrošnje u 2005. godini (2564.43 M m3).
Razlikujemo neenergetsku i energetsku potrošnju prirodnog gasa. Planirana neenergetska potrošnja u 2006. godini iznosi 492.00 M m3 prirodnog gasa, dok je u 2005. godini iznosila 423.21 M m3, odnosno 15% manje od planirane za 2006. godinu.
U strukturi energetske potrošnje prirodnog gasa razlikujemo:
- potrošnju energetskog sektora;
- potrošnju za energetske transformacije u termoelektranama toplanama, toplanama i sušari;
- finalnu potrošnju u sektorima Industrija, Saobraćaj i Ostalo (Domaćinstva, Javne i komercijalne delatnosti, Poljoprivreda).
Potrošnja energetskog sektora je približno ista, tako da je planirana potrošnja u 2006. godini od 48.49 M m3, dok je potrošnja u 2005. godini iznosila 54.17 M m3.
Planirana potrošnja za energetske transformacije (685.08 M m3) je za 8% veća od potrošnje u 2005. godini (643.87 M m3).
Ukupna finalna potrošnja prirodnog gasa u sektorima potrošnje (Industrija, Saobraćaj i Ostalo) takođe raste. U 2006. godini (1537.90 M m3) je za gotovo 11% veća od potrošnje u 2005. godini (1382.16 M m3).
Domaću primarnu proizvodnju uglja čine:
- proizvodnja iz rudnika sa podzemnom eksploatacijom (kameni ugalj, mrki ugalj i sirovi lignit);
- proizvodnja iz rudnika sa površinskom eksploatacijom (sirovi lignit);
- podvodna eksploatacija uglja u Kovinu (sirovi lignit).
Planirane proizvodnje za 2006. godinu su:
- rudnici sa podzemnom eksploatacijom - 0.070 M tona kamenog uglja (isto kao i u 2005. godini), mrkog uglja 0.460 M tona (u 2005. godini proizvodnja je iznosila 0.475 M tona), i sirovog lignita 0.09 M tona (što je 28% više u odnosu na 2005. godinu kada je iznosila 0.065 M tona);
- rudnici sa površinskom eksploatacijom - 34.040 M tona sirovog lignita (isto kao i u 2005. godini);
- rudnik sa podvodnom eksploatacijom - 0.224 M tona sirovog lignita (isto kao i u 2005. godini).
Ukupna planirana primarna proizvodnja uglja u 2006. godini donosi 6.61 M ten i približno je ista kao i u prethodnoj godini kada je iznosila 6.58 M ten, a planirana struktura te proizvodnje prema kategorijama uglja je sledeća:
- kameni ugalj 0.070 M tona, što je jednako proizvodnji u 2005. godini (0.070 M tona);
- mrki ugalj 0.460 M tona, što je približno jednako proizvodnji u 2005. godini (0.475 M tona);
- sirovi lignit 34.353 M tona, kao i u 2005. godini (34.353 M tona).
Neto uvoz svih vrsta ugljeva predstavlja razliku uvoza i izvoza, a utvrđuje se na osnovu podataka od Carine, Centra za Informatiku. Prema ovim podacima uočen je značajan porast uvoza koksa (1.081 M tona) i mrkog uglja (1.211 M tona), u 2005. godini u odnosu na prethodne godine.
Ukupan neto uvoz svih vrsta ugljeva u 2005. godini iznosio je 1.357 M ten (a to je čak 23.4% više nego u 2004. godini). Planirani neto uvoz u 2006. godini iznosi 1.677 M ten (ili 23.5% više nego u 2005. godini).
Raspoloživa količina uglja za potrošnju dobija se bilansiranjem primarne proizvodnje uglja, neto uvoza i zaliha. Pored primarne proizvodnje uglja postoji i sekundarna prerada uglja u sušari iz koje se dobija sušeni lignit. Planirana proizvodnja sušenog lignita za 2006. godinu je 0.635 M tona, što je isto kao i u 2005. godini.
U potrošnji uglja razlikujemo potrošnju za energetske transformacije u sušari, termoelektranama i toplanama, zatim potrošnju energetskog sektora i finalnu potrošnju po sektorima Industrija, Saobraćaj i Ostalo (Domaćinstva, Javne i komercijalne delatnosti i Poljoprivreda).
Planirana potrošnja za energetske transformacije u 2006. godini iznosi 6.409 M ten i neznatno je veća (za 2.3%) od potrošnje u 2005. godini (6.265 M ten).
Potrošnja uglja u energetskom sektoru sadrži podatke samo za rudnike uglja, a planirana potrošnja je jednaka potrošnji u 2005. godini (0.007 M ten).
Ukupna finalna potrošnja uglja predstavlja ukupnu količinu primarne i sekundarne proizvodnje uglja, neto uvoza i zaliha, umanjenu za potrošnju za energetske transformacije i potrošnju energetskog sektora. Planirana potrošnja u 2006. godini (1.926 M ten) je 35% veća od potrošnje u 2005. godini (1.748 M ten).
Bilansom je prikazana proizvodnja električne i toplotne energije u termoelektranama i termoelektranama - toplanama, kao i proizvodnja električne energije u hidroelektranama. Pored ove proizvodnje na teritoriji Republike Srbije bez Kosova i Metohije, posebno su predstavljeni podaci o proizvodnji električne energije na teritoriji Kosova i Metohije, ali oni nisu sadržani u Zbirnom energetskom bilansu.
Planirana ukupna neto proizvodnja električne energije od 31305 GWh je za 7% manja od proizvedene električne energije u 2005. godini. Bilansom nije planirana proizvodnja električne energije u termoelektranama - toplanama, a proizvodnja potrebne toplotne energije će se realizovati uključenjem pomoćnih pogona. Ovakav plan proizvodnje električne energije je posledica ograničene proizvodnje električne energije u termoelektranama zbog nemogućnosti veće proizvodnje uglja, kao i prestanka angažovanja Panonskih elektrana za proizvodnju električne energije u kombinovanom režimu uslovljen visokom cenom mazuta.
Planirani neto uvoz električne energije u 2006. godini je 1289 GWh. Neto uvoz električne energije u 2005. godini je iznosio -740 GWh, odnosno za 740 GWh je bio veći izvoz od uvoza električne energije.
Raspoloživa količina električne/toplotne energije za potrošnju dobija se bilansiranjem neto proizvodnje, neto uvoza, gubitaka u prenosu i distribuciji, te potrošnje za pumpne akumulacije. U ovoj količini za neto potrošnju razlikujemo potrošnju energetskog sektora i finalnu potrošnju električne/toplotne energije po sektorima potrošnje Industrija, Domaćinstva i Ostalo.
Planirana potrošnja električne energije u energetskom sektoru iznosi 825.7 GWh i približno je ista potrošnji u 2005. godini (818.48 GWh).
Finalna potrošnja električne energije u sektorima potrošnje (Industrija, Domaćinstva i Ostalo) konstantno raste, te je planirana finalna potrošnja u 2006. godini od 26263.3 GWh veća za 2.3% od potrošnje u 2005. godini (25691.5 GWh). Međutim planirana finalna potrošnja toplotne energije (0.063 M ten) je za 34% manja od potrošnje u 2005. godini (0.095 M ten).
Podaci o proizvodnji električne energije na teritoriji Kosova i Metohije obuhvataju podatke o proizvodnji termoelektrana, hidroelektrana, uvoz, izvoz i bruto konzum. Planirana neto proizvodnja električne energije od 4397 GWh je za 7% veća od neto proizvodnje u 2005. godini (4124 GWh).
Pored proizvodnje toplotne energije u termoelektrana i termoelektranama toplanama, bilansirana je i proizvodnja toplotne energije u sistemu daljinskog grejanja. Ovaj sistem obuhvata Beogradske toplane, toplane u okviru Udruženja toplana Srbije i toplane u okviru Udruženja toplana Vojvodine.
Bilans toplotne energije sadrži strukturu potrošnje goriva u toplanama, proizvedenu toplotnu energiju, kao i strukturu finalne potrošnje po sektorima potrošnje.
Finalna potrošnja toplotne energije u 2006. godini je 0.57 M ten ili 3% više u odnosu na 2005. godinu (0.553 M ten).
Na osnovu pojedinačnih bilansa energenata (sirova nafta i naftni derivati, prirodni gas, ugalj, električna i toplotna energija) utvrđuje se Zbirni energetski bilans Republike Srbije (bez Kosova i Metohije), kojim se definišu ukupni tokovi energenata na godišnjem nivou u Srbiji. U ovakvom formatu prikazana je:
- ukupna proizvodnja primarne energije;
- neto uvoz;
- ukupna raspoloživa primarna energija sa strukturom učešća pojedinih energenata;
- energenti za energetske transformacije;
- neenergetska potrošnja;
- finalna potrošnja energenata prema sektorima potrošnje i prema energentima.
Primarna energija prikazuje godišnju eksploataciju/korišćenje domaćih resursa - uglja, sirove nafte, prirodnog gasa i hidropotencijala. Ostali obnovljivi izvori energije (biomasa, geotermalna energija, sunčeva energija, energija vetra) nisu obuhvaćeni bilansom jer nije uspostavljeno adekvatno prikupljanje podataka o ovim izvorima energije. Planirana proizvodnja primarne energije u 2006. godini je neznatno manja od proizvodnje u 2005. godini (8.50 M ten) i iznosi 8.37 M ten.
Dijagram: "PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE" objavljen je na str. 19 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Neto uvoz energenata raste, te je planirani za 11.3% veći od neto uvoza u 2005. godini (6.57 M ten) i iznosi 7.31 M ten. Znatno povećanje neto uvoza u odnosu na proizvodnju primarne energije koja je približno ista, odražava se i u povećanju uvozne zavisnosti koja je u 2005. godini iznosila 43.59%, a projektovana u 2006. godini je čak 46.61%.
Dijagram: "NETO UVOZ ENERGENATA" objavljen je na str. 20 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Ukupna primarna energija raspoloživa za potrošnju je bilans proizvodnje primarne energije i neto uvoza. Ova količina energije u 2006. godini -15.68 M ten je za 4.1% veća od raspoložive primarne energije u 2005. godini (15.07 M ten). Međutim, struktura energenata je nepromenjena i u njoj najveće učešće ima ugalj.
Ukupna primarna energija raspoloživa za potrošnju koristi se za:
- energetske transformacije u termoelektranama, termoelektranama - toplanama, hidroelektranama, rafinerijama, sušari, toplanama, i
- direktno za finalnu potrošnju.
Zbirni energetski bilans prikazuje i potrošnju energetskog sektora (sopstvena potrošnja postrojenja u procesima transformacije energije), neenergetsku potrošnju (potrošnju nafte i naftnih derivata i prirodnog gasa kao sirovina), te gubitke u prenosu i distribuciji električne i toplotne energije.
Raspoloživa energija za finalnu potrošnju predstavlja sumu primarne energije koja se ne koristi u energetskim postrojenjima za transformacije (koristi se direktno u sektorima potrošnje) i energije koja se dobija u procesima transformacija, umanjenu za sopstvenu potrošnju, neenergetsku potrošnju i gubitke u prenosu i distribuciji električne i toplotne energije. Planirana finalna potrošnja energije u 2006. godini iznosiće 9.024 M ten, što je za 6.5% više od finalne potrošnje u 2005. godini (8.469 M ten).
Dijagram: "POTROŠNJA FINALNE ENERGIJE - UKUPNA I PO SEKTORIMA" objavljen je na str. 20 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Dijagram: "POTROŠNJA FINALNE ENERGIJE - UKUPNA I PO ENERGENTIMA" objavljen je na str. 21 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Utvrđeni Energetski bilans Republike Srbije za 2006. godinu pokazuje da je u 2005. godini došlo do znatnog povećanja potrošnje primarne i finalne energije u odnosu na 2004. godinu, a ovakav trend rasta planira se i u 2006. godini.
Dijagram: "POTROŠNJA PRIMARNE I FINALNE ENERGIJE U ODNOSU NA 2004. GODINU " objavljen je na str. 21 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Dijagram: "UČEŠĆE ENERGENATA U FINALNOJ POTROŠNJI ENERGIJE U 2004." objavljen je na str. 21 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Ako posmatramo samo raspoloživu primarnu energiju, tada je porast ove potrošnje isključivo posledica povećanja neto uvoza energenata (ostvareni neto uvoz u 2004. godini iznosio je 5.77 M ten, procenjeni u 2005. godini iznosio je 6.57 M ten, a planirani u 2006. godini iznosi 7.31 M ten), a ne i povećanja eksploatacije domaćih resursa koja je gotovo na istom nivou (ostvarena proizvodnja primarne energije u 2004. godini je 8.35 M ten, procenjena proizvodnja za 2005. godinu je 8.50 M ten, a planirana za 2006. godinu je 8.37 M ten).
Dijagram: "UČEŠĆE ENERGENATA U FINALNOJ POTROŠNJI ENERGIJE U 2005." objavljen je na str. 22 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
Rast potrošnje finalne energije prisutan je u svim sektorima potrošnje. Planirana finalna potrošnja energije u sektoru Industrija u 2006. godini je 2.910 M ten ili 17.4% više od finalne potrošnje Industrije u 2005. godini (2.479 M ten). Potrošnja finalne energije u sektoru Saobraćaja takođe raste - planiranih 2.47 M ten u 2006. godini je 4.7% više od potrošnje u 2005. godini (2.36 M ten). Najmanji rast potrošnje je u sektoru Ostalo (Domaćinstva, Javne i ikomercijalne delatnosti, Poljoprivreda) - planiranih 3.645 M ten u 2006. je neznatno više u odnosu na procenjenih 3.633 M ten u 2005. godini, ali je svakako znatno više od potrošnje u 2004. godini (3.323 M ten) i prethodnim godinama.
Ako se posmatra struktura finalne potrošnje energije prema energentima, planiran je rast potrošnje svih energenata u 2006. godini - čvrstih (za 10.2%), tečnih (6.7%), gasovitih goriva (10.8%), električne (2.3%) i toplotne energije (3.7%), prema potrošnji u 2005. godini.
Na slikama je prikazano učešće energenata u finalnoj potrošnji energije u 2004, 2005. i 2006. godini. Smanjuje se učešće električne energije (sa 28% u 2004. na 25% u 2006. godini), a povećava učešće čvrstih i tečnih goriva.
Dijagram: "UČEŠĆE ENERGENATA U FINALNOJ POTROŠNJI ENERGIJE U 2006." objavljen je na str. 22 "Sl. glasnika RS", br. 11/2006.
REPUBLIKA SRBIJA (bez KiM) |
OSTVARENO U 2004. |
PROCENA ZA 2005. |
PLAN ZA 2006. |
|
INDEKS |
|||
fiz. jedinice* |
M ten |
fiz. jedinice |
M ten |
fiz. jedinice |
M ten |
|
2006:2005 |
|
PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE |
|
8.347 |
|
8.499 |
|
8.371 |
|
98.5 |
Ugalj |
- |
6.483 |
|
6.583 |
|
6.605 |
|
100.3 |
Nafta |
0.656 |
0.665 |
0.638 |
0.646 |
0.647 |
0.655 |
|
101.3 |
Gas |
305.167 |
0.243 |
295.430 |
0.235 |
253.277 |
0.202 |
|
85.7 |
Hidropotencijal |
11122 |
0.956 |
12039 |
1.035 |
10579 |
0.910 |
|
87.9 |
Ostalo (Biomasa, Geotermalna, Sunčeva energija, Vetar) |
n.a. |
n.a. |
n.a. |
n.a. |
n.a. |
n.a. |
|
- |
NETO UVOZ ENERGENATA |
|
5.765 |
|
6.567 |
|
7.308 |
|
111.3 |
Ugalj |
- |
0.582 |
- |
1.357 |
- |
1.677 |
|
123.5 |
Nafta |
3.306 |
3.360 |
3.435 |
3.467 |
3.442 |
3.475 |
|
100.3 |
Sirova nafta |
3.252 |
3.294 |
3.074 |
3.113 |
3.080 |
3.121 |
|
100.3 |
Naftni derivati |
0.053 |
0.067 |
0.361 |
0.354 |
0.362 |
0.354 |
|
100.2 |
Gas |
2263.537 |
1.802 |
2269.000 |
1.807 |
2568.812 |
2.045 |
|
113.2 |
Električna energija |
243 |
0.021 |
-740 |
-0.064 |
1289 |
0.111 |
|
-174.2 |
UKUPNA PRIMARNA ENERGIJA ZA POTROŠNJU |
|
14.112 |
|
15.067 |
|
15.680 |
|
104.1 |
Ugalj |
- |
7.065 |
- |
7.940 |
- |
8.282 |
|
104.3 |
Nafta |
3.962 |
4.025 |
4.073 |
4.113 |
4.089 |
4.130 |
|
100.4 |
Gas |
2568.704 |
2.045 |
2654.430 |
2.042 |
2822.089 |
2.247 |
|
110.0 |
Električna energija |
243 |
0.021 |
-740 |
-0.064 |
1289 |
0.111 |
|
-174.2 |
Obnovljivi izvori (Hidropotencijal + ostalo) |
11122 |
0.956 |
12039 |
1.035 |
10579 |
0.910 |
|
87.9 |
UVOZNA ZAVISNOST (%) |
- |
40.854 |
- |
43.588 |
- |
46.611 |
|
106.9 |
UČEŠĆE U UKUPNOJ BRUTO POTROŠNJI (%) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ugalj |
- |
0.501 |
- |
0.527 |
- |
0.528 |
|
100.2 |
Nafta |
- |
0.285 |
- |
0.273 |
- |
0.263 |
|
96.5 |
Gas |
- |
0.145 |
- |
0.136 |
- |
0.143 |
|
105.7 |
Obnovljivi izvori (Hidropotencijal + ostalo) |
- |
0.068 |
- |
0.069 |
- |
0.058 |
|
84.4 |
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE** |
31579 |
2.896 |
33713 |
3.091 |
31305 |
2.871 |
|
92.9 |
Termoelektrane |
20154 |
1.906 |
21259 |
2.011 |
2077 |
1.962 |
|
97.5 |
Hidroelektrane |
11072 |
0.956 |
11985 |
1.035 |
10528 |
0.910 |
|
87.9 |
Termoelektrane-Toplane |
353 |
0.034 |
469 |
0.045 |
0 |
0.000 |
|
0.0 |
ENERGENTI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE |
- |
6.049 |
- |
6.232 |
|
6.234 |
|
100.0 |
Ugalj |
- |
5.832 |
- |
5.942 |
- |
6.042 |
|
101.7 |
Nafta |
0.155 |
0.150 |
0.229 |
0.222 |
0.092 |
0.093 |
|
41.8 |
Gas |
84.237 |
0.067 |
85.838 |
0.068 |
85.172 |
0.068 |
|
99.2 |
ENERGENTI ZA DRUGE TRANSFORMACIJE |
- |
4.873 |
- |
4.735 |
- |
4.779 |
|
100.9 |
Rafinerije |
4.072 |
4.095 |
3.844 |
3.892 |
3.870 |
3.919 |
|
100.7 |
Toplane* |
- |
0.567 |
- |
0.629 |
- |
0.646 |
|
102.8 |
Ostalo |
1134.96 |
0.211 |
1148.64 |
0.214 |
1148.635 |
0.214 |
|
100.0 |
POTROŠNJA ENERGETSKOG SEKTORA |
- |
0.550 |
- |
0.740 |
- |
0.637 |
|
86.0 |
NEENERGETSKA POTROŠNJA |
- |
1.114 |
- |
0.997 |
- |
1.012 |
|
101.5 |
GUBICI PRENOSA I DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE |
- |
0.568 |
- |
0.577 |
- |
0.527 |
|
91.3 |
POTROŠNJA FINALNE ENERGIJE (FE) |
|
|
|
|
|
|
|
|
PO SEKTORIMA |
|
7.664 |
|
8.469 |
|
9.024 |
|
106.5 |
Industrija |
- |
2.088 |
- |
2.479 |
- |
2.910 |
|
117.4 |
Saobraćaj |
- |
2.252 |
- |
2.357 |
- |
2.468 |
|
104.7 |
Ostalo (Domaćinstva, JKD, Poljoprivreda) |
- |
3.323 |
- |
3.633 |
- |
3.645 |
|
100.3 |
PO ENERGENTIMA |
|
7.664 |
|
8.469 |
|
9.024 |
|
106.5 |
Čvrsta goriva |
- |
1.079 |
- |
1.748 |
- |
1.926 |
|
110.2 |
Tečna goriva |
2.642 |
2.788 |
2.552 |
2.757 |
2.805 |
2.941 |
|
106.7 |
Gasovita goriva |
1347.946 |
1.058 |
1382.163 |
1.101 |
1537.904 |
1.219 |
|
110.8 |
Električna energija |
24579 |
2.118 |
25692 |
2.213 |
26263 |
2.263 |
|
102.3 |
Toplotna energija (TO + TE-TO) |
- |
0.621 |
- |
0.650 |
- |
0.674 |
|
103.7 |
EFIKASNOST TRANSFORMACIJA PRIMARNE ENERGIJE (FE/PE) |
- |
0.543 |
- |
0.562 |
- |
0.575 |
|
102.4 |
OČEKIVANI ENERGETSKI INTENZITET (kg en/ € DP) |
- |
0.995 |
- |
1.003 |
- |
0.998 |
|
99.6 |