ODLUKA

O UTVRĐIVANJU VLADIČANSKOG DVORA EPARHIJE BAČKE SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U NOVOM SADU ZA SPOMENIK KULTURE

("Sl. glasnik RS", br. 52/2007)

1. Vladičanski dvor Eparhije Bačke Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.

2. Vladičanski dvor Eparhije Bačke Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji grada Novog Sada, u Novom Sadu, Gimnazijska ulica broj 2, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 9558, KO Novi Sad I.

Spomenik kulture sagrađen je na mestu starog dvora koji je 1741. godine podigao bački vladika Visarion Pavlović. Zajedno sa Sabornom crkvom Svetog Georgija i zgradom Velike srpske gimnazije (Zmaj Jovine gimnazije) ovaj lokalitet predstavlja duhovno središte Srba u Novom Sadu. Pošto je stari dvor stradao u Buni 1849. godine, poznati arhitekta Vladimir Nikolić uradio je projekat za novi dvor. Nova zgrada dvora bila je gotova i osvećena 1901. godine. Svojim arhitektonsko-stilskim rešenjem jednospratna zgrada dvora predstavlja jedan od najupečatljivijih simbola Novog Sada. Osnova je u obliku razvučenog ćiriličnog slova "P" sa nešto kraćim levim krilom, uslovljenim blizinom Saborne crkve. U oblikovanju je posebna pažnja poklonjena rešenju glavne čeone fasade, koja ima naglašeno reprezentativan karakter. Nad otvorima u vidu monofora, bifora i trifora smešteni su polukružni frontoni sa zanimljivim ornamentima. Krov je nizak, gotovo zaklonjen ogradom balustera, pokriven eternit pločama. U prizemlju su dugački komunikacioni hodnici sa kancelarijama u nizu. Spratni deo, uslovljen drugačijom namenom prostora, ima izmenjen raspored u odnosu na prizemlje.

Pored brojnih pokretnih stvari od kulturnog i istorijskog značaja, u spomeniku kulture nalazi se i zbirka sa 16 umetničkih slika – portreta utvrđenih za kulturno dobro rešenjem Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture NRS u Beogradu, broj 705/49 od 18. juna 1949. godine.

Spomenik kulture pripada delu opusa arhitekte Vladimira Nikolića koji ga je osmislio koristeći stilizaciju vizantijskih i srpskih srednjovekovnih arhitektonskih i dekorativnih elemenata. Na taj način postignutim kreativnim arhitektonsko-stilskim skladom, uz sav istorijski značaj koji je tokom proteklog veka sublimiran u ovoj palati, spomenik kulture ima i izuzetnu arhitektonsku i kulturno-istorijsku vrednost.

3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata katastarsku parcelu broj 9558, KO Novi Sad I, u državnoj svojini, deo Gimnazijske ulice, katastarska parcela broj 10548, KO Novi Sad I, u državnoj svojini, do ose ulice, deo Zmaj Jovine ulice, katastarska parcela broj 7729, KO Novi Sad I, u državnoj svojini, ispred spomenika kulture do zamišljene linije koja spaja južne granice katastarskih parcela 100/49/2, KO Novi Sad I, u državnoj svojini (Zmaj Jovina broj 21) i katastarske parcele broj 23/2, KO Novi Sad II, u državnoj svojini (Zmaj Jovina broj 26), te deo Pašićeve ulice, katastarska parcela broj 10560/2, KO Novi Sad I, u državnoj svojini, do zamišljene linije koja spaja zapadnu granicu katastarske parcele broj 9559, KO Novi Sad I, u državnoj svojini (porta Saborne crkve) i zapadnu granicu katastarske parcele broj 10044, KO Novi Sad I, u državnoj svojini (Pašićeva broj 5).

4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje svih elemenata arhitekture – konstruktivnih i dekorativnih, uz neophodno zadržavanje kontura i volumena eksterijera;

2) održavanje svih instalacija uz moguće promene u odnosu na potrebe savremenog života, po uslovima i konzervatorskom projektu nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture;

3) rekonstruisanje krova uz primenu najkvalitetnijih materijala i zamenu svih elemenata konstrukcije (greda, stubova, kosnika, rogova), a slojeve krova izvesti prema savremenim zahtevima projektovanja, uz maksimalno očuvanje geometrije krova sa dekorativnim elementima;

4) saniranje svih dotrajalih i oštećenih delova uličnih i dvorišnih fasada, prema sačuvanim originalnim elementima;

5) obnavljanje malterisanog dela podnožja iznad kamene sokle fasade specijalnim malterom, koji omogućava zadržavanje kapilarne vlage zarobljene u zidovima;

6) restauriranje svih kamenih elemenata;

7) obnavljanje celokupne limarije;

8) instaliranje gromobranske instalacije i uređaja za zaštitu od požara;

9) renoviranje svih instalacija, postavljanje i održavanje adekvatne unutrašnje i spoljne rasvete;

10) obeležavanje informativnom tablom o specifičnom značaju i vrednostima spomenika kulture;

11) obavezno čuvanje i tretiranje prema pravilima konzervatorske struke svih elemenata zidnog slikarstva, kaljevih peći, vrednog mobilijara i drugih pokretnosti.

5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) urbanističko i komunalno održavanje i korišćenje uličnog prostora ispred spomenika kulture kao javnog prostora, prevashodno namenjenog pešacima;

2) zabrana postavljanja pokretnih reklama i privremenih objekata (tezge, kiosci) unutar zaštićene okoline;

3) izgradnja i zemljani radovi unutar zaštićene okoline moraju biti izvedeni u saglasnosti sa uslovima koje će za preduzimanje istih sačiniti nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture.

6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u spomeniku kulture čini sastavni deo ove odluke i čuva se u Vladičanskom dvoru Eparhije Bačke Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.

7. Ovu odluku objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".