PRAVILNIK
O NASTAVNOM PROGRAMU HRVATSKI JEZIK (OBAVEZAN NASTAVNI PREDMET) ZA OSMI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA I ZA DRUGI, TREĆI I ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE I HRVATSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE (IZBORNI NASTAVNI PREDMET) ZA OSMI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA I DRUGI, TREĆI I ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE

("Sl. list AP Vojvodine", br. 4/2008)

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni program: Hrvatski jezik (obavezan nastavni program) za osmi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja i za drugi, treći i četvrti razred gimnazije i Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture (izborni nastavni predmet) za osmi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja i za drugi, treći i četvrti razred gimnazije.

Programi iz stava 1. ovog člana sastavni su deo ovog pravilnika.

Član 2

Programi iz člana 1. ovog pravilnika primenjivaće se od školske 2008/2009. godine.

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".

 

HRVATSKI JEZIK

Cilj i zadatci:

- stjecanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika

- razvijanje jezične i književne sposobnosti

- stjecanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja

- razvijati kulturu čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulturu slušanja i gledanja

- osposobljavanje učenike za uporabu hrvatskoga standardnoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i sredstvima priopćavanja

- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije

Osmi razred

(4 sata tjedno, 140 sati godišnje)

Operativni zadatci:

Učenici trebaju:

- biti osposobljeni za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova

- biti osposobljeni za jezično izražavanje i stvaranje

- spoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika i njegovu ulogu u razvoju i njegovu ulogu u održanju nacionalne samobitnosti

- razvijati svijet o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici

- usvojiti naviku aktivnog slušanja i razvijati opću kulturu govorenja

- steći sposobnost pisanja svih vrsta tekstova na temelju pravopisnih normi

- steći sposobnost samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela

- razvijati umijeće svrhovite uporabe Interneta u nastavi hrvatskoga jezika

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

TEME:

1. Nastajanje riječi

Ključni pojmovi: proširivanje značenja, posuđivanje riječi, tvorenje riječi.

2. Podrijetlo riječi

Ključni pojmovi: podrijetlo riječi, književne riječi, dijalektne riječi.

3. Riječi jednaka oblika, a različita značenja

Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice, istoobličnice.

4. Frazemi

Ključni pojmovi: frazem.

5. Glasovi

Ključni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvučni i bezvučni glasovi.

6. Glasovne promjene

Ključni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju.

7. Riječi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i

Ključni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik riječi.

8. Zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima

Ključni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u složenoj rečenici

Ključni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.

10. Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje sloćenim rečenicama

Ključni pojmovi: izricanje pogodbe, mogućnosti i želje.

11. Višestruko složena rečenica

Ključni pojmovi: višestruko složena rečenica.

12. Osnovna obilježja hrvatskih narječja

Ključni pojmovi: hrvatska narječja, štokavsko narječje i hrvatski književni jezik, hrvatski standardni jezik.

13. Zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku

Ključni pojmovi: zavičajni govor i hrvatski književni jezik.

14. Pisanje višečlanih imena

Ključni pojmovi: pisanje velikoga slova u višečlanim imenima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeća

Ključni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.

Tijekom školske godine predviđene su tri pismene provjere usvojenosti gradiva.

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

TEME:

1. Različitost stilova

Ključni pojmovi: stil, vrste stilova.

2. Razgovorni stil

Ključni pojmovi: razgovorni stil, posuđenice, žargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.

3. Rasprava

Ključni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).

4. Problemski članak

Ključni pojmovi: problemski članak, kritika, suprotstavljanje mišljenja.

5. Novinarski stil

Ključni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, sažetost, aktualnost, intervju.

6. Administrativno-poslovni stil

Ključni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.

7. Životopis

Ključni pojmovi: životopis, molba, dopis.

8. Osvrt ili prikaz

Ključni pojmovi: osvrt ili prikaz.

9. Pismo

Ključni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.

10. Red riječi u rečenici

Ključni pojmovi: red riječi u rečenici, stilski neobilježen red riječi, stilski obilježen red riječi.

11. Sličnosti i razlike među riječima

Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice i istoobličnice.

12. Slušanje i čitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova

Ključni pojmovi: standardni jezik, zavičajni govor, materinski jezik, manjinski jezik.

13. Pisanje - poštivanje pravopisne norme

Ključni pojmovi: veliko slovo, rečenični i pravopisni znakovi, pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, ije, je, pisanje najčešćih kratica (prema popisu).

Tijekom školske godine predviđene se 3 školske zadaće s ispravcima.

KNJIŽEVNOST

TEME:

1. Pristup temi u književnom djelu: humor, ironija, satira

Ključni pojmovi: humor, ironija, satira.

2. Putopis

Ključni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.

3. Novela

Ključni pojmovi: novela, psihološko i emotivno prikazivanje lika.

4. Moderna bajka

Ključni pojmovi: klasična bajka, moderna bajka.

5. Ep

Ključni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.

6. Stilska izražajna sredstva: simbol, alegorija

Ključni pojmovi: simbol, alegorija.

7. Kompozicija lirske pjesme

Ključni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi.

8. Ritam u lirskoj pjesmi

Ključni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoračenje, stanka, prebacivanje.

9. Dramske vrste

Ključni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog.

10. Književnost - umjetnost riječi

Ključni pojmovi: pisac i pripovjedač, lirski subjekt.

11. Književna baština

Ključni pojmovi: Marko Marulić - otac hrvatske književnosti; stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti.

Tijekom školske godine predviđene su dvije pismene provjere usvojenosti gradiva.

MEDIJSKA KULTURA

TEME

1. Scenarij, knjiga snimanja

Ključni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.

2. Dokumentarni film

Ključni pojmovi: dokumentarni film: obilježja i vrste dokumentarnoga filma.

3. Zagrebačka škola crtanoga filma

Ključni pojmovi: Zagrebačka škola crtanoga filma.

4. U potrazi za knjigom

Ključni pojmovi: kataloško i računalno pretraživanje.

IZBORNI SADRŽAJI

Popridjevljeni glagolski prilozi

Tvorba riječi - osnovni pojmovi i tvorbeni načini

Tvorenje novih riječi prijenosom značenja

Tvorenje novih riječi preobrazbom

Novotvorenice

Riječi iz stranih jezika

Ne mogu se sve strane riječi prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu?

Obilježen red riječi i govorna sredstva

Priložne oznake uzroka i namjere

Uzročna i namjerna rečenica

Sličnosti i razlike između rečenica s veznicima da i kako

Najvažnije gramatike, pravopisi, rječnici i časopisi; filološke škole

Štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje

Proučavanje govora materinskoga narječja i dijalekta

Književnoumjetnički stil

Znanstveni stil

Popularno-znanstveni stil

Vrste intervjua

Moj prvi intervju

Humorističko pripovijedanje

Pisanje putopisa

Pisanje scenarija i knjige snimanja

Osvrt (esej)

Nacionalni i umjetnički epovi

Stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti

Povijest filma

Filmski trik

Filmska montaža

Popis lektire:

(izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)

1. Dinko Šimunović: Alkar

2. Slavko Kolar: Breza

3. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale

4. Ernest Hemingwey: Starac i more

5. August Šenoa: Prosjak Luka ili Branka

6. Dnevnik Ane Frank

7. Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore

8. Višnja Stahuljak: Don od Tromeđe ili Zlatna vuga

9. Marija Jurić Zagorka: Kći Lotršćaka

10. Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka

11. Đuro Sudeta: Mor

12. William Shakespeare: Romeo i Julija

13. Pero Budak: Mećava

14. Silvija Šesto: Debela ili Vanda

15. Sanja Pilić: O mamama sve najbolje

16. Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti

17. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog većeg zla

18. Antoine de Saint Exupery: Mali princ

19. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston

20. Miloš Crnjanski: Seobe

21. Branislav Nušić: Sumnjivo lice

22. Alojzije Stantić: Kruv naš svagdanji

Popis filmova:

U prvom su planu dokumentarni filmovi:

1. Što je film: Filmska montaža

2. Zagrebačka škola crtanoga filma (Bourek, Grgić, Vukotić, Dovniković i dr.)

3. R. Sremec: Zelena ljubav

4. I. Škrabalo: Slamarke divojke

5. Z. Tadić: Druge

6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija

7. R. Benigni: Život je lijep

Načini ostvarivanja programa

Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.

Predmet se ostvaruje u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.

Sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.

HRVATSKI JEZIK

U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost.

KNJIŽEVNOST

U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.

Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice: metodom čitanja, metodom razgovora, metodom pisanja, metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta, metodom obrade teme iz različitih perspektiva, metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova.

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja. Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.

U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su: analiza ključnih pojmova, činkvine (sažimanje), komparativna tablica, metoda pisanja "za sebe", oluja mozgova, poučavanje u koracima, čitanje sa zadatkom bilježenja citata, pisanje dvostrukog dnevnika, rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka, semantička mapa (grozd), "T" tablica, recipročno učenje, obilazak galerije, stvaralačka diskusija, vrijednosna os i dr.

HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadatci:

Cilj nastave hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture je:

- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja te upoznavanje elementa hrvatske kulture

- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti

- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture i uporaba istog kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja

- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja

- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline

- osposobljavanje za samostalno učenje i istraživanje

- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture.

Osmi razred

(70 sati godišnje, 2 sata tjedno)

Operativni zadatci:

- uspoređivanje govornih vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline

- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata

- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj i drugim kulturama

- upoznati osnovne promjene svakodnevnog života

- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika

- spoznati važnost interkulturalnog dijaloga

- spoznati raznolikost kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture

- aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog

Sadržaji programa

1. Hrvatski jezik

Gramatika

Naglasak, vrste i mjesto naglaska u riječi

Osnovne značajke lokalnog govora

Narječja hrvatskog jezika

Pravogovor i pravopis:

- pisanje kratica

- izgovor i pisanje stranih imena

- izgovor i pisanje riječi iz drugih jezika

- usustavljivanje pravopisnog gradiva

2. Jezično izražavanje

Govorenje:

- opisivanje

- intervju

Čitanje:

- interpretativno čitanje

- analitičko čitanje

- čitanje tekstova različitim stilovima

Pisanje:

- pisanje zahtjeva, zamolbe, prijave

- pisanje zapisnika

3. Književnost

Školska lektira:

Dobriša Cesarić, Voćka poslije kiše

Ivan Gundulić, himna slobodi

Marija Jurić Zagorka, Kći Lotrščaka (ulomak)

Slavko Kolar, Breza (ulomak)

Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom

Antun Gustav Matoš, Notturno

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Antun Branko Šimić, Opomena

Domaća lektira:

Alojzije Stantić, Kruv naš svagdanji (ulomci po izboru)

"Dužijanca", Lazo Vojnić Hajduk, dr. Andrija Kopilović, Alojzije Stantić (ulomci po izboru)

4. Elementi nacionalne kulture

Glazba:

- glazba religijske tematike (božićne, uskršnje, korizmene)

- klasici hrvatske glazbe, Vatroslav Lisinski, dr. Josip Andrić - opera "Dužijanca"

Filmska umjetnost:

- "Blagajnica hoće ići na more"

"Tu"

Povijest:

- Hrvati i stvaranje zajednice SHS

- Značaj braće Radić za povijest

- Stradanje slavenskih naroda u II. svetskom ratu

Geografija:

- Društvena obilježja Hrvatske (stanovništvo, naselja i gospodarstvo) po županijama

- Kraj u kojem je škola

Blagdani:

- vjerski: Sv. Nikola, Oce, Materice, Božić, Uskrs, Duhovi (izlaganje, čitanje, razgovor, priredbe)

- blagdani hrvatske nacionalne zajednice: Sv. Josip, rođenje bana Josipa Jelačića, Osnutak HNV, rođenje biskupa Ivana Antunovića

- Hrvati u dijaspori - običaji, blagdani, svjetski kongres

Običaji

- svadbeni

Kulturne manifestacije u zajednici:

- praćenje događaja putem neposrednog učešća

Narodne rukotvorine:

- slamarstvo

- šling, vez

Načini ostvarivanja programa

Metode izvođenja nastave:

interaktivna, nastavnik-učenik

radioničarska

ambijentalna

kooperativno učenje u skupinama učenika

iskustveno učenje primjenjeno u saznajnim i socijalnim situacijama

razne forme učenja putem otkrića i rješavanja problema

integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture

Aktivnosti nastavnika:

Organizira nastavni proces (planira metode rada, sredstva, planira sadržaj)

Realizira nastavni proces (stvara prilike za učenje, prezentira sadržaje, vodi ciljani razgovor, omogućuje primjenu stečenih vještina)

Motivira učenika, podržava i razvija njihova interesovanja

Prati efekte vlastitog rada

Unapređuje vlastiti rad

Sudjeluje u kulturnim događajima okoline s učenicima

Aktivnosti učenika:

Aktivni promatrači

Aktivni slušatelji

Aktivni sudionici u komunikaciji

Partneri - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimaju u obzir i tuđe mišljenje

Organizatori - učenje i angažman u zajednici

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA II. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK

Cilj i zadatci:

- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije

- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova

- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje

- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na morfološkoj razini

- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici

- interpretiranje reprezentativnih književnih djela književnosti humanizma i renesanse, baroka, klasicizma, prosvjetiteljstva i romantizma

- primjenjivanje korelativnog povezivanja hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću

- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika

- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika

- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja

- razvijanje jezične i književne sposobnosti

- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja

Drugi razred

(4 sata tjedno, 144 sati godišnje)

Operativni zadatci:

Učenici trebaju:

- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika

- usvajati naviku aktivnog slušanja

- razvijati opću kulturu govorenja

- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi

- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela

- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova

- interpretirati reprezentativna književna djela

- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima

- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

1. Morfem

- morfemi po značenju: gramatički i leksički

- morfemi po položaju: korijenski, prefiksalni i sufiksalni

- rječotvorni (derivacijski) i oblikotvorni (relacijski) morfemi

- morfem, morf i alomorf (morfemska inačica)

- morfemska analiza

2. Morfem i oblik

- morfem i osnova

- osnova i korijen

- struktura osnove

- alterniranost osnove (aloosnove)

3. Pojam gramatičke kategorije

- tipovi gramatičkih kategorija: kategorije vrste riječi, oblika riječi, položaja riječi

- promjenjive i nepromjenjive riječi

4. Imenice (supstantivi)

- gramatička i leksička predmetnost

- sklonidba (deklinacija imenica)

- gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež, pojedinačna i zbirna množina, podjela na vlastite i zbirne imenice

- pisanje imenica (veliko i malo početno slovo)

- pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih

5. Zamjenice (pronomina)

- rod, broj, padež i lice

- funkcija zamjenice

- zamjenice po značenju: lične/osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene

6. Pridjevi (adjektivi)

- rod, broj, padež, stupanj

- pridjevi i kategorija određenosti / neodređenosti

- stupnjevanje / komparacija

7. Brojevi (numeralia)

- rod, broj, padež

- glavni i redni brojevi

- brojevi kao imeničke, pridjevske i priloške riječi

8. Glagoli (verba)

- vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice, stanje (aktiv, pasiv i medij), (ne)prijelaznost i povratnost

- lični i bezlični glagolski oblici

- tvorba glagolskih oblika: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt, futur prvi i drugi, kondicional prvi i drugi, imperativ, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski pridjev sadašnji i prošli, pasivni glagolski oblici

9. Nepromjenjive vrste riječi

- prilozi

- prijedlozi

- veznici

- usklici

- čestice

10. Povijest hrvatskog jezika

- glavne osobitosti hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. stoljeća

- analiza jezika reprezentativnih književnih djela iz dotičnoga razdoblja

- gramatike B. Kašića i M. A. Relkovića

- rječnici F. Vrančića i I. Belostenca

KNJIŽEVNOST

1. Humanizam

- humanizam kao kulturni pokret u Europi i Hrvatskoj

- latinski i grčki jezik; filologija; otkrivanje antike; sedam slobodnih umijeća

- humanistička središta u Europi i u Hrvatskoj, posebice na kraljevu dvoru

- književni život u Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Zadru, Trogiru

- vrste i oblici hrvatske humanističke književnosti: mitološki i biblijski ep, poslanice, ode, elegije, epigrami

- oblici govorništva, traktati, historiografija

Tekstovi:

D. Alighieri: Pakao

G. Boccacci: Decameron

F. Petrarca: Kanconijer

Marko Marulić: Davidijada (ulomci), Pismo papi Hadrijanu IV.

Ivan Česmički: U smrt majke Barbare, Bolovanje u taboru, O samome sebi

Juraj Šižgorić: Elegija o pustošenju šibenskog polja, O smještaju Ilirije

Ilija Crijević: Oda Dubrovniku, Znaš li, Elegija Flaviji

Antun Vrančić: Putovanje iz Budima u Drinopolje, Razgovor Vrančića s bratom Mihovilom

2. Renesansa

- renesansa kao kulturni pokret u Europi i Hrvatskoj

- vremenske (16. st.) i prostorne (Južna Hrvatska) koordinate renesansne književnosti

- najvažnija središta: Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Zadar

- otkriće perspektive; duh istraživanja prirode i svijeta; hedonizam

- dominantna svojstva renesansnih poetika

- uloga talijanske književnosti i kulture

- petrarkizam i bembizam

- vrste i oblici u hrvatskoj renesansnoj književnosti: biblijski ep, religiozno-alegorijski ep, poslanica, putopis, pjesanca, ribarska ekloga, začetak romana

- dvanaesterac dvostrukog sroka kao stihovni kanon hrvatskog pjesništva

- maskerata, pastirska igra, učena komedija, crkvena prikazanja autorskog podrijetla, pučka drama

Tekstovi

L. Ariosto: Bijesni Orlando (ulomak)

F. Rabelais: Gargantua i Pantagruel

M. de Cervantes: Don Quijote (ulomak)

W. Shakespeare: Hamlet, San ljetne noći, Romeo i Julija, Soneti: 18, 55, 116, 130

M. Marulić: Judita

Dž. Držić: U čem se tko vidi, Moje čisto zlato, Grem si, grem, Radmio i Ljubimir

Š. Menčetić: Ktoj čtiš sej pjesni, Višnji Bog na nebi, vladalac od zvizda, Blaženi čas i hip

H. Lucić: Jur nijedna na svit vila, U vrime ko čisto, Robinja, 1. čin

B. Krnarutić: Vazetje Sigeta grada

M. Vetranović: Piligrin (ulomak), Posvetilište Abrahamovo, Pjesamca u pomoć poetam, Lanci alemani, trimbetari i pifari

M. Pelegrinović: Jeđupka

P. Zoranić: Planine (proslov i ulomci)

P. Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje

M. Držić: Dundo Maroje, Novela od Stanca, Skup, Tirena, Hekuba

3. Barok i manirizam

- naziv i pojam "barok"

- manirizam kao prijelazni stupanj između renesanse i baroka

- vremenske i prostorne odrednice barokne i manirističke književnosti

- barok kao stil i razdoblje

- odnos baroka prema renesansi i srednjem vijeku

- rasprostranjenost baroka na hrvatskome kulturnom i zemljopisnom prostoru

- nejednaka porazdijeljenost baroknih vrijednosti na hrvatskom tlu: razlika između "ažurnijeg" juga i Dubrovnika i "tradicionalnije" sjevera

- artificijelnost baroka; retoričnost; metafizičnost i alegoričnost

- katolička obnova nakon prodora protestantizma

- zanimanje za pitanja egzistencije, za moderno poimanje čovjeka

- psihologijsko iznošenje teme; odnos zbilje i izmišljaja; elementi začudnosti i fantastike

- rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga, parodija petrakističke lirike, povijesni ep, religiozna poema

- buđenje zanimanja za jezikoslovlje, posebno za leksikologiju

- udijel protestantizma

- kajkavska književnost

Pisci i djela:

G. Marino: Izbor

P. Calderon de la Barca: Život je san

J. Milton: Izgubljeni raj (ulomak)

T. Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomak)

I. Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman

Dž. Bunić Vučić: Prelijepa Helena, Slatka dušo mom životu, Tvrdja je vil moja, Nemoj, nemoj, ma Ijubice, Mandalijena pokornica

J. Palmotić: Pavlimir (ulomak)

I. Đurđević: Osvjetljana se gospođa, Suze Marunkove (ulomci)

F. Krsto Frankopan: Na vojsku, na vojsku, vitezi zibrani

4. Klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo

- klasicizam kao europski pokret

- francuska drama

- temelji racionalizma

- Rene Decartes

- prosvjetiteljstvo

- Voltaire

- obnavljanje latinizma

- pluralizam kulturnih ideja i eklektičnost tipova kulture u hrvatskom književnom životu 18. st.

- ulazak Slavonije u književnost

- rad bosanskih franjevaca

- prodor epskog deseterca u Kačića i Grabovca

- kazališni život u isusovačkim sjemeništima

- uspon kajkavskih književnosti i oblikovanja Zagreba kao kulturnog i književnog središta svih Hrvata

Pisci i tekstovi:

Moliere: Tartuffe, Škrtac

J. Racine: Fedra

P. Corneille: Cid

J. de la Fontaine: Basne (izbir)

N. Boileau: Pjesničko umijeće

Voltaire: Candide ili Optimizam

C. Goldoni: Krčmarica Mirandolina

J. Sterija Popović: Tvrdica

M. P. Katančić: Vinobera u zelenoj Molbice dolini, Knjižica o ilirskom pjesništvu (ulomci)

M. A. Relković: Satir iliti divji čovik

A. K. Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor)

F. Grabovac: Cvit razgovora... (ulomci)

T. Brezovački: Diogeneš, Matijaš grabancijaš dijak

5. Predromantizam i romantizam

- vremensko i prostorno određenje europskog romantizma

- francuski, engleski i njemački korijeni romantizma

- romantizam kao otpor estetici klasicizma

- pojam romantizma

- značajke romantičarske poetike

- tematika romantizma

- tri naraštaja romantičara

- uloga pojedinca, (nacionalne) povijesti, prirode, narodnosti, smjene društvene formacije

- pojam materinskog jezika (W. von Humboldt, A. Mihanović)

Pisci i djela:

J. J. Rousseau: Nova Heloiza (ulomak)

J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera, Faust

A. Manzini: Zaručnici

H. Heine: Lirski romancero (izbor)

V. Hugo: Zvonar crkve Notre-Dame ili Jadnici

G. Leopardi: Izbor

Lord Bayron: Childe Harold (ulomak)

A. Mickie Wicz: Gospodin Tadija (ulomak)

F. Schiller: Razbojnici

A. de Lamrtine: Jezero

E. A. Poe: Crni mačak

J. Ljermontov: Junak našeg doba

S. Puškin: Evgenij Onjegin

F. Prešern: lzbor

B. Radičević: Izbor

LEKTIRA

Dante Alighieri: BOŽANSKA KOMEDIJA (Pakao, I.-V.)

Francesco Petrarca: KANCONIJER (L., III., V., XIII., LXL., CVI., CCCLX., CCCLXIV.)

Giovanni Boccaccio: DECAMERON (Uvod; 1. dan 1. novela; 2. dan 3. novela; 10. dan 5. ili 6. novela)

Marko Marulić: DAVlDIJADA (1. pjevanje: stih 1-11 i 140-160)

Miguel de Cervantes: DON QUIJOTE (ulomci)

William Shakespeare: HAMLET i SAN IVANJSKE NOĆI

Marko Marulić: JUDITA

Hanibal Lučić: ROBINJA - Skazanje drugo, stih 685-755. (Robinja i Derenčin)

Petar Zoranić: PLANINE (Otkuda bura ishodi i zač se zove ili Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida - Perivoj od Slave i v njem vile)

Petar Hektorović: RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE (Parvi dan, stih 1- 20., 497- 508.; Drugi dan, stih 595- 685.; Treti dan, stih 1510- 1532.)

Marin Držić: DUNDO MAROJE i NOVELA OD STANCA

Pedro Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN

Ivan Gundulić: SUZE SINA RAZMETNOGA, DUBRAVKA I OSMAN (L, 1-36.; IV., 345-432.; VII., 269-308.; VIII., 569-592.; IX., 321-408.; XI., 1-184.; X., 289-376.)

Pierre Comeille: CID

Jean Racine: FEDRA

Jean Baptiste Poquelin Moliere: ŠKRTAC

Carlo Goldoni: GOSTIONIČARKA MIRANDOLINA

Johann W. Goethe: PATNJE MLADOG WERTHERA i FAUST

Friedrich Schiller: RAZBOJNICI

George G. Byron: PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA (ulomak)

Edgar Allan Poe: GAVRAN i CRNI MAČAK

Aleksandar S. Puškin: EVGENIJ ONJEGIN

Mihail J. Ljermontov: JUNAK NAŠEG DOBA

France Prešern: SONETNI VIJENAC

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

1. Prikaz

- prikaz kao vrsta teksta

• prikaz znamenitosti užeg zavičaja ili gradova (usporedba)

2. Sažetak

- sažimanje (razlučivanje bitnih od manje važnih dijelova teksta)

- sažetak kao vrsta teksta

3. Životopis (biografija)

- životopis (biografija) književnika, umjetnika, znanstvenika

• životopis osobe iz užeg zavičaja

4. Upućivanje

- upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojom se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti

- upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute

• upućivanje u narodnu književnost vojvođanskih Hrvata ili manje poznata područja umjetničkog djelovanja

Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine.

Načini ostvarivanja programa

Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.

Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.

Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.

HRVATSKI JEZIK

U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvjjaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.

U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:

- analiza ključnih pojmova

- činkvine (sažimanje)

- komparativna tablica

- metoda pisanja "za sebe"

- oluja mozgova

- poučavanje u koracima

- čitanje sa zadatkom bilježenja citata

- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka

- semantička mapa (grozd)

- "T" tablica

KNJIŽEVNOST

U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.

Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:

- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)

- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)

- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)

- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta

- metodom obrade teme iz različitih perspektiva

- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.

Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA II. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadatci:

- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja

- upoznavanje elemenata hrvatske kulture

- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti

- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture

- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja

- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja

- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline

- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje

- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture

Drugi razred

(2 sata tjedno, 72 sati godišnje)

Operativne zadaće:

- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline.

- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata

- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama

- upoznavanje osnovnih promjena u svakodnevnom životu

- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika

- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga

- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture

• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

Morfem

- gramatički i leksički morfem

- korijenski, prefiksalni i sufiksalni morfemi

- morfem, morf i alomorf (morfemska inačica)

- morfem i osnova

- osnova i korijen

Promjenjive i nepromjenjive riječi

Imenice

- sklonidba (deklinacija imenica)

- gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež, pojedinačna i zbirna množina

- pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih

Zamjenice

- zamjenice po značenju: lične/osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene

Pridjevi

- rod, broj, padež, stupanj

- određeni i neodređeni pridjevi

- stupnjevanje / komparacija

Brojevi

- rod, broj, padež

- glavni i redni brojevi

Glagoli

- vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice, stanje (aktiv, pasiv),

- (ne)prijelaznost i povratnost

- tvorba glagolskih oblika: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt, futur prvi i drugi, kondicional prvi i drugi, imperativ, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski pridjev sadašnji i prošli, pasivni glagolski oblici

Nepromjenjive vrste riječi

- prilozi

- prijedlozi

- veznici

- usklici

- čestice

Hrvatski jezik od 16. do 18. stoljeća

- glavne osobitosti hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. stoljeća

- gramatike B. Kašića i M. A. Relkovića

- rječnici F. Vrančića i I. Belostenca

Standardizacija hrvatskoga jezika u 19. stoljeću

- doprinos iliraca standardizaciji hrvatskoga jezika

- Gajeva reforma jezika i slovopisa

- zagrebačka, zadarska i riječka filološka škola

KNJIŽEVNOST

Klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo

- pluralizam kulturnih ideja i tipova kulture u hrvatskom književnom životu 18. st.

- ulazak Slavonije u književnost

- rad bosanskih franjevaca

- prodor epskog deseterca u Kačića i Grabovca

- kazališni život u isusovačkim sjemeništima

- uspon kajkavskih književnosti i oblikovanja Zagreba kao kulturnog i književnog središta svih Hrvata

Pisci i djela:

M. P. Katančić: Knjižica o ilirskom pjesništvu (ulomci)

A. K. Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor)

M. A. Relković: Satir iliti divji čovik

Hrvatski narodni i književni preporod

- povijesno i kulturno ozračje

- naziv, razvojni put i vrijeme trajanja hrvatskoga narodnog preporoda

- Gajev nacionalni i kulturni program

- zadaća književnosti pri buđenju nacionalne svijesti

- značaj budnica i davorija

- autori i djela, kulturne ustanove i časopisi presudni za promicanje hrvatskoga jezika

- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste

- značajke pjesništva P. Preradovića

- stvaralaštvo I. Mažuranića

Pisci i djela

Grof J. Drašković: Disertacija iliti razgovor...

A. Mihanović: Horvatska domovina

P. Štoos: Kip domovine

Lj. Gaj: Kratka osnova

I. Mažuranić: Smrt Samil-age Čengića

S. Vraz: Đulabije (izbor)

P. Preradović: Pjesme (izbor)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Prikaz

- prikaz kao vrsta teksta

Sažetak

- sažimanje (razlučivanje bitnih od manje važnih dijelova teksta)

- sažetak kao vrsta teksta

Životopis (biografija)

- životopis (biografija) književnika, umjetnika, znanstvenika

Upućivanje

- upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojom se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti

- upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute

• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi

ELEMENTI NACIONALNE KULTURE

Glazba

- klasici hrvatske glazbe

V. Lisinski: Porin

I. Tijardović: Mala Floramy

- narodna glazba: glazba Srijema, šalajdani

- glazba religijske tematike - božićne, uskrsne, korizmene, marijanske

Filmska umjetnost

I. Škrabalo: Slamarke divojke

A. Babaja: Breza, Romeo i Julija

Povijest

- uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku (Dolazak Hrvata, nastanak prvih kneževina, doba narodnih vladara, Bašćanska ploča)

- Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca

- velika geografska otkrića i Hrvati

- turska osvajanja

- Hrvatska u ranome novom vijeku (16. - 18. st.)

Geografija

- društvena obilježja Hrvatske: stanovništvo, naselja i gospodarstvo

Blagdani

- vjerski - godišnje praćenje

- blagdani hrvatske nacionalne zajednice

Običaji

- običaji vinogradara i značaj vinogradarstva

- usporedba običaja vojvođanskih Hrvata s običajima u Hrvatskoj

Način ostvarivanja programa

Metode izvođenja nastave

- interaktivna, nastavnik-učenik

- rad u radionicama

- ambijentalna

- kooperativno učenje u skupinama učenika

- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama

- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema

- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture

Aktivnosti nastavnika

- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)

- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)

- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa

- praćenje učinka vlastitog rada

- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima

Aktivnosti učenika

- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji

- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje

- organiziranje učenja i angažmana u zajednici

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA III. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK

Cilj i zadatci:

- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije

- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova

- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje

- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na sintaktičkoj razini

- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici

- interpretiranje reprezentativnih književna djela književnosti romantizma, realizma i moderne

- primjenjivanje korelativnog povezivanje hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću

- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika

- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika

- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja

- razvijanje jezične i književne sposobnosti,

- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja

Treći razred

(4 sata tjedno, 144 sati godišnje)

Operativni zadatci:

Učenici trebaju:

- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika

- usvajati naviku aktivnog slušanja

- razvijati opću kulturu govorenja

- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi

- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela

- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova

- interpretirati reprezentativna književna djela

- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima

- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

1. Sintaksa

- pojam sintakse

- jedinice sintakse: riječ (oblik), skup riječi (sintagma) i rečenica

- tipovi odnosa među sintaktičkim jedinicama

2. Spoj riječi ili sintagma

- pojam spoja riječi ili sintagme

- vrste gramatičkih veza među sastavnicama spojeva riječi

- upravljačka svojstva glagola, imenica i pridjeva, sročnost i pridruživanje

- mogućnost preoblike spojeva riječi te njihova komunikacijska zadaća

3. Rečenica i iskaz

- pojam rečenice i iskaza

- ustrojstvo rečenice i iskaza

- gramatička svojstva: članjivost, vremensko-načinska svojstva, priopćajna svrha i obavijesnost iskaza

- komunikacijska zadaća rečenice i iskaza

4. Članovi rečeničnog ustrojstva

- iskazivanje i definiranje članove rečeničnog ustrojstva

- služba riječi u rečenici

- samostalni i nesamostalni članovi rečeničnog ustrojstva

- subjekt i predikat; objekt i priložne oznake; atribut i apozicija

- uvrštavanje u rečenicu, gramatička obilježja i vrste članova rečeničnog ustrojstva

- pisanje zareza pri nizanju i položaju atributa i apozicije iza imenice

- komunikacijska zadaća predikata

5. Jednostavne i složene rečenice

- ustrojstvo jednostavnih i složenih rečenica

- vrste reda riječi jednostavnih rečenica

- preoblike jednostavnih rečenica u nezavisno složene i zavisno složene

- vrste sklapanja, ustrojstvo sindetskih i asindetskih rečenica i njihove vrste

- vrste složenih rečenica

- vrednote pisanoga i govorenoga jezika, pravila o pisanju rečeničnih znakova

6. Tekst

- pojam teksta

- povezivanje rečenica u tekst, ustrojstvo teksta i njegova komunikacijska zadaća

7. Standardizacija hrvatskoga jezika u 19. stoljeću

- doprinos iliraca standardizaciji hrvatskoga jezika

- Gajeva reforma jezika i slovopisa

- doprinos standardizaciji predstavnika zagrebačke filološke škole i hrvatskih realističkih pisaca

- značajni predstavnici zadarske i riječke filološke škole

KNJIŽEVNOST

1. Hrvatski narodni i književni preporod

- povijesno i kulturno ozračje

- naziv, razvojni put i vrijeme trajanja hrvatskoga narodnog preporoda

- Gajev nacionalni i kulturni program

- zadaća književnosti pri buđenju nacionalne svijesti

- značaj budnica i davorija

- autori i djela, kulturne ustanove i časopisi presudni za promicanje hrvatskoga jezika

- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste

- značajke pjesništva P. Preradovića

- stvaralaštvo i prosudba uloge I. Mažuranića u hrvatskom narodnom i književnom preporodu

- značajke preporodne (romantičarske) književnosti u književnim djelima

- usporedba hrvatskog romantizma s europskim

• Primijeniti načelo zavičajnosti

Pisci i djela:

Grof J. Drašković: Disertacija iliti razgovor...

A. Mihanović: Reč domovini, Horvatska domovina

Lj. Gaj: Kratka osnova

P. Štoos: Kip domovine

D. Demetar: Grobničko polje, Teuta

I. Mažuranić: Smrt Samil-age Čengića

S. Vraz: Đulabije (izbor)

P. Preradović: Pjesme (izbor)

M. Mažuranić: Pogled u Bosnu

Antun Nemčić: Putositnice

2. Protorealizam (Šenoino doba)

- društveni kontekst, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti

- stariji i noviji naraštaj pisaca i njihova usmjerenost prema realizmu

- Šenoin književni program i poimanje uloge književnosti

- značajke romantizma i realizma u pripovijetkama i povijesnom romanu

- značajke protorealizma i funkcionalna uporaba jezika

Pisci i djela:

A. Šenoa: Naša književnost, Pjesme, Povjestice (izbor), Prijan Lovro, Karnafil s pjesnikova groba, Kanarinčeva Ijubovca, Zlatarovo zlato

L. Botić: Bijedna Mara

F. Marković: Dom i svijet

Đ. Arnold: Domovina

3. Europski realizam i naturalizam

- povijesno, kulturno i znanstveno ozračje

- naziv, vremenske i prostorne odrednice te značenje u povijesti književnosti

- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste

- kritički odnos prema stvarnosti

- tematski krugovi i motivi

- karakterizacija tipičnih likova

- opis prostora

- realističko-naturalistička poetika

- značaj književnosti realizma i naturalizma u Europi

Pisci i djela:

H. de Balzac: Otac Goriot

G. de Maupessant: Na vodi

N. Gogolj: Kabanica

G. Flaubert: Gospođa Bovary

E. Zola: T. Raquin

I. S. Turgenjev: Šuma i stepa

L. N. Tolstoj: Ana Karenjina

F. M. Dostojevski: Zločin i kazna

S. Matavulj: Bakonja fra Brne

4. Hrvatski realizam

- društveni, povijesni i gospodarski okvir

- naziv, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti

- najznačajniji predstavnici i djela

- književne vrste te regionalna pripadnost

- najznačajniji književni časopisi i književni uzori u europskoj književnosti

- hrvatski realizam u kontekstu europskog

Pisci i djela:

E. Kumičić: Začuđeni svatovi ili Urota zrinsko-frankopanska; O romanu

A. Kovačić: U registraturi

K. Š. Gjalski: Pod starimi krovovi, U noći

V. Novak: Posljednji Stipančići, Iz velegradskog podzemlja

J. Kozarac: Tena, Mrtvi kapitali, Slavonska šuma

S. S. Kranjčević: Pjesme

5. Modernizam

- načela parnasovačke poetike

- književni program bečke moderne i poetika impresionizma

- pojam, vremensko i prostorno određenje modernizma

- književni smjerovi u stilskom pluralizmu, predstavnici, djela i književne vrste

- značajke simbolizma; novi stilski postupci

Pisci i djela:

Ch. Baduelaire: Cvjetovi zla, Spleen Pariza

P. Verlain: Izbor

A. Rimbaud: Izbor

S. Mallarme: Izbor

H. Ibsen: Nora

A. P. Čehov: Tri sestre

6. Moderna

- pojam, vrijeme trajanja i izravni dodir s modernizmom

- program praške i bečke skupine

- najznačajniji književni časopisi i otpor tradicionalizmu

- najznačajniji predstavnici, djela, književne vrste i regionalna pripadnost

Pisci i djela:

A. G. Matoš: Pjesme; Cvijet sa raskršća, Miš, Nekad bilo, sad se spominjalo; Oko Lobora; Narodna kultura, Baudelaire, Futurizam

J. Leskovar: Misao na vječnost, Propali dvori

I. Vojnović: Suton

D. Šimunović: Muljika, Alkar

F. Galović / D. Domjanić: Dijalektalna poezija

V. Vidrić: Pjesme

A. Barac: Umjetnost i bol

M. Begović: Liddy

V. Nazor: Zvonimirova lađa, Cvrčak; Veli Jože, Voda

I. Kozarac: Đuka Begović

M. C. Nehajev: Bijeg, Vuci

J. P. Kamov: lštipana hartija

• Pri obradi dijalektalne lirike primijeniti načelo zavičajnosti.

LEKTIRA

Ivan Mažuranić: SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA

August Šenoa: PRIJAN LOVRO i SELJAČKA BUNA

Honore de Balzac: OTAC GORIOT

Gustave Flaubert: MADAME BOVARY

Ivan S. Turgenjev: LOVČEVI ZAPISI (ŠUMA l STEPA; NADSTOJNIK)

Nikolaj V. Gogolj: KABANICA

Fjodor M. Dostojevski: ZLOČIN I KAZNA

Lav N. Tolstoj: ANA KARENJINA

Emile Zola: GERMINAL ili THERESE RAQUIN

Guy de Maupassant: NA VODI

Eugen Kumičić: UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA

Ksaver Šandor Gjalski: POD STARIM KROVOVIMA (lllustrissimus Battorvch ili Perillustris ac generosus Cintek)

Ante Kovačić: U REGISTRATURI

Josip Kozarac: TENA

Vjenceslav Novak: POSLJEDNJI STIPANČIĆI

Henrik Ibsen: LUTKINA KUĆA (NORA) ili HEDDA GABLER

Anton P. Čehov: TRI SESTRE

Janko Leskovar: MISAO NA VJEČNOST

Ivo Vojnović: DUBROVAČKA TRILOGIJA

Antun Gustav Matoš: CAMAO i IZBOR IZ POEZIJE

Dinko Šimunović: MULJIKA

Milan Begović: PUSTOLOV PRED VRATIMA ili BEZ TREĆEGA

Milutin Nehajev: BIJEG

Ivan Kozarac: ĐUKA BEGOVIĆ

Janko Polić Kamov: BRADA ili BITANGA

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

1. Dokazivanje

- ustrojstvo dokaza i njegova važnost u raspravljačkim tekstovima

- dokazivanje u književno-znanstvenom tekstu

2. Recenzija

- recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta

- važnost podataka u argumentu

- kritika i vrijednosni sud u recenziji

- recenzija stručnog i umjetničkog teksta

• Recenzija o književnom djelu vojvođanskih Hrvata

3. Usmeno predavanje

- slušanje usmenog predavanja izravno ili uz pomoć medija

- svrha predavanja, osobina vrsna govornika, načini pripreme predavača

- etape oblikovanja i tijek predavanja

• Posjet usmenim predavanjima u vlastitoj sredini

4. Javni govor

- prepoznavanje i raščlamba neutralnog i emocionalno obilježenog javnog govora u književnim djelima

- svrha i vrste javnoga govora, prigode u kojima se govori i ton govorenja

• Slušanje i raščlamba javnog govora u svojoj sredini ili uz pomoć lokalnih medija

5. Priopćenje

- jezične i stilske značajke usmenog i pisanog priopćenja

- priopćenja namijenjena različitim medijima (novinsko, radijsko i televizijsko)

• Pripremiti usmeno priopćenje o njegovanju običaja vojvođanskih Hrvata

• Napisati priopćenje za javnost o aktualnom događaju iz života vojvođanskih Hrvata

Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine

Načini ostvarivanja programa

Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.

Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.

Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.

HRVATSKl JEZIK

U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.

U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:

- analiza ključnih pojmova

- činkvine (sažimanje)

- komparativna tablica

- metoda pisanja "za sebe"

- oluja mozgova

- poučavanje u koracima

- čitanje sa zadatkom bilježenja citata

- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka

- semantička mapa (grozd)

- "T" tablica

KNJIŽEVNOST

U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.

Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam). U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:

- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)

- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)

- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)

- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta

- metodom obrade teme iz različitih perspektiva

- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.

Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA III. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadatci:

- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja

- upoznavanje elemenata hrvatske kulture

- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti

- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture

- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja

- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja

- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline

- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje

- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture

Treći razred

(2 sata tjedno, 72 sati godišnje)

Operativne zadaće:

- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline

- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata

- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama

- upoznavanje osnovnih promjena svakodnevnog života

- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme te njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika

- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga

- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture

• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

Sintaksa

- pojam sintakse

- jedinice sintakse: riječ (oblik), skup riječi (sintagma) i rečenica

Spoj riječi ili sintagma

- pojam spoja riječi ili sintagme

- vrste gramatičkih veza među sastavnicama spojeva riječi

Članovi rečeničnog ustrojstva

- služba riječi u rečenici

- samostalni i nesamostalni članovi rečeničnog ustrojstva

- subjekt i predikat; objekt i priložne oznake; atribut i apozicija

- uvrštavanje u rečenicu, gramatička obilježja i vrste članova rečeničnog ustrojstva

Jednostavne i složene rečenice

- vrste reda riječi jednostavnih rečenica

- ustrojstvo jednostavnih i složenih rečenica

- preoblike jednostavnih rečenica u nezavisno složene i zavisno složene

- vrednote pisanoga i govorenoga jezika, pravila o pisanju rečeničnih znakova

Tekst

- pojam teksta

- povezivanje rečenica u tekst, ustrojstvo teksta i njegova komunikacijska zadaća

KNJIŽEVNOST

Protorealizam (Šenoino doba)

- društveni kontekst, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti

- stariji i noviji naraštaj pisaca i njihova usmjerenost prema realizmu

- Šenoin književni program i poimanje uloge književnosti

- značajke romantizma i realizma u pripovijetkama i povijesnom romanu

- značajke protorealizma i funkcionalna uporaba jezika

Pisci i djela:

A. Šenoa: Naša književnost, Pjesme, Povjestice (izbor), Prosjak Luka, Zlatarovo zlato, Seljačka buna

L. Botić: Bijedna Mara

Hrvatski realizam

- društveni, povijesni i gospodarski okvir

- naziv, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti

- najznačajniji predstavnici i djela

- književne vrste te regionalna pripadnost

- najznačajniji književni časopisi i književni uzori u europskoj književnosti

- hrvatski realizam u kontekstu europskog

Pisci i djela:

E. Kumičić: Urota zrinsko-frankopanska; O romanu

A. Kovačić: U registraturi

K. Š. Gjalski: U noći

V. Novak: Posljednji Stipančići, Iz velegradskog podzemlja

J. Kozarac: Tena, Mrtvi kapitali

S. S. Kranjčević: Pjesme

Moderna

- pojam, vrijeme trajanja i izravni dodir s modernizmom

- program praške i bečke skupine

- najznačajniji književni časopisi i otpor tradicionalizmu

- najznačajniji predstavnici, djela, književne vrste i regionalna pripadnost

Pisci i djela:

A. G. Matoš: Pjesme; Cvijet sa raskršća; Oko Lobora; Narodna kultura, Baudelaire

J. Leskovar: Misao na vječnost, Propali dvori

I. Vojnović: Suton

D. Šimunović: Duga, Alkar

F. Galović / D. Domjanić: Dijalektalna poezija

V. Vidrić: Pjesme

M. Begović: Bez trećega

V. Nazor: Zvonimirova lađa, Cvrčak; Voda

I. Kozarac: Đuka Begović

M. C. Nehajev: Bijeg

J. P. Kamov: Ištipana hartija

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Dokazivanje

- ustrojstvo dokaza i njegova važnost u raspravljačkim tekstovima

Recenzija

- recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta

Usmeno predavanje

- slušanje usmenog predavanja izravno ili uz pomoć medija

- etape oblikovanja i tijek predavanja

Javni govor

- svrha i vrste javnoga govora, prigode u kojima se govori i ton govorenja

Priopćenje

- jezične i stilske značajke usmenog i pisanog priopćenja

• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi

ELEMENTI NACIONALNE KULTURE

Glazba

- klasici hrvatske glazbe

I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski

K. Baranović: Licitarsko srce

- popularna glazba: rock and roll, pop, punk, jazz, hip-hop, rap, etno glazba...

- glazba religijske tematike: šansone

Filmska umjetnost

K. Golik: Tko pjeva zlo ne misli

D. Žarković: Trešeta

S. Hoti: I galebovi su se smijali (olimpijske priče - Igor Boraska)

Povijest

- Hrvatska u osvit modernog doba

- Hrvatska od francuske revolucije do bečkog kongresa

- hrvatski narodni preporod

- revolucija 1848. u Hrvatskoj

- Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća

Geografija

- hrvatske županije - prikaz svake županije

Blagdani

- vjerski: godišnje praćenje

- blagdani hrvatske zajednice

Običaji

- običaji Hrvata Vojvodine kroz godinu (prelo, uskrsni običaji, Markov, Ivandan, dužijanca, berbeni, božićni,...)

Način ostvarivanja programa

Metode izvođenja nastave

- interaktivna, nastavnik-učenik

- rad u radionicama

- ambijentalna

- kooperativno učenje u skupinama učenika

- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama

- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema

- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture

Aktivnosti nastavnika

- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)

- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)

- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa

- praćenje učinka vlastitog rada

- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima

Aktivnosti učenika

- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji

- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje

- organiziranje učenja i angažmana u zajednici

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA IV. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK

Cilj i zadatci:

- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije

- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova

- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje

- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na leksičkoj, tvorbenoj i frazeološkoj razini

- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici

- interpretiranje reprezentativnih književna djela novije i suvremene književnosti

- primjenjivanje korelativnog povezivanje hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću

- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika

- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika

- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja

- razvijanje jezične i književne sposobnosti

- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja

Četvrti razred

(4 sata tjedno, 128 sati godišnje)

Operativni zadatci:

Učenici trebaju:

- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika

- usvajati naviku aktivnog slušanja

- razvijati opću kulturu govorenja

- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi

- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela

- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova

- interpretirati reprezentativna književna djela

- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima

- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

1. Sinonimi, homonimi i antonimi

- jezični znak

- gramatičko i leksičko značenje riječi

- leksem, leksik i leksikologija

- vrednovanje različitih stilova i podstilova

- funkcionalna vrijednost opće jezičnih i individualnih sinonima i antonima

2. SIojevitost leksika

- tvorba sinonima, homonima i antonima

- kontekstualni i individualni antonimi

3. Leksičko posuđivanje

- antonimi po podrijetlu i naravi značenjske opreke

- promjene u jeziku kroz povijest, vrijeme i stilove

- arhaizmi, historizmi, lokalizmi

4. Purizam i jezična kultura

- međusobno prožimanje nazivlja i prilagodba posuđenica

- vrste posuđenica i njihova upotreba

- razlozi posuđivanja

- norme standardnoga jezika, osnovna puristička pravila

- stilistička uporaba posuđenica

5. Imena

- vrste imena

- podrijetlo i glavne značajke hrvatskih osobnih imena

6. Tvorba riječi

- tvorbeni načini

- tvorba imenica, pridjeva, priloga i glagola

- značenjske skupine imeničkih tvorenica

- glagolske imenice

- tvorbena istoznačnost i višeznačnost

7. Frazem i frazeologija

- frazem, podrijetlo i vrste frazema

- frazem i fraza

- frazemi po značenju i ulozi

- definicija rječnika

- vrste rječnika, razdioba, natuknice i odrednice

8. Leksikografija

- definicija leksikografije

- važniji hrvatski rječnici do kraja 19. stoljeća

9. Hrvatski jezik u 20. stoljeću

- periodizacija i glavne značajke svakog razdoblja

- jezikoslovci i važnija leksikografska djela

- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika

- odnos između hrvatskoga i srpskoga jezika

- pravopisna problematika

KNJIŽEVNOST

1. Modernistički pokreti

- vremensko određenje avangardnih smjerova

- programska orijentacija

2. Avangarda

- tematske i stilske osobitosti poezije imažinizma, ekspresionizma i nadrealizma

- klasifikacija tematskih krugova

- časopisi

- stilske značajke književnih djela

- značajke moderne proze (roman toka svijesti, roman ideja)

- poimanje vremena i svijeta umjetnosti

- spoznaje o nastojanju književnog i scenskog djela

- moderna pjesnička strujanja i književna tradicija

Pisci i djela:

A. Breton: Manifest nadrealizma, Spojene posude

S. Jesenjin: Pismo majci, Crni čovjek

F. G. Lorca: Pjesme

P. Neruda: Pjesme

M. Proust: U potrazi za izgubljenim vremenom

F. Kafka: Proces, Preobražaj

W. Faulkner: Krik i bijes

L. Pirandello: Šest osoba traži autora

V. Petrović: Salašar

3. Hrvatska književnost od 1914. do 1929.

Ekspresionizam

- književno povijesni kontekst hrvatske književnosti u kojima se ostvaruje poetika europskog ekspresionizma

- predstavnici novih književnih smjerova, njihovi programi i časopisi

- ishodišta tematskih krugova od 1914. do 1929.

4. Hrvatska književnost od 1929. do 1952.

- društveno-politički kontekst tridesetih i četrdesetih godina, kronološki događaji

- razvoj književnih rodova i vrsta

- kajkavska i čakavska poezija

- poezija tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća

- uloga Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske

• dijalektalna poezija na štokavskom

Pisci i djela:

A. B. Šimić: Preobraženja

M. Krleža: Predgovor Podravskim motivima, Lirika, Balade Petrice Kerempuha, Hrvatski bog Mars, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicsza

M. Balota: Dijalektalno pjesništvo

I. Andrić: Nemiri, Ex Ponto, Na Drini ćuprija

T. Ujević: Ojađeno zvono, Sumrak poezije

D. Cesarić: Balada iz predgrađa, Povratak, Trubač sa Seine, Slap, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika, Poludjela ptica

D. Tadijanović: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večer nad gradom, Pozlaćen orah, Danas trideset pete

l. G. Kovačić: Jama

M. Poljaković: Zapisi jednog luđaka, Par žutih cipela

I. Pančić: Bećarske balade

V. Sekelj: Rič fali

5. Svjetska književnost do pedesetih godina

- društveno-povijesna važnost razdoblja od 1929. do 1952. godine za razvoj Europe i svijeta

- tradicionalna drama i antidrama

- "tragedija jezika" komunikacije i međuljudskih odnosa

- usporedba svjetske književnosti nakon 1929. s tekstovima iz razdoblja avangarde i modernizma

Pisci i djela:

H. Hesse: Stepski vuk

J. P. Sartre: Mučnina

A. Camus: Kuga, Pad, Pobunjeni čovjek

S. Beckett: U očekivanju Godota

E. Ionesco: Stolice

B. Brecht: Majka Courage

E. Hemingway: Starac i more, Zbogom oružje

M. Selimović: Derviš i smrt

Ive Prćić: Bunjevačke narodne pisme

6. Druga moderna

- vremensko određenje književnog razdoblja u Europi i Hrvatskoj

- časopisi Krugovi i Razlog

- prodor filozofijskoga i književnoteorijskoga mišljenja u poetici krugovaša i razlogovaca

- priroda jezika i problematiziranje jezičnog iskustva

Pisci i djela:

P. Šegedin: Osamljenici, Crni smiješak

V. Desnica: Proljeća Ivana Galeba

R. Marinković: Kiklop, Ruke, Glorija

S. Novak: Mirisi, zlato i tamjan, Izvanbrodski dnevnik

J. Kaštelan: Tifusari, Jezero na Zelengori, Jadikovka vremena

V. Parun: Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, Mati čovjekova, Usnuli mladić, Šum krila i šum vode

J. Pupačić: More, Zaljubljen u ljubav, Moj križ svejedno gori

7. Suvremena književnost

- društvene okolnosti hrvatske književnosti

- postmodernističke tendencije u europskoj književnosti

- značaj fantastičara

- vrste žanrova i stilske značajke književnih djela postmorednizma

- tematske, stilske i jezične značajke postmodernizma i tradicije

• suvremena književnost vojvođanskih Hrvata

Pisci i djela:

A. Šoljan: Express preporučeno, Kratki izlet, Galijevo uzašašće, Dioklecijanova palača Luka, Drugi ljudi na Mjesecu

I. Aralica: Psi u trgovištu, Duše robova, Tajna sarmatskog orla

P. Pavličić: Stroj za maglu

I. Brešan: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

S. Mihalić: Ne nadaj se, Približavanje oluje, Građanin drugog reda, Prognana balada, Majstore, ugasi svijeću, Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more

N. Fabrio: Vježbanje života, Berenikina kosa

l. Slamnig: Ubili su ga ciglama, Barbara, A Roma a la romana, Povratnik s Mjeseca

P. Vojnić Purčar: Dom sve dalji

LEKTIRA

Marcel Proust: U TRAŽENJU IZGUBLJENA VREMENA (Combray)

Luigi Pirandello: ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA

Franz Kafka: PROCES i PREOBRAŽAJ

Ernest Hemingway: STARAC I MORE ili KOME ZVONO ZVONI

Miroslav Krleža: KRALJEVO, BARAKA PET BE, KHEVENHILLER, POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i GOSPODA GLEMBAJEVI

Ivo Andrić: PROKLETA AVLIJA ili TRAVNIČKA KRONIKA

Ivan Goran Kovačić: JAMA

William Faulkner: KRIK I BIJES

Bertolt Brecht: MAJKA HRABROST I NJEZINA DJECA

Jean Paul Sartre: MUČNINA

Albert Camus: STRANAC

Eugene lonesco: ĆELAVA PJEVAČICA i STOLICE

Samuel Beckett: U OČEKIVANJU GODOTA

Mesa Selimović: DERVIŠ I SMRT

Petar Šegedin: CRNI SMIJEŠAK

Vladan Desnica: PROLJEĆA IVANA GALEBA

Ranko Marinković: RUKE I KIKLOP

Slobodan Novak: MIRISI, ZLATO I TAMJAN

Antun Šoljan: KRATKI IZLET

Ivo Brešan: PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

Ivan Aralica: PSI U TRGOVIŠTU ili PUT BEZ SNA

Nedjeljko Fabrio: VJEŽBANJE ŽIVOTA ili SMRT VRONSKOGA

Pavao Pavličić: KORALJNA VRATA

Balint Vujkov: KRILATI MOMAK, CVJETOVI MEĆAVE, JABUKA S DUKATIMA

Milovan Miković: AVAŠKE GODINE

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

1. Rasprava (diskusija)

- strukturna trodjelnost rasprave: teza, antiteza, sinteza

- stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi

• rasprava o aktualnoj temi iz vlastite sredine

2. Esej

- znanstvene, publicističke i umjetničke značajke eseja

- subjektivni i objektivni elementi u eseju

• napisati esej o učenju hrvatskoga jezika

3. Komunikacijski tekstovi

- vrste tekstova i njihove značajke

- vijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica

- oblikovanje komunikacijskih tekstova namijenjenih medijima

4. Referat

- referat kao vrsta teksta

- glavne faze pisanja referata: izbor teme i literature i način pisanja

• referat o suvremenoj književnosti vojvođanskih Hrvata

Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine

Načini ostvarivanja programa

Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.

Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.

Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.

HRVATSKI JEZIK

U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.

U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:

- analiza ključnih pojmova

- činkvine (sažimanje)

- komparativna tablica

- metoda pisanja "za sebe"

- oluja mozgova

- poučavanje u koracima

- čitanje sa zadatkom bilježenja citata

- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka

- semantička mapa (grozd)

- "T" tablica

KNJIŽEVNOST

U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.

Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:

- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)

- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)

- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)

- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta

- metodom obrade teme iz različitih perspektiva

- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.

Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.

PROGRAM OBRAZOVANJA ZA IV. RAZRED GIMNAZIJE

 

HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

Cilj i zadatci:

- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja

- upoznavanje elemenata hrvatske kulture

- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti

- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture

- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja

- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja

- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline

- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje

- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture

Četvrti razred

(2 sata tjedno, 64 sati godišnje)

Operativne zadaće:

- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline

- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata

- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama

- upoznavanje osnovnih promjena svakodnevnog života

- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika

- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga

- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja za razvoj vlastite kulture

• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja

Sadržaji programa

HRVATSKI JEZIK

Sinonimi, homonimi i antonimi

- gramatičko i leksičko značenje riječi

- leksem, leksik i Ieksikologija

- tvorba sinonima, homonima i antonima

Leksičko posuđivanje

- antonimi po podrijetlu i naravi značenjske opreke

- arhaizmi, historizmi, Iokalizmi

Purizam i jezična kultura

- međusobno prožimanje nazivlja i prilagodba posuđenica

- vrste posuđenica i njihova upotreba

- razlozi posuđivanja

- norme standardnoga jezika, osnovna puristička pravila

Imena

- vrste imena

- podrijetlo i glavne značajke hrvatskih osobnih imena

Tvorba riječi

- tvorbeni načini

- tvorba imenica, pridjeva, priloga i glagola

Frazem i frazeologija

- frazem i fraza

- frazemi po značenju i ulozi

- definicija rječnika

- vrste rječnika, razdioba, natuknice i odrednice

Leksikografija

- definicija leksikografije

- važniji hrvatski rječnici do kraja 19. stoljeća

Hrvatski jezik u 20. stoljeću

- glavne značajke svakog razdoblja

- jezikoslovci i važnija leksikografska djela

- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika

- odnos između hrvatskoga i srpskoga jezika

- pravopisna problematika

KNJIŽEVNOST

Hrvatska književnost od 1914. do 1929.

Ekspresionizam

- književnopovijesni kontekst hrvatske književnosti u kojima se ostvaruje poetika europskog ekspresionizma

- predstavnici novih književnih smjerova, njihovi programi i časopisi

- ishodišta tematskih krugova od 1914. do 1929.

Hrvatska književnost od 1929. do 1952.

- društveno-politički kontekst tridesetih i četrdesetih godina, kronološki događaji

- kajkavska i čakavska poezija

- razvoj književnih rodova i vrsta

- poezija tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća

- uloga Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske

Pisci i djela:

A. B. Šimić: Preobraženja

M. Krleža: Lirika, Balade Petrice Kerempuha, Hrvatski bog Mars, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicsza

I. Andrić: Nemiri, Ex Ponto, Na Drini ćuprija

T. Ujević: Ojađeno zvono, Sumrak poezije

D. Cesarić: Balada iz predgrađa, Povratak, Trubač sa Seine, Slap, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika, Poludjela ptica

D. Tadijanović: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večer nad gradom, Pozlaćen orah, Danas trideset pete

I. G. Kovačić: Jama

B. Vujkov: Izbor iz djela

M. Poljaković: Par žutih cipela, Zapisi jednog luđaka

A. M. Evetović: Izbor

I. Prčić: Bunjevačke narodne pisme

Druga moderna

- vremensko određenje književnog razdoblja u Europi i Hrvatskoj

- časopisi Krugovi i Razlog

- poetika krugovaša i razlogovaca

- priroda jezika i problematiziranje jezičnog iskustva

Pisci i djela:

P. Šegedin: Osamljenici

V. Desnica: Proljeća Ivana Galeba

R. Marinković: Kiklop, Ruke, Glorija

S. Novak: Mirisi, zlato i tamjan

J. Kaštelan: Tifusari, Jezero na Zelengori, Jadikovka vremena

V. Parun: Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, Mati čovjekova, Usnuli mladić, Šum krila i šum vode

J. Pupačić: More, Zaljubljen u ljubav, Moj križ svejedno gori

L. Merkić: Put dug pet života, U ime pravde

A. Jakšić: Šana se udaje

Suvremena književnost

- društvene okolnosti hrvatske književnosti

- časopisi Krugovi i Razlog

- društvene okolnosti hrvatske književnosti

- postmodernističke tendencije u europskoj književnosti

- značaj fantastičara

- vrste žanrova i stilske značajke književnih djela postmodernizma

- tematske, stilske i jezične značajke postmodernizma i tradicije

- suvremena književnost vojvođanskih Hrvata

Pisci i djela:

A. Šoljan: Drugi ljudi na Mjesecu

I. Aralica: Tajna sarmatskog orla

P. Pavličić: Stroj za maglu

I. Brešan: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

S. Mihalić: Ne nadaj se, Približavanje oluje, Građanin drugog reda, Prognana balada, Majstore, ugasi svijeću, Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more

I. Slamnig: Ubili su ga ciglama, Barbara, A Roma a la romana, Povratnik s Mjeseca

J. Melvinger: Ta renesansa, ne, još, kao posljednja šansa

P. Vojnić Purčar: Dom sve dalji, Ljubavi Blanke Kolak

M. Miković: Avaške godine

Vojislav Sekelj: Rič fali

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Rasprava (diskusija)

- strukturna trodjelnost rasprave: teza, antiteza, sinteza

- stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi

Esej

- znanstvene, publicističke i umjetničke značajke eseja

- subjektivni i objektivni elementi u eseju

Komunikacijski tekstovi

- vrste tekstova i njihove značajke

- vijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica

Referat

- referat kao vrsta teksta

- glavne faze pisanja referata: izbor teme i literature i način pisanja

• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi

ELEMENTI NACIONALNE KULTURE

Glazba

- popularna glazba, klapska glazba

- klasici hrvatske glazbe iz Vojvodine

J. Andrić: Dužijanca

A. Vidaković: Izbor

- hrvatski klasici

J. Gotovac: Ero s onog svijeta

- suvremena religijska glazba: Hosanafest

Filmska umjetnost

O. Sviličić: Armin

K. Papić: Lisice

A. Vrdoljak: Kiklop

Povijest

- Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji

- HSS i vojvođanski Hrvati

- Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji

- Postanak i razvoj samostalne Hrvatske

- Hrvati u Vojvodini-Srbiji danas

Geografija

- Hrvati u BiH, Vojvodini-Srbiji i susjednim državama, kao i u Europi i svijetu

Blagdani

- vjerski: godišnje praćenje

- blagdani hrvatske zajednice

Običaji

- običaji Hrvata Vojvodine tijekom života (rođenje, krštenje, svadba, pogreb, i slično)

Način ostvarivanja programa

Metode izvođenja nastave

- interaktivna, nastavnik-učenik

- rad u radionicama

- ambijentalna

- kooperativno učenje u skupinama učenika

- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama

- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema

- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture

Aktivnosti nastavnika

- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)

- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)

- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa

- praćenje učinka vlastitog rada

- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima

Aktivnosti učenika

- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji

- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje

- organiziranje učenja i angažmana u zajednici