PRAVILNIKO NASTAVNOM PROGRAMU HRVATSKI JEZIK (OBAVEZAN NASTAVNI PREDMET) ZA OSMI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA I ZA DRUGI, TREĆI I ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE I HRVATSKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE (IZBORNI NASTAVNI PREDMET) ZA OSMI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA I DRUGI, TREĆI I ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE("Sl. list AP Vojvodine", br. 4/2008) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni program: Hrvatski jezik (obavezan nastavni program) za osmi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja i za drugi, treći i četvrti razred gimnazije i Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture (izborni nastavni predmet) za osmi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja i za drugi, treći i četvrti razred gimnazije.
Programi iz stava 1. ovog člana sastavni su deo ovog pravilnika.
Programi iz člana 1. ovog pravilnika primenjivaće se od školske 2008/2009. godine.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Cilj i zadatci:
- stjecanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika
- razvijanje jezične i književne sposobnosti
- stjecanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja
- razvijati kulturu čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulturu slušanja i gledanja
- osposobljavanje učenike za uporabu hrvatskoga standardnoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i sredstvima priopćavanja
- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije
(4 sata tjedno, 140 sati godišnje)
Operativni zadatci:
Učenici trebaju:
- biti osposobljeni za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova
- biti osposobljeni za jezično izražavanje i stvaranje
- spoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika i njegovu ulogu u razvoju i njegovu ulogu u održanju nacionalne samobitnosti
- razvijati svijet o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici
- usvojiti naviku aktivnog slušanja i razvijati opću kulturu govorenja
- steći sposobnost pisanja svih vrsta tekstova na temelju pravopisnih normi
- steći sposobnost samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela
- razvijati umijeće svrhovite uporabe Interneta u nastavi hrvatskoga jezika
HRVATSKI JEZIK
TEME:
1. Nastajanje riječi
Ključni pojmovi: proširivanje značenja, posuđivanje riječi, tvorenje riječi.
2. Podrijetlo riječi
Ključni pojmovi: podrijetlo riječi, književne riječi, dijalektne riječi.
3. Riječi jednaka oblika, a različita značenja
Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice, istoobličnice.
4. Frazemi
Ključni pojmovi: frazem.
5. Glasovi
Ključni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvučni i bezvučni glasovi.
6. Glasovne promjene
Ključni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju.
7. Riječi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i
Ključni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik riječi.
8. Zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima
Ključni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima.
9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u složenoj rečenici
Ključni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.
10. Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje sloćenim rečenicama
Ključni pojmovi: izricanje pogodbe, mogućnosti i želje.
11. Višestruko složena rečenica
Ključni pojmovi: višestruko složena rečenica.
12. Osnovna obilježja hrvatskih narječja
Ključni pojmovi: hrvatska narječja, štokavsko narječje i hrvatski književni jezik, hrvatski standardni jezik.
13. Zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku
Ključni pojmovi: zavičajni govor i hrvatski književni jezik.
14. Pisanje višečlanih imena
Ključni pojmovi: pisanje velikoga slova u višečlanim imenima.
15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeća
Ključni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.
Tijekom školske godine predviđene su tri pismene provjere usvojenosti gradiva.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
TEME:
1. Različitost stilova
Ključni pojmovi: stil, vrste stilova.
2. Razgovorni stil
Ključni pojmovi: razgovorni stil, posuđenice, žargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.
3. Rasprava
Ključni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).
4. Problemski članak
Ključni pojmovi: problemski članak, kritika, suprotstavljanje mišljenja.
5. Novinarski stil
Ključni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, sažetost, aktualnost, intervju.
6. Administrativno-poslovni stil
Ključni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.
7. Životopis
Ključni pojmovi: životopis, molba, dopis.
8. Osvrt ili prikaz
Ključni pojmovi: osvrt ili prikaz.
9. Pismo
Ključni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.
10. Red riječi u rečenici
Ključni pojmovi: red riječi u rečenici, stilski neobilježen red riječi, stilski obilježen red riječi.
11. Sličnosti i razlike među riječima
Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice i istoobličnice.
12. Slušanje i čitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova
Ključni pojmovi: standardni jezik, zavičajni govor, materinski jezik, manjinski jezik.
13. Pisanje - poštivanje pravopisne norme
Ključni pojmovi: veliko slovo, rečenični i pravopisni znakovi, pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, ije, je, pisanje najčešćih kratica (prema popisu).
Tijekom školske godine predviđene se 3 školske zadaće s ispravcima.
KNJIŽEVNOST
TEME:
1. Pristup temi u književnom djelu: humor, ironija, satira
Ključni pojmovi: humor, ironija, satira.
2. Putopis
Ključni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.
3. Novela
Ključni pojmovi: novela, psihološko i emotivno prikazivanje lika.
4. Moderna bajka
Ključni pojmovi: klasična bajka, moderna bajka.
5. Ep
Ključni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.
6. Stilska izražajna sredstva: simbol, alegorija
Ključni pojmovi: simbol, alegorija.
7. Kompozicija lirske pjesme
Ključni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi.
8. Ritam u lirskoj pjesmi
Ključni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoračenje, stanka, prebacivanje.
9. Dramske vrste
Ključni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog.
10. Književnost - umjetnost riječi
Ključni pojmovi: pisac i pripovjedač, lirski subjekt.
11. Književna baština
Ključni pojmovi: Marko Marulić - otac hrvatske književnosti; stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti.
Tijekom školske godine predviđene su dvije pismene provjere usvojenosti gradiva.
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Scenarij, knjiga snimanja
Ključni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.
2. Dokumentarni film
Ključni pojmovi: dokumentarni film: obilježja i vrste dokumentarnoga filma.
3. Zagrebačka škola crtanoga filma
Ključni pojmovi: Zagrebačka škola crtanoga filma.
4. U potrazi za knjigom
Ključni pojmovi: kataloško i računalno pretraživanje.
IZBORNI SADRŽAJI
Popridjevljeni glagolski prilozi
Tvorba riječi - osnovni pojmovi i tvorbeni načini
Tvorenje novih riječi prijenosom značenja
Tvorenje novih riječi preobrazbom
Novotvorenice
Riječi iz stranih jezika
Ne mogu se sve strane riječi prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu?
Obilježen red riječi i govorna sredstva
Priložne oznake uzroka i namjere
Uzročna i namjerna rečenica
Sličnosti i razlike između rečenica s veznicima da i kako
Najvažnije gramatike, pravopisi, rječnici i časopisi; filološke škole
Štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje
Proučavanje govora materinskoga narječja i dijalekta
Književnoumjetnički stil
Znanstveni stil
Popularno-znanstveni stil
Vrste intervjua
Moj prvi intervju
Humorističko pripovijedanje
Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
Osvrt (esej)
Nacionalni i umjetnički epovi
Stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti
Povijest filma
Filmski trik
Filmska montaža
Popis lektire:
(izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)
1. Dinko Šimunović: Alkar
2. Slavko Kolar: Breza
3. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale
4. Ernest Hemingwey: Starac i more
5. August Šenoa: Prosjak Luka ili Branka
6. Dnevnik Ane Frank
7. Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore
8. Višnja Stahuljak: Don od Tromeđe ili Zlatna vuga
9. Marija Jurić Zagorka: Kći Lotršćaka
10. Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka
11. Đuro Sudeta: Mor
12. William Shakespeare: Romeo i Julija
13. Pero Budak: Mećava
14. Silvija Šesto: Debela ili Vanda
15. Sanja Pilić: O mamama sve najbolje
16. Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti
17. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog većeg zla
18. Antoine de Saint Exupery: Mali princ
19. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston
20. Miloš Crnjanski: Seobe
21. Branislav Nušić: Sumnjivo lice
22. Alojzije Stantić: Kruv naš svagdanji
Popis filmova:
U prvom su planu dokumentarni filmovi:
1. Što je film: Filmska montaža
2. Zagrebačka škola crtanoga filma (Bourek, Grgić, Vukotić, Dovniković i dr.)
3. R. Sremec: Zelena ljubav
4. I. Škrabalo: Slamarke divojke
5. Z. Tadić: Druge
6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
7. R. Benigni: Život je lijep
Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.
Predmet se ostvaruje u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.
Sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.
HRVATSKI JEZIK
U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost.
KNJIŽEVNOST
U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.
Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice: metodom čitanja, metodom razgovora, metodom pisanja, metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta, metodom obrade teme iz različitih perspektiva, metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja. Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.
U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su: analiza ključnih pojmova, činkvine (sažimanje), komparativna tablica, metoda pisanja "za sebe", oluja mozgova, poučavanje u koracima, čitanje sa zadatkom bilježenja citata, pisanje dvostrukog dnevnika, rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka, semantička mapa (grozd), "T" tablica, recipročno učenje, obilazak galerije, stvaralačka diskusija, vrijednosna os i dr.
HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE
Cilj i zadatci:
Cilj nastave hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture je:
- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja te upoznavanje elementa hrvatske kulture
- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti
- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture i uporaba istog kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja
- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja
- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline
- osposobljavanje za samostalno učenje i istraživanje
- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture.
(70 sati godišnje, 2 sata tjedno)
Operativni zadatci:
- uspoređivanje govornih vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline
- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata
- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj i drugim kulturama
- upoznati osnovne promjene svakodnevnog života
- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika
- spoznati važnost interkulturalnog dijaloga
- spoznati raznolikost kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture
- aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog
1. Hrvatski jezik
Gramatika
Naglasak, vrste i mjesto naglaska u riječi
Osnovne značajke lokalnog govora
Narječja hrvatskog jezika
Pravogovor i pravopis:
- pisanje kratica
- izgovor i pisanje stranih imena
- izgovor i pisanje riječi iz drugih jezika
- usustavljivanje pravopisnog gradiva
2. Jezično izražavanje
Govorenje:
- opisivanje
- intervju
Čitanje:
- interpretativno čitanje
- analitičko čitanje
- čitanje tekstova različitim stilovima
Pisanje:
- pisanje zahtjeva, zamolbe, prijave
- pisanje zapisnika
3. Književnost
Školska lektira:
Dobriša Cesarić, Voćka poslije kiše
Ivan Gundulić, himna slobodi
Marija Jurić Zagorka, Kći Lotrščaka (ulomak)
Slavko Kolar, Breza (ulomak)
Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom
Antun Gustav Matoš, Notturno
Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
Antun Branko Šimić, Opomena
Domaća lektira:
Alojzije Stantić, Kruv naš svagdanji (ulomci po izboru)
"Dužijanca", Lazo Vojnić Hajduk, dr. Andrija Kopilović, Alojzije Stantić (ulomci po izboru)
4. Elementi nacionalne kulture
Glazba:
- glazba religijske tematike (božićne, uskršnje, korizmene)
- klasici hrvatske glazbe, Vatroslav Lisinski, dr. Josip Andrić - opera "Dužijanca"
Filmska umjetnost:
- "Blagajnica hoće ići na more"
"Tu"
Povijest:
- Hrvati i stvaranje zajednice SHS
- Značaj braće Radić za povijest
- Stradanje slavenskih naroda u II. svetskom ratu
Geografija:
- Društvena obilježja Hrvatske (stanovništvo, naselja i gospodarstvo) po županijama
- Kraj u kojem je škola
Blagdani:
- vjerski: Sv. Nikola, Oce, Materice, Božić, Uskrs, Duhovi (izlaganje, čitanje, razgovor, priredbe)
- blagdani hrvatske nacionalne zajednice: Sv. Josip, rođenje bana Josipa Jelačića, Osnutak HNV, rođenje biskupa Ivana Antunovića
- Hrvati u dijaspori - običaji, blagdani, svjetski kongres
Običaji
- svadbeni
Kulturne manifestacije u zajednici:
- praćenje događaja putem neposrednog učešća
Narodne rukotvorine:
- slamarstvo
- šling, vez
Metode izvođenja nastave:
interaktivna, nastavnik-učenik
radioničarska
ambijentalna
kooperativno učenje u skupinama učenika
iskustveno učenje primjenjeno u saznajnim i socijalnim situacijama
razne forme učenja putem otkrića i rješavanja problema
integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture
Aktivnosti nastavnika:
Organizira nastavni proces (planira metode rada, sredstva, planira sadržaj)
Realizira nastavni proces (stvara prilike za učenje, prezentira sadržaje, vodi ciljani razgovor, omogućuje primjenu stečenih vještina)
Motivira učenika, podržava i razvija njihova interesovanja
Prati efekte vlastitog rada
Unapređuje vlastiti rad
Sudjeluje u kulturnim događajima okoline s učenicima
Aktivnosti učenika:
Aktivni promatrači
Aktivni slušatelji
Aktivni sudionici u komunikaciji
Partneri - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimaju u obzir i tuđe mišljenje
Organizatori - učenje i angažman u zajednici
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA II. RAZRED GIMNAZIJE
Cilj i zadatci:
- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije
- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova
- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje
- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na morfološkoj razini
- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici
- interpretiranje reprezentativnih književnih djela književnosti humanizma i renesanse, baroka, klasicizma, prosvjetiteljstva i romantizma
- primjenjivanje korelativnog povezivanja hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću
- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika
- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika
- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja
- razvijanje jezične i književne sposobnosti
- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja
(4 sata tjedno, 144 sati godišnje)
Operativni zadatci:
Učenici trebaju:
- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika
- usvajati naviku aktivnog slušanja
- razvijati opću kulturu govorenja
- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi
- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela
- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova
- interpretirati reprezentativna književna djela
- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima
- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti
HRVATSKI JEZIK
1. Morfem
- morfemi po značenju: gramatički i leksički
- morfemi po položaju: korijenski, prefiksalni i sufiksalni
- rječotvorni (derivacijski) i oblikotvorni (relacijski) morfemi
- morfem, morf i alomorf (morfemska inačica)
- morfemska analiza
2. Morfem i oblik
- morfem i osnova
- osnova i korijen
- struktura osnove
- alterniranost osnove (aloosnove)
3. Pojam gramatičke kategorije
- tipovi gramatičkih kategorija: kategorije vrste riječi, oblika riječi, položaja riječi
- promjenjive i nepromjenjive riječi
4. Imenice (supstantivi)
- gramatička i leksička predmetnost
- sklonidba (deklinacija imenica)
- gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež, pojedinačna i zbirna množina, podjela na vlastite i zbirne imenice
- pisanje imenica (veliko i malo početno slovo)
- pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih
5. Zamjenice (pronomina)
- rod, broj, padež i lice
- funkcija zamjenice
- zamjenice po značenju: lične/osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene
6. Pridjevi (adjektivi)
- rod, broj, padež, stupanj
- pridjevi i kategorija određenosti / neodređenosti
- stupnjevanje / komparacija
7. Brojevi (numeralia)
- rod, broj, padež
- glavni i redni brojevi
- brojevi kao imeničke, pridjevske i priloške riječi
8. Glagoli (verba)
- vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice, stanje (aktiv, pasiv i medij), (ne)prijelaznost i povratnost
- lični i bezlični glagolski oblici
- tvorba glagolskih oblika: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt, futur prvi i drugi, kondicional prvi i drugi, imperativ, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski pridjev sadašnji i prošli, pasivni glagolski oblici
9. Nepromjenjive vrste riječi
- prilozi
- prijedlozi
- veznici
- usklici
- čestice
10. Povijest hrvatskog jezika
- glavne osobitosti hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. stoljeća
- analiza jezika reprezentativnih književnih djela iz dotičnoga razdoblja
- gramatike B. Kašića i M. A. Relkovića
- rječnici F. Vrančića i I. Belostenca
KNJIŽEVNOST
1. Humanizam
- humanizam kao kulturni pokret u Europi i Hrvatskoj
- latinski i grčki jezik; filologija; otkrivanje antike; sedam slobodnih umijeća
- humanistička središta u Europi i u Hrvatskoj, posebice na kraljevu dvoru
- književni život u Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Zadru, Trogiru
- vrste i oblici hrvatske humanističke književnosti: mitološki i biblijski ep, poslanice, ode, elegije, epigrami
- oblici govorništva, traktati, historiografija
Tekstovi:
D. Alighieri: Pakao
G. Boccacci: Decameron
F. Petrarca: Kanconijer
Marko Marulić: Davidijada (ulomci), Pismo papi Hadrijanu IV.
Ivan Česmički: U smrt majke Barbare, Bolovanje u taboru, O samome sebi
Juraj Šižgorić: Elegija o pustošenju šibenskog polja, O smještaju Ilirije
Ilija Crijević: Oda Dubrovniku, Znaš li, Elegija Flaviji
Antun Vrančić: Putovanje iz Budima u Drinopolje, Razgovor Vrančića s bratom Mihovilom
2. Renesansa
- renesansa kao kulturni pokret u Europi i Hrvatskoj
- vremenske (16. st.) i prostorne (Južna Hrvatska) koordinate renesansne književnosti
- najvažnija središta: Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Zadar
- otkriće perspektive; duh istraživanja prirode i svijeta; hedonizam
- dominantna svojstva renesansnih poetika
- uloga talijanske književnosti i kulture
- petrarkizam i bembizam
- vrste i oblici u hrvatskoj renesansnoj književnosti: biblijski ep, religiozno-alegorijski ep, poslanica, putopis, pjesanca, ribarska ekloga, začetak romana
- dvanaesterac dvostrukog sroka kao stihovni kanon hrvatskog pjesništva
- maskerata, pastirska igra, učena komedija, crkvena prikazanja autorskog podrijetla, pučka drama
Tekstovi
L. Ariosto: Bijesni Orlando (ulomak)
F. Rabelais: Gargantua i Pantagruel
M. de Cervantes: Don Quijote (ulomak)
W. Shakespeare: Hamlet, San ljetne noći, Romeo i Julija, Soneti: 18, 55, 116, 130
M. Marulić: Judita
Dž. Držić: U čem se tko vidi, Moje čisto zlato, Grem si, grem, Radmio i Ljubimir
Š. Menčetić: Ktoj čtiš sej pjesni, Višnji Bog na nebi, vladalac od zvizda, Blaženi čas i hip
H. Lucić: Jur nijedna na svit vila, U vrime ko čisto, Robinja, 1. čin
B. Krnarutić: Vazetje Sigeta grada
M. Vetranović: Piligrin (ulomak), Posvetilište Abrahamovo, Pjesamca u pomoć poetam, Lanci alemani, trimbetari i pifari
M. Pelegrinović: Jeđupka
P. Zoranić: Planine (proslov i ulomci)
P. Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje
M. Držić: Dundo Maroje, Novela od Stanca, Skup, Tirena, Hekuba
3. Barok i manirizam
- naziv i pojam "barok"
- manirizam kao prijelazni stupanj između renesanse i baroka
- vremenske i prostorne odrednice barokne i manirističke književnosti
- barok kao stil i razdoblje
- odnos baroka prema renesansi i srednjem vijeku
- rasprostranjenost baroka na hrvatskome kulturnom i zemljopisnom prostoru
- nejednaka porazdijeljenost baroknih vrijednosti na hrvatskom tlu: razlika između "ažurnijeg" juga i Dubrovnika i "tradicionalnije" sjevera
- artificijelnost baroka; retoričnost; metafizičnost i alegoričnost
- katolička obnova nakon prodora protestantizma
- zanimanje za pitanja egzistencije, za moderno poimanje čovjeka
- psihologijsko iznošenje teme; odnos zbilje i izmišljaja; elementi začudnosti i fantastike
- rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga, parodija petrakističke lirike, povijesni ep, religiozna poema
- buđenje zanimanja za jezikoslovlje, posebno za leksikologiju
- udijel protestantizma
- kajkavska književnost
Pisci i djela:
G. Marino: Izbor
P. Calderon de la Barca: Život je san
J. Milton: Izgubljeni raj (ulomak)
T. Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomak)
I. Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
Dž. Bunić Vučić: Prelijepa Helena, Slatka dušo mom životu, Tvrdja je vil moja, Nemoj, nemoj, ma Ijubice, Mandalijena pokornica
J. Palmotić: Pavlimir (ulomak)
I. Đurđević: Osvjetljana se gospođa, Suze Marunkove (ulomci)
F. Krsto Frankopan: Na vojsku, na vojsku, vitezi zibrani
4. Klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo
- klasicizam kao europski pokret
- francuska drama
- temelji racionalizma
- Rene Decartes
- prosvjetiteljstvo
- Voltaire
- obnavljanje latinizma
- pluralizam kulturnih ideja i eklektičnost tipova kulture u hrvatskom književnom životu 18. st.
- ulazak Slavonije u književnost
- rad bosanskih franjevaca
- prodor epskog deseterca u Kačića i Grabovca
- kazališni život u isusovačkim sjemeništima
- uspon kajkavskih književnosti i oblikovanja Zagreba kao kulturnog i književnog središta svih Hrvata
Pisci i tekstovi:
Moliere: Tartuffe, Škrtac
J. Racine: Fedra
P. Corneille: Cid
J. de la Fontaine: Basne (izbir)
N. Boileau: Pjesničko umijeće
Voltaire: Candide ili Optimizam
C. Goldoni: Krčmarica Mirandolina
J. Sterija Popović: Tvrdica
M. P. Katančić: Vinobera u zelenoj Molbice dolini, Knjižica o ilirskom pjesništvu (ulomci)
M. A. Relković: Satir iliti divji čovik
A. K. Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor)
F. Grabovac: Cvit razgovora... (ulomci)
T. Brezovački: Diogeneš, Matijaš grabancijaš dijak
5. Predromantizam i romantizam
- vremensko i prostorno određenje europskog romantizma
- francuski, engleski i njemački korijeni romantizma
- romantizam kao otpor estetici klasicizma
- pojam romantizma
- značajke romantičarske poetike
- tematika romantizma
- tri naraštaja romantičara
- uloga pojedinca, (nacionalne) povijesti, prirode, narodnosti, smjene društvene formacije
- pojam materinskog jezika (W. von Humboldt, A. Mihanović)
Pisci i djela:
J. J. Rousseau: Nova Heloiza (ulomak)
J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera, Faust
A. Manzini: Zaručnici
H. Heine: Lirski romancero (izbor)
V. Hugo: Zvonar crkve Notre-Dame ili Jadnici
G. Leopardi: Izbor
Lord Bayron: Childe Harold (ulomak)
A. Mickie Wicz: Gospodin Tadija (ulomak)
F. Schiller: Razbojnici
A. de Lamrtine: Jezero
E. A. Poe: Crni mačak
J. Ljermontov: Junak našeg doba
S. Puškin: Evgenij Onjegin
F. Prešern: lzbor
B. Radičević: Izbor
LEKTIRA
Dante Alighieri: BOŽANSKA KOMEDIJA (Pakao, I.-V.)
Francesco Petrarca: KANCONIJER (L., III., V., XIII., LXL., CVI., CCCLX., CCCLXIV.)
Giovanni Boccaccio: DECAMERON (Uvod; 1. dan 1. novela; 2. dan 3. novela; 10. dan 5. ili 6. novela)
Marko Marulić: DAVlDIJADA (1. pjevanje: stih 1-11 i 140-160)
Miguel de Cervantes: DON QUIJOTE (ulomci)
William Shakespeare: HAMLET i SAN IVANJSKE NOĆI
Marko Marulić: JUDITA
Hanibal Lučić: ROBINJA - Skazanje drugo, stih 685-755. (Robinja i Derenčin)
Petar Zoranić: PLANINE (Otkuda bura ishodi i zač se zove ili Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida - Perivoj od Slave i v njem vile)
Petar Hektorović: RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE (Parvi dan, stih 1- 20., 497- 508.; Drugi dan, stih 595- 685.; Treti dan, stih 1510- 1532.)
Marin Držić: DUNDO MAROJE i NOVELA OD STANCA
Pedro Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN
Ivan Gundulić: SUZE SINA RAZMETNOGA, DUBRAVKA I OSMAN (L, 1-36.; IV., 345-432.; VII., 269-308.; VIII., 569-592.; IX., 321-408.; XI., 1-184.; X., 289-376.)
Pierre Comeille: CID
Jean Racine: FEDRA
Jean Baptiste Poquelin Moliere: ŠKRTAC
Carlo Goldoni: GOSTIONIČARKA MIRANDOLINA
Johann W. Goethe: PATNJE MLADOG WERTHERA i FAUST
Friedrich Schiller: RAZBOJNICI
George G. Byron: PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA (ulomak)
Edgar Allan Poe: GAVRAN i CRNI MAČAK
Aleksandar S. Puškin: EVGENIJ ONJEGIN
Mihail J. Ljermontov: JUNAK NAŠEG DOBA
France Prešern: SONETNI VIJENAC
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
1. Prikaz
- prikaz kao vrsta teksta
• prikaz znamenitosti užeg zavičaja ili gradova (usporedba)
2. Sažetak
- sažimanje (razlučivanje bitnih od manje važnih dijelova teksta)
- sažetak kao vrsta teksta
3. Životopis (biografija)
- životopis (biografija) književnika, umjetnika, znanstvenika
• životopis osobe iz užeg zavičaja
4. Upućivanje
- upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojom se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti
- upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute
• upućivanje u narodnu književnost vojvođanskih Hrvata ili manje poznata područja umjetničkog djelovanja
Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine.
Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.
Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.
Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.
HRVATSKI JEZIK
U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvjjaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.
U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:
- analiza ključnih pojmova
- činkvine (sažimanje)
- komparativna tablica
- metoda pisanja "za sebe"
- oluja mozgova
- poučavanje u koracima
- čitanje sa zadatkom bilježenja citata
- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka
- semantička mapa (grozd)
- "T" tablica
KNJIŽEVNOST
U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.
Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:
- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)
- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)
- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)
- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta
- metodom obrade teme iz različitih perspektiva
- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.
Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA II. RAZRED GIMNAZIJE
HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE
Cilj i zadatci:
- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja
- upoznavanje elemenata hrvatske kulture
- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti
- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture
- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja
- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja
- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline
- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje
- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture
(2 sata tjedno, 72 sati godišnje)
Operativne zadaće:
- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline.
- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata
- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama
- upoznavanje osnovnih promjena u svakodnevnom životu
- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika
- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga
- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture
• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja
HRVATSKI JEZIK
Morfem
- gramatički i leksički morfem
- korijenski, prefiksalni i sufiksalni morfemi
- morfem, morf i alomorf (morfemska inačica)
- morfem i osnova
- osnova i korijen
Promjenjive i nepromjenjive riječi
Imenice
- sklonidba (deklinacija imenica)
- gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež, pojedinačna i zbirna množina
- pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih
Zamjenice
- zamjenice po značenju: lične/osobne, povratne, posvojne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene
Pridjevi
- rod, broj, padež, stupanj
- određeni i neodređeni pridjevi
- stupnjevanje / komparacija
Brojevi
- rod, broj, padež
- glavni i redni brojevi
Glagoli
- vrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice, stanje (aktiv, pasiv),
- (ne)prijelaznost i povratnost
- tvorba glagolskih oblika: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt, futur prvi i drugi, kondicional prvi i drugi, imperativ, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski pridjev sadašnji i prošli, pasivni glagolski oblici
Nepromjenjive vrste riječi
- prilozi
- prijedlozi
- veznici
- usklici
- čestice
Hrvatski jezik od 16. do 18. stoljeća
- glavne osobitosti hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. stoljeća
- gramatike B. Kašića i M. A. Relkovića
- rječnici F. Vrančića i I. Belostenca
Standardizacija hrvatskoga jezika u 19. stoljeću
- doprinos iliraca standardizaciji hrvatskoga jezika
- Gajeva reforma jezika i slovopisa
- zagrebačka, zadarska i riječka filološka škola
KNJIŽEVNOST
Klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo
- pluralizam kulturnih ideja i tipova kulture u hrvatskom književnom životu 18. st.
- ulazak Slavonije u književnost
- rad bosanskih franjevaca
- prodor epskog deseterca u Kačića i Grabovca
- kazališni život u isusovačkim sjemeništima
- uspon kajkavskih književnosti i oblikovanja Zagreba kao kulturnog i književnog središta svih Hrvata
Pisci i djela:
M. P. Katančić: Knjižica o ilirskom pjesništvu (ulomci)
A. K. Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor)
M. A. Relković: Satir iliti divji čovik
Hrvatski narodni i književni preporod
- povijesno i kulturno ozračje
- naziv, razvojni put i vrijeme trajanja hrvatskoga narodnog preporoda
- Gajev nacionalni i kulturni program
- zadaća književnosti pri buđenju nacionalne svijesti
- značaj budnica i davorija
- autori i djela, kulturne ustanove i časopisi presudni za promicanje hrvatskoga jezika
- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste
- značajke pjesništva P. Preradovića
- stvaralaštvo I. Mažuranića
Pisci i djela
Grof J. Drašković: Disertacija iliti razgovor...
A. Mihanović: Horvatska domovina
P. Štoos: Kip domovine
Lj. Gaj: Kratka osnova
I. Mažuranić: Smrt Samil-age Čengića
S. Vraz: Đulabije (izbor)
P. Preradović: Pjesme (izbor)
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Prikaz
- prikaz kao vrsta teksta
Sažetak
- sažimanje (razlučivanje bitnih od manje važnih dijelova teksta)
- sažetak kao vrsta teksta
Životopis (biografija)
- životopis (biografija) književnika, umjetnika, znanstvenika
Upućivanje
- upućivanje (instrukcija) kao vrsta teksta kojom se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti
- upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute
• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi
ELEMENTI NACIONALNE KULTURE
Glazba
- klasici hrvatske glazbe
V. Lisinski: Porin
I. Tijardović: Mala Floramy
- narodna glazba: glazba Srijema, šalajdani
- glazba religijske tematike - božićne, uskrsne, korizmene, marijanske
Filmska umjetnost
I. Škrabalo: Slamarke divojke
A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
Povijest
- uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku (Dolazak Hrvata, nastanak prvih kneževina, doba narodnih vladara, Bašćanska ploča)
- Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca
- velika geografska otkrića i Hrvati
- turska osvajanja
- Hrvatska u ranome novom vijeku (16. - 18. st.)
Geografija
- društvena obilježja Hrvatske: stanovništvo, naselja i gospodarstvo
Blagdani
- vjerski - godišnje praćenje
- blagdani hrvatske nacionalne zajednice
Običaji
- običaji vinogradara i značaj vinogradarstva
- usporedba običaja vojvođanskih Hrvata s običajima u Hrvatskoj
Metode izvođenja nastave
- interaktivna, nastavnik-učenik
- rad u radionicama
- ambijentalna
- kooperativno učenje u skupinama učenika
- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama
- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema
- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture
Aktivnosti nastavnika
- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)
- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)
- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa
- praćenje učinka vlastitog rada
- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima
Aktivnosti učenika
- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji
- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje
- organiziranje učenja i angažmana u zajednici
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA III. RAZRED GIMNAZIJE
Cilj i zadatci:
- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije
- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova
- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje
- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na sintaktičkoj razini
- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici
- interpretiranje reprezentativnih književna djela književnosti romantizma, realizma i moderne
- primjenjivanje korelativnog povezivanje hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću
- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika
- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika
- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja
- razvijanje jezične i književne sposobnosti,
- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja
(4 sata tjedno, 144 sati godišnje)
Operativni zadatci:
Učenici trebaju:
- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika
- usvajati naviku aktivnog slušanja
- razvijati opću kulturu govorenja
- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi
- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela
- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova
- interpretirati reprezentativna književna djela
- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima
- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti
HRVATSKI JEZIK
1. Sintaksa
- pojam sintakse
- jedinice sintakse: riječ (oblik), skup riječi (sintagma) i rečenica
- tipovi odnosa među sintaktičkim jedinicama
2. Spoj riječi ili sintagma
- pojam spoja riječi ili sintagme
- vrste gramatičkih veza među sastavnicama spojeva riječi
- upravljačka svojstva glagola, imenica i pridjeva, sročnost i pridruživanje
- mogućnost preoblike spojeva riječi te njihova komunikacijska zadaća
3. Rečenica i iskaz
- pojam rečenice i iskaza
- ustrojstvo rečenice i iskaza
- gramatička svojstva: članjivost, vremensko-načinska svojstva, priopćajna svrha i obavijesnost iskaza
- komunikacijska zadaća rečenice i iskaza
4. Članovi rečeničnog ustrojstva
- iskazivanje i definiranje članove rečeničnog ustrojstva
- služba riječi u rečenici
- samostalni i nesamostalni članovi rečeničnog ustrojstva
- subjekt i predikat; objekt i priložne oznake; atribut i apozicija
- uvrštavanje u rečenicu, gramatička obilježja i vrste članova rečeničnog ustrojstva
- pisanje zareza pri nizanju i položaju atributa i apozicije iza imenice
- komunikacijska zadaća predikata
5. Jednostavne i složene rečenice
- ustrojstvo jednostavnih i složenih rečenica
- vrste reda riječi jednostavnih rečenica
- preoblike jednostavnih rečenica u nezavisno složene i zavisno složene
- vrste sklapanja, ustrojstvo sindetskih i asindetskih rečenica i njihove vrste
- vrste složenih rečenica
- vrednote pisanoga i govorenoga jezika, pravila o pisanju rečeničnih znakova
6. Tekst
- pojam teksta
- povezivanje rečenica u tekst, ustrojstvo teksta i njegova komunikacijska zadaća
7. Standardizacija hrvatskoga jezika u 19. stoljeću
- doprinos iliraca standardizaciji hrvatskoga jezika
- Gajeva reforma jezika i slovopisa
- doprinos standardizaciji predstavnika zagrebačke filološke škole i hrvatskih realističkih pisaca
- značajni predstavnici zadarske i riječke filološke škole
KNJIŽEVNOST
1. Hrvatski narodni i književni preporod
- povijesno i kulturno ozračje
- naziv, razvojni put i vrijeme trajanja hrvatskoga narodnog preporoda
- Gajev nacionalni i kulturni program
- zadaća književnosti pri buđenju nacionalne svijesti
- značaj budnica i davorija
- autori i djela, kulturne ustanove i časopisi presudni za promicanje hrvatskoga jezika
- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste
- značajke pjesništva P. Preradovića
- stvaralaštvo i prosudba uloge I. Mažuranića u hrvatskom narodnom i književnom preporodu
- značajke preporodne (romantičarske) književnosti u književnim djelima
- usporedba hrvatskog romantizma s europskim
• Primijeniti načelo zavičajnosti
Pisci i djela:
Grof J. Drašković: Disertacija iliti razgovor...
A. Mihanović: Reč domovini, Horvatska domovina
Lj. Gaj: Kratka osnova
P. Štoos: Kip domovine
D. Demetar: Grobničko polje, Teuta
I. Mažuranić: Smrt Samil-age Čengića
S. Vraz: Đulabije (izbor)
P. Preradović: Pjesme (izbor)
M. Mažuranić: Pogled u Bosnu
Antun Nemčić: Putositnice
2. Protorealizam (Šenoino doba)
- društveni kontekst, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti
- stariji i noviji naraštaj pisaca i njihova usmjerenost prema realizmu
- Šenoin književni program i poimanje uloge književnosti
- značajke romantizma i realizma u pripovijetkama i povijesnom romanu
- značajke protorealizma i funkcionalna uporaba jezika
Pisci i djela:
A. Šenoa: Naša književnost, Pjesme, Povjestice (izbor), Prijan Lovro, Karnafil s pjesnikova groba, Kanarinčeva Ijubovca, Zlatarovo zlato
L. Botić: Bijedna Mara
F. Marković: Dom i svijet
Đ. Arnold: Domovina
3. Europski realizam i naturalizam
- povijesno, kulturno i znanstveno ozračje
- naziv, vremenske i prostorne odrednice te značenje u povijesti književnosti
- najznačajniji predstavnici, djela i književne vrste
- kritički odnos prema stvarnosti
- tematski krugovi i motivi
- karakterizacija tipičnih likova
- opis prostora
- realističko-naturalistička poetika
- značaj književnosti realizma i naturalizma u Europi
Pisci i djela:
H. de Balzac: Otac Goriot
G. de Maupessant: Na vodi
N. Gogolj: Kabanica
G. Flaubert: Gospođa Bovary
E. Zola: T. Raquin
I. S. Turgenjev: Šuma i stepa
L. N. Tolstoj: Ana Karenjina
F. M. Dostojevski: Zločin i kazna
S. Matavulj: Bakonja fra Brne
4. Hrvatski realizam
- društveni, povijesni i gospodarski okvir
- naziv, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti
- najznačajniji predstavnici i djela
- književne vrste te regionalna pripadnost
- najznačajniji književni časopisi i književni uzori u europskoj književnosti
- hrvatski realizam u kontekstu europskog
Pisci i djela:
E. Kumičić: Začuđeni svatovi ili Urota zrinsko-frankopanska; O romanu
A. Kovačić: U registraturi
K. Š. Gjalski: Pod starimi krovovi, U noći
V. Novak: Posljednji Stipančići, Iz velegradskog podzemlja
J. Kozarac: Tena, Mrtvi kapitali, Slavonska šuma
S. S. Kranjčević: Pjesme
5. Modernizam
- načela parnasovačke poetike
- književni program bečke moderne i poetika impresionizma
- pojam, vremensko i prostorno određenje modernizma
- književni smjerovi u stilskom pluralizmu, predstavnici, djela i književne vrste
- značajke simbolizma; novi stilski postupci
Pisci i djela:
Ch. Baduelaire: Cvjetovi zla, Spleen Pariza
P. Verlain: Izbor
A. Rimbaud: Izbor
S. Mallarme: Izbor
H. Ibsen: Nora
A. P. Čehov: Tri sestre
6. Moderna
- pojam, vrijeme trajanja i izravni dodir s modernizmom
- program praške i bečke skupine
- najznačajniji književni časopisi i otpor tradicionalizmu
- najznačajniji predstavnici, djela, književne vrste i regionalna pripadnost
Pisci i djela:
A. G. Matoš: Pjesme; Cvijet sa raskršća, Miš, Nekad bilo, sad se spominjalo; Oko Lobora; Narodna kultura, Baudelaire, Futurizam
J. Leskovar: Misao na vječnost, Propali dvori
I. Vojnović: Suton
D. Šimunović: Muljika, Alkar
F. Galović / D. Domjanić: Dijalektalna poezija
V. Vidrić: Pjesme
A. Barac: Umjetnost i bol
M. Begović: Liddy
V. Nazor: Zvonimirova lađa, Cvrčak; Veli Jože, Voda
I. Kozarac: Đuka Begović
M. C. Nehajev: Bijeg, Vuci
J. P. Kamov: lštipana hartija
• Pri obradi dijalektalne lirike primijeniti načelo zavičajnosti.
LEKTIRA
Ivan Mažuranić: SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA
August Šenoa: PRIJAN LOVRO i SELJAČKA BUNA
Honore de Balzac: OTAC GORIOT
Gustave Flaubert: MADAME BOVARY
Ivan S. Turgenjev: LOVČEVI ZAPISI (ŠUMA l STEPA; NADSTOJNIK)
Nikolaj V. Gogolj: KABANICA
Fjodor M. Dostojevski: ZLOČIN I KAZNA
Lav N. Tolstoj: ANA KARENJINA
Emile Zola: GERMINAL ili THERESE RAQUIN
Guy de Maupassant: NA VODI
Eugen Kumičić: UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA
Ksaver Šandor Gjalski: POD STARIM KROVOVIMA (lllustrissimus Battorvch ili Perillustris ac generosus Cintek)
Ante Kovačić: U REGISTRATURI
Josip Kozarac: TENA
Vjenceslav Novak: POSLJEDNJI STIPANČIĆI
Henrik Ibsen: LUTKINA KUĆA (NORA) ili HEDDA GABLER
Anton P. Čehov: TRI SESTRE
Janko Leskovar: MISAO NA VJEČNOST
Ivo Vojnović: DUBROVAČKA TRILOGIJA
Antun Gustav Matoš: CAMAO i IZBOR IZ POEZIJE
Dinko Šimunović: MULJIKA
Milan Begović: PUSTOLOV PRED VRATIMA ili BEZ TREĆEGA
Milutin Nehajev: BIJEG
Ivan Kozarac: ĐUKA BEGOVIĆ
Janko Polić Kamov: BRADA ili BITANGA
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
1. Dokazivanje
- ustrojstvo dokaza i njegova važnost u raspravljačkim tekstovima
- dokazivanje u književno-znanstvenom tekstu
2. Recenzija
- recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta
- važnost podataka u argumentu
- kritika i vrijednosni sud u recenziji
- recenzija stručnog i umjetničkog teksta
• Recenzija o književnom djelu vojvođanskih Hrvata
3. Usmeno predavanje
- slušanje usmenog predavanja izravno ili uz pomoć medija
- svrha predavanja, osobina vrsna govornika, načini pripreme predavača
- etape oblikovanja i tijek predavanja
• Posjet usmenim predavanjima u vlastitoj sredini
4. Javni govor
- prepoznavanje i raščlamba neutralnog i emocionalno obilježenog javnog govora u književnim djelima
- svrha i vrste javnoga govora, prigode u kojima se govori i ton govorenja
• Slušanje i raščlamba javnog govora u svojoj sredini ili uz pomoć lokalnih medija
5. Priopćenje
- jezične i stilske značajke usmenog i pisanog priopćenja
- priopćenja namijenjena različitim medijima (novinsko, radijsko i televizijsko)
• Pripremiti usmeno priopćenje o njegovanju običaja vojvođanskih Hrvata
• Napisati priopćenje za javnost o aktualnom događaju iz života vojvođanskih Hrvata
Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine
Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.
Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.
Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.
HRVATSKl JEZIK
U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.
U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:
- analiza ključnih pojmova
- činkvine (sažimanje)
- komparativna tablica
- metoda pisanja "za sebe"
- oluja mozgova
- poučavanje u koracima
- čitanje sa zadatkom bilježenja citata
- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka
- semantička mapa (grozd)
- "T" tablica
KNJIŽEVNOST
U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.
Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam). U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:
- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)
- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)
- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)
- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta
- metodom obrade teme iz različitih perspektiva
- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.
Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA III. RAZRED GIMNAZIJE
HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE
Cilj i zadatci:
- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja
- upoznavanje elemenata hrvatske kulture
- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti
- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture
- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja
- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja
- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline
- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje
- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture
(2 sata tjedno, 72 sati godišnje)
Operativne zadaće:
- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline
- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata
- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama
- upoznavanje osnovnih promjena svakodnevnog života
- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme te njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika
- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga
- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture
• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja
HRVATSKI JEZIK
Sintaksa
- pojam sintakse
- jedinice sintakse: riječ (oblik), skup riječi (sintagma) i rečenica
Spoj riječi ili sintagma
- pojam spoja riječi ili sintagme
- vrste gramatičkih veza među sastavnicama spojeva riječi
Članovi rečeničnog ustrojstva
- služba riječi u rečenici
- samostalni i nesamostalni članovi rečeničnog ustrojstva
- subjekt i predikat; objekt i priložne oznake; atribut i apozicija
- uvrštavanje u rečenicu, gramatička obilježja i vrste članova rečeničnog ustrojstva
Jednostavne i složene rečenice
- vrste reda riječi jednostavnih rečenica
- ustrojstvo jednostavnih i složenih rečenica
- preoblike jednostavnih rečenica u nezavisno složene i zavisno složene
- vrednote pisanoga i govorenoga jezika, pravila o pisanju rečeničnih znakova
Tekst
- pojam teksta
- povezivanje rečenica u tekst, ustrojstvo teksta i njegova komunikacijska zadaća
KNJIŽEVNOST
Protorealizam (Šenoino doba)
- društveni kontekst, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti
- stariji i noviji naraštaj pisaca i njihova usmjerenost prema realizmu
- Šenoin književni program i poimanje uloge književnosti
- značajke romantizma i realizma u pripovijetkama i povijesnom romanu
- značajke protorealizma i funkcionalna uporaba jezika
Pisci i djela:
A. Šenoa: Naša književnost, Pjesme, Povjestice (izbor), Prosjak Luka, Zlatarovo zlato, Seljačka buna
L. Botić: Bijedna Mara
Hrvatski realizam
- društveni, povijesni i gospodarski okvir
- naziv, vrijeme trajanja i značenje u povijesti hrvatske književnosti
- najznačajniji predstavnici i djela
- književne vrste te regionalna pripadnost
- najznačajniji književni časopisi i književni uzori u europskoj književnosti
- hrvatski realizam u kontekstu europskog
Pisci i djela:
E. Kumičić: Urota zrinsko-frankopanska; O romanu
A. Kovačić: U registraturi
K. Š. Gjalski: U noći
V. Novak: Posljednji Stipančići, Iz velegradskog podzemlja
J. Kozarac: Tena, Mrtvi kapitali
S. S. Kranjčević: Pjesme
Moderna
- pojam, vrijeme trajanja i izravni dodir s modernizmom
- program praške i bečke skupine
- najznačajniji književni časopisi i otpor tradicionalizmu
- najznačajniji predstavnici, djela, književne vrste i regionalna pripadnost
Pisci i djela:
A. G. Matoš: Pjesme; Cvijet sa raskršća; Oko Lobora; Narodna kultura, Baudelaire
J. Leskovar: Misao na vječnost, Propali dvori
I. Vojnović: Suton
D. Šimunović: Duga, Alkar
F. Galović / D. Domjanić: Dijalektalna poezija
V. Vidrić: Pjesme
M. Begović: Bez trećega
V. Nazor: Zvonimirova lađa, Cvrčak; Voda
I. Kozarac: Đuka Begović
M. C. Nehajev: Bijeg
J. P. Kamov: Ištipana hartija
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Dokazivanje
- ustrojstvo dokaza i njegova važnost u raspravljačkim tekstovima
Recenzija
- recenzija kao vrsta raspravljačkog teksta
Usmeno predavanje
- slušanje usmenog predavanja izravno ili uz pomoć medija
- etape oblikovanja i tijek predavanja
Javni govor
- svrha i vrste javnoga govora, prigode u kojima se govori i ton govorenja
Priopćenje
- jezične i stilske značajke usmenog i pisanog priopćenja
• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi
ELEMENTI NACIONALNE KULTURE
Glazba
- klasici hrvatske glazbe
I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski
K. Baranović: Licitarsko srce
- popularna glazba: rock and roll, pop, punk, jazz, hip-hop, rap, etno glazba...
- glazba religijske tematike: šansone
Filmska umjetnost
K. Golik: Tko pjeva zlo ne misli
D. Žarković: Trešeta
S. Hoti: I galebovi su se smijali (olimpijske priče - Igor Boraska)
Povijest
- Hrvatska u osvit modernog doba
- Hrvatska od francuske revolucije do bečkog kongresa
- hrvatski narodni preporod
- revolucija 1848. u Hrvatskoj
- Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
Geografija
- hrvatske županije - prikaz svake županije
Blagdani
- vjerski: godišnje praćenje
- blagdani hrvatske zajednice
Običaji
- običaji Hrvata Vojvodine kroz godinu (prelo, uskrsni običaji, Markov, Ivandan, dužijanca, berbeni, božićni,...)
Metode izvođenja nastave
- interaktivna, nastavnik-učenik
- rad u radionicama
- ambijentalna
- kooperativno učenje u skupinama učenika
- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama
- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema
- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture
Aktivnosti nastavnika
- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)
- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)
- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa
- praćenje učinka vlastitog rada
- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima
Aktivnosti učenika
- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji
- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje
- organiziranje učenja i angažmana u zajednici
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA IV. RAZRED GIMNAZIJE
Cilj i zadatci:
- usvajanje znanja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije
- osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova
- osposobljavanje za jezično izražavanje i stvaranje
- spoznavanje sustava hrvatskoga standardnoga jezika na leksičkoj, tvorbenoj i frazeološkoj razini
- razvijanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici
- interpretiranje reprezentativnih književna djela novije i suvremene književnosti
- primjenjivanje korelativnog povezivanje hrvatskoga jezika i književnosti s drugim jezicima i književnostima, umjetnostima i društveno-humanističkim znanostima, kulturnim i znanstvenim ustanovama, s javnim medijima i aktualnom društvenom stvarnošću
- razvijanje umijeća svrhovite uporabe interneta u nastavi hrvatskoga jezika
- razvijanje svijesti o potrebi upoznavanja, učenja i njegovanja hrvatskoga jezika
- razvijanje ljubavi za hrvatski jezik i književnost te spoznaje o biti i posebnim značajkama hrvatskoga jezika kao sredstva priopćavanja i umjetničkog izražavanja
- razvijanje jezične i književne sposobnosti
- razvijanje kulture čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, kulture slušanja i gledanja
(4 sata tjedno, 128 sati godišnje)
Operativni zadatci:
Učenici trebaju:
- upoznati povijest hrvatskoga jezika od prvih pisanih spomenika
- usvajati naviku aktivnog slušanja
- razvijati opću kulturu govorenja
- znati pisati sve vrste tekstova na temelju pravopisnih normi
- osposobiti se za samostalnog čitanja, tumačenja i vrednovanja književnih djela
- istražiti osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova
- interpretirati reprezentativna književna djela
- uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima
- upotrebljavati internet u nastavi jezika i književnosti
HRVATSKI JEZIK
1. Sinonimi, homonimi i antonimi
- jezični znak
- gramatičko i leksičko značenje riječi
- leksem, leksik i leksikologija
- vrednovanje različitih stilova i podstilova
- funkcionalna vrijednost opće jezičnih i individualnih sinonima i antonima
2. SIojevitost leksika
- tvorba sinonima, homonima i antonima
- kontekstualni i individualni antonimi
3. Leksičko posuđivanje
- antonimi po podrijetlu i naravi značenjske opreke
- promjene u jeziku kroz povijest, vrijeme i stilove
- arhaizmi, historizmi, lokalizmi
4. Purizam i jezična kultura
- međusobno prožimanje nazivlja i prilagodba posuđenica
- vrste posuđenica i njihova upotreba
- razlozi posuđivanja
- norme standardnoga jezika, osnovna puristička pravila
- stilistička uporaba posuđenica
5. Imena
- vrste imena
- podrijetlo i glavne značajke hrvatskih osobnih imena
6. Tvorba riječi
- tvorbeni načini
- tvorba imenica, pridjeva, priloga i glagola
- značenjske skupine imeničkih tvorenica
- glagolske imenice
- tvorbena istoznačnost i višeznačnost
7. Frazem i frazeologija
- frazem, podrijetlo i vrste frazema
- frazem i fraza
- frazemi po značenju i ulozi
- definicija rječnika
- vrste rječnika, razdioba, natuknice i odrednice
8. Leksikografija
- definicija leksikografije
- važniji hrvatski rječnici do kraja 19. stoljeća
9. Hrvatski jezik u 20. stoljeću
- periodizacija i glavne značajke svakog razdoblja
- jezikoslovci i važnija leksikografska djela
- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika
- odnos između hrvatskoga i srpskoga jezika
- pravopisna problematika
KNJIŽEVNOST
1. Modernistički pokreti
- vremensko određenje avangardnih smjerova
- programska orijentacija
2. Avangarda
- tematske i stilske osobitosti poezije imažinizma, ekspresionizma i nadrealizma
- klasifikacija tematskih krugova
- časopisi
- stilske značajke književnih djela
- značajke moderne proze (roman toka svijesti, roman ideja)
- poimanje vremena i svijeta umjetnosti
- spoznaje o nastojanju književnog i scenskog djela
- moderna pjesnička strujanja i književna tradicija
Pisci i djela:
A. Breton: Manifest nadrealizma, Spojene posude
S. Jesenjin: Pismo majci, Crni čovjek
F. G. Lorca: Pjesme
P. Neruda: Pjesme
M. Proust: U potrazi za izgubljenim vremenom
F. Kafka: Proces, Preobražaj
W. Faulkner: Krik i bijes
L. Pirandello: Šest osoba traži autora
V. Petrović: Salašar
3. Hrvatska književnost od 1914. do 1929.
Ekspresionizam
- književno povijesni kontekst hrvatske književnosti u kojima se ostvaruje poetika europskog ekspresionizma
- predstavnici novih književnih smjerova, njihovi programi i časopisi
- ishodišta tematskih krugova od 1914. do 1929.
4. Hrvatska književnost od 1929. do 1952.
- društveno-politički kontekst tridesetih i četrdesetih godina, kronološki događaji
- razvoj književnih rodova i vrsta
- kajkavska i čakavska poezija
- poezija tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća
- uloga Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske
• dijalektalna poezija na štokavskom
Pisci i djela:
A. B. Šimić: Preobraženja
M. Krleža: Predgovor Podravskim motivima, Lirika, Balade Petrice Kerempuha, Hrvatski bog Mars, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicsza
M. Balota: Dijalektalno pjesništvo
I. Andrić: Nemiri, Ex Ponto, Na Drini ćuprija
T. Ujević: Ojađeno zvono, Sumrak poezije
D. Cesarić: Balada iz predgrađa, Povratak, Trubač sa Seine, Slap, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika, Poludjela ptica
D. Tadijanović: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večer nad gradom, Pozlaćen orah, Danas trideset pete
l. G. Kovačić: Jama
M. Poljaković: Zapisi jednog luđaka, Par žutih cipela
I. Pančić: Bećarske balade
V. Sekelj: Rič fali
5. Svjetska književnost do pedesetih godina
- društveno-povijesna važnost razdoblja od 1929. do 1952. godine za razvoj Europe i svijeta
- tradicionalna drama i antidrama
- "tragedija jezika" komunikacije i međuljudskih odnosa
- usporedba svjetske književnosti nakon 1929. s tekstovima iz razdoblja avangarde i modernizma
Pisci i djela:
H. Hesse: Stepski vuk
J. P. Sartre: Mučnina
A. Camus: Kuga, Pad, Pobunjeni čovjek
S. Beckett: U očekivanju Godota
E. Ionesco: Stolice
B. Brecht: Majka Courage
E. Hemingway: Starac i more, Zbogom oružje
M. Selimović: Derviš i smrt
Ive Prćić: Bunjevačke narodne pisme
6. Druga moderna
- vremensko određenje književnog razdoblja u Europi i Hrvatskoj
- časopisi Krugovi i Razlog
- prodor filozofijskoga i književnoteorijskoga mišljenja u poetici krugovaša i razlogovaca
- priroda jezika i problematiziranje jezičnog iskustva
Pisci i djela:
P. Šegedin: Osamljenici, Crni smiješak
V. Desnica: Proljeća Ivana Galeba
R. Marinković: Kiklop, Ruke, Glorija
S. Novak: Mirisi, zlato i tamjan, Izvanbrodski dnevnik
J. Kaštelan: Tifusari, Jezero na Zelengori, Jadikovka vremena
V. Parun: Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, Mati čovjekova, Usnuli mladić, Šum krila i šum vode
J. Pupačić: More, Zaljubljen u ljubav, Moj križ svejedno gori
7. Suvremena književnost
- društvene okolnosti hrvatske književnosti
- postmodernističke tendencije u europskoj književnosti
- značaj fantastičara
- vrste žanrova i stilske značajke književnih djela postmorednizma
- tematske, stilske i jezične značajke postmodernizma i tradicije
• suvremena književnost vojvođanskih Hrvata
Pisci i djela:
A. Šoljan: Express preporučeno, Kratki izlet, Galijevo uzašašće, Dioklecijanova palača Luka, Drugi ljudi na Mjesecu
I. Aralica: Psi u trgovištu, Duše robova, Tajna sarmatskog orla
P. Pavličić: Stroj za maglu
I. Brešan: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
S. Mihalić: Ne nadaj se, Približavanje oluje, Građanin drugog reda, Prognana balada, Majstore, ugasi svijeću, Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more
N. Fabrio: Vježbanje života, Berenikina kosa
l. Slamnig: Ubili su ga ciglama, Barbara, A Roma a la romana, Povratnik s Mjeseca
P. Vojnić Purčar: Dom sve dalji
LEKTIRA
Marcel Proust: U TRAŽENJU IZGUBLJENA VREMENA (Combray)
Luigi Pirandello: ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA
Franz Kafka: PROCES i PREOBRAŽAJ
Ernest Hemingway: STARAC I MORE ili KOME ZVONO ZVONI
Miroslav Krleža: KRALJEVO, BARAKA PET BE, KHEVENHILLER, POVRATAK FILIPA LATINOVICZA i GOSPODA GLEMBAJEVI
Ivo Andrić: PROKLETA AVLIJA ili TRAVNIČKA KRONIKA
Ivan Goran Kovačić: JAMA
William Faulkner: KRIK I BIJES
Bertolt Brecht: MAJKA HRABROST I NJEZINA DJECA
Jean Paul Sartre: MUČNINA
Albert Camus: STRANAC
Eugene lonesco: ĆELAVA PJEVAČICA i STOLICE
Samuel Beckett: U OČEKIVANJU GODOTA
Mesa Selimović: DERVIŠ I SMRT
Petar Šegedin: CRNI SMIJEŠAK
Vladan Desnica: PROLJEĆA IVANA GALEBA
Ranko Marinković: RUKE I KIKLOP
Slobodan Novak: MIRISI, ZLATO I TAMJAN
Antun Šoljan: KRATKI IZLET
Ivo Brešan: PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA
Ivan Aralica: PSI U TRGOVIŠTU ili PUT BEZ SNA
Nedjeljko Fabrio: VJEŽBANJE ŽIVOTA ili SMRT VRONSKOGA
Pavao Pavličić: KORALJNA VRATA
Balint Vujkov: KRILATI MOMAK, CVJETOVI MEĆAVE, JABUKA S DUKATIMA
Milovan Miković: AVAŠKE GODINE
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
1. Rasprava (diskusija)
- strukturna trodjelnost rasprave: teza, antiteza, sinteza
- stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi
• rasprava o aktualnoj temi iz vlastite sredine
2. Esej
- znanstvene, publicističke i umjetničke značajke eseja
- subjektivni i objektivni elementi u eseju
• napisati esej o učenju hrvatskoga jezika
3. Komunikacijski tekstovi
- vrste tekstova i njihove značajke
- vijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica
- oblikovanje komunikacijskih tekstova namijenjenih medijima
4. Referat
- referat kao vrsta teksta
- glavne faze pisanja referata: izbor teme i literature i način pisanja
• referat o suvremenoj književnosti vojvođanskih Hrvata
Predviđene su četiri školske zadaće s ispravcima tijekom školske godine
Jezik je jedan od najopsežnijih predmeta, a ujedno i osnovno sredstvo sporazumijevanja pa je stoga vrlo bitno ovladavanje ovim predmetom kako bi se što uspješnije ovladalo svim nastavnim predmetima.
Predmet se u nastavnim područjima: hrvatskom jeziku, književnosti i jezičnom izražavanju.
Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja povezuju se s ostalim nastavnim predmetima.
HRVATSKI JEZIK
U nastavnom području hrvatski jezik poučavaju se sadržaji rječnika, gramatike, pravopisa i pravogovora. Učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu glasovnoga i pisanoga sustava hrvatskoga jezika. Učeći gramatiku učenici razvijaju sposobnost apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Uvježbavajući pravilno pisanje, razvijaju osjećaj za točnost i urednost. Gradivo drugog razreda obuhvaća morfologiju, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi te povijest jezika. Pravogovor i pravopis obuhvaća pravopisna pravila o uporabi velikog i malog slova u pisanju imenica, stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih te pravila o pisanju ostalih vrsta riječi.
U izvedbi nastavnik rabi različite metode i oblike rada, kao što su:
- analiza ključnih pojmova
- činkvine (sažimanje)
- komparativna tablica
- metoda pisanja "za sebe"
- oluja mozgova
- poučavanje u koracima
- čitanje sa zadatkom bilježenja citata
- rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka
- semantička mapa (grozd)
- "T" tablica
KNJIŽEVNOST
U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama reprezentativnih književnih tekstova različitih vrsta i tema. Razvijaju osjetljivost za književnu riječ, za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne ljudske vrijednosti. Za samostalan rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju.
Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire, za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Učenici se susreću s umjetničkim vrijednim djelima iz hrvatske, srpske, europske i svjetske književnosti. Učenici trebaju naučiti osnovna obilježja pojedinih književnih razdoblja predviđenih za drugi razred gimnazije (humanizam i renesansa, barok i manirizam, klasicizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo te predromantizam i romantizam. U nastavi se treba koristiti različitim metodama rada, primjerice:
- metodom čitanja (na glas, u sebi, logičkog čitanja, usmjerenog čitanja, kritičkog čitanja)
- metodom razgovora (usmjereni, slobodni, motivacijski, heuristički, raspravljački...)
- metodom pisanja (sastavljanje, opisivanje, preoblikovanje, istraživačko pisanje i dr.)
- metodom samostalnog rada na tekstu ili inserta
- metodom obrade teme iz različitih perspektiva
- metodom pisanja sastavaka na temelju zadanih pojmova
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Temeljna je zadaća jezičnog izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima, učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju te njegovo jezično stvaralaštvo. Nastava jezičnog izražavanja upućuje učenika na kvalitetnu komunikaciju, u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora, te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. Vrlo je važno razvijati kulturu pisanja i usmenog izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja o sebi i svijetu oko sebe. Učenike treba osposobiti u područjima govorenja, slušanja, čitanja i pisanja.
Nastava izražavanja uglavnom se obrađuje u sklopu sadržaja nastave jezika i književnosti. Tako se ostvaruje korelacija unutar svih nastavnih područja unutar predmeta.
PROGRAM OBRAZOVANJA ZA IV. RAZRED GIMNAZIJE
HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE
Cilj i zadatci:
- pravilna uporaba hrvatskog standardnog jezika u okviru predviđenih sadržaja
- upoznavanje elemenata hrvatske kulture
- razvijanje višejezičnosti i interkulturalnosti
- primjena stečenih znanja iz područja elemenata nacionalne kulture
- uporaba znanja kroz umjetničko izražavanje, debate i vizualne prezentacije događaja
- razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja
- uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline
- osposobljavanje za samostalno učenje i izražavanje
- osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture
(2 sata tjedno, 64 sati godišnje)
Operativne zadaće:
- uspoređivanje govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline
- proširivanje znanja o kulturi vojvođanskih Hrvata
- njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj kao i drugim kulturama
- upoznavanje osnovnih promjena svakodnevnog života
- oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika
- upoznavanje važnosti interkulturalnog dijaloga
- upoznavanje značaja raznolikih kulturnih utjecaja za razvoj vlastite kulture
• aktivno sudjelovanje u društvenom životu okoline na temelju stečenog znanja
HRVATSKI JEZIK
Sinonimi, homonimi i antonimi
- gramatičko i leksičko značenje riječi
- leksem, leksik i Ieksikologija
- tvorba sinonima, homonima i antonima
Leksičko posuđivanje
- antonimi po podrijetlu i naravi značenjske opreke
- arhaizmi, historizmi, Iokalizmi
Purizam i jezična kultura
- međusobno prožimanje nazivlja i prilagodba posuđenica
- vrste posuđenica i njihova upotreba
- razlozi posuđivanja
- norme standardnoga jezika, osnovna puristička pravila
Imena
- vrste imena
- podrijetlo i glavne značajke hrvatskih osobnih imena
Tvorba riječi
- tvorbeni načini
- tvorba imenica, pridjeva, priloga i glagola
Frazem i frazeologija
- frazem i fraza
- frazemi po značenju i ulozi
- definicija rječnika
- vrste rječnika, razdioba, natuknice i odrednice
Leksikografija
- definicija leksikografije
- važniji hrvatski rječnici do kraja 19. stoljeća
Hrvatski jezik u 20. stoljeću
- glavne značajke svakog razdoblja
- jezikoslovci i važnija leksikografska djela
- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika
- odnos između hrvatskoga i srpskoga jezika
- pravopisna problematika
KNJIŽEVNOST
Hrvatska književnost od 1914. do 1929.
Ekspresionizam
- književnopovijesni kontekst hrvatske književnosti u kojima se ostvaruje poetika europskog ekspresionizma
- predstavnici novih književnih smjerova, njihovi programi i časopisi
- ishodišta tematskih krugova od 1914. do 1929.
Hrvatska književnost od 1929. do 1952.
- društveno-politički kontekst tridesetih i četrdesetih godina, kronološki događaji
- kajkavska i čakavska poezija
- razvoj književnih rodova i vrsta
- poezija tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća
- uloga Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske
Pisci i djela:
A. B. Šimić: Preobraženja
M. Krleža: Lirika, Balade Petrice Kerempuha, Hrvatski bog Mars, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicsza
I. Andrić: Nemiri, Ex Ponto, Na Drini ćuprija
T. Ujević: Ojađeno zvono, Sumrak poezije
D. Cesarić: Balada iz predgrađa, Povratak, Trubač sa Seine, Slap, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika, Poludjela ptica
D. Tadijanović: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večer nad gradom, Pozlaćen orah, Danas trideset pete
I. G. Kovačić: Jama
B. Vujkov: Izbor iz djela
M. Poljaković: Par žutih cipela, Zapisi jednog luđaka
A. M. Evetović: Izbor
I. Prčić: Bunjevačke narodne pisme
Druga moderna
- vremensko određenje književnog razdoblja u Europi i Hrvatskoj
- časopisi Krugovi i Razlog
- poetika krugovaša i razlogovaca
- priroda jezika i problematiziranje jezičnog iskustva
Pisci i djela:
P. Šegedin: Osamljenici
V. Desnica: Proljeća Ivana Galeba
R. Marinković: Kiklop, Ruke, Glorija
S. Novak: Mirisi, zlato i tamjan
J. Kaštelan: Tifusari, Jezero na Zelengori, Jadikovka vremena
V. Parun: Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, Mati čovjekova, Usnuli mladić, Šum krila i šum vode
J. Pupačić: More, Zaljubljen u ljubav, Moj križ svejedno gori
L. Merkić: Put dug pet života, U ime pravde
A. Jakšić: Šana se udaje
Suvremena književnost
- društvene okolnosti hrvatske književnosti
- časopisi Krugovi i Razlog
- društvene okolnosti hrvatske književnosti
- postmodernističke tendencije u europskoj književnosti
- značaj fantastičara
- vrste žanrova i stilske značajke književnih djela postmodernizma
- tematske, stilske i jezične značajke postmodernizma i tradicije
- suvremena književnost vojvođanskih Hrvata
Pisci i djela:
A. Šoljan: Drugi ljudi na Mjesecu
I. Aralica: Tajna sarmatskog orla
P. Pavličić: Stroj za maglu
I. Brešan: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
S. Mihalić: Ne nadaj se, Približavanje oluje, Građanin drugog reda, Prognana balada, Majstore, ugasi svijeću, Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more
I. Slamnig: Ubili su ga ciglama, Barbara, A Roma a la romana, Povratnik s Mjeseca
J. Melvinger: Ta renesansa, ne, još, kao posljednja šansa
P. Vojnić Purčar: Dom sve dalji, Ljubavi Blanke Kolak
M. Miković: Avaške godine
Vojislav Sekelj: Rič fali
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Rasprava (diskusija)
- strukturna trodjelnost rasprave: teza, antiteza, sinteza
- stručno nazivlje i profesionalizam u raspravi
Esej
- znanstvene, publicističke i umjetničke značajke eseja
- subjektivni i objektivni elementi u eseju
Komunikacijski tekstovi
- vrste tekstova i njihove značajke
- vijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica
Referat
- referat kao vrsta teksta
- glavne faze pisanja referata: izbor teme i literature i način pisanja
• Kroz različite oblike pisanog i usmenog izražavanja ostvaruje se načelo zavičajnosti i povezivanja s aktualnim događanjima u nacionalnoj kulturi
ELEMENTI NACIONALNE KULTURE
Glazba
- popularna glazba, klapska glazba
- klasici hrvatske glazbe iz Vojvodine
J. Andrić: Dužijanca
A. Vidaković: Izbor
- hrvatski klasici
J. Gotovac: Ero s onog svijeta
- suvremena religijska glazba: Hosanafest
Filmska umjetnost
O. Sviličić: Armin
K. Papić: Lisice
A. Vrdoljak: Kiklop
Povijest
- Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji
- HSS i vojvođanski Hrvati
- Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
- Postanak i razvoj samostalne Hrvatske
- Hrvati u Vojvodini-Srbiji danas
Geografija
- Hrvati u BiH, Vojvodini-Srbiji i susjednim državama, kao i u Europi i svijetu
Blagdani
- vjerski: godišnje praćenje
- blagdani hrvatske zajednice
Običaji
- običaji Hrvata Vojvodine tijekom života (rođenje, krštenje, svadba, pogreb, i slično)
Metode izvođenja nastave
- interaktivna, nastavnik-učenik
- rad u radionicama
- ambijentalna
- kooperativno učenje u skupinama učenika
- iskustveno učenje primijenjeno u spoznajama i socijalnim situacijama
- razni oblici učenja putem otkrića i rješavanja problema
- integrativni pristup različitim područjima u sklopu kulture
Aktivnosti nastavnika
- organiziranje nastavnog procesa (planiranje metoda rada, sredstava, planiranje sadržaja)
- realiziranje nastavnog procesa (stvaranje prilike za učenje, prezentiranje sadržaja, vođenje ciljanog razgovora, omogućavanje primjene stečenih vještina)
- motiviranje učenika, podržavanje i razvijanje njihovih interesa
- praćenje učinka vlastitog rada
- sudjelovanje u kulturnim događajima sredine s učenicima
Aktivnosti učenika
- aktivno promatranje, slušanje, sudjelovanje u komunikaciji
- partnerstvo - suradnja s odraslima i vršnjacima, uzimanje u obzir i tuđeg mišljenje
- organiziranje učenja i angažmana u zajednici