PRAVILNIKO NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU PREDMETA VERSKA NASTAVA ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 7/2008) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program predmeta Verska nastava za osmi razred osnovne škole.
Predmet iz stava 1. ovog člana ostvaruje se kao izborni predmet.
Broj časova nastave predmeta Verska nastava u osmom razredu ostvaruje se sa po jednim časom nedeljno, odnosno sa 34 časa godišnje.
Plan i program nastave predmeta Verska nastava deo je propisanog plana i programa za osnovnu školu.
Nastavni program iz stava 1. ovog člana odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
Cilj verske nastave jeste da se njome posvedoče sadržaj vere i duhovno iskustvo tradicionalnih crkava i religijskih zajednica koje žive i deluju na našem životnom prostoru, da se učenicima pruži celovit religijski pogled na svet i život i da im se omogući slobodno usvajanje duhovnih i životnih vrednosti crkve ili zajednice kojoj istorijski pripadaju, odnosno čuvanje i negovanje sopstvenog verskog i kulturnog identiteta. Učenici treba da upoznaju veru i duhovne vrednosti sopstvene, istorijski date crkve ili verske zajednice u otvorenom i tolerantnom dijalogu, uz uvažavanje drugih religijskih iskustava i filozofskih pogleda, kao i naučnih saznanja i svih pozitivnih iskustava i dostignuća čovečanstva.
Zadaci verske nastave su da kod učenika:
- razvija otvorenost i odnos prema Bogu, drugačijem i savršenom u odnosu na nas, kao i otvorenost i odnos prema drugim ličnostima, prema ljudima kao bližnjima, a time se budi i razvija svest o zajednici sa Bogom i sa ljudima i posredno se suzbija ekstremni individualizam i egocentrizam;
- razvija sposobnost za postavljanje pitanja o celini i konačnom smislu postojanja čoveka i sveta, o ljudskoj slobodi, o životu u zajednici, o fenomenu smrti, o odnosu sa prirodom koja nas okružuje, kao i o sopstvenoj odgovornosti za druge, za svet kao tvorevinu božju i za sebe;
- razvija težnju ka odgovornom oblikovanju zajedničkog života sa drugim ljudima iz sopstvenog naroda i sopstvene crkve ili verske zajednice, kao i sa ljudima, narodima, verskim zajednicama i kulturama drugačijim od sopstvene, ka iznalaženju ravnoteže između zajednice i vlastite ličnosti i ka ostvarivanju susreta sa svetom, sa prirodom, i pre i posle svega, sa Bogom;
- izgradi sposobnost za dublje razumevanje i vrednovanje kulture i civilizacije u kojoj žive, istorije čovečanstva i ljudskog stvaralaštva u nauci i drugim oblastima;
- izgradi svest i uverenje da svet i život imaju večni smisao, kao i sposobnost za razumevanje i preispitivanje sopstvenog odnosa prema Bogu, ljudima i prirodi.
PRAVOSLAVNI KATIHIZIS (VERONAUKA)
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci
Cilj nastave pravoslavnog katihizisa (veronauke) u osnovnom obrazovanju i vaspitanju jeste da pruži celovit pravoslavni pogled na svet i život, uvažavajući dve dimenzije: istorijski hrišćanski život (istorijsku realnost Crkve) i eshatološki život (buduću dimenziju idealnog). To znači da učenici sistematski upoznaju pravoslavnu veru u njenoj doktrinarnoj, liturgijskoj, socijalnoj i misionarskoj dimenziji, pri čemu se hrišćansko viđenje života i postojanja sveta izlaže u veoma otvorenom, tolerantnom dijalogu sa ostalim naukama i teorijama o svetu, kojim se nastoji pokazati da hrišćansko viđenje (liturgijsko, kao i podvižničko iskustvo Pravoslavne crkve) obuhvata sva pozitivna iskustva ljudi, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i versko obrazovanje. Sve to ostvaruje se kako na informativno-saznajnom tako i na doživljajnom i delatnom planu, uz nastojanje da se doktrinarne postavke sprovedu u svim segmentima života (odnos s Bogom, sa svetom, s drugim ljudima i sa sobom).
Zadaci nastave pravoslavnog katihizisa (veronauke) jesu da kod učenika:
- razvije sposobnost uočavanja da su greh i zlo u svetu posledica pogrešnog izražavanja čovekove slobode;
- razvije sposobnost uočavanja da Bog poštuje čovekovu slobodu ali da ne odustaje da svet dovede u večno postojanje;
- izgradi svest o tome da Bog voli čoveka i svet i da ih nikad ne napušta, ali večni život zavisi i od slobode čoveka i njegove zajednice s Bogom;
- razvije sposobnost spoznavanja da Bog nije odustao od prvobitnog cilja zbog koga je stvorio svet, a to je da se svet sjedini s Njim posredstvom čoveka i da tako živi večno;
- razvije sposobnost uočavanja sličnosti u strukturi starozavetne i novozavetne crkve.
Operativni zadaci
Učenici treba da:
- steknu svest o tome da je ličnost zajednica slobode s drugom ličnošću;
- budu svesni razlike između prirode i ličnosti;
- zapaze da je ličnost nosilac postojanja prirode;
- uoče da u hrišćanskoj ontologiji nema sukoba i isključivosti između jednog i mnogih.
SADRŽAJI PROGRAMA
Učenje o ličnosti na osnovu pravoslavne triadologije.
Razlika između prirode i ličnosti u Bogu.
Ontološke posledice pravoslavne triadologije po čoveka i stvoreni svet (ličnost kao nosilac postojanja prirode).
Čovek kao ličnost (ličnost kao zajednica).
Sjedinjenje tvarne i netvarne prirode u jednoj ličnosti Hristovoj (Halkidonski, Četvrti Vaseljenski sabor i njegove odluke).
Oboženje stvorene prirode u Hristovoj ličnosti (ličnost kao nosilac postojanja prirode može imati više priroda u sebi).
Crkva kao Telo Hristovo (liturgijska projava Crkve).
Buduće Carstvo Božije kao uzrok Crkve (poslednji događaj Carstva Božijeg daje istinitost istorijskim događajima).
Svetost i Carstvo Božije u pravoslavnoj ikonografiji.
Metodske jedinice
1. Upoznavanje sa planom i programom
2. Sistematizacija (obnavljanje ranije pređenog gradiva)
3. Hrišćansko shvatanje ličnosti (ličnost je naziv za odnos)
4. Sistematizacija
5. Sloboda kao preduslov postojanja ličnosti
6. Sistematizacija
7. Učenje o ličnosti na osnovu pravoslavne trijadologije
8. Sistematizacija
9. Ličnost kao nosilac postojanja prirode (ontološke posledice pravoslavne trijadologije po čoveka i svet)
10. Sistematizacija
11. Čovek kao ličnost
12. Jedinstvenost i neponovljivost svake ličnosti
13. Sistematizacija
14. Hristos - istiniti Bog i istiniti Čovek
15. Hristos - istiniti Bog i istiniti Čovek (tumačenje simbola vere i odluke Četvrtog Vaseljenskog sabora)
16. Sistematizacija
17. Stvorena priroda, da bi postojala, mora ući u zajednicu sa Bogom
18. Sistematizacija
19. Oboženje stvorene prirode u Hristu
20. Sistematizacija
21. Oboženje kao cilj postojanja stvorene prirode
22. Sistematizacija
23. Crkva kao Telo Hristovo (liturgijska projava Crkve)
24. Sistematizacija
25. Jedinstvo mnogih u Hristu
26. Sistematizacija
27. Jedinstvo sveta i čoveka u Hristu (u Liturgiji)
28. Sistematizacija
29. Buduće Carstvo Božije kao uzrok postojanja Crkve
30. Buduće Carstvo Božije kao uzrok postojanja Crkve
31. Sistematizacija
32. Svetlost i Carstvo Božije u pravoslavnoj ikonografiji
33. Svetlost i Carstvo Božije u pravoslavnoj ikonografiji
34. Sistematizacija
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (Uputstvo)
Cilj nastave pravoslavnog katihizisa u osmom razredu jeste rekapitulacija celokupnog gradiva iz prethodnih razreda s posebnim isticanjem sledećih elemenata:
- da je metafizičko načelo postojanja Bog, odnosno da istinsko biće treba tražiti u Bogu koji je Sv. Trojica;
- da je ontološko načelo na osnovu pravoslavnog učenja o Bogu kao Sv. Trojici ličnost, a ne priroda;
- da je ličnost zajednica slobode sa drugom ličnošću;
- da je čovek stvoren kao ličnost i da je pozvan da postoji na način na koji postoji Sv. Trojica ako želi da prevaziđe ograničenja svoje prirode, što se ostvaruje u Hristu, odnosno u Liturgiji.
Shvatanje čoveka kao ličnosti, odnosno kao apsolutnog i neponovljivog bića, izvire iz hrišćanske triadologije. Do pojave hrišćanstva, svetu nije bio poznat pojam čoveka kao ličnosti. Starojelinska filosofija, ma koliko bila uzvišena, pojedinačnoj ličnosti nikad nije davala ontološku ulogu. Konkretnog čoveka, odnosno pojedinačnu ličnost, posmatrala je kao deo opšteg bića. Ličnost je bila podređena prirodi. Zahvaljujući hrišćanstvu, ličnost je dobila ontološku važnost i to je tekovina kojom se danas služi, ne samo hrišćanski svet, već svet uopšte.
Međutim, za hrišćane ličnost nije individua. Jedna ličnost jednako je nijedna ličnost. Ličnost izvire iz zajednice slobode sa drugom ličnošću. Istovremeno, ličnost nije deo prirode, već je nosilac postojanja celokupne prirode. (Da bismo ovo pokazali, treba se pozvati na iskustvo ljubavi prema jednoj ličnosti i iskustvo gubitka te ličnosti. Kad zavolimo jednog čoveka, onda u tom iskustvu otkrivamo da je on apsolutno i neponovljivo biće, ličnost. Kad izgubimo ličnost koju volimo i za koju smo vezani, onda kao da se za nas sa njom gubi čitav svet. Primer kako majka gleda na gubitak svoga deteta, a kako gledaju drugi na taj isti događaj, može poslužiti kao sredstvo za bolje objašnjenje ove problematike. Majka gleda na svoje dete kao na ličnost, zato što ga neizmerno voli, i zbog toga je njegova smrt za nju nenadoknadiv gubitak, dok je za one koji nisu ostvarili nikakvu ličnu zajednicu sa detetom ono individua, tj. ono je samo deo ljudske vrste i zato njegov gubitak drugačije vide, odnosno u događaju smrti ne vide nikakav gubitak, nego samo prirodan proces).
Teme Učenje o ličnosti na osnovu pravoslavne trilogije i Razlika između prirode i ličnosti u Bogu realizovati u kontekstu triadologije, kako je izložena kod pravoslavnih otaca: Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i drugih. Kao pomoćnu literaturu za razumevanje ovog učenja, treba uzeti članke J. Zizijulasa, Doprinos Kapadokije hrišćanskoj misli u Pravoslavna Teologija,Beograd, 1995. i Od maske do ličnosti, Beograd, 1989. i sl.
U kontekstu izlaganja Božijeg postojanja, a kasnije i postojanja ljudi, treba posebnu pažnju obratiti na razliku između prirode i ličnosti u Bogu, odnosno u čoveku. Priroda je nešto opšte, zajedničko svim ličnostima. Ličnost je način postojanja prirode. Priroda ukazuje na to da nešto jeste, da nešto postoji, dok ličnost ukazuje na to kako nešto jeste, odnosno na koji način to nešto postoji. Svojstva Božanske prirode su nestvorenost, besmrtnost, neograničenost, nedeljivost, dok su stvorenost, individualizam, rastavljenost, sastavljenost, smrtnost svojstva stvorene prirode. Ali, od ličnosti zavisi na koji će način postojati priroda i da li će prevazići svoju determinisanost. Tako, na primer, Bog je po svojoj prirodi bestelesan, nestradalan, ali je ipak radi nas i našeg spasenja, postao čovek i stradao. Iz ovoga proizlazi da je ličnost nosilac postojanja prirode. Priroda bez ličnosti ne postoji.
Tema Čovek kao ličnost treba da bude logičan zaključak da je i čovek ličnost zbog toga što je stvoren kao ikona Božija. Čovek je stvoren po ikoni Božijoj, a to znači da je stvoren kao ličnost. Slika Božija u čoveku tiče se toga kako čovek postoji, a ne onoga što on jeste. Zato i pored toga što je priroda čovekova, budući stvorena, ograničena, odnosno smrtna, od ličnosti čoveka, od njegove slobode, zavisi da li će on prevazići ograničenja svoje prirode i na kraju smrt, ili neće. Ako čovek želi da prevaziđe ograničenosti svoje prirode, onda on treba da postoji na način na koji postoji Bog. Čovek je pozvan na podvig, tj. da postoji ne na osnovu zakona prirode, već na način slobodan od njih. Taj način postojanja, na osnovu kojega čovek postaje Bog, ostvaruje se Krštenjem u Liturgiji i kao Liturgija.
Teme Sjedinjenje tvarne i netvarne prirode u jednoj ličnosti Hristovoj i Oboženje stvorene prirode u Hristovoj ličnosti treba realizovati u kontekstu definicije ove problematike na Četvrtom Vaseljenskom saboru uz sledeće objašnjenje: ličnost može biti nosilac postojanja više priroda. Na primer, čovek kao ličnost ima u sebi mnoge prirode, vodu, vazduh, minerale, materijalnu prirodu, duhovnu, ali sve te prirode postoje u svakoj od konkretnih ličnosti na poseban način, ne prestajući da budu to što jesu po prirodi. Takođe, posle ovaploćenja, Sin Božiji ima pored Božanske i ljudsku prirodu. Međutim, ljudska priroda u Hristu postoji sada na božanski način, ne prestajući da bude ljudska priroda, odnosno ljudska priroda u Hristu je prevazišla svoje ograničenosti, tj. obožila se zahvaljujući ličnosti Sina Božijeg.
Temu Crkva kao Telo Hristovo treba realizovati na osnovu objašnjenja koje o tome daje ap. Pavle u 1.Kor.12. Posle ovaploćenja stvorena priroda je uipostazirana u Hristovu ličnost, odnosno postala je telo Hristovo, Hristova priroda. Budući da stvorena ljudska priroda ne postoji mimo konkretnih ličnosti, proces njenog uzimanja od strane Sina Božijeg - Hrista pretpostavlja zajednicu ljudskih ličnosti sa Sinom Božijim - Hristom. Ovaj proces počinje Hristovim ovaploćenjem i nastavlja se Duhom Svetim kroz krštenje u Liturgiji. Zato je Crkva Telo Hristovo, jer je Hristova ličnost nosilac postojanja stvorene prirode koja postoji kao zajednica mnogih u Hristu, tj. kao liturgijska zajednica koja je preko njenog načelnika Hrista u zajednici s Bogom Ocem.
Temu Buduće Carstvo kao uzrok Crkve treba obraditi na osnovu objašnjenja koje o ovome daje Sv. Maksim Ispovednik (RG 4, 157). Bog je stvorio svet i ljude sa željom da se sjedine sa Njim preko jednog čoveka, što ukazuje na Tajnu Hristovu, odnosno na Liturgiju, kako bi postojali večno. Dakle, buduće Carstvo je uzrok stvaranja i postojanja sveta i ljudi. Na taj način Sv. Maksim ukazuje da uzrok postojanja sveta nije u prošlosti, kao što su o tome govorili grčki filosofi, već u budućnosti, u budućem događaju koji se još uvek nije zbio, ali koji se ostvaruje kroz istoriju. Time se menja pogled na istoriju u odnosu na jelinističko shvatanje istorije, koja za Jeline znači večno kruženje, večno ponavljanje istog. Hrišćanska istorija ima početak i kraj, cilj. Kraj, odnosno cilj istorije, jeste uzrok njenog početka. Tačnije rečeno, liturgijsko postojanje Crkve jeste ikonično postojanje Carstva Božijeg u istoriji, koje je istovremeno i dar Božiji i istorijski događaj koji ostvaruju ljudi. (Kao pomoćnu literaturu za realizaciju ove teme treba koristiti studiju: J. Zizijulas, Evharistija i Carstvo Božije). Prikazujući čoveka i prirodu kao slobodne u odnosu na zakone prirode (na primer, na ikonama svetlost ne ostavlja senke, ap. Pavle se prikazuje u sceni silaska Sv. Duha na apostole, iako je on posle ovog događaja postao hrišćanin itd.), pravoslavna ikonografija želi da ih prikaže kako će oni izgledati u budućem Carstvu Božijem. (Za realizaciju ove teme treba koristiti studiju: S. Skliris, Od portreta do ikone, u "Besedi", Novi Sad 1993).
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Cilj nastave islamska vjeronauka (ilmudin) u osnovnom obrazovanju i vaspitanju je da pruži učeniku osnovni vjernički pogled na svet, sa posebnim naglaskom na vjernički praktični deo, a takođe i budući vječni život.
Cilj nastave islamski vjeronauk u osmom razredu jeste da učenike upozna sa osnovnim postulatima (temeljnim dužnostima) vjere islama, te da učenike upozna sa važnošću i sadržajem namaza (molitve) i njegovom ulogom u životu svakog pojedinca i zajednice u cjelini.
To znači da djeca na način primjeren njihovom uzrastu upoznaju vlastitu vjeru u njenoj duhovnoj, moralnoj, socijalnoj, misionarskoj i drugim dimenzijama.
Izlaganje vjerskog viđenja i postojanja sveta obavlja se u otvorenom i tolerantnom dijalogu sa ostalim naukama i teorijama.
Način pristupa je islamsko viđenje koje obuhvata sva pozitivna iskustva ljudi, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i vjersko obrazovanje.
Zadaci nastave islamske vjeronauke (ilmudin)
- poznavanje osnovnih principa vjere islama;
- poznavanje vrijednosti molitve;
- poznavanje sastavnih dijelova molitve;
- upoznavanje međusobnih prava i dužnosti pojedinca i zajednice;
- razvijanje svijesti o Bogu kao Stvoritelju i odnos prema ljudima kao najsavršenijim božjim stvorenjima;
- razvijanje sposobnosti (na način primjeren uzrastu učenika) za postavljanje pitanja o cjelini i najdubljem smislu postojanja čovjeka i svijeta, o ljudskoj slobodi, životu u zajednici, smrti, odnosu s prirodom koja nas okružuje, kao i za razmišljanje o tim pitanjima u svijetlu vjere islama;
- razvijanje sposobnosti za odgovorno oblikovanje zajedničkog života sa drugima, za nalaženje ravnoteže između vlastite ličnosti i zajednice, za ostvarivanje susreta sa svijetom (sa ljudima različitih kultura, religija, pogleda na svijet, s društvom, prirodom) i s Bogom, u izgrađivanje uvjerenja da je čovekov život na ovom svijetu samo priprema za vječnost, da su svi stvoreni da budu sudionici vječnog života, da se iz te perspektive, kod učenika razvija sposobnost razumijevanja, preispitivanja i vrijednovanja vlastitog odnosa prema drugom čovjeku kao božjem stvorenju i izgradi spremnost za pokajanje.
REDNI |
Nastavna tema |
ČAS PRIPREMANJA |
ČAS OBRADE |
ČAS PONAVLJANJA |
ČAS POVEZIVANJA |
ČAS PROVERAVANJA |
SVEGA |
1. |
UVOD - TEMELJI ISLAMA (ŠERIJATA) ŠEHADET |
1 |
- |
- |
- |
- |
1 |
2. |
OBJAVLJENE KNJIGE |
- |
1 |
- |
- |
- |
1 |
3. |
OSOBENOSTI KUR'ANA KAO BOŽIJE OBJAVE ČOVEČANSTVU |
- |
4 |
- |
1 |
1 |
6 |
4. |
HADIS - SUNNET, PRAKSA BOŽIJEG POSLANIKA |
- |
2 |
- |
- |
1 |
3 |
5. |
ALLAHOVA SVOJSTVA |
- |
1 |
- |
- |
- |
1 |
6. |
OBAVEZE PUNOLETNIH MUSLIMANA |
- |
1 |
- |
1 |
1 |
3 |
7. |
MUSLIMANSKI PRAVCI |
- |
1 |
- |
1 |
- |
2 |
8. |
TESAVUF, ŠIIZAM |
- |
1 |
- |
1 |
- |
2 |
9. |
ISLAMSKI BONTON |
- |
5 |
1 |
1 |
1 |
8 |
10. |
PRVA ČETVORICA HALIFA |
- |
1 |
- |
1 |
- |
2 |
11. |
VELIKANI ISLAMA |
- |
1 |
- |
1 |
- |
2 |
12. |
ISLAM I MUSLIMANI U NAŠOJ ZEMLJI |
- |
1 |
- |
- |
1 |
2 |
13. |
ISLAM I SAVREMENI SVET |
- |
1 |
- |
- |
- |
1 |
|
SVE UKUPNO |
1 |
20 |
1 |
7 |
5 |
34 |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
LEGENDA
|
Tip časa |
PRI |
Pripremanje i uvođenja učenika u predmet ili temu |
ONG |
Obrada novog gradiva |
PON |
Ponavljanje nastavnih sadržaja |
POV |
Povezivanje nastavnih sadržaja |
PRO |
Proveravanje i ocenjivanje znanja učenika |
|
Oblik rada |
FRO |
Frontalni rad |
GRU |
Grupni rad |
TAN |
Rad u parovima |
IND |
Individualni rad |
|
Nastavne metode |
IZL |
Usmeno izlaganje |
RAZ |
Razgovor |
TEK |
Rad sa tekstom |
DEM |
Demonstracija |
|
Nastavna sredstva |
UDŽB |
Upotreba udžbenika |
LIT |
Teološka literatura |
NEP |
Neposredna stvarnost |
FIL |
Filmovi i televizijske emisije |
SADRŽAJI PROGRAMA
REDNI |
REDNI |
Nastavna jedinica |
TIP |
OBLIK |
NASTAVNE |
NASTAVNA |
NAPOMENA |
1. |
1. |
UVOD - TEMELJI ISLAMA (ŠERIJATA) - ŠEHADET |
|||||
Pojam šerijata, osnove |
PRI |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
||
2. |
2. |
OBJAVLJENE KNJIGE |
|||||
Tevrat, Zebur, Indžil, Kur'an |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
||
3. |
3. |
OSOBENOSTI KUR'ANA KAO BOŽIJE OBJAVE ČOVEČANSTVU |
|||||
Mu'džize (čuda) Kur'ana |
ONG |
FRO |
IZL |
UDŽB |
|
||
4. |
Važnost učenja Kur'ana |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
|
5. |
Memorisanje Kur'ana - hifz |
ONG |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
6. |
Prevođenje Kur'ana, prevodi u svetu i kod nas, kako čitati prevod |
ONG |
FRO |
IZL |
LIT |
|
|
7. |
Kur'an i prethodne Božije Objave |
POV |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
8. |
Utvrđivanje pređenog gradiva |
PRO |
IND |
RAZ |
UDŽB |
|
|
4. |
9. |
HADIS - SUNNET, PRAKSA BOŽIJEG POSLANIKA |
|||||
Hadis - pojam, Hadis kao temelj Šerijata; pojam Hadisa i sunneta |
ONG |
FRO |
IZL |
UDŽB |
|
||
10. |
Poznati muhadisi, prenosioci i sakupljači Hadisa; izučavanje Hadisa kod nas |
ONG |
FRO |
IZL |
UDŽB |
|
|
11. |
Utvrđivanje pređenog gradiva |
PRO |
IND |
RAZ |
UDŽB |
|
|
5. |
12. |
ALLAHOVA SVOJSTVA |
|||||
Vladar sudnjeg dana - dan polaganja računa |
ONG |
FRO |
IZL |
UDŽB |
|
||
6. |
13. |
OBAVEZE PUNOLETNIH MUSLIMANA |
|||||
Kelime-i-šehadet, namaz, ramazanski post, zekat i hadždž |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
||
14. |
Koliko izvršavamo naše islamske obaveze? |
POV |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
15. |
Utvrđivanje pređenog gradiva |
PRO |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
7. |
16. |
MUSLIMANSKI PRAVCI |
|||||
Ehli sunnet vel džema'at; mezhebi - pravne škole, |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
||
17. |
hanefijski mezheb - Ebu Hanifa kao sunijski učenjak |
POV |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
|
8. |
18. |
TESAVUF, ŠIIZAM |
|
|
|
|
|
Pojam tesavufa i šiizma; sekte |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
||
19. |
Šiizam i Ehli sunnet vel džema'at |
POV |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
|
9. |
20. |
ISLAMSKI BONTON - AHLAK |
|
|
|
|
|
Čuvanje zdravlja i života - duvan, alkohol, droge, higijena |
ONG |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
||
21. |
Odnos prema prirodi i životnoj sredini |
ONG |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
22. |
Odnos prema ljudima - prijateljstvo |
ONG |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
23. |
Odnosi između muškarca i žene - brak; Islam protiv prostitucije |
ONG |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
24. |
Pohvalne i ružne osobine u ljudskom ponašanju |
ONG |
TAN |
RAZ |
NEP |
|
|
25. |
Kakav je naš ahlak? |
POV |
GRU |
RAZ |
NEP |
|
|
26. |
Pojam ahlaka i edeba u temeljima Islama - Kur'anu i sunnetu |
POV |
GRU |
RAZ |
UDŽB |
|
|
27. |
Utvrđivanje pređenog gradiva |
PRO |
IND |
RAZ |
UDŽB |
|
|
10. |
28. |
PRVA ČETVORICA HALIFA |
|
|
|
|
|
Hulefa-i-rašidin pravedni vladari Ebu Bekr, Omer, Osman i Alija r.a. |
ONG |
FRO |
IZL |
UDŽB |
|
||
29. |
Prva četvorica halifa kao primer u Islamu |
POV |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
|
11. |
30. |
VELIKANI ISLAMA |
|
|
|
|
|
Velikani Islama, uloga u očuvanju originalnosti Islama i razvoju islamske misli |
ONG |
FRO |
IZL |
FIL |
|
||
31. |
Naši uzori u praktikovanju Islama |
POV |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
|
12. |
32. |
ISLAM I MUSLIMANI U NAŠOJ ZEMLJI |
|
|
|
|
|
Islam u našoj zemlji - koreni; Islam i Muslimani danas |
ONG |
FRO |
RAZ |
LIT |
|
||
33. |
Velikani Islama iz naših krajeva |
POV |
GRU |
RAZ |
NEP |
|
|
13. |
|
ISLAM I SAVREMENI SVET |
|
|
|
|
|
34. |
Islam i nauka, budućnost Islama |
ONG |
FRO |
RAZ |
UDŽB |
|
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Cilj nastave vjeronauka je temeljito obraditi apostolsko vjerovanje kao utvrđivanje cjelokupnog osmogodišnjeg vjeronauka. Nastavne jedinice slijede vjerske istine unutarnjom dinamikom ali potpuno drugačijom metodom koja odgovara ovom kritičkom uzrastu i dinamičkom životu mladih. Makar se čini da je sadržajno ponavljanje, ipak je potpuna novost u tome što se pred svakom novom vjerskom istinom nastoji postići zauzimanje stava prema onome što se vjerom ispovijeda. Želimo biti u skladu i sa župskom katehezom koja ovom godinom priprema učenike za sakrament punoljetnosti.
Dakle, misao vodilja nastave vjeronauka osmog razreda osnovne škole je utvrditi vjeru nad Apostolskim vjerovanjem i uputiti sada već mladoga čovjeka na put vjere koji sada prelazi u srednju školu i već se sam opredjeljuje. Želja je da ponese u život zaokruženu informaciju o svojoj vjeri ali i temeljna životna i moralna načela koja su itekako potrebna mladom čovjeku.
SADRŽAJI PROGRAMA
Snagom duha
Čovjek vjere
(Apostolsko vjerovanje)
1. Uvod
Upoznavanje učenika sa sadržajima programa katoličkog vjeronauka za osmi razred.
2. Čovjek koji traži istinu
Čovjek koji pita (Kako je divan ovaj svijet)
Čovjek istraživač (Kako je divan čovjek)
Odgovor religija (Znam da svaki čovjek traži Boga)
Odgovor vjere (Radostan sam što vjera daje odgovor na najvažnija pitanja)
U svjetlu Objave (Vjerujem da se Bog očituje u Svetom Pismu)
Judaizam i Islam u Objavi svetih Knjiga
Ponavljanje
3. Isus Krist koji objavljuje Boga i smisao čovjeka
Utjelovljeni Bog (Vjerujem u Isusa Krista)
Božji i ljudski život (Vjerujem u Boga-čovjeka)
Isus koji moli (Klanjam se Bogu)
Isus koji izvršuje volju svoga Oca (Slijedim Isusa)
Isus osniva zajednicu (Kako je dobro biti zajedno s braćom)
Za istim stolom s Isusom (Vjerujem u Isusovu prisutnost u Euharistiji)
"Poslušan do smrti" (Zahvalnost za otkupljenje)
Proslavljeni Isus (Vjerujem u uskrsnuće i život vječni)
Duh preporoditelj (Vjerujem u Duha Svetoga)
Kršćanske Crkve okupljene u nauci oko Isusa Krista
Ponavljanje
4. Mistično tijelo Kristovo - Crkva
Pracrkva (Vjerujem u jednu Crkvu)
Crkva koja krsti (Vjerujem u svetu Crkvu)
Misijska crkva (Vjerujem u Katoličku Crkvu)
Crkva u suvremenom svijetu (Vjerujem u Apostolsku crkvu)
Crkvenost u Pravoslavnom učenju
Crkvenost u učenju Reformacije
Ponavljanje
5. Kršćanski život kao svjedočenje istine
Život milosti (Upotrijebit ću sredstva milosti)
Izvori novoga života (Zahvalnost za krštenje)
Sakramenat punoljetnosti (Ispovjedi svoju vjeru)
Život u punoljetnosti (Živjet ću po svojoj vjeri)
Sakramenat pomirenja (Obratit ću se iskreno Bogu sa svojim grijesima)
U službi zajednice (Zahvalnost Bogu za svećenike)
U službi života (Brak ću započeti s Božjim blagoslovom)
Sakramenat utjehe (Bolesniku ću pozvati svećenika)
Novo nebo i nova zemlja (Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja)
Ekumenski i međureligijski dijalog, kao put vjerskog svjedočenja u društvu
Ponavljanje i sistematizacija
Utvrđivanje gradiva na koncu nastavne godine
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Vjerska pouka je zajedničko djelo katehete (vjeroučitelja) i katehizanata (vjeroučenika). Polazište je konkretna stvarnost - ovaj puta zapisana u Bibliji i Kompendiju Katekizma Katoličke Crkve. Iz doživljaja istraživanja i iskustva sa čitanja Biblije prelazi se na istine zapisane u Katekizmu. Ovakav način spoznaje ima vlastiti red: upoznavanje (obrada novih sadržaja), sređivanje (sistematizacija), ponavljanje, primjena i provjeravanje. To je makro struktura ovakvog načina spoznaje. Međutim, i ovi dijelovi imaju svoju mikro strukturu. Tako na primjer: način spoznaje posjeduje slijedeće stupnjeve: postavljanje cilja, motiviranje, obrada novih nastavnih sadržaja, učenje, induktivni i deduktivni zaključci, izravni i neizravni dokazi, formuliranje zapamćenih činjenica itd. Ili, sadržaj primjene ima ove dijelove: problem, postavljanje cilja, biblijski lik i istina iz ovoga ciklusa, zadaća, upoznavanje prilika i uvježbavanje. Kod spoznavanja treba imati pred očima fizionomiju grupe i pojedinaca, no u okviru sata pod kojim se obrađuju novi nastavni sadržaji vrši se primjena, ponavljanje i vrednovanje obrađenoga gradiva.
OPĆE NAPOMENE
Imajući na umu gore istaknuto, pojedini sat vjeronauka bi trebao izgledati ovako: kratko ponavljanje sadržaja prethodnog sata, i posebno osvjetljavanje onoga što će poslužiti kao temelj za aktualni sat. Nakon postavljanja cilja (što? i kako?), prelazi se na obradu novih nastavnih sadržaja (npr. kod osmog razreda, svaka vjerska istina), gdje se zapravo objašnjava učeniku da nam Bog govori ne samo u pouci nego i u primjerima života. To je osobito za mlade nadahnuće i želja za nasljedovanjem. Zaključci se mogu istaći na ploči. Nakon ovoga se već poznati sadržaji produbljuju, uče, tj. razgovara se o pomirenju (što, kako i zašto). Ovako usvojeno gradivo, u skladu sa odgojnim ciljem, mora naći svoju primjenu u životu učenika. Razgovara se zašto i kako treba zahvaliti Bogu za roditelje, braću i prijatelje. Osobito kako usvojiti načela i praksu života. Ovakva spoznaja i dječje iskustvo se oslanjaju na njegov doživljaj i na ponovljeni tekst Svetog Pisma i vjerskih istina koje će mu biti "svjetlo života" u daljnjem školovanju.
Prozivku i domaću zadaću obavimo u prikladno vrijeme.
EVANGELIČKO-LUTERANSKI VJERONAUK SLOVAČKE EVANGELIČKE CRKVE A.V.
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Opšti ciljevi nastavnog plana i programa za osmi razred
Otkrivati važnost traganja za dubljim poznavanjem vere, koja nije od nas, već dolazi od Boga.
Podsticati veru, kojom učenik dolazi u lični odnos s Bogom.
Upoznati i otkriti Isusa Hrista koji nam otkriva tajnu Boga i čoveka.
Otkrivati lepotu Božije slike o čoveku, Božiji poziv na slobodu i zloupotrebu iste, zlo razdora među ljudima i Božiju dobrotu koja pobeđuje zlo.
Usmeravati učenike ka veri u Isusa Hrista, koji je u nama prisutan upravo delovanjem Svetoga Duha.
Pronaći odgovore u Bibliji: šta je čovek u Božijim očima i za šta je predodređen.
Izgraditi kod učenika svest o tome, da je prema Bibliji rad značajna i korisna aktivnost.
Polazne tačke verske nastave za osmi razred
Polazna tačka verske nastave u osmom razredu osnovne škole jeste podsticanje vere kojom učenici ulaze u lični odnos sa Bogom - vere koja ne zavisi od obrazovanja, karakterne osobine, nije od nas ni u nama, već je ona dar Božiji (po principu naše Crkve: sola gratia! spasenje je dar Božije milosti, koji se može prisvojiti samo verom). Dobra dela, odnosno život u veri, su plodovi koji sazrevaju u veri. Ko za Bogom iskreno traga, nalazi u veri smisao i cilj svog života.
Svrha evangeličke verske nastave u osmom razredu jeste da učenici, otkrivajući iskustvo traganja za spoznajom i ostvarenjem konačnog smisla ličnog i zajedničkog života, upoznaju, dožive i prihvate da je Bog stvoritelj i dovršitelj kako sveta tako i našeg života. Bog i nas poziva da budemo njegovi aktivni partneri u ostvarivanju konačnog životnog smisla.
SADRŽAJI PROGRAMA
Gradivo verske nastave Slovačke evangeličke a. v. crkve za osmi razred osnovne škole sastoji se od osnovne teme: VERA I ŽIVOT, odnosno od osam nastavnih celina:
1. Izvori hrišćanske vere
Posebni cilj:
- podsticati veru kojom učenik ulazi u lični odnos sa Bogom.
Učenik će:
- saznati zašto je Biblija Knjiga života,
- umeti kako da čita i koristi Bibliju,
- upoznati i umeti kako koristiti druga pomagala pri čitanju Biblije,
- shvatiti da je molitva ključ za čitanje Biblije,
- obogatiti svoje znanje o drugim značajnim izvorima naše veroispovesti,
- biti u stanju da pesmom i molitvom hvali Gospoda.
2. Vera u Boga kao životna potreba
Posebni cilj:
- izgrađivati stav religioznosti i lične vere pred Bogom, koji tu veru čoveku daruje.
Učenik će:
- naučiti da je postojanje Boga premisa, koja se ne mora dokazivati,
- upoznati razloge za postojanje Boga,
- razaznati kakve su osobine Boga,
- spoznati šta je Bog u svojoj suštini,
- spoznati da Bog ima moć da menja ljude.
3. Isus nas uči da savršeno upoznajemo Boga
Posebni cilj:
- upoznati Isusa Hrista koji nam otkriva tajnu Boga i čoveka, koji je hodao zemljom čineći dobro i koji poziva svoje učenike da ga u tome slede i prate.
Učenik će:
- pomoću vere zauzeti stav prema Isusu Hristu,
- učiti od Isusa kao Učitelja slušajući i čitajući Njegove reči,
- saznati poreklo Isusove mudrosti, njegov stav prema Zavetu,
- imati sigurnost spasenja koju će prepoznati u veri u Isusa Hrista,
- videti mogućnost i slediti Isusa Hrista kao savršeni uzor.
4. Duh Sveti - naš Pomagač
Posebni cilj:
- usmeravati učenike ka veri u Isusa Hrista, koji je u nama prisutan upravo delovanjem Svetoga Duha.
Učenik će:
- shvatiti da je Bog zajednica ličnosti: Oca, Sina i Svetoga Duha,
- shvatiti da Sveti Duh sjedinjuje ljude u Božjoj ljubavi,
- saznati da je Sveti Duh naš Pomagač, da je Duh ljubavi, na kojoj se gradi zajedništvo u crkvi,
- shvatiti da nam se Božja Trojica pokazala kao Otac nad nama, Sin za nas i Duh Sveti u nama.
5. Čovek i njegovo određenje
Posebni cilj:
- Otkrivati istinu o čoveku: šta je čovek, kakvo je njegovo određenje i kamo vodi njegov život. Odgovore tražiti u Knjizi života - Bibliji.
Učenik će:
- pronalaziti odgovore o smislu života,
- shvatiti da samo Biblija čoveku daje pravu predstavu o sebi,
- shvatiti da uloga čoveka jeste da živi kao Božje dete,
- shvatiti da Bog gleda na čoveka kroz lik Isusa Hrista,
- pronaći osnovni cilj zemaljskog života: nagradu večnog života u kraljevstvu nebeskom,
- shvatiti da nam Bog pomaže da se snalazimo u životu.
6. Čovek i rad
Posebni cilj:
- Izgraditi kod učenika svest o tom, de je prema Bibliji rad značajna i korisna aktivnost.
Učenik će:
- saznati da Sveto pismo rad posmatra kao potrebnu i korisnu aktivnost,
- shvatiti da molitva doprinosi osećanju zadovoljstva u radu,
- spoznati da rad treba adekvatno nagraditi,
- shvatiti da Bog na rasipanje slobodnog vramena gleda kao na greh.
7. Patnja i smrt
Posebni ciljevi:
- Usmeravati shvatanje učenika da deo patnji pravednih podrazumeva se kao Bogom upravljani ispit čovekove vere.
Učenik će:
- shvatiti da Bog kažnjava ljude za javne i prikrivene, za svesne i nesvesne grehe,
- shvatiti da greh ugrožava i skraćuje život čoveka i da prouzrokuje mnoge patnje na zemlji,
- spoznati da Bog ne želi naš nestanak, već nam daje večni život.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Na ovom uzrastu u odnosu na prošlo, događa se još jače distanciranje učenika od autoriteta odraslih. Zato je i nužno da odrasli (roditelji, veroučitelji i ostali) pristupaju sa učenicima kao partneri. Kvalitetnom komunikacijom sa učenicima rešavaju se njihova lična i druga pitanja sa puno razumevanja i strpljenja. Učenici ovog uzrasta ne primaju nametnuta rešenja, nego traže da i oni solidarno i odgovorno učestvuju u rešavanju i donošenju odluka o sebi.
U verskom vaspitanju ovog uzrasta treba uvažavati učeničke sposobnosti formalne logike i apstrakcije i probuđenog interesa mladih za temeljna pitanja života kao što su postanak sveta, smisao ljudskog života i postojanja. Njih već sada zanimaju teoretska i praktična "filozofska" i "teološka" pitanja koja se odnose na njihov konkretni život. Pokazuju poseban interes i motivaciju za upoznavanje starozavetnih i novozavetnih ličnosti i likova koji su se odlikovali herojskim vrlinama i delima i koji su ostvarili uspešan život. Ličnost Isusa Hrista njegove reči i delo su za njih prvorazredan identifikacioni model. Učenici traže objektivnu i argumentovanu informaciju o svetu koji ih okružuje.
Aktivan i kreativan zajednički rad učenika i veroučitelja u nastavi veronauke pravi je put za postizanje versko-vaspitnih ciljeva u ovom godištu.
Literatura za nastavu
Za ostvarivanje programa Slovačke evangeličke a.v. Crkve u osmom razredu treba koristiti sledeću literaturu:
- Biblija - Stari i Novi Zavet
- Самуел Мишиак, Јбн Лацко а кол.: Виера а живот, учебница евањелицкйхо а.в. нббоженства пре 8. рочнҝ эбкладнэцх шкфл.
- Јарослав Кушнир, Дарина Кушнировб: Вием кому сом уверил, учебница евањелицкйхо а.в. нббоженства пре 9. рочнҝ збкладнэцх шкфл.
REFORMATSKA HRIŠĆANSKA CRKVA U SRBIJI
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Cilj nastave verskog vaspitanja Reformatske hrišćanske crkve jeste vrednovanje verskih i socijalnih datosti u hrišćanstvu i ljudskoj zajednici sa naglaskom na odgovornom stvaranju boljeg sveta. Mlade vodimo onim stavovima i istinama koje naučava Katehizam katoličke crkve.
Zadaci nastave verskog vaspitanja Reformatske hrišćanske crkve jesu: da misao vodilja verske nastave jeste izgradnja kompletne i odgovorne osobe u odnosu prema sebi, prema vjerskim vrednotama, prema drugim ljudima i konačno da se oseća pozvanim da te vrednote ne samo spoznaje i govori nego i potvrđuje životom.
SADRŽAJI PROGRAMA
|
TEMA |
GLAVNI CITAT |
PODELA |
APLIKACIJA |
PEVANJE |
1. |
Opšti uvod, osnovi gradiva |
|
|
|
|
2. |
Opšta - praktična pitanja iz crkvenih delatnosti - života |
|
|
|
|
3. |
Crkvena eparhija |
I Sol. 5, 21-22 |
Sveštenstvo |
Dužnosnici crkvene eparhije |
Himna 344 |
4. |
Crkvena opština |
I Sol. 5, 19-20 |
Sveštenik |
Dužnosnici crkvene opštine |
Himna 152 |
5. |
Reformatska Hrišćanska Crkva (Mađara u Srbiji) |
Mat. 6, 19 |
Crkvena hierarhija |
|
|
6. |
Reformatska Hrišćanska Crkva (Mađara u Srbiji) |
Mat. 6, 20 |
Sinod |
|
Psalm XXV |
7. |
Obeležja Reformatske Crkve |
Otkr. 2, 10/b |
Grb |
Božje jagnje sa stegom |
Psalm LXXVII |
8. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
9. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
10. |
Žitije Apostola Pavla |
II Kor. 5, 10 |
Biografski podaci |
Pavlova prosvjedočenja |
Himna 399 |
11. |
Žitije Apostola Pavla |
Ef. 5, 12 |
Učenja prosvjedočenja vere (jevanđelizacija) |
|
Psalm XXXVI |
12. |
Pavlove misionarske putešestvije |
Gal. 1, 3-4 |
Mala Asija i Balkan |
Stvaranje novih župa |
Psalm VI |
13. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
14. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
15. |
Reformatski pokret u Mađarskoj |
II Kor 4, 6-7 |
Značaj |
|
Himna 213 |
16. |
Reformatski pokret u Slavoniji i Baranji |
Psalm 23, 1-6 |
Značaj |
|
Himna 359 |
17. |
Reformatski pokret među južnim Slovenima |
Psalm 27, 7 |
Slovenija (Primoš Trubar) |
|
Psalm LXV |
18. |
Vreme crkvene renesanse (Biblijski prevodi) |
Rim. 10, 17 |
Karoli Gašpar |
|
Himna 209 |
19. |
Transilvanija i njegovi vladari |
Rim. 8, 28 |
Značaj |
|
Himna 428 |
20. |
Mučeništva, robovanja na Galijama |
II Kor. 4, 8-10 |
Prognanstva |
40 propovednika |
Himna 389 |
21. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
22. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
23. |
Obnavljanje (Reformisanje) osavremenjavanje Božje službe i propovedi |
I Sol. 5, 17 |
Začetnici |
ECCLESIA SEMPER REFORMARI DEBET |
Himna 362 |
24. |
Oblici dodatnih bogosluženja |
Rim. 1, 16 |
Biblijski časovi |
|
Himna 393 |
25. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
26. |
Ponavljanje |
|
|
|
|
27. |
Misionarske delatnosti |
Mat. 28, 18-20 |
|
|
Himna 280 |
28. |
Svetske vere |
II Kor. 13, 4 |
Podela |
|
Himna 411 |
29. |
Hrišćanstvo |
Isaije 41, 10 |
Protestanti |
Tolerancija i prihvatanje različitosti |
Psalm CL |
30. |
Istočno i zapadno hrišćanstvao |
Gal. 3, 26 |
Podela |
Put ka ekumenizam |
Himna 476 |
31 - 34. |
Ponavljanje na kraju školske godine |
|
|
|
|
HRIŠĆANSKA ETIKA EVANGELIČKE HRIŠĆANSKE CRKVE A.V.
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Cilj nastave hrišćanske etike evangeličke hrišćanske crkve a.v. je upoznavanje učenika sa značenjem reči "Bog je među nama".
Zadatak nastave hrišćanske etike evangelističke hrišćanske crkve a.v. je sticanje znanja o Bogu i priznanja Bogu.
SADRŽAJI PROGRAMA
1. čas: Uzajamno upoznavanje. |
Pevanje - igra |
2. čas: Isusovo detinjstvo |
Porodično stablo učenika. |
3. čas: Isus uči i leči - Izlečenje nepokretnog |
Isus leči verom! |
4. čas: Isus uči i leči - Izlečenje kod Betesde |
Zakon - milost - ljubav. |
5. čas: Rekapitulacija |
|
6. čas: Isus nas uči kako da se molimo |
Molitva nas približava Gospodu. |
7. čas: Primer sejača |
Seme - Božja reč. |
8. čas: Izgubljena ovca |
Isus - pastir. |
9. čas: Zli sluga |
Bog - Bog ljubavi. |
10. čas: Isus ugošćava 5000 ljudi |
Pomažući nama, Isus daje primer kako da i jedni drugima pomognemo. |
11. čas: Rekapitulacija |
Ponavljanje - igra - kviz |
12. čas: Put ka Jerusalimu - Isus blagoslovljava decu |
Deca - kao "prazan list" stupaju pred Boga. |
13. čas: Put ka Jerusalimu - Jalovo smokvino drvo |
Iskupljenje - rodno drvo. |
14. čas: Put ka Jerusalimu - Berači grožđa |
Spasenje nam dolazi ne po učinku, već po milosti Božjoj. |
15. čas: Rekapitulacija |
Ponavljanje - igra - kviz |
16. čas: Put ka Jerusalimu - Bogat mladić |
Ko je bogat, a ko siromašan? |
17. čas: Put ka Jerusalimu - Uskrsnuće Lazarevo |
Simbolika Lazarevog imena. |
18. čas: Put ka Jerusalimu - "Ja sam..." izreke |
Stari Zavet - predstavljanje Boga. |
19. čas: Put ka Jerusalimu - Isus u Betaniji |
Marija pomazuje Isusu noge. |
20. čas: Poslednja nedelja - Isusov ulazak u Jerusalim |
Značaj blagoslova. |
21. čas: Poslednja nedelja - poslednja večera |
Greh pokajanje oproštaj greha. |
22. čas: Poslednja nedelja - Hvatanje Isusa |
Isus u vrtu. |
23. čas: Poslednja nedelja - Procesi protiv Isusa |
Optuživanje. |
24. čas: Poslednja nedelja - Razapinjanje Isusa na krst |
Put ka Golgoti. |
25. čas: Poslednja nedelja - Prazan grob |
Prazan grob - Isus živi. |
26. čas: Uskrs - najveći crkveni praznik |
Apostolska Veroispovest - "uskrsnuće mrtvih". |
27. čas: Rekapitulacija |
|
28. čas: Uskrs - narodni običaji. |
Uskršnji zec. |
29. čas: Misijska zapovest |
Naš misijski zadatak: |
30. čas: Misijska zapovest - krštenje |
Svetinja - Božja reč i znamenje |
31. čas: Čas ponavljanja |
Ponavljanje - igra - kviz |
32. čas: Kontrola naučenog gradiva |
|
33. čas: Svetinje u Evangeličkoj Crkvi |
Svetinje je Isus odredio. |
34. čas: Pričešće |
Ispoved. |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
"Bliže Isusu Hristu"
Pedagoška metoda upotrebljena u udžbeniku
1. Razgovor (Dijalog)
Dijalog između veroučitelja i učenika, ali i uzajamno, među učenicima, neophodan je deo časa veronauke. Omogućava da učenik može relativno samostalno da dođe do svoga mišljenja, a takođe može da postavlja svoja pitanja.
2. Samostalan rad uz biblijski tekst
Tematika nastave se ostvaruje time što se koriste biblijski tekstovi, ponekad samo jedan stih iz Biblije. To je dobra prilika da učenici nauče i samostalno da upotrebljavaju biblijske tekstove.
3. Pomoćna sredstva
Pored teorije neizbežno je i korišćenje kratkih DVD filmova (ne dužih od deset minuta) sa odgovarajućom tematikom, koji će pomoći boljem razumevanju gradiva.
4. Pevanje iz omladinske pesmarice
5. Upoznavanje sa planom nastave
Upoznavanje učenika sa planom nastave neophodan je deo utemeljivanja prave atmosfere među učenicima, ali i između učenika i veroučitelja.
(1 čas nedeljno, 34 časa godišnje)
Cilj nastave jevrejske veronauke - judaizam jeste da učenici steknu osnovna znanja iz bogatog nasleđa jevrejske biblijske književnosti, istorije, rabinske književnosti i etike, kao i da se upoznaju sa jevrejskim praznicima, običajima i simbolima.
Zadatak iz predmeta jevrejske veronauke za osmi razred osnovne škole je da se učenici upoznaju sa jevrejskom istorijom Novog doba i XX veka.
SADRŽAJI PROGRAMA
Nastavne celine i jedinice:
1. NOVO DOBA: Jevrejska migracija i ekonomska delatnost evropskih Jevreja u XVII i XVIII veku, Procvat prosvećenosti, Jevrejstvo u zemljama islama, Borba za ravnopravnost i emancipaciju Jevreja u zemljama zapadne i srednje Evrope, Stradanja ruskog jevrejstva, Asimilacija Jevreja u XIX veku, Demografske i ekonomske promene u strukturi jevrejskog naroda krajem XIX i početkom XX veka., Državni antisemitizam u Rusiji i istočnoj Evropi do Februarske revolucije, Nacionalni pokret i početak samostalne političke delatnosti Jevreja, Jevrejsko središte u Palestini do kraja Prvog svetskog rata.
2. DVADESETI VEK: Promene u političkom položaju i društvenoj strukturi jevrejskog naroda posle Prvog svetskog rata, Stradanje ruskih Jevreja posle Oktobarske revolucije, Procvat jevrejskog središta u SAD, Cionistički pokret i razvoj "nacionalnog ognjišta" u Palestini, Dolazak nacionalista na vlast u Nemačkoj i genocid nad evropskim Jevrejima u godinama Drugog svetskog rata, Rat za nezavisnost i proglašenje države Izrael, Jevrejska dijaspora posle Drugog svetskog rata, Stvaranje države Izrael.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Koristiti sledeće knjige: Istorija jevrejskog naroda, grupa autora (Ginko, Beograd 1996), Kratka istorija jevrejskog naroda, Simon Dubnov (Izdanje Saveza jevrejskih opština Jugoslavije).
Opšte napomene
Istorijsko pamćenje i istorijska perspektiva je od velikog značaja za razumevanje identiteta i sudbine jevrejskog naroda.