PRAVILNIK O DOZVOLJENIM KOLIČINAMA OPASNIH I ŠTETNIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU I VODI ZA NAVODNJAVANJE I METODAMA NJIHOVOG ISPITIVANJA ("Sl. glasnik RS", br. 23/94)

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se maksimalno dozvoljene količine opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje koje mogu da oštete ili promene proizvodnu sposobnost (plodnost) poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje, koje dolaze ispuštanjem iz fabrika, izlivanjem deponija, nepravilnom upotrebom mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja.

Opasne materije, u smislu ovog pravilnika su: kadmijum, olovo, živa, arsen, hrom, nikl i fluor, a štetne materije su: bakar, cink i bor.

Sredstva za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju za suzbijanje korova su na bazi triazinskih preparata (atrazin i simazin)

Član 2

Maksimalno dozvoljena količina opasnih i štetnih materija:

Red. br.	Hemijski elementi	MDK u zemljištu mg/kg zemlje			MDK u vodi mg/lit. vode
1.	Kadmijum		do 3			do 0,01
2.	Olovo		do 100			do 0,1
3.	Živa		do 2			do 0,001
4.	Arsen		do 25			do 0,05
5.	Hrom		do 100			do 0,5
6.	Nikl		do 50			do 0,1
7.	Fluor		do 300			do 1,5
8.	Bakar		do 100			do 0,1
9.	Cink		do 300			do 1,0
10.	Bor		do 50			do 1,0

Član 3

Granične vrednosti ostataka simazina i atrazina u srednje teškim zemljištima za proizvodnju poljoprivrednih kultura su:

Red. br.	Poljoprivredna kultura	Granične vrednosti simazina i atrazina
1.	Lucerka, uljana repica i šećerna repa	0,06-0,09
2.	Ovas, soja, ječam i krastavci	0,15-0,20
3.	Suncokret	0,20-0,25
4.	Pšenica i raž	0,25-0,30
5.	Krompir, lan i crni luk	0,30-0,40
6.	Špargla	1

Član 4

Utvrđivanje dozvoljenog sadržaja ukupne količine opasnih i štetnih materija vrši se laboratorijskim metodama; atomskom apsorpcionom spektofotometrijom, gasnom hromatografijom, tečnom hromatografijom i jon selektivnom elektrodom.

Član 5

Zemljište u blizini većih gradskih i industrijskih naselja, prometnih saobraćajnica, zemljišta gde se odlažu razni otpadni materijali, pepelišta i jalovine, zemljište koje se preterano đubri organskim i mineralnim đubrivima, zaliva zagađenom vodom i u drugim slučajevima ispituje se na sadržaj opasnih i štetnih materija, a po potrebi i narušenih hemijskih i bioloških svojstava.

Ispitivanje iz stava 1. ovog člana vrši se na taj način što se uzimaju uzorci zemlje iz oraničnog sloja (0,30 cm), pakuju u čiste plastične kese težine 0,5-1 kgr i dostavljaju naučnoj organizaciji na analizu.

Na osnovu ispitivanja iz stava 2. ovog člana vrši se utvrđivanje poremećenih hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava zemljišta.

Na zemljištu koje je zasejano - zasađeno biljkama vrši se analiza nadzemnih i podzemnih delova biljaka.

Član 6

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje ("Službeni glasnik RS", broj 11/90).

Član 7

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".