OSNOVNI PLAN
ZA ZAŠTITU I SPASAVANJE GRAĐANA I MATERIJALNIH DOBARA I ZA UPRAVLJANJE U VANREDNIM SITUACIJAMA U GRADU NOVOM PAZARU

("Sl. list grada Novog Pazara", br. 17/2008)

 

1. OSNOVNE ODREDBE

1.1. Ovim predlogom plana uređuju se prava i dužnosti građana, državnih organa, jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanova i drugih organizacija u organizovanju, pripremanju i sprovođenju civilne zaštite kao sistema zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara od elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, posledica terorizma, ratnih i drugih većih nesreća (u daljem tekstu: prirodne i druge veće nesreće).

1.2. Civilna zaštita i druge delatnosti zaštite od prirodnih i drugih većih nesreća su humanitarne i nevojne prirode, gde je prioritet zaštita zdravlja i života ljudi u odnosu na sve druge aktivnosti zaštite.

1.3. Elementarnim i drugim većim nepogodama smatraju se: zemljotres, poplava, bujica, atmosferska nepogoda (grad, suša, snežni nanosi). odronjavanje i klizanje zemljišta, požar, eksplozija, nekontrolisano oslobađanje, izlivanje i rasturanje štetnih gasovitih, tečnih ili čvrstih hemijskih ili radioaktivnih materija, saobraćajna nesreća većih razmera, epidemija zaraznih bolesti, biljne i stočne zarazne bolesti i slične pojave većih razmera koje mogu da ugroze zdravlje i život ljudi ili da prouzrokuju štetu većih obima.

1.4. Osnovne funkcije sistema civilne zaštite su:

- zaštita pod kojom se podrazumevaju sve mere usmerene na prevenciju nesreća i umanjenja njihovih posledica;

- pomoć, pod kojom se podrazumevaju sve operativne aktivnosti koje se preduzimaju u cilju spasavanja ljudi i materijalnih dobara;

- rehabilitacija, pod kojom se podrazumevaju sve mere i aktivnosti koje se preduzimaju radi uspostavljanja neophodnih uslova za život građana na postradalom području.

1.5. U cilju ostvarivanja osnovnih funkcija civilne zaštite, organi civilne zaštite izvršavaju sledeće poslove:

- sagledavanje, procenjivanje, praćenje i sprečavanje opasnosti koje mogu nastati od prirodnih i drugih nesreća i davanju uputstava za zaštitu i spasavanje,

- obučavanje i osposobljavanje za civilnu zaštitu,

- organizovanje i opremanje snaga civilne zaštite,

- organizovanje i aktiviranje snaga i sredstva civilne zaštite,

- otklanjanje posledica prirodnih i drugih nesreća do osiguranja osnovnih uslova za život,

- nadzor nad sprovođenjem propisa civilne zaštite,

- traženje i prihvatanje pomoći drugih država, međunarodnih humanitarnih i drugih međunarodnih organizacija u slučaju nastanka prirodnih i drugih nesreća na teritoriji Republike Srbije,

- pružanje pomoći susednim i ostalim državama u slučaju nastanka prirodnih i drugih nesreća na njihovoj teritoriji u skladu sa međunarodnim procedurama i standardima.

1.6. Služba civilne zaštite u gradu

U okviru Gradske uprave obrazuje se Služba civilne zaštite (u daljem tekstu služba) koja vrši stručne, upravne i druge poslove na nivou opštine a koji se odnose na:

- pripremu Programa razvoja civilne zaštite,

- predlaganje Plana za zaštitu i spasavanje od prirodnih i drugih nesreća,

- organizovanje i koordinaciju sprovođenja zadataka civilne zaštite,

- organizovanje, izvođenje i praćenje realizacije obuke građana za ličnu i uzajamnu zaštitu,

- organizovanje, izvođenje i praćenje realizacije obuke pripadnika civilne zaštite,

- predlaganje programa vežbi, izrada elaborata za izvođenje vežbi i organizovanje vežbi civilne zaštite,

- vođenje evidencije pripadnika civilne zaštite i njihovo raspoređivanje u jedinice civilne zaštite i na dužnosti poverenika civilne zaštite,

- vođenje evidencije materijalnih sredstava građana i preduzeća koja se mogu staviti u funkciju civilne zaštite,

- nabavku sredstava i opreme civilne zaštite, staranje o njihovoj ispravnosti, skladištenju i čuvanju,

- davanje stručnih uputstava građanima i preduzećima po pitanjima civilne zaštite,

- podnošenje redovnih izveštaja o radu Gradonačelniku i skupštini grada,

- podnošenje izveštaja o radu Upravi za odbranu,

- vođenje propisanih evidencija i vršenje drugih poslova iz oblasti civilne zaštite, u skladu sa zakonom, drugim propisima i opštim aktima.

2. SITUACIJA I PRETPOSTAVKE

2.1. Grad Novi Pazar nalazi se na jugozapadnom delu Srbije između planinskih venaca Golije, Ninaje i Pešterske visoravni. Grad zahvata masiv Golije na severu, masiv Ninaje na zapadu, Rogozne na istoku i jugoistoku. U središnjem delu područja ili u novopazarskom polju nalazi se grad Novi Pazar, na ušću reka Raške i Jošanice na nadmorskoj visini od oko 500 m.n.v.

Područje grada ima površinu od 742,22 km2. Na području grada živi oko 110 hiljada stanovnika u 99 naselja. Područje opštine podeljeno je na 6 gradskih i 20 seoskih mesnih zajednica. Broj domaćinstava je ___, Broj stanovnika u gradu ___, a u selu ___.

2.2. Vrsta potencijalnih opasnosti na teritoriji grada Novog Pazara

POPLAVE

Pod pojmom poplava smatra se stihijsko plavljenje terena usled izlivanja spoljnih voda iz prirodnih i veštačkih vodotokova, kao posledica visokih vodostaja, probijanjem ili rušenjem nasipa, brana i drugih zaštitnih objekata, kao i usled plavljenja terena unutrašnjim vodama u uslovima nenormalne hidrološke situacije i usled izdizanja podzemnih voda. Nailaskom vanredno velikih voda koje rečna korita ne mogu da prime, dolazi do stvaranja nizvodno poplavnog talasa i plavljenja područja.

(Skupština opštine Novi Pazar je na osnovu čl. 30. Zakona o vodama "Sl. glasnik RS", br. 46/91 i čl. 13. tačka 14. Statuta opštine Novi Pazar ("Opštinski sl. glasnik", br. 3/02), usvojila OPŠTI PLAN ZA ODBRANU OD POPLAVA na sednici održanoj 22.04.2003. godine), koji će biti sastavni deo specifičnih Aneksa za opasnosti.

BUJICE

Bujicom se smatra stihijsko neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se obrazuje na spornim terenima usled jakih atmosferskih padavina i topljenja snega. Bujice izazivaju nagle i kratkotrajne poplave, spiranje zemljišta, podronjavanje, podrivanje, odnošenje i nanošenje materijala koje je na putu bujičnog toka. Bujice ugrožavaju poljoprivredno i drugo plodno zemljište, saobraćajnice, kao i delove naselja koji se nalazi u bujičnom toku. Bujični tokovi su raznog intenziteta i obzirom na to i na topografski položaj na razne načine i u raznom stepenu ugrožavaju živote ljudi i materijalnih dobara.

KLIZIŠTA

Područje našeg grada, s obzirom na geološke i hidrološke uslove, ugroženo je pojavom klizanja i odrona terena. U najvažnije parametre klizišta spadaju akcioni radijus klizišta, brzina klizišta, zapremina mase koja klizi, površina kliznog područja, vreme početka klizišta i vreme trajanja, a u karakteristike - uzrok nastanka klizanja, oblik i veličine klizne ravni, tendencija klizanja, stepen ugroženosti zahvaćenog područja i vreme.

Neke od navedenih parametara i karakteristika možemo dosta uspešno da ocenimo unapred, što je veoma značajno za procenu ugroženosti i smanjenih posledica putem preduzimanja odgovarajućih mera i postupaka.

SNEŽNI NANOSI I POLEDICA

Odrediti najugroženije terene i saobraćajnice od snežnih nanosa i poledice, pregled kritičnih mesta, naselja koja mogu da ugroze snežni nanosi, lokalitete i dužinu infrastrukture ugrožene od snežnih nanosa i poledice.

ZEMLJOTRES

Zemljotres je prirodna pojava koju karakterišu iznenadne i kratkotrajne vibracije u litosferi ili na površini zemlje. Po svojoj manifestaciji je takva prirodna pojava koja izaziva strah (paniku), velike ljudske žrtve i materijalne gubitke. U novije vreme nauka se intezivno bavi proučavanjem ove pojave radi uspešne zaštite i otklanjanja ovih posledica.

U okviru planiranja zaštite od zemljotresa a na osnovu procene moguće ugroženosti teritorije našeg grada neophodno je izraditi seizmičke karte teritorije grada, intenzitet mogućeg zemljotresa, ugroženost naselja i građevinskih objekata u odnosu na procenjeni intenzitet zemljotresa, posledice zemljotresa od 6 i više stepeni Merkalijeve skale za pojedine vrste građevinskih objekata i mogući broj povređenih i poginulih.

POŽAR

Požari su velika opasnost za ljude i materijalna dobra. Javljaju se u svim sredinama, odnosno svaki prostor može biti ugrožen požarom. Međutim, požari imaju određene karakteristike što zavisi od specifičnosti prostora u kojem nastaje požar. U ovom pogledu požari se mogu podeliti na šumske požare, požare u industriji, požare u skladištima lako zapaljivih i eksplozivnih materija, požari u stambenim zonama grada ili naselja.

Za požare je neophodno odrediti broj i vrstu vatro-opasnih objekata, osetljivost objekata na požare, gustinu izgrađenosti objekata po reonima, vrstu objekata, širinu i prohodnost saobraćajnica, vrstu i stanje instalacija, način snabdevanja vodom, izvore toplote i veličine šumskih kompleksa.

EKSPLOZIJE, NEKONTROLISANO RAZLIVANJE ILI RASTURANJE ŠTETNIH, GASOVITIH, TEČNIH ILI ČVRSTIH HEMIJSKIH I RADIO-AKTIVNIH MATERIJALA

Svakodnevno se događa u svetu pa i kod nas eksplozije lako zapaljivih eksplozivnih materija uskladištenih u najrazličitijim objektima pokretnog i stacionarnog karaktera. Posledice ovih vanrednih situacija su ponekad ogromne. Za eksplozije je neophodno odrediti pregled organizacija koje se bave proizvodnjom, prevoženjem, uskladištenjem i prometom eksplozivnih materijala sa vrstama i prosečnim količinama lako zapaljivih i eksplozivnih materija u spremištima, stanje protiv-požarne tehnike i druge zaštite, stanje skladišta za smeštaj lako zapaljivih i eksplozivnih materija, način i pravce prevoženja eksplozivnih materija, pregled organizacija u kojima postoji velika opasnost od eksplozije i ugrožene reone i objekte u kojima se radi sa eksplozivom.

Za nekontrolisano oslobađanje izlivanja i rasturanje štetnih gasovitih, tečnih ili čvrstih hemijskih i radioaktivnih materija neophodno je utvrditi evidentiranje korisnika i lokaliteta na kojima se drže i koriste ove materije, moguće posledice i organizaciju propisanih tehničkih i bezbedonosnih mera pri skladištenju, korišćenju i prevoz ovih materija i procenu mogućnosti za sprečavanje posledica.

EPIDEMIJA, BILJNE ZARAZNE BOLESTI I STOČNE ZARAZNE BOLESTI

Za epidemije neophodno je utvrditi broj i strukturu stanovnika, nivo higijensko-zdravstvene kulture, zarazne bolesti koje su se kao epidemije javljale na teritoriji i karakteristike tih bolesti, higijenske uslove sa posebnim osvrtom na zagađivanje voda, kvalitet vode, stanje higijensko-epidemiološke službe i stanje komunalne higijene.

Za biljne zarazne bolesti utvrditi ukupne površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta hektarima, vrstu biljnih kultura, skladišne kapaciteta sa vrstom i načinom uskladištenja biljaka i biljnih proizvoda, organizovanost službe za praćenje i prognoziranje ugroženosti bilja od zaraznih bolesti, snabdevenost sredstvima za zaštitu bilja i biljnih proizvoda i vrste biljnih bolesti i biljnih štetočina koje najčešće ugrožavaju teritoriju.

Za stočne zarazne bolesti utvrditi brojnost i strukturu stočnog fonda u privatnom i društvenom sektoru, zarazne bolesti koje mogu ugroziti stočni fond, organizovanost i broj veterinarskih stanica, pregled stanja stočnog fonda po naseljima i mesta i način skladištenja većih količina mesa i drugih namirnica životinjskog porekla.

Sve nabrojane vrste prirodnih i drugih većih nesreća biće naknadno, u procesu planiranja opisane u ANEKSIMA ZA SPECIFIČNE OPASNOSTI, kao i preventivne, operativne i mere rehabilitacije i ublažavanja kada do istih dođe.

3. KONCEPT OPERACIJA

3.1. Elementi sistema zaštite i spasavanja su:

- lična i uzajamna zaštita,

- mere i zadaci zaštite i spasavanja,

- organi upravljanja i rukovođenje civilnom zaštitom,

- preduzeća, organizacija i službe opremljene i osposobljene za zaštitu i spasavanje,

- jedinice civilne zaštite i

- služba osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja.

3.2. Organizacija Gradskog štaba civilne zaštite

3.3. Štabovi civilne zaštite vrše sledeće poslove:

- učestvuju u izradi procene ugroženosti i povredljivosti teritorije i planova za zaštitu i spasavanje za oblast za koju su obrazovani,

- prate i analiziraju stanje u organizaciji zaštite i spasavanja i predlažu mere za poboljšanje stanja i usmeravaju razvoj civilne zaštite,

- odlučuju o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite,

- naređuju upotrebu jedinica civilne zaštite i rukovode akcijama zaštite i spasavanja,

- naređuju lokalnim organima, preduzećima i drugim pravnim licima učešće u zaštiti i spasavanju,

- usmeravaju, koordiniraju i rukovode akcijama zaštite i spasavanja svih učesnika angažovanih na zaštiti i spasavanju na svom području,

- obaveštavaju stanovništvo o mogućem nastajanju opasnosti, nastalim opasnostima i preduzetim merama,

- staraju se o organizovanju, opremanju i obučavanju jedinica civilne zaštite i preduzeća, službi i organizacija opremljenih i osposobljenih za zaštitu i spasavanje,

- u skladu sa procenom potreba i mogućnosti obrazuje ekspertske timove,

- sarađuje sa štabovima susednih opština,

- procenjuje ugroženost od nastanka vanredne situacije.

Štab civilne zaštite obrazuje po potrebi pomoćne ekspertske timove i OPERATIVNE ŠTABOVE ZA SPECIFIČNE ZADATKE ZAŠTITE I SPASAVANJA (Grad Novi Pazar ima formiran Operativni štab za zaštitu i spasavanje od poplava).

3.4. Radom Gradskog štaba civilne zaštite rukovodi Gradonačelnik koji je ujedno i komandant Gradskog štaba.

Načelnik Gradskog štaba je rukovodilac službe civilne zaštite koji u odsustvu Gradonačelnika rukovodi radom štaba.

Za članove Gradskog štaba civilne zaštite postavljaju se, po pravilu, direktori javnih komunalnih preduzeća i ustanova čija je delatnost vezana za zaštitu i spasavanje, rukovodioca organa lokalne samouprave, stručnjaci iz pojedinih oblasti zaštite i spasavanja i radnici organa i službi obrazovanih za zaštitu i spasavanje.

Članove Gradskog štaba civilne zaštite postavlja Gradonačelnik odnosno komandant štaba.

3.5. Poverenici civilne zaštite (u daljem tekstu poverenici) i zamenici poverenika određuju se u naseljenim mestima, delu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima (u daljem tekstu naselja), preduzećima, ustanovama i drugim organima.

Poslove, zadatke i način rada poverenika civilne zaštite reguliše uputstvom ministar odbrane.

3.6. Preduzeća, organizacije i službe opremljene i osposobljene za zaštitu i spasavanje vrše zaštitu i spasavanje građana materijalnih i drugih dobara u slučaju opasnosti i nesreća izazvanih prirodnim i drugim nesrećama, u skladu sa svojom delatnošću, kao i zadacima koje im naredi štab civilne zaštite.

Preduzeća, organizacije i službe opremljene i osposobljene za zaštitu i spasavanje osnovna su snaga civilne zaštite.

Preduzeća od interesa za zaštitu i spasavanje na teritoriji našeg grada su:

- Javno komunalno preduzeće "Čistoća",

- Javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija",

- Javno preduzeće "Zavod za urbanizam i uređivanje gradskog-građevinskog zemljišta",

- Preduzeće za puteve "Novi Pazar-Put" AD,

- Deoničarsko preduzeće "Sloga'',

- Građevinsko preduzeće "Razvitak",

- Transportno preduzeće "Sandžaktrans",

- Elektrodistribucija Srbije "Elektroras",

- Medicinski centar,

- Teritorijalna vatrogasna jedinica,

- Crveni krst,

- Veterinarska stanica,

- Ugostiteljsko preduzeće "Lipa",

- Privatna građevinska preduzeća koja imaju odgovarajuću mehanizaciju.

Posebnim Aneksom biće objašnjeni uloga i zadaci ovih preduzeća u sistemu zaštite i spasavanja.

3.7. Jedinice civilne zaštite obrazuju se na nivou grada i preduzeća, i opremaju se i osposobljavaju kao operativne snage radi neposrednog angažovanja na izvršavanju zadataka i spasavanja. Jedinice civilne zaštite se obrazuju kao specijalizovane jedinice, jedinice opšte namene i radne jedinice civilne zaštite.

3.8. Služba osmatranja i obaveštavanja ima zadatak:

- otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti koje mogu ugroziti ljude, životnu sredinu, materijalna i druga dobra,

- uzbunjivanje i obaveštavanje stanovništva, nadležnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica u zoni ugroženosti i snaga zaštite i spasavanja,

- uprava za odbranu organizacije povezivanje odgovarajućih osmatračkih podsistema u jedinstven sistem osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja Republike Srbije,

- Centri za osmatranje i obaveštavanje koriste besplatan telefonski broj 985 jedinstven za celu teritoriju Republike Srbije do uspostavljanja 112.

Obaveštenje o jedinstvenom broju telefona i znacima za uzbunjivanje stanovništva mora biti istaknuto na vidnom mestu u svim preduzećima i drugim pravnim licima, javnim objektima i ulazima stambenih zgrada.

3.9. Kada se proceni da postoji opasnost od prirodnih i drugih većih nesreća, nadležne službe civilne zaštite i štabovi civilne zaštite obavezno preduzimaju odgovarajuće mere pripravnosti utvrđene planom zaštite i spasavanja.

Mobilizacijom štabovi, poverenici, jedinice civilne zaštite i preduzeća, organizacije i službe opremljene i osposobljene za zaštitu i spasavanje, iz redovnog stanja prelaze na stanje pune spremnosti za delovanja na izazove, rizike i pretnje od prirodnih i drugih većih nesreća. Mobilizacija snaga i sredstava civilne zaštite može biti opšta ili delimična za deo ili celokupnu teritoriju Srbije.

Mobilizaciju civilne zaštite grada - određuje gradonačelnik - po odobrenju načelnika Uprave za odbranu.

Mobilizacija obuhvata postupke, zadatke i aktivnosti koje po naređenju nadležnog organa planski sprovode štabovi, jedinice i poverenici civilne zaštite, rukovodioci preduzeća i drugih pravnih lica, u skladu sa svojim planovima kojima se osigurava organizovanje aktiviranje i upotreba snaga civilne zaštite.

3.10. Način aktiviranja plana za upravljanje vanrednim situacijama

3.11. Po saznanju o pretnji ili nastanku prirodne i druge veće nesreće, Služba osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja, obaveštava načelnika civilne zaštite. Načelnik proverava tačnost informacije i po utvrđenoj situaciji obaveštava komandanta štaba i pomoćnike načelnika i saziva sednicu štaba u delimičnom ili punom sastavu. Prema nastaloj situaciji, aktivira se aneks Plana koji tretira određenu prirodnu i drugu veću nesreću i postupa se po datom planu zaštite i spasavanja. U slučaju da se dođe do saznanja o neposrednoj opasnosti od prirodnih i drugih nesreća a vanredna situacija nije proglašena preduzimaju se mere za povećanje spremnosti sistema ili elemenata sistema za adekvatan odgovor na procenjenu opasnost na predlog nadležnog štaba civilne zaštite ili uprave za vanredne situacije.

Sistem ili elementi sistema za zaštitu i spasavanje mogu biti u sledećim stepenima pripreme:

1. Zeleni stepen - redovno stanje,

2. Žuti stepen - povišeno stanje,

3. Narandžasti stepen - viši nivo,

4. Crveni stepen - najviši nivo i

5. Sivi stepen - kada je došlo do prirodne ili druge veće nesreće ili kada nacionalni sistem zaštite i spasavanja ne može da odgovori na procenjenu opasnost.

Stepen pripreme sistema zaštite i spasavanja za teritoriju grada proglašava Gradonačelnik.

Vanrednu situaciju za teritoriju grada proglašava Gradonačelnik, kada postoji neposredna opasnost da prirodna ili druga veća nesreća zahvati ili je zahvatila teritoriju dela grada ili celog grada.

U slučaju kada se proglasi vanredna situacija, za određenu ugroženu teritoriju, na otklanjanju opasnosti i posledica izazvanih prirodnim i drugim većim nesrećama, dužni su da uzmu učešće:

- svi radno sposobni građani sa navršenih 18 godina života sa mestom prebivališta u neposredno ugroženoj zoni,

- sva preduzeća i pravna lica čija se pokretna i nepokretna imovina nalazi u neposredno ugroženoj zoni,

- zaposleni u organima, službama i organizacijama koje su korisnici budžetskih sredstava sa sedištem u gradu.

Štab civilne zaštite na osnovu procene opasnosti određuje neposredno ugroženu zonu o čemu obaveštava javnost.

Sve informacije sa ugroženog područja, podatke ostalih službi organa, pravnih i fizičkih lica, prikupljati preko Službe osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja i obrađivati ih u saradnji sa nadležnim službama grada. Obrađene informacije davati na uvid gradskom štabu civilne zaštite.

Štab je dužan da preko člana kojeg odredi ili koristeći nadležnu gradsku službu za informisanje, redovno jasno i konkretno obaveštava javnost o svim preduzetim merama zaštite i spasavanja kao i preventivnim, operativnim i merama rehabilitacije.

4. ORGANIZACIJA I RASPODELA ODGOVORNOSTI

4.1. Pregled članova štaba, njihove funkcije i zaduženja dati su u šemi br. 1.

4.2. Pregled članova štaba sa funkcijama koji bi bili angažovani u slučaju potrebe:

- Gradonačelnik - zamenik kojeg on sam odredi,

- Načelnik Gradske uprave,

- Načelnik Policijske uprave Novi Pazar,

- Komandant jedinice vojske Srbije sa teritorije grada Novog Pazara,

- Komandir teritorijalne vatrogasne jedinice,

- Direktor Medicinskog centra,

- Veterinarski inspektor i

- Sekretar Crvenog krsta.

4.3. U zaštiti od nepogoda opština, putem svojih organa a u skladu sa zakonom:

- uređuje organizovanje i sprovođenje zaštite od nepogoda,

- obezbeđuje i usklađuje učešće građana, pravnih lica i organa Gradske uprave u zaštiti od nepogoda,

- izrađuje i donosi plan zaštite od nepogoda,

- organizuje i sprovodi mobilizaciju građana, pravnih lica, radnih jedinica i organa opštine radi sprovođenja mera za zaštitu od nepogoda,

- propisuje mere za zaštitu od nepogoda u oblasti urbanizma, prostornog planiranja, stanovanja, korišćenja voda, saobraćaja i drugim oblastima,

- obezbeđuje sredstva za organizovanje zaštite i sprovođenje mera za zaštitu od nepogoda.

4.4. Odgovornosti organizacija na lokalnom nivou

1. Skupština grada usvaja plan za zaštitu i spasavanje građana i materijalnih dobara i za upravljanje u vanrednim situacijama,

- usvaja budžet za finansiranje oblasti zaštite i spasavanja,

- donosi odluke iz svoje nadležnosti vezane za ovu oblast.

2. Gradonačelnik je komandant Gradskog štaba civilne zaštite

- rukovodi radom štaba i preko njega akcijama zaštite i spasavanja,

- odgovoran je Skupštini grada za organizaciju, delovanje i sprovođenje akcija zaštite i spasavanja,

- rukovodi izradom Plana,

- odobrava procenu ugroženosti,

- obezbeđuje saradnju sa Vojskom Srbije, okružnim i republičkim štabom civilne zaštite,

- donosi rešenja i odluke iz svoje nadležnosti.

3. Mesne zajednice po potrebi, a u saglasnosti sa Gradskim štabom civilne zaštite formiraju štabove civilne zaštite za svoju teritoriju,

- preko predsednika mesnih zajednica (poverenika civilne zaštite) prate stanje na svojoj teritoriji,

- obaveštavaju o situaciji na svom području,

- angažuju raspoložive snage i sredstva,

- direktno učestvuju u zaštiti i spasavanju.

4. Policijska uprava Novi Pazar

- stara se o bezbednosti svih građana i zaštiti lične imovine,

- reguliše saobraćaj na ugroženim pravcima,

- učestvuje u akcijama zaštite i spasavanja,

- sankcioniše prekršioce.

5. Teritorijalna vatrogasna jedinica

- stavlja na raspolaganje štabu civilne zaštite snage i sredstva,

- učestvuje u zaštiti i spasavanju,

- obavlja redovne delatnosti.

6. Javna komunalna preduzeća

- stavljaju na raspolaganje štabu raspoložive snage i sredstva,

- obezbeđuju i rekonstruišu infrastrukturu iz svoje oblasti,

- obavljaju redovnu delatnost.

7. Medicinski centar - Hitna pomoć

- zbrinjavaju povređene i obolele,

- pružaju prvu medicinsku pomoć,

- sprovode mere higijensko-epidemiološke zaštite.

8. Veterinarska služba

- prati stanje iz svoje nadležnosti,

- vrši identifikaciju i sprovodi mere na uklanjanju leševa uginulih životinja.

9. Inspekcijske službe

- unapred utvrđuju kriterijume za aktivnosti na proceni nastalih šteta,

- predlažu mere i aktivnosti iz svoje nadležnosti.

10. Vojska Srbije

- po potrebi učestvuje u zaštiti i spasavanju u okviru svoje nadležnosti,

- treća misija angažovanja.

11. Crveni krst, humanitarna organizacija

- pruža pomoć ugroženim i postradalim.

Iz svoje nadležnosti, a pogotovu na zbrinjavanju i snabdevanju istih.

4.5. Vlasnici i korisnici nekretnina obavezni su da omoguće da se na njihovim nekretninama sprovode radovi neophodni za zaštitu i spasavanje od prirodnih i drugih nesreća i opasnosti koje naredi nadležni organ za civilnu zaštitu, kada to zahtevaju potrebe zaštite i spasavanja.

Vlasnici i korisnici opreme, odnosno materijalno-tehničkih sredstava dužni su da stave na raspolaganje organu civilne zaštite tu opremu i sredstva, zajedno sa potrebnim ljudstvom.

Imaoci zaliha vode, hrane, medicinske opreme i lekova, odeće, obuće, građevinskog i drugog materijala neophodnog za zaštitu i spasavanje, dužni su ova sredstva i materijale staviti na raspolaganje nadležnom organu civilne zaštite.

4.6. Građani i preduzeća čija su materijalna sredstva uzeta za zbrinjavanje nastradalog i ugroženog stanovništva, imaju pravo na pravednu naknadu u iznosu koji se određuje prema mesnim, dnevnim, tržišnim i maloprodajnim cenama na dan kada su predate. Vlada će doneti uredbu kojom će bliže regulisati materijalnu obavezu, odnosno obavezu davanja materijalno-tehničkih sredstava.

4.7. Naknada se isplaćuje na teret Gradske uprave čiji je organ naredio učešće ljudi materijalnih sredstava u izvršavanju zadataka civilne zaštite.

4.8. Ukoliko mere zaštite i spasavanja prevazilaze resurse grada na čijoj teritoriji se izvode i iscrpe sve sopstvene mogućnosti radi eventualne pomoći obraća se okružnom štabu civilne zaštite i republičkom štabu civilne zaštite.

Komandant Gradskog štaba civilne zaštite pismeno obaveštava pomenute instance o preduzetim merama, i kapacitetima i traži adekvatnu pomoć.

4.9. Vlada Republike Srbije upravlja sistemom za zaštitu i spasavanje.

Vlada na predlog Republičkog štaba civilne zaštite donosi: Strategiju zaštite i spasavanja, Procenu, Nacionalni program razvoja civilne zaštite i Nacionalni plan zaštite i spasavanja.

U vanrednoj situaciji Vlada:

1. Naređuje mobilizaciju neophodnih ljudskih i materijalnih resursa sistema zaštite i spasavanja,

2. Donosi odluke o pružanju, traženju i prihvatanju međunarodne pomoći.

U slučaju prirodnih i drugih većih nesreća Vlada:

1. Preduzima sve neophodne mere i aktivnosti kako bi se izvršila pravovremena i efikasna zaštita i spasavanje ljudi, materijalnih i kulturnih dobara.

2. Izveštava Predsednika Republike Srbije i Narodnu Skupštinu Republike Srbije o vrsti, uzroku i razmerama prirodnih i drugih nesreća, o preduzetim merama i aktivnostima zaštite i spasavanja i o procenama vezanim za mogući dalji razvoj situacije.

4.10. Koordinacija među službama i nosiocima zadataka zaštite i spasavanja u opštini data je u šemi 2.

5. ADMINISTRACIJA I LOGISTIKA

5.1. Komandant Gradskog štaba civilne zaštite rukovodi radom Gradskog štaba i vrši raspodelu administrativnih poslova vezanih za funkcionisanje štaba u okviru redovnih administrativnih štabova koje funkcionišu u Gradskoj upravi.

5.2. Finansiranje civilne zaštite

Civilna zaštita se finansira iz:

- budžeta grada (Skupština grada je dužna da u okviru svog redovnog budžeta predvidi sredstva za finansiranje civilne zaštite u visini koju predloži komandant štaba a na osnovu analize procene delatnosti gradskog štaba civilne zaštite,

- dobrovoljnih priloga,

- međunarodne pomoći,

- drugih izvora koji će biti utvrđeni zakonom.

5.3. Skupština grada finansira:

- opremanje, obučavanje i rad službi civilne zaštite grada,

- pripremanje, opremanje i obuku štabova, službi, jedinica i poverenika civilne zaštite grada i njihove troškove učešća u sprovođenju mera civilne zaštite,

- prilagođavanje i održavanje skloništa i drugih zaštitnih objekata,

- obuku stanovništva iz oblasti civilne zaštite,

- saniranje dela šteta nastalih prirodnom ili drugom nesrećom, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima,

- druge potrebe civilne zaštite u skladu sa zakonom i drugim propisima.

5.4. Kaznene odredbe

Novčanom kaznom u iznosu utvrđenim zakonom kazniće se za prekršaj preduzeća, ustanove i druge organizacije i druga pravna lica ako ne izvršavaju obaveze iz oblasti planiranja, izvršenja materijalne obaveze, ne sprovede preventivne mere, zadatke i aktivnosti u zaštiti i spasavanju, ne obezbede sredstva za organizovanje i sprovođenje mera i zadataka iz oblasti zaštite i spasavanja, ne ostvaruju koordinaciju i saradnju sa nadležnim organima i službama, ne postupaju u skladu sa zahtevima, uputstvima i naredbama nadležnog štaba, kao i za ostale prekršaje predviđene zakonom.

5.5. Novčanom kaznom u iznosu utvrđenim zakonom kazniće se za prekršaje građani: ako se ne odazovu pozivu nadležnog organa civilne zaštite za učešće u civilnoj zaštiti, ne ispune obavezu davanja i korišćenja nekretnina, objekata, materijalno-tehničkih sredstava, vozila, mašina, opreme i drugih materijalnih sredstava kao što su voda, hrana, medicinska oprema, odeća, obuća, građevinski i drugi materijal kada to zahtevaju potrebe zaštite i spasavanja i kada ne postupaju u skladu sa uputstvima poverenika i štabova civilne zaštite.

Ovu oblast detaljno je moguće opisati u posebnom Aneksu.

6. IZRADA PLANA I ODRŽAVANJE

6.1. Za izradu Plana za zaštitu i spasavanje građana i materijalnih dobara i za upravljanje u vanrednim situacijama u gradu Novom Pazaru, odgovoran je komandant Gradskog štaba civilne zaštite.

Nosioci poslova planiranja su: načelnik Gradskog štaba civilne zaštite kao stručno lice Službe civilne zaštite Ministarstva odbrane, pomoćnici načelnika Gradskog štaba civilne zaštite po određenim merama, stručna lica sa teritorije grada koje štab angažuje institute i zavode po potrebi.

6.2. Održavanje Plana

Za ažurno održavanje Plana biće odgovoran načelnik Gradskog štaba civilne zaštite uz obavezu da na šest meseci do godinu dana ažurira plan u skladu sa promenama na teritoriji opštine.

Vanredno ažuriranje Plana vršiće se posle završene vanredne situacije i analize delovanja štaba.

Predlog osnovnog Plana za zaštitu i spasavanje građana i materijalnih dobara i za upravljanje u vanrednim situacijama u gradu Novom Pazaru stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Grada Novog Pazara".