ODLUKA
O UREĐIVANJU I ODRŽAVANJU GROBLJA I SAHRANJIVANJU

("Sl. list opštine Zrenjanin", br. 14/2005 i 1/2006, "Sl. glasnik RS", br. 23/2009 - odluka US i "Sl. list Grada Zrenjanina", br. 3/2009)

 

I OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovom Odlukom reguliše se postupak i obezbeđuju uslovi za obavljanje delatnosti uređivanja i održavanja groblja, sahranjivanja umrlih lica i drugi uslovi vezani za obavljanje pogrebnih usluga na teritoriji grada Zrenjanina.

Uređenje i održavanje groblja, sahranjivanje umrlih lica i pružanje drugih pogrebnih usluga je komunalna delatnost od opšteg interesa.

Član 2

Pod uređivanjem i održavanjem groblja u smislu ove Odluke, podrazumeva se:

- pripremanje prostora namenjenog za sahranjivanje

- opremanje i održavanje objekata na groblju koji služe obavljanju pogrebne delatnosti (kapele, čuvarske kućice, sanitarne prostorije, javne česme i sl.)

- uređivanje i održavanje puteva i staza unutar groblja

- uređivanje i održavanje prostora između grobnih mesta (ali ne i samih grobnih mesta i obeležja na njima, o čijem se održavanju staraju isključivo korisnici istih)

- održavanje zelenila, čistoće i reda na groblju

- uklanjanje snega i leda unutar groblja

- obavljanje drugih poslova koji su u vezi sa uređivanjem i održavanjem groblja.

Pod pogrebnim uslugama u smislu ove Odluke, podrazumeva se obavljanje svih poslova vezanih za sahranjivanje umrlih lica, i to:

- odobravanje pokopavanja posmrtnih ostataka umrlih lica na određenom groblju

- davanje grobnog mesta na korišćenje

- opremanje umrlih (higijenska obrada umrlih i njihovo oblačenje)

- prevoz umrlih od mesta preuzimanja do groblja i prenos umrlih unutar groblja

- čuvanje posmrtnih ostataka do sahranjivanja

- pokopavanje i kremiranje posmrtnih ostataka

- sprovođenje ceremonije sahranjivanja

- ekshumacija posmrtnih ostataka

- kao i druge radnje u vezi sa sahranjivanjem.

Član 3

Komunalnu delatnost iz člana 1. ove Odluke na teritoriji naseljenog mesta Zrenjanin obavlja komunalno preduzeće koje je lokalna samouprava osnovala za obavljanje ove delatnosti, odnosno, drugo preduzeće ili preduzetnik kome lokalna samouprava poveri obavljanje ove komunalne delatnosti a po sprovedenom postupku u skladu sa važećim propisima (u daljem tekstu: Preduzeće, odnosno preduzetnik).

Komunalnu delatnost iz stava 1. ovog člana na području ostalih naseljenih mesta koji čine teritoriju grada Zrenjanina organizuju mesne zajednice tih naseljenih mesta u skladu sa odredbama ove Odluke.

II GROBLJA

Član 4

Pod grobljima se u smislu ove Odluke podrazumeva zemljište koje je određeno i uređeno za sahranjivanje posmrtnih ostataka umrlih, kao i svi objekti i uređaji koji se nalaze na tom zemljištu a neophodni su za obavljanje sahranjivanja.

Član 5

Sahranjivanje posmrtnih ostataka umrlog vrši se samo na groblju koje je u redovnoj upotrebi.

Van groblja sahranjivanje se ne može vršiti.

Član 6

Na teritoriji grada Zrenjanina su u redovnoj upotrebi sledeća groblja:

- u naseljenom mestu Aradac: "Slovačko groblje" i "Srpsko groblje"

- u naseljenom mestu Belo Blato: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Botoš: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Banatski Despotovac: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Orlovat: dva "Pravoslavna groblja"

- u naseljenom mestu Lukićevo: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Elemir: "Istočno groblje", "Zapadno groblje", "Kolonističko groblje", "Rimokatoličko groblje" i "Nazarensko groblje"

- u naseljenom mestu Ečka: "Pravoslavno groblje" i "Rimokatoličko groblje"

- u naseljenom mestu Jankov Most: "Pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Klek: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Knićanin: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Lazarevo: "Zajedničko groblje" i groblje "Zlatica"

- u naseljenom mestu Lukino Selo: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Melenci: tri "Pravoslavna groblja"

- u naseljenom mestu Mihajlovo: "Rimokatoličko groblje"

- u naseljenom mestu Perlez: dva "Pravoslavna groblja", "Rimokatoličko groblje" i "Nazarensko groblje"

- u naseljenom mestu Stajićevo: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Taraš: "Pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Tomaševac: "Pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Farkaždin: "Pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Čenta: "Zajedničko groblje"

- u naseljenom mestu Zrenjanin: "Centralno groblje", "Tomaševačko pravoslavno groblje", "Temišvarsko pravoslavno groblje", "Gradnuličko groblje", "Rimokatoličko groblje", "Reformatorsko groblje", "Evangelističko groblje", "Rimokatoličko groblje" u Mužlji, "Optanata na salašu" i deo "Evangelističkog groblja" uređenog kao spomen obeležje za umrla lica jevrejske narodnosti te lica jevrejske narodnosti koja su pala kao žrtve fašističkog terora.

Van redovne upotrebe na teritoriji grada Zrenjanina su sledeća groblja:

- u naseljenom mestu Aradac: "Staro srpsko groblje"

- u naseljenom mestu Knićanin: "Pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Perlez: "Jevrejsko groblje"

- u naseljenom mestu Farkaždin: "Nazarensko groblje"

- u naseljenom mestu Čenta: "Staro pravoslavno groblje"

- u naseljenom mestu Orlovat: "Pravoslavno groblje", Perleski drum.

Član 7

Groblje se stavlja van upotrebe u skladu sa zakonom.

Odluku o stavljanju groblja ili dela groblja van upotrebe donosi Skupština grada Zrenjanina.

Groblje stavljeno van upotrebe ili deo takvog groblja, može se koristiti za druge namene saglasno urbanističkom planu i njime određenim uslovima, posle isteka roka počivanja za sva grobna mesta ili posle izvršenog prenosa posmrtnih ostataka iz onih grobnih mesta za koja još nije istekao rok kojim je produženo počivanje posmrtnih ostataka.

III UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE GROBALJA

Član 8

O uređivanju i održavanju groblja stara se Preduzeće, odnosno preduzetnik.

Uređivanje i održavanje groblja vrši se u skladu sa godišnjim Programom uređivanja i održavanja groblja, koji donosi Preduzeće, odnosno preduzetnik do 31. decembra tekuće godine za narednu kalendarsku godinu, uz saglasnost Skupštine grada.

Program sadrži: vrstu, obim i dinamiku planiranih radova kao i visinu sredstava potrebnih za njegovu realizaciju sa izvorima finansiranja.

Član 9

O održavanju grobnih mesta i nadgrobnih obeležja na njima staraju se isključivo njihovi korisnici: porodica i srodnici umrlog, odnosno druga lica koja preuzmu obavezu održavanja grobnog mesta.

Ukoliko lica iz stava 1. ovog člana ne održavaju grobna mesta, održavanje može da vrši Preduzeće, odnosno preduzetnik na njihov teret, uz prethodno pismeno upozorenje.

Član 10

Na grobljima se mogu izvoditi zanatski, građevinski i drugi tehnički radovi u vezi sa podizanjem nadgrobnih spomenika i drugih spomen obeležja, njihova popravka, zamena i uklanjanje, uz prethodno pribavljeno pismeno odobrenje Preduzeća, odnosno preduzetnika.

Radove iz stava 1. ovog člana mogu izvoditi isključivo pravna lica i preduzetnici registrovani za obavljanje delatnosti.

Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da bez odlaganja obavesti komunalnog inspektora o izvođenju radova bez odobrenja Preduzeća, odnosno preduzetnika.

Član 11

Za preduzimanje bilo kakvih radova na nadgrobnom spomeniku, spomen obeležju, grobnici ili drugom objektu na groblju, koji imaju svojstvo spomenika kulture, potrebno je prethodno pribaviti pismenu saglasnost nadležne ustanove za zaštitu spomenika kulture.

Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da bez odlaganja obavesti komunalnog inspektora kao i nadležnu ustanovu za zaštitu spomenika kulture o izvođenju radova bez saglasnosti iz prethodnog stava.

Član 12

Radovi na groblju za čije je obavljanje pribavljeno pismeno odobrenje u smislu odredbi člana 10. i člana 11. ove Odluke, mogu se obavljati pod sledećim uslovima:

- da se izvode u radne dane i to na način da se do najveće mere očuva mir i dostojanstvo groblja;

- građevinski materijal (pesak, šljunak i sl.) dozvoljeno je držati na groblju samo za najkraće vreme koje je neophodno za obavljanje radova, i to tako da se time ne ometa pristup i kretanje posetilaca groblja, a u slučaju prekida kao i posle završetka radova, izvođač istih je dužan da radilište bez odlaganja dovede u prvobitno stanje;

- za prevoz građevinskog i drugog materijala potrebnog za izvođenje radova na groblju, mogu se koristiti samo putevi i staze unutar groblja koje odredi Preduzeće, odnosno preduzetnik;

- ako se prilikom izvođenja radova na groblju pronađu delovi sanduka, kosti i sl., radovi se moraju odmah obustaviti i o tome bez odlaganja obavestiti Preduzeće, odnosno preduzetnika;

- ako se prilikom izvođenja radova na groblju pronađu predmeti od vrednosti, isti se moraju bez odlaganja predati Preduzeću, odnosno preduzetniku;

- javne česme na groblju moraju se posle upotrebe zatvoriti s tim da se alat koji služi izvođenju radova ne sme prati na česmi.

Preduzeće, odnosno preduzetnik može da zabrani izvođenje radova na groblju ili pojedinim delovima groblja u određeno doba dana, određene dane li određeno doba godine.

Izvođaču radova koji se ne pridržava odredaba ovog člana kao i drugih odredaba koji se odnose na održavanje reda na groblju, Preduzeće, odnosno preduzetnik može zabraniti rad na groblju.

Član 13

Na grobljima je zabranjeno podizanje i postavljanje obeležja i drugih oznaka koje nisu u vezi sa, na njima, sahranjenim licima.

Zabranjeno je postavljanje obeležja na grobnicama, spomenicima i spomen obeležjima koji izgledom, znacima ili natpisom vređaju patriotska, verska, nacionalna i druga osećanja građana.

O održavanju crkava, kapela i drugih objekata na groblju koji su namenjeni vršenju verskih obreda a vlasništvo su verskih zajednica, staraju se verske zajednice.

IV SAHRANJIVANJE

Član 14

Pod sahranjivanjem se u smislu ove Odluke podrazumeva ukop posmrtnih ostataka umrlog odnosno kremiranje posmrtnih ostataka i ostavljanje ili rasipanje pepela na određeno mesto, kao i druge radnje koje se u tom cilju preduzimaju.

Sahranjivanje se može izvršiti posle utvrđivanja smrti a najranije po isteku 24 časa od momenta nastupanja smrti.

Član 15

Porodica i srodnici odnosno druga lica koja obezbeđuju sahranjivanje umrlog (u daljem tekstu: naručioci sahrane), dužni su da odmah, a najkasnije u roku od 8 časova po nastupanju smrti, obaveste Preduzeće, odnosno preduzetnika o činjenici nastupanja smrti, vremenu nastupanja smrti te o mestu na kome se nalaze posmrtni ostaci umrlog, u cilju izdavanja odobrenja za sahranjivanje, utvrđivanja vremena sahrane i uvođenja umrlog u knjigu evidencije sahranjenih lica.

Prilikom prijave činjenice smrti, lica navedena u prethodnom stavu ovog člana, dužna su da Preduzeću, odnosno preduzetniku dostave potvrdu o smrti odnosno dozvolu za sahranjivanje, izdate od nadležne zdravstvene ustanove.

Član 16

Odobrenje za sahranjivanje na određenom groblju odnosno na određenom grobnom mestu izdaje Preduzeće, odnosno preduzetnik.

Preduzeće, odnosno preduzetnik izdaje odobrenje za sahranjivanje umrlog na onom groblju gde ima mesta za sahranjivanje, osim ako je umrli bio korisnik grobnog mesta na drugom groblju odnosno osim u slučajevima kada je za sahranjivanje umrlog obezbeđeno grobno mesto na drugom groblju, u skladu sa odredbama ove Odluke.

Član 17

Prevoz i prenos posmrtnih ostataka umrlog vrši Preduzeće, odnosno preduzetnik.

Posmrtni ostaci prilikom prevoza i prenosa moraju biti smešteni u zatvoreni kovčeg sačinjen od drveta odnosno metala ili drugog čvrstog materijala.

Prevoz posmrtnih ostataka vrši se specijalizovanim vozilom.

Na prevoz i prenos posmrtnih ostataka umrlog od zarazne bolesti primenjuju se posebni propisi.

Član 17a

Preduzeće, odnosno preduzetnik je u obavezi da ima dežurnu službu za prevoz pokojnika koja će intervenisati u vremenu od 0-24 časa a po pozivu Ministarstva unutrašnjih poslova i dežurnog istražnog sudije.

Dežurna služba interveniše u slučajevima zadesne smrti na javnom mestu, ubistva, samoubistva, saobraćajne nesreće i drugim slučajevima kada to procene organi po čijem se pozivu interveniše.

Dežurna služba prilikom intervencije vrši i asanaciju terena a lice iz stava 2. ovog člana prevozi do kapele ili sudske medicine.

Član 18

Posmrtni ostaci umrlog se do sahranjivanja čuvaju u namenski za to određenoj prostoriji na groblju odnosno u prostoriji koja je opremljena rashladnom komorom.

Posmrtni ostaci se izuzetno do sahranjivanja mogu čuvati u kući porodice umrlog.

Najranije na jedan sat pre vremena određenog za sahranu, posmrtni ostaci moraju biti smešteni u prostoriju na groblju određenu za ispraćaj posmrtnih ostataka.

U naseljenim mestima u kojima ne postoje prostorije navedene u stavu 1. ovog člana, posmrtni ostaci umrlog čuvaju se na mestu koje odredi naručilac sahrane.

Član 19

Sahranjivanje umrlih vrši se u danima i u vremenu koje odredi Preduzeće, odnosno preduzetnik, vodeći računa o verskim običajima odnosno običajima građana.

Odredbe prethodnog stava ne primenjuju se u slučaju ako je određeno da se sahranjivanje iz sanitarnih ili drugih razloga ima izvršiti bez odlaganja.

Član 20

Čin sahrane traje po pravilu jedan čas i za to vreme imaju se obaviti sve radnje vezane za ceremonijal sahrane odnosno pogrebni i verski obredi.

Prilikom sprovođenja ceremonijala sahrane i verskog obreda vodi se računa o pijetetu.

Udaljiće se lica koja svojim ponašanjem vređaju uspomenu na umrlog ili vređaju osećanja porodice, srodnika i prijatelja umrlog.

Nisu dopuštene verske i druge aktivnosti u vezi sa sahranjivanjem umrlog koje imaju politički karakter, koje vređaju patriotska, verska i nacionalna osećanja građana odnosno koje su u suprotnosti sa propisanim sanitarnim i tehničkim uslovima.

Član 21

Troškove prevoza umrlog, troškove pogrebne opreme i troškove sahranjivanja obezbeđuje porodica umrlog ili srodnici odnosno lica koja su bila obavezna da se staraju, odnosno izdržavaju umrlog ili druga fizička i pravna lica koja su preuzela obavezu da snose troškove sahranjivanja, odnosno lica koja su obavezna na osnovu zakona i drugih propisa da snose troškove sahranjivanja u celini ili delimično.

Član 22

Sahranjivanje neidentifikovanih umrlih lica obavlja Preduzeće, odnosno preduzetnik na osnovu akta nadležnog organa kojim je utvrđena činjenica da je umrlo lice neidentifikovano.

Član 23

Troškove sahranjivanja umrlih socijalno nezbrinutih lica snosi nadležni organ grada Zrenjanina.

Troškovi sahranjivanja lica iz prethodnog stava ovog člana plaćaju se Preduzeću, odnosno preduzetniku.

V GROBNA MESTA I NJIHOVO KORIŠĆENJE

Član 24

Prostor na groblju namenjen za sahranjivanje deli se na grobna polja odnosno parcele unutar kojih se nalaze grobna mesta.

Grobna polja, parcele i grobna mesta su obavezno numerisani.

Pod grobnim mestom u smislu ove Odluke podrazumevaju se: grob, grobnica i mesto za smeštaj urne sa pepelom kremiranih posmrtnih ostataka.

Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da vodi evidenciju grobnih polja, parcela i grobnih mesta sa podacima o licima koja u njima počivaju i datumima njihove sahrane, evidenciju položenih urni kao i druge evidencije u vezi sa obavljanjem pogrebne delatnosti.

Član 25

Grobno mesto daje se na korišćenje uz naknadu, licu koje postaje njegov korisnik, te stiče pravo korišćenja istog u skladu sa odredbama ove Odluke.

O davanju grobnog mesta na korišćenje odlučuje isključivo Preduzeće, odnosno preduzetnik.

Korisnik grobnog mesta nema pravo da korišćenje grobnog mesta prenese na drugo lice, izuzev kada za to postoje naročito opravdani razlozi koje utvrđuje Preduzeće, odnosno preduzetnik.

Korisnik grobnog mesta je dužan da Preduzeću, odnosno preduzetniku prijavi svaku promenu adrese u roku od osam dana od dana nastale promene.

Član 26

Grobno mesto kod prve sahrane daje se na korišćenje srodnicima umrlog po sledećem redosledu: bračni drug umrlog, dete umrlog (bračno, vanbračno, usvojeno), roditelji umrlog.

U slučaju da nema lica iz stava 1. ovog člana, grobno mesto daje se na korišćenje licu po redosledu srodstva sa umrlim po krvi u pobočnoj liniji do IV stepena srodstva te bračnim drugovima srodnika navedenih u ovom stavu.

Ako ima više lica istog stepena srodstva sa umrlim, grobno mesto daje se na korišćenje jednom od njih, i to onom koga ta lica sporazumno, između sebe odrede. U suprotnom, Preduzeće, odnosno preduzetnik zadržava pravo da odredi kome će od istih grobno mesto biti dato na korišćenje.

Izuzetno, ako nema lica iz stava 1. i 2. ovog člana, grobno mesto daje se na korišćenje licu koje obezbedi sahranjivanje umrlog.

Član 27

Grobno mesto daje se na korišćenje na vreme od 10 godina.

Posmrtni ostaci sahranjenih lica počivaju u grobnom mestu najmanje 10 godina od dana sahranjivanja (u daljem tekstu rok obaveznog počivanja).

Lica iz člana 26. ove Odluke imaju pravo da po isteku roka od 10 godina produže rok počivanja, pod uslovima utvrđenim ugovorom zaključenim sa Preduzećem, odnosno preduzetnikom odnosno pod uslovom da je grobno mesto uredno održavano te da je za njegovo korišćenje plaćena naknada za proteklo vreme počivanja.

Preduzeće, odnosno preduzetnik može odobriti i drugom licu da pod uslovima iz prethodnog stava produži rok počivanja.

Produženi rok počivanja iznosi 10 godina.

Ne može se produžiti rok počivanja za grobna mesta na groblju ili delu groblja koje je stavljeno van upotrebe.

Član 28

Međusobna prava i obaveze između korisnika grobnog mesta i Preduzeća, odnosno preduzetnika, uređuju se pismenim ugovorom koji se zaključuje odmah, a najkasnije u roku od tri meseca od dana sahranjivanja umrlog.

Ugovor iz prethodnog stava zaključuje se na određeno vreme u skladu sa odredbama člana 26. stav 1. ove Odluke.

Član 29

Posle prve sahrane u isto grobno mesto mogu se uz pismenu saglasnost korisnika grobnog mesta sahraniti lica iz člana 26. ove Odluke.

U slučaju odsutnosti korisnika grobnog mesta, predmetnu saglasnost daju lica po redosledu srodstva sa korisnikom grobnog mesta, opredeljenom u članu 26. ove Odluke.

U grobno mesto za koje nije istekao rok obaveznog počivanja mogu se sahranjivati samo lica iz člana 26. stav 1. i 2. ove Odluke, uz pismenu saglasnost korisnika grobnog mesta, pod uslovom da je prethodna sahrana izvršena dubinski.

Član 30

U slučaju smrti korisnika grobnog mesta pravo korišćenja grobnog mesta pripada fizičkom licu koje je sudskom odlukom oglašeno za njegovog naslednika odnosno fizičkom licu koje dokaže da je naslednik umrlog.

Ukoliko je više lica oglašeno za naslednike, ista su dužna da jednog među sobom ovlaste, pismenim punomoćjem overenim u sudu, da sa Preduzećem, odnosno preduzetnikom u svojstvu novog korisnika grobnog mesta zaključi odgovarajući ugovor o korišćenju istog, uz obavezu dostavljanja punomoćja Preduzeću, odnosno preduzetniku, u kom slučaju će Preduzeće, odnosno preduzetnik ostala lica evidentirati kao sukorisnike grobnog mesta.

U suprotnom, ukoliko naslednici ne postupe na način opisan u prethodnom stavu, novog korisnika grobnog mesta odrediće Preduzeće, odnosno preduzetnik u skladu sa odredbama ove Odluke a ostale naslednike evidentirati kao sukorisnike grobnog mesta.

Član 31

U slučaju ako naslednik umrlog korisnika grobnog mesta nije fizičko lice, po isteku obaveznog roka počivanja, kao i u slučaju iskopavanja posmrtnih ostataka kada grobno mesto ostaje prazno, Preduzeće, odnosno preduzetnik daje to grobno mesto na dalje korišćenje.

Iskopavanje posmrtnih ostataka vrši se u skladu sa odredbama Zakona o sahranjivanju i grobljima i odredbama drugih pozitivnih propisa.

Član 32

Grobno mesto koje je dato na korišćenje, ne može biti predmet pravnog prometa između trećih lica.

Član 33

Korisnik grobnice, uređene parcele i kasete za polaganje urne, može grobnicu, uređenu parcelu odnosno kasetu za polaganje urne, ukoliko u njoj nisu pohranjeni posmrtni ostaci umrlih lica, ustupiti isključivo Preduzeću, odnosno preduzetniku, uz sporazumno utvrđenu naknadu.

Ukoliko do sporazuma ne dođe, korisnik grobnice, uređene parcele i kasete za polaganje urne može prodati trećem licu pod istim uslovima.

Član 34

Posmrtne ostatke iz grobnih mesta kojima je istekao rok obaveznog počivanja, a kojima rok počivanja nije produžen, Preduzeće, odnosno preduzetnik prenosi u poseban zajednički grob ili grobnicu (osarijum), o čemu je dužno da vodi evidenciju koja podrazumeva i trajno čuvanje podataka o licima čiji su posmrtni ostaci preneti.

Pre prenosa posmrtnih ostataka u smislu prethodnog stava, Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da pismeno opomene korisnika grobnog mesta da će, ukoliko u roku od 30 dana ne uplati naknadu za korišćenje grobnog mesta i na taj način ne produži rok počivanja, izvršiti prenos posmrtnih ostataka u zajednički grob i grobnicu i sklopiti ugovor o korišćenju tog grobnog mesta sa drugim licem, a nadgrobna obeležja i druge predmete ukloniti, bez obaveze njihovog čuvanja.

U slučaju da se pismena opomena nije mogla uručiti korisniku grobnog mesta, Preduzeće, odnosno preduzetnik će putem sredstava javnog informisanja pozvati korisnika grobnog mesta da postupi u skladu sa odredbom iz prethodnog stava i upozoriti ga na posledice propuštanja odnosno nepostupanja po pozivu.

Član 35

Osarijum je zajednički grob ili grobnica u koju se pohranjuju posmrtni ostaci umrlih, pod uslovima i na način određen u članu 34. ove Odluke.

VI KREMIRANJE

Član 36

Kremiranje posmrtnih ostataka umrlih vrši se u krematorijumu.

Član 37

Posmrtni ostaci koji će se kremirati moraju biti smešteni u laki drveni sanduk, bez metalnih delova.

Član 38

Kremiranje posmrtnih ostataka vrši se na osnovu pismenog zahteva koji podnosi lice koje obezbeđuje sahranu umrlog.

Sadržinu zahteva kao i dokumentaciju koja se uz zahtev prilaže, određuje preduzeće koje vrši kremiranje.

Član 39

Pepeo kremiranih posmrtnih ostataka stavlja se odmah po izvršenom kremiranju u urnu.

Urna mora biti hermetički zatvorena i sačinjena od trajnog materijala.

Član 40

Lice koje obezbeđuje sahranu umrlog, čiji su posmrtni ostaci kremirani, dužno je da se pismenim zahtevom izjasni da li će se urna sa pepelom kremiranih posmrtnih ostataka pokopati u grob ili grobnicu ili položiti na posebno za to uređeno mesto (kolombarijum ili rozarijum).

Kolombarijum je zid sa kasetama a rozarijum je posebno uređena zelena površina sa kasetama, koja služi za smeštaj urne.

Svaka kaseta mora da ima natpis standardizovanog oblika i veličine, sa podacima o licu čiji se pepeo nalazi u urni.

Sahranjivanje pepela kremiranih posmrtnih ostataka može se izvršiti i rasipanjem pepela na posebno određeno mesto na groblju - Vrt sećanja.

Imena lica čiji je pepeo na ovaj način sahranjen, moraju biti urezana na posebnoj ploči koja se nalazi na ovom delu groblja.

Član 41

Ako se lice koje obezbeđuje sahranjivanje umrlog ne pojavi da pokopa urnu ili položi urnu, Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da urnu čuva najduže šest meseci.

Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, Preduzeće, odnosno preduzetnik će rasuti pepeo po Vrtu sećanja a ime lica čiji je pepeo na ovaj način sahranjen, urezaće na ploči navedenoj u članu 40. stav 5. ove Odluke.

Član 42

Pepeo kremiranih posmrtnih ostataka ne sme se ni privremeno ustupiti članovima porodice odnosno srodnicima ili drugim licima, osim kada pruže pismene dokaze da imaju obezbeđeno grobno mesto za pohranjivanje urne, na groblju u nekom drugom mestu.

VII EKSHUMACIJA

Član 43

Ekshumacija je iskopavanje posmrtnih ostataka umrlih lica.

Prilikom ekshumacije moraju se poštovati obzirni pijeteti i potrebne sanitarne mere.

Ekshumacija može biti redovna i vanredna.

Redovna ekshumacija se vrši posle proteka roka zadnjeg produženog počivanja, a grobna mesta se koriste za novo sahranjivanje.

Članovi uže porodice umrlog imaju pravo da posmrtne ostatke umrlog smeste u novo grobno mesto.

Vanredna ekshumacija se vrši zbog:

- sudskog uviđaja

- poništenja groblja ili delova groblja

- sahranjivanja posmrtnih ostataka na drugom mestu

- kremiranja već sahranjenih posmrtnih ostataka po želji članova uže porodice

- zbog sahranjivanja novog umrlog u isti grob.

Ekshumaciju vrši Preduzeće, odnosno preduzetnik na zahtev članova uže porodice ili ovlašćenog organa uz posebno odobrenje sanitarne inspekcije.

Član 44

Ekshumaciji mora prisustvovati podnosilac zahteva za ekshumaciju, sanitarni inspektor i ovlašćeni radnik Preduzeća, odnosno preduzetnika.

Ekshumacija posmrtnih ostataka u cilju njihovog prenošenja ne može se vršiti u vremenu od 01. maja do 30. septembra, ako od dana sahranjivanja do dana ekshumacije nije proteklo najmanje 5 godina.

Izuzetno, sanitarna inspekcija može iz opravdanih razloga odobriti ekshumaciju i pre isteka roka iz prethodnog stava.

Troškove ekshumacije snosi lice po čijem se zahtevu ona vrši.

VIII RED NA GROBLJU

Član 45

Na groblju se održava red i potpuni mir.

Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da obezbedi održavanje reda i mira na groblju.

Član 46

Groblje je otvoreno za posetioce svaki dan.

U letnjem periodu koji traje od 01. aprila do 01. septembra, groblja su otvorena u vremenu od 7-20 časova.

U zimskom periodu koji traje od 01. septembra do 01. aprila groblja su otvorena od 8-17 časova.

Preduzeće, odnosno preduzetnik može iz naročito opravdanih razloga privremeno zabraniti pristup na groblje.

Član 47

Preduzeće, odnosno preduzetnik svojim aktom bliže uređuje vreme u kome se ima obaviti sahranjivanje, u skladu sa ovom Odlukom.

Član 48

Na groblju je zabranjeno:

- ulaženje i zadržavanje van vremena kada je groblje otvoreno za posetioce

- pristup deci mlađoj od 10 godina bez pratnje odraslog lica

- preskakanje ograde, gaženje zelenih površina, lomljenje drveća, kidanje cveća i drugih zasada

- gaženje i prljanje grobnih mesta

- nanošenje štete nadgrobnim obeležjima (spomenicima i drugim predmetima na grobnim mestima)

- narušavanje mira na groblju

- uvođenje životinja

- voženje bicikla, motocikla i drugog motornog vozila ako to nije odobreno posebnom dozvolom Preduzeća, odnosno preduzetnika

- na stazama, putevima i zelenim površinama stvarati nečistoću, bacati uvelo cveće, korov, vence i druge predmete

- ostavljanje hrane na grobnim mestima i drugim mestima na groblju

- fotografisanje u vidu zanata

- prodavanje bilo kakve robe i vršenje drugih usluga bez odobrenja Preduzeća, odnosno preduzetnika

- postavljanje reklama i natpisa

- postavljanje klupa i drugih predmeta bez odobrenja Preduzeća, odnosno preduzetnika

- ulaženje u kapelu van vremena određenog za sahranjivanje

- paljenje sveća na grobnom mestu izvan kućišta za sveće

- u rozarijumu i kolumbarijumu izvoditi bilo kakve dodatne građevinske radove (postavljati improvizovane žardinjere, kamene ploče sa slikama, kandila i sl.) kao i sađenje biljaka oko kaseta rozarijuma

- montiranje žardinjera, klupa, kandila, kućišta za sveće, ograda i sl. na patosu groba odnosno grobnice ukoliko to nije predviđeno projektom spomenika

- sađenje oko grobova i grobnica svih drvenastih vrsta lišćara, četinara, šiblja i drugog rastinja

- vršenje drugih nedozvoljenih radnji koje Preduzeće, odnosno preduzetnik utvrdi opštim aktom.

Sve nabrojane aktivnosti predstavljaju skrnavljenje groblja, nadgrobnih spomenika i grobova i smatraju se povredom pijeteta umrlog i članova njegove porodice.

Član 49

Preduzeće, odnosno preduzetnik može da ukloni sve dodatne predmete i zasade čije je postavljanje odnosno sađenje zabranjeno ovom Odlukom ili uslovljeno izdavanjem pismenog odobrenja Preduzeća, odnosno preduzetnika, i to o trošku korisnika grobnog mesta.

Član 50

Odredbe ove Odluke kojima se propisuje red na groblju i akta iz člana 47. ove Odluke, Preduzeće, odnosno preduzetnik je dužno da istakne na vidnom mestu na ulazu u groblje.

IX SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNE DELATNOSTI

Član 51

Sredstva za obavljanje komunalne delatnosti, uređivanja i održavanja groblja, sahranjivanje umrlih lica i drugih pogrebnih usluga, obezbeđuju se iz cene usluga koju plaćaju neposredni korisnici kao i iz sredstava budžeta grada Zrenjanina, na osnovu godišnjeg Programa održavanja i uređenje grobalja.

Član 52

Visinu naknade za korišćenje grobnih mesta i cene neophodnih pogrebnih usluga utvrđuje Preduzeće, odnosno preduzetnik a na iste saglasnost daje Gradsko veće.

Naknada za korišćenje grobnog mesta utvrđuje se u godišnjem iznosu i plaća se najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka vremena za koje je naknada već isplaćena.

Preduzeće, odnosno preduzetnik određuje naknadu-cenu za građevinsko uređenje grobnih mesta i ostalih posebnih pogrebnih usluga po zahtevu stranke.

X POSTUPANJE PREDUZEĆA I OVLAŠĆENJE SKUPŠTINE OPŠTINE U SLUČAJU PREKIDA U OBAVLJANJU KOMUNALNE DELATNOSTI

Član 53

U slučaju poremećaja ili prekida u obavljanju poslova na uređivanju i održavanju grobalja i sahranjivanja usled nastupanja više sile, štrajka ili drugih okolnosti koje nisu mogle da se predvide odnosno spreče, Preduzeće, odnosno preduzetnik je u obavezi da odmah, bez odlaganja, preduzme mere na otklanjanju uzroka poremećaja odnosno prekida, i to:

- da radno angažuje zaposlene na otklanjanju poremećaja odnosno razloga zbog kojih je došlo do prekida u obavljanju poslova uređivanja i održavanja groblja te sahranjivanja

- da preduzme i druge mere koje naloži gradska uprava nadležna za komunalne poslove.

Član 54

U slučaju prekida u obavljanju poslova na uređivanju i održavanju grobalja i sahranjivanju usled štrajka, Preduzeće, odnosno preduzetnik je obavezno da obezbedi minimum procesa rada.

Ukoliko bi usled prekida rada mogla da nastupi neposredna opasnost ili izuzetno teške posledice po život i zdravlje ljudi, bezbednost ljudi i imovine ili drugih neophodnih uslova za život i rad korisnika ove komunalne usluge, gradska uprava nadležna za komunalne poslove naložiće mere za koje je zakonom ovlašćena.

Član 55

U slučajevima opisanim u članu 53. ove Odluke, Preduzeće, odnosno preduzetnik je obavezno da istovremeno sa preduzimanjem mera obavesti Opštinsku upravu o razlozima poremećaja odnosno prekida kao i merama preduzetim u cilju njihovog otklanjanja.

Kada gradska uprava primi obaveštenje iz prethodnog stava, dužna je da bez odlaganja:

- naredi mere za zaštitu komunalnih objekata koji su ugroženi kao i druge imovine

- predloži mere za otklanjanje nastalih posledica i druge potrebne mere u cilju obavljanja komunalne delatnosti

- angažuje drugo preduzeće ili preduzetnika radi obavljanja poslova uređivanja i održavanja grobalja i sahranjivanja, do otklanjanja poremećaja i

- utvrdi razloge i eventualnu odgovornost za nastali poremećaj odnosno prekid u obavljanju komunalne delatnosti kao i odgovornost za naknadu eventualne štete.

XI NADZOR

Član 56

Nadzor nad sprovođenjem odredaba ove Odluke vrši komunalna inspekcija.

XII KAZNENE ODREDBE

Član 57

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 500.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne postupi po odredbi člana 8., 10, 17., 17a, 24., stav 4. i člana 45. i 46. ove Odluke.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 25.000,00 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 250.000,00 dinara.

Član 58

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 25.000,00 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:

1. izvodi radove na groblju bez odobrenja Preduzeća, odnosno preduzetnika (član 10. ove Odluke)

2. postupa suprotno odredbi člana 13. stav 1. i 2. i člana 48. ove Odluke

3. ne prijavi promenu adrese (član 25. stav 4. Odluke).

XIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 59

Preduzeće će svojim internim aktima bliže regulisati pojedine odredbe ove Odluke, kao i dimenzije grobnih mesta, njihovo međusobno rastojanje, dimenzije staza i sl., uvažavajući pritom postojeću projektnu dokumentaciju.

Član 60

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje da važi Odluka o sahranjivanju i grobljima ("Službeni list opštine Zrenjanin" br. 7/93, 8/93, 10/93 i 2/94).

Član 61

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu opštine Zrenjanin".

Napomene

Odlukom Ustavnog suda broj 394/2003 od 5. februara 2009. godine, koja je objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 23/2009 od 3. aprila 2009. godine, utvrđeno je da odredba člana 3. stav 1. Odluke o uređivanju i održavanju groblja i sahranjivanju ("Sl. list opštine Zrenjanin", br. 14/2005 i 1/2006 - dalje: Odluka) nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom i da saglasno odredbi člana 168. stav 3. Ustava prestaje da važi danom objavljivanja Odluke US.
Međutim, Skupština grada Zrenjanina na sednici održanoj 26. februara 2009. godine, Odlukom o izmenama i dopunama Odluke o uređivanju i održavanju groblja i sahranjivanju ("Sl. list Grada Zrenjanina", br. 3/2009), koja je stupila na snagu 6. marta 2009. godine, izmenila je član 3. u celini. Ustavni sud je 5. februara 2009. godine odlučivao o odredbi stava 1. ovog člana Odluke kako je ona glasila pre pomenutih izmena i dopuna.
Saglasno tome, ova odluka Ustavnog suda formalno pravno ima dejstvo odluke kojom se utvrđuje da osporena odredba člana 3. stav 1. Odluke u vreme važenja, odnosno u tekstu koji je bio na snazi u vreme donošenja odluke US nije bila u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.