ZAKLJUČAKO USVAJANJU NACIONALNOG AKCIONOG PLANA ZAPOŠLJAVANJA ZA 2009. GODINU("Sl. glasnik RS", br. 17/2009) |
1. Usvaja se Nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2009. godinu, koji je sastavni deo ovog zaključka.
2. Ovaj zaključak objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".
NACIONALNI AKCIONI PLAN ZAPOŠLJAVANJA ZA 2009. GODINU
Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja za 2009. godinu (u daljem tekstu: NAPZ) sprovodi se Nacionalna strategija zapošljavanja za period 2005-2010. godine (usvojena Zaključkom Vlade od 14. aprila 2005. godine) i postižu utvrđeni prioriteti aktivne politike zapošljavanja u Republici Srbiji u 2009. godini.
Prioriteti, odnosno ciljevi aktivne politike zapošljavanja proizlaze iz Nacionalne strategije zapošljavanja za period 2005-2010. godine i usklađeni su sa merama definisanim u Programu mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, koji je usvojen na 55. sednici Vlade od 29. januara 2009. godine, kao i postignutim rezultatima u realizaciji Nacionalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2006-2008. godine ("Službeni glasnik RS", broj 45/05).
U smislu navedenog, utvrđeni prioriteti aktivne politike zapošljavanja u 2009. godini jesu:
1. zadržavanje nivoa zaposlenosti iz 2008. godine i rešavanje radnopravnog statusa viška zaposlenih;
2. povećanje formalne zaposlenosti u privatnom sektoru i smanjivanje regionalnih razlika;
3. usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada realizacijom mera aktivne politike zapošljavanja;
4. unapređivanje socijalnog dijaloga i povećanje efikasnosti Nacionalne službe za zapošljavanje.
Uspešna realizacija planiranih zadataka i aktivnosti zahteva puno i aktivno učešće i koordinaciju svih ključnih institucija i drugih aktera u Republici Srbiji. Iz tog razloga, pored Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, u izradi NAPZ-a i njegovo sprovođenje uključeni su: Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo omladine i sporta, Nacionalna služba za zapošljavanje, Privredna komora Srbije, Republički zavod za statistiku, Agencija za privatizaciju, Unija poslodavaca Srbije, Stalna konferencija gradova i opština, Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS "Nezavisnost". Takođe, podršku u izradi NAPZ-a pružilo je Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja SR Nemačke u okviru Tvining projekta "Politika zapošljavanja", koji finansira Evropska unija.
U skladu sa potrebama tržišta rada Vlada je utvrdila Predlog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i Predlog Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti čije se usvajanje očekuje u prvoj polovini 2009. godine.
NAPZ se, pored dokumenata iz oblasti zapošljavanja bazira i na sledećim dokumentima, i to: Strategiji za smanjenje siromaštva u Srbiji; Nacionalnoj strategiji Srbije za pristupanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji; Nacionalnoj strategiji privrednog razvoja Republike Srbije od 2006. do 2012. godine; Strategiji regionalnog razvoja Republike Srbije za period od 2007. do 2012. godine; Nacionalnoj strategiji održivog razvoja; Strategiji razvoja konkurentnih i inovativnih malih i srednjih preduzeća za period od 2008. do 2013. godine; Nacionalnoj strategiji za mlade; Nacionalnom programu za integraciju u EU; Memorandumu o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2009. godinu sa projekcijama za 2010. i 2011. godinu.
Takođe, kao izvori podataka, u izradi NAPZ-a korišćeni su sledeći dokumenti, i to:
- Anketa o radnoj snazi, oktobar 2007. godine, Republički zavod za statistiku;
- Anketa o radnoj snazi, oktobar 2008. godine, Republički zavod za statistiku;
- Statistika spoljne trgovine, Republički zavod za statistiku;
- Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politike u Republici Srbiji, br. 14, Fond za razvoj ekonomske nauke (2008);
- Analiza uticaja politike zapošljavanja i aktivnih mera zapošljavanja u Republici Srbiji 2003-2007, Arandarenko M. i Krstić G. (2008).
Nacionalna strategija zapošljavanja za period 2005-2010. godine zasnovana je na Evropskoj strategiji zapošljavanja iz 1997. godine i Lisabonskoj strategiji EU za period 2000-2010. godine, Bukureštanskoj deklaraciji kao i preporukama Evropskog saveta i Međunarodne organizacije rada. Takođe, usklađena je sa smernicama EU za zapošljavanje i u njoj su definisani nacionalni ciljevi u većini oblasti u kojima ih definiše i EU. Nacionalna strategija zapošljavanja definiše specifične pravce rešavanja problema nezaposlenosti u fazi tranzicije Republike Srbije i nudi rešenja primerena potrebama razvoja i raspoloživim ljudskim i finansijskim resursima.
Stabilna makroekonomska politika i fleksibilnost na tržištima proizvoda, usluga, rada i kapitala od presudnog su značaja za uravnotežen privredni rast i punu realizaciju potencijala za rast. Sistemske reforme i makroekonomska politika moraju biti usklađene tako da se uzajamno podržavaju. Makroekonomsko okruženje podsticajno za inovacije, investicije i strukturna prilagođavanja doprinosi uspehu sistemskih reformi. U takvom okruženju, te reforme mogu da daju brže i šire efekte u kretanju privrede. S druge strane, uspešne sistemske reforme povećavaju delotvornost makroekonomskih faktora na svakom tržištu.
U Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period 2005-2010. godine predviđen je rast zaposlenosti od 1,5% godišnje, odnosno dostizanje stope zaposlenosti od 67% u 2010. godini, dok je u NAPZ-u za period 2006-2008. godine planirana stopa zaposlenosti, u 2010. godini, od 58,5%. S obzirom na usporeni privredni razvoj u Srbiji uzrokovan svetskom ekonomskom i finansijskom krizom, i rezultate Ankete o radnoj snazi (ARS) zaključno sa 2008. godinom, nije realno očekivati rast stope zaposlenosti u tolikom obimu.
Tabela 1: Stope zaposlenosti
Stope zaposlenosti |
Opšta stopa |
Radnici |
Ciljevi EU za 2010. (Lisabon) |
70% |
50% |
EU-27 u 2007. (Eurostat) |
65,4% |
44,7% |
Srbija 2007. (ARS) |
51,5% |
33,5% |
Srbija 2008. (ARS) |
53,3% |
37,9% |
Makroekonomska kretanja u 2008. godini
Prvih devet meseci 2008. godine karakteriše rast privredne aktivnosti, povećanje izvoza i uvoza, rast spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg računa, usporavanje investicione aktivnosti i nešto viši nivo inflacije od očekivanog. U 2008. godini nastavljene su pozitivne tendencije povećanja proizvodnje i usluga i usporavanje rasta realnih zarada, što ukazuje na njihovo usklađivanje sa rastom produktivnosti.
Bruto domaći proizvod je u 2008. godini realno veći za 6,1% u odnosu na 2007. godinu, a industrijska proizvodnja rasla je za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina na malo nastavila je da beleži rast od 6,5%, dok je rast trgovine na veliko bio brži i iznosi 10,3%. U 2008. godini nastavljene su negativne tendencije u spoljnotrgovinskim tokovima započete u 2007. godini.
Takođe, nastavljena je nepovoljna tendencija ubrzanja inflacije čiji je međugodišnji rast po procenama bio 9,5%. Rast inflacije u 2008. godini uslovio je povećanje stepena restriktivnosti monetarne politike.
U 2008. godini zabeleženo je usporavanje rasta prosečnih neto zarada u Srbiji, uključujući usporavanje rasta plata u javnom sektoru, započeto u četvrtom kvartalu 2007. godine. Prosečna neto zarada u periodu januar-decembar 2008. godine iznosila je 32.746,00 dinara i realan rast je iznosio 3,9% u odnosu na 2007. godinu.
Do oktobra 2008. godine međunarodna finansijska kriza imala je ograničen direktan uticaj na privredu Republike Srbije i njen finansijski sektor. Ipak, na početku poslednjeg tromesečja došlo je do povlačenja dela štednje iz bankarskog sektora. Nakon što su monetarne vlasti povećale garantovani iznos depozita, zahtevale podizanje rezerve banaka kod inostranih pozajmica i ukinule porez na prihod od štednje, zaustavljeno je povlačenje štednih uloga.
Glavne komponente usporavanja privrednog rasta u Republici Srbiji u 2009. godini, u uslovima globalne finansijske krize svetske privrede jesu:
- smanjenje domaće tražnje kroz smanjenje javne i privatne potrošnje, zbog zaustavljanja realnog rasta potrošnje, slabijeg rasta zarada u javnom sektoru i zaustavljanja nominalnog rasta penzija;
- smanjenje izvoza zbog smanjenja uvozne tražnje u zemljama EU kao glavnih spoljnotrgovinskih partnera Republike Srbije;
- smanjenje priliva stranih direktnih investicija i međunarodnih kredita.
U ovakvim okolnostima Vlada je usvojila Program mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, čiji cilj je očuvanje konkurentnosti privrede, očuvanje zaposlenosti i stimulisanje domaće tražnje. Konkretne mere odnose se na direktno subvencionisanje kamatne stope na kredite za likvidnost, sufinansiranje kredita za investicije uz garanciju Garancijskog fonda, kao i direktno subvencionisanje kamatne stope na potrošačke kredite za kupovinu određenih trajnih potrošnih dobara i krediti iz međunarodnih izvora. Ukupan iznos povoljnih kredita koji će biti na raspolaganju privredi procenjuje se na približno 122 milijarde dinara.
Takođe, 30. januara 2009. godine, stupio je na snagu Zakon o privremenom izuzimanju od oporezivanja porezom na dohodak građana određenih vrsta prihoda ("Službeni glasnik RS", broj 5/09), kojim je, između ostalog, uređeno privremeno izuzimanje od oporezivanja porezom na dohodak građana prihoda od kapitala po osnovu kamate na devizne štednje i druge depozite građana.
Stanje i ostvareni rezultati ekonomske politike u periodu 2005-2007. godine su sledeći:
- rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) prosečno godišnje po stopi od 6,2%,
- smanjenje stope nezaposlenosti sa 21,8% u 2005. godini na 18,8% u 2007. godini,
- ostvaren je značajan neto priliv stranih direktnih investicija od 6,2 milijardi evra,
- porast deviznih rezervi koje su krajem 2007. godine dostigle 10,9 milijardi evra,
- povećanje devizne štednje stanovništva koja je krajem 2007. godine iznosila 4,9 milijardi evra,
- inflacija je u 2007. godini povećana na 10,1%, deficit robnih transakcija dostigao 23% BDP, a deficit tekućih transakcija 14,8% BDP.
Privredni rast u ovom periodu pretežno je vođen domaćom tražnjom i izvozom, a na rast su pozitivno delovale i realizovane investicije i strukturne reforme. Takođe, došlo je do povećanja efikasnosti poslovanja privrede, što znači da se privredni rast postepeno i kontinuirano sve više temelji na faktorima na strani ponude (investicije, rast konkurentnosti i rast produktivnosti koji potiče od restrukturiranja i privatizacije neefikasnog dela privrede).
Prosečne neto zarade u periodu 2005-2007. godine realno su porasle za 6,4%, 11,4% i 19,5%, što je iznad rasta produktivnosti (5,3%, 7,9% i 8,8%, respektivno). Rast zarada, posebno u javnom sektoru, u kombinaciji sa apresijacijom dinara, uticao je na rast jediničnih troškova rada i na smanjenje konkurentnosti privrede. Rast prosečnih neto zarada sa 210,4 EVRA u 2005. godini na 347,1 EVRO u 2007. godini, koji je bio znatno iznad rasta produktivnosti, doprineo je porastu uvoza. Prvenstveno je došlo do rasta uvoza roba za ličnu potrošnju, što je uticalo na povećanje deficita u trgovinskom bilansu.
Jačanju privatnog sektora u periodu 2005-2007. godine doprinelo je, pored realizovane privatizacije društvenih preduzeća, i osnivanje 33.965 novih privatnih preduzeća. Dinamika osnivanja novih preduzeća u posmatrane tri godine je zadovoljavajuća. Međutim, većina novoosnovanih preduzeća je u segmentu tzv. mikro preduzeća koja zapošljavaju do pet zaposlenih.
II POSLOVNO OKRUŽENJE I KRETANJE PRIVREDNE STRUKTURE
U poslednjih nekoliko godina, preduzete su operativne mere za podršku osnivanja novih preduzeća, uključujući reformu sistema registracije poslovnih subjekata, što je ovaj proces učinilo jeftinijim, bržim i jednostavnijim. Pored toga, uvedena je preregistracija svih privrednih subjekata, što je stvorilo ažuran sistem sa pouzdanim podacima o registrovanim malim i srednjim preduzećima.
Poboljšano je finansiranje malih i srednjih preduzeća sredstvima iz javnog sektora, naročito mikrokreditima za nova preduzeća. Obezbeđeni su povoljniji uslovi kreditiranja od tržišnih, kao što su cena kredita, uslova korišćenja i potrebnih garancija. Međutim, posebni problemi postoje u pogledu raspoloživosti i dostupnosti finansijskih sredstava, kao i nedovoljne efikasnosti u praćenju efekata finansijske podrške.
Stečena iskustva pokazuju da, i pored postojećih oblika nefinansijske podrške, postoji nedvosmislena potreba za daljim razvojem i proširenjem ponude i obuhvata korisnika nefinansijske podrške (treninzi, savetodavne usluge, mentoring itd.) u fazi pripreme za pokretanje, kao i u prvim godinama poslovanja. Posebno je značajno razvijanje i bolje koordinisanje funkcionalne veze između finansijske i nefinansijske podrške za nova preduzeća.
Prema podacima Agencije za privatizaciju, u periodu 2005-2007. godine privatizovano je 953 društvenih preduzeća. Prihodi od privatizacije tih preduzeća u ovom periodu iznosili su 1.209,7 mil. evra, a ugovorene investicije 578,2 mil. evra. U 2007. godini donet je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji ("Službeni glasnik RS", broj 123/07), kojim je utvrđeno da se do kraja 2008. godine objavi javni poziv za učešće na javnom tenderu, odnosno javnoj aukciji preostalih 200 društvenih preduzeća.
Izmenama i dopunama navedenog Zakona, između ostalog, Agencija za privatizaciju je dobila nova ovlašćenja u vezi sa pokretanjem i vođenjem postupka prinudne likvidacije subjekata privatizacije sa većinskim društvenim kapitalom za koja postoji više različitih pravnih osnova, što će imati za posledicu prestanak radnog odnosa zaposlenih u subjektima privatizacije, nad kojima će biti pokrenut postupak prinudne likvidacije. U širem smislu, proces prinudne likvidacije subjekata privatizacije uticaće na porast nezaposlenosti.
Smanjivanje regionalnih razlika
Regionalni dispariteti u Republici Srbiji najveći su u Evropi. Razlike u stepenu razvijenosti (prosečna zarada, nacionalni dohodak, stepen migracija, zaposlenost) teritorijalnih delova su najviši u Evropi i pokazuju trend pogoršanja iz godine u godinu.
Očekuje se da će završna faza procesa tranzicije, odnosno restrukturiranja privrede produbiti razlike između pojedinih područja u Republici Srbiji. Iskustva drugih zemalja ukazuju da ekonomsko restrukturiranje ima tendenciju da favorizuje državni kapital i područja koja već imaju razvijenu infrastrukturu, dok se nepovoljne posledice najviše odražavaju u industrijskim i rudarskim centrima, naročito u gradovima koji su zavisili od jedne fabrike.
Prvi ozbiljan korak u rešavanju problema regionalnih dispariteta učinjen je donošenjem Strategije regionalnog razvoja Republike Srbije za period od 2007. do 2012. godine, koju je Vlada usvojila u januaru 2007. godine. Ovaj dokument nastao je sa ciljem rešavanja socioekonomskih razlika između različitih delova zemlje, putem ravnomernijeg regionalnog razvoja. Strategija se zasniva na iskustvima uspešnih regionalnih razvojnih politika u zemljama članicama EU. Osnovni cilj je podsticanje ravnomernog regionalnog razvoja Republike Srbije.
III POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA SRBIJE - KAO ODGOVOR NA SMERNICE EU
Ostvarena makroekonomska stabilnost i povoljnija mikroekonomska situacija poslednjih godina, pozitivno su uticale na kretanja na tržištu rada, ali i pored pozitivnih pomaka, opšta situacija u oblasti zapošljavanja i dalje je nepovoljna.
Tabela 2: Kretanje stope zaposlenosti i nezaposlenosti od početka sprovođenja NSZ za period 2005-2010. godine
Godina |
oktobar |
oktobar |
oktobar |
oktobar |
Opšta stopa nezaposlenosti |
21,8% |
21,6% |
18,8% |
14,7% |
Opšta stopa zaposlenosti |
51,0% |
49,9% |
51,5% |
53,3% |
Osnovni problemi u oblasti zapošljavanja, sa kojima se suočava Republika Srbija jesu:
- nedostatak poslova kao posledica nedovoljne privredne aktivnosti,
- niska zaposlenost.
Stopa nezaposlenosti pala je sa 18,8% u oktobru 2007. godine na 14,7% u oktobru 2008. godine, a broj nezaposlenih lica smanjen je sa 584.216 na 457.205. Međutim, pad nezaposlenosti rezultat je, pre svega, promene u upitniku Ankete o radnoj snazi, gde su uvođenjem dodatnih pitanja bolje obuhvaćene granične kategorije zaposlenih kao što su pomažući članovi domaćinstva, neformalno samozaposleni i sl. Da je upitnik ostao isti stopa nezaposlenosti bila bi oko 17,7%. Dalje, prema Anketi o radnoj snazi, stopa zaposlenosti u oktobru 2008. godine iznosila je 53,3% i porasla je u odnosu na oktobar 2007. godine za 1,8 procentnih poena ili za 3,5%. Visok rast zaposlenosti rezultat je porasta "loših" poslova koji obuhvataju poslove u neformalnoj ekonomiji, poljoprivredi, samozaposlene i pomažuće članove domaćinstva, dok broj "dobrih" poslova odnosno registrovanih poslova za platu u privatnom i javnom sektoru stagnira, tako da se o stvarnom porastu zaposlenosti u formalnom sektoru u 2008. godini ne može govoriti.
Analiza tržišta rada Republike Srbije u 2008. godini pokazuje da i pored činjenice da visoka stopa nezaposlenosti počinje da opada, tržište rada zadržava karakteristike koje je imalo u prethodnom periodu, a to su:
- neusaglašenost ponude i potražnje radne snage;
- veliko učešće dugoročno nezaposlenih;
- veliki priliv viška zaposlenih iz preduzeća koja se restrukturiraju i privatizuju;
- nepovoljna starosna struktura nezaposlenih;
- nepovoljna kvalifikaciona struktura nezaposlenih;
- visoka stopa nezaposlenosti mladih;
- veliko učešće žena u ukupnoj nezaposlenosti;
- velike razlike između regionalnih tržišta rada;
- veliki broj angažovanih u sivoj ekonomiji;
- niska mobilnost radne snage;
- veliki broj nezaposlenih koji pripadaju teže zapošljivim kategorijama (osobe sa invaliditetom, Romi, izbegla i raseljena lica i dr.).
Neusaglašenost ponude i potražnje radne snage ogleda se u činjenici da određen broj slobodnih radnih mesta za kojim postoji potreba poslodavaca ostaje nepopunjen, a da sa druge strane postoji veliki broj lica sa zanimanjima za koja ne postoji potreba na tržištu rada. Istovremeno, deficitarnost i suficitarnost su regionalnog karaktera, pa iako na području Republike Srbije postoje lica određenih zanimanja, radna mesta ipak ostaju nepopunjena zbog izrazito slabe teritorijalne mobilnosti radne snage.
Dugoročna nezaposlenost i dalje predstavlja veliki problem. Smanjenje broja nezaposlenih lica nije značajnije uticalo na prosečnu dužinu traženja posla, tako da je ona i dalje veoma izražena. 17,9 % nezaposlenih lica posao traži od 4 do 6 godina, 14,4% nezaposlenih lica posao traži od 2 godine do 3 godine i 11 meseci, dok svega 3,2% nezaposlenih posao traži kraće od mesec dana. Dugo čekanje na zaposlenje dovodi do gubitka motivacije, znanja i smanjivanja mogućnosti za zapošljavanje.
Višak zaposlenih predstavlja i dalje značajan problem s obzirom da proces privatizacije preduzeća i javnih ustanova još uvek nije završen, a u 2009. godini se očekuje i pokretanje procesa prinudne likvidacije preduzeća što će za posledicu imati dodatni priliv viška zaposlenih i porast nezaposlenosti. Porastu broja ove kategorije nezaposlenih u 2009. godini pored ostalog, doprineće i posledice svetske ekonomske krize, jer će poslodavci zbog ekonomskih teškoća pribeći smanjenju broja zaposlenih. Vlada je, pored apela koji je uputila poslodavcima da usmere sve napore kako bi se očuvala produktivna radna mesta i zaposlenost, pripremila i program mera za ublažavanje i prevazilaženje posledica svetske ekonomske krize.
U budžetu Republike Srbije za 2009. godinu obezbeđena su sredstva u iznosu od 7.210.000.000,00 dinara u cilju rešavanja radnopravnog statusa viška zaposlenih kojim će biti obuhvaćeno oko 18.000 zaposlenih.
Starosna struktura nezaposlenih lica je nepovoljna. Od ukupno 457.205 nezaposlenih lica, 27% je starije od 45 godina života, odnosno 89.605 lica (19,60%) ima između 45 i 54 godine, a 33.845 lica (7,40%) između 55-64 godine života. Nepovoljnoj starosnoj strukturi doprineo je i priliv viška zaposlenih iz preduzeća koja se privatizuju, jer poslodavci uglavnom starije radnike proglašavaju viškom zaposlenih.
Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica takođe je nepovoljna i predstavlja jedan od prioriteta koje treba rešavati u 2009. godini. U ukupnoj nezaposlenosti, stručna nezaposlena lica učestvuju sa 80,16%, a lica bez škole i nižeg obrazovnog nivoa sa 19,84%. Među nezaposlenim licima najbrojnija su lica sa srednjim obrazovanjem koja u ukupnoj nezaposlenosti učestvuju sa 68,97%. Stopa nezaposlenosti, sa stanovišta nivoa obrazovanja, najveća je kod lica sa srednjim obrazovanjem (16,7%), dok je kod lica sa visokim obrazovanjem 9%.
Prevazilaženje postojeće situacije, pre svega nepovoljne kvalifikacione strukture nezaposlenih, zastarelih znanja i neadekvatnih sposobnosti u prvom redu podrazumeva reformu i inoviranje i sistema obrazovanja, posebno sistema srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Nezaposlenost mladih - Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine je 37,4% i znatno je iznad opšte stope nezaposlenosti koja, za lica radnog uzrasta (15-64) iznosi 14,7%. Broj nezaposlenih mladih u navedenom uzrastu je 114.382 lica što čini 25% u odnosu na ukupnu nezaposlenost. Takođe, kod mladih je izražen rad u sivoj ekonomiji kao i prihvatanje poslova ispod nivoa kvalifikacija koje poseduju.
Nezaposlenost žena je izraženija od nezaposlenosti muškaraca. Prema Anketi o radnoj snazi sprovedenoj u oktobru 2008. godine, postoje znatne razlike između stope nezaposlenosti muškaraca i žena. U strukturi stanovništva starog 15 i više godina stopa nezaposlenosti muškaraca je ispod opšte stope (14%) i iznosi 12,1%, dok je stopa nezaposlenosti žena 16,5%. Još je veća razlika u stopama zaposlenosti koja za žene iznosi 35,9% a za muškarce 53,2% (posmatrano stanovništvo starije od 15 godina).
Regionalne razlike u ekonomskoj razvijenosti u Republici Srbiji su veoma izražene. Nepovoljno stanje je u južnim u odnosu na severne delove zemlje, kao i u ruralnim u odnosu na gradska područja. Nedovoljna privredna aktivnost i nedostatak poslova u pojedinim regionima, ima za posledicu kretanje radne snage ka regionima koji imaju veću mogućnost u pogledu zapošljavanja. Iz tih razloga u 2009. godini planirano je usmeravanje podsticajnih programa i mera u devastirana i nerazvijena područja.
Siva ekonomija - Na osnovu procene Saveta Evrope u Republici Srbiji se oko 38% prihoda ostvaruje od rada na crno što ukazuje na veličinu problema sive ekonomije i neprijavljenog rada, kao i neophodnost preduzimanja određenih mera kako bi se smanjio rad na crno. Pored intenziviranja rada institucija koje su zadužene za praćenje sive ekonomije, radiće se i na doslednoj primeni kaznene politike, ali i na primeni preventivnih, prvenstveno podsticajnih mera za poslodavce koji legalno posluju. Nacionalna služba za zapošljavanje, pored ostalog, baviće se informisanjem poslodavaca, ali i zaposlenih, o prednostima legalnog i prijavljenog rada. U tim aktivnostima očekuje se velika pomoć socijalnih partnera, posebno sindikata i udruženja poslodavaca.
Analiza rezultata mera aktivne politike zapošljavanja
Mere aktivne politike zapošljavanja podrazumevaju, u najširem smislu, posredovanje u pronalaženju posla i usluge savetovanja, obuke i davanje subvencija za zapošljavanje. Ove mere sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje da bi poboljšala ponudu radne snage na tržištu rada organizovanjem obuka, povećala tražnju za radnom snagom davanjem subvencija i poboljšala funkcionisanje tržišta rada putem posredovanja u zapošljavanju.
Opredeljena sredstva Republike Srbije za sprovođenje mera aktivne politike zapošljavanja su desetostruko manja u poređenju sa razvijenim zemljama. U proseku ta izdvajanja iznose samo 0,1%, BDP, što je veoma nisko i nedovoljno. Iz tabele se vidi da su se sredstva opredeljena budžetom povećavala, ali su zbog restriktivnog budžeta u 2009. godini ostala skoro na istom nivou kao 2008. godine te i u slučaju njihovog optimalnog iskorišćenja i maksimalnog uticaja ne može se očekivati da suštinski promene ukupne ishode na tržištu rada.
Tabela 3: Sredstva izdvojena u budžetu Republike Srbije za aktivne i pasivne mere zapošljavanja
Budžet u milijardama dinara |
2006. |
2007. |
2008. |
2009. |
Aktivne mere |
1.500 |
2.384 |
3.014 |
3.000 |
Pasivne mere |
8.033 |
9.950 |
7.300 |
7.210 |
"Analiza uticaja politike zapošljavanja i aktivnih mera zapošljavanja u Republici Srbiji za period 2003-2007. godine" pokazala je da sredstva namenjena realizaciji mera aktivne politike zapošljavanja nisu optimalno iskorišćena u odnosu na efekat na zapošljavanje, trošak po učesniku u meri i trošak po licu koje se zaposlilo nakon što je uključeno u meru aktivne politike zapošljavanja.
Stoga je od prioritetnog značaja da iskorišćenost sredstava namenjenih merama aktivne politike zapošljavanja bude optimalna, odnosno da se prevaziđu razlozi koji su u prethodnom periodu uticali da iskorišćenost ne bude optimalna, kao što su: politički ciklusi - administrativne promene na nivou ministarstava zaduženog za zapošljavanje i Nacionalne službe za zapošljavanje koji su rezultirali politički uzrokovanim kašnjenjima u implementaciji mera; slabosti u procesu kreiranja politike, kombinovanju mera i bazi podataka tržišta rada; slabosti vezane za izradu programa i praćenje sprovođenja i dr. Kombinacija aktivne politike tržišta rada mora biti osmišljena i koordinirana u okviru konzistentnog strateškog okvira koji će se usklađivati putem fleksibilnih srednjoročnih planova akcije gde bi nacionalni akcioni plan zapošljavanja predstavljao okosnicu godišnjeg ciklusa planiranja aktivnih mera zapošljavanja.
Analiza uticaja pružila je određene naznake da je mera "savetovanje i pomoć pri zapošljavanju" dala dobar rezultat i da predstavlja najisplativiji program, ako se posmatra trošak po učesniku i trošak po zaposlenom, te da je treba dalje proširivati. Mere dodatnog obrazovanja i obuke su uglavnom pomogle obrazovanim mladim ljudima koji traže prvo zaposlenje da ojačaju svoj položaj na tržištu rada. Međutim, ove mere, prvenstveno obuke za poslove radnog mesta, potrebno je usmeriti na nisko kvalifikovane i dugotrajno nezaposlene.
Potrebno je naglasiti da je Nacionalna služba za zapošljavanje usvojila strategiju promena sa ciljem da postane moderan i efikasan javni servis u službi klijenata. Procesom modernizacije i orijentacije na klijente unapređivala je kombinaciju i dizajn programa i mera aktivne politike zapošljavanja, a ujedno i postepeno izgrađivala sopstvene kapacitete, tako da je kadrovski i tehnički pripremljena za implementaciju i praćenje programa i mera aktivne politike zapošljavanja.
Pravni i institucionalni okvir
Postojeća regulativa u oblasti zapošljavanja, odnosno aktuelni Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti ("Službeni glasnik RS", br. 71/03 i 84/04 - dr. zakon) ne pruža adekvatan zakonski okvir za planiranje i sprovođenje politike zapošljavanja, niti obezbeđuje ravnotežu između aktivne i pasivne politike zapošljavanja.
Iz navedenog proizilazi pet osnovnih razloga za donošenje novog zakona. Prvo, važeći zakon ne obezbeđuje dovoljno sadržajan i fleksibilan zakonski okvir za planiranje i sprovođenje aktivne politike zapošljavanja. To se naročito ogleda u neadekvatnom regulisanju smisla, uloge i sadržine programa aktivne politike zapošljavanja, nefleksibilno definisanim merama aktivne politike zapošljavanja, nepostojanju obaveznih individualnih planova zapošljavanja (osim u ograničenom izuzetku), nepostojanju akta kojim bi se uređivao planirani učinak Nacionalne službe, kao i nepostojanju sistema za praćenje i ocenu aktivne politike zapošljavanja.
Drugo, važeći zakon implicira značajnu neravnotežu između sredstava koja su namenjena za aktivne i pasivne mere u korist pasivnih. Time se dovodi u pitanje jedna od osnovnih smernica Nacionalne strategije zapošljavanja za period 2005-2010. godine (koja je u skladu sa Evropskom strategijom zapošljavanja) da rad treba učiniti isplativim. Sredstva za pasivne mere odnose više od 80% ukupnih sredstava koja su na raspolaganju za vođenje politike zapošljavanja, što bitno ograničava raspoloživost sredstava za programe aktivne politike tržišta rada.
Treće, ustavnost odredbe dosadašnjeg Zakona o odgovarajućem zaposlenju (koje je nezaposleni dužan da prihvati pod pretnjom brisanja sa evidencije) je ocenjena kao veoma problematična.
Četvrto, neadekvatno su regulisani uređenje i položaj Nacionalne službe za zapošljavanje i agencija za zapošljavanje.
Peto, aktuelni zakon ne obezbeđuje podsticajne mehanizme za aktivnije uključivanje pokrajine, odnosno lokalne samouprave u sprovođenje aktivne politike zapošljavanja.
Takođe, predloženim zakonom se uređuju i evidencije u oblasti zapošljavanja, na način koji odgovara potrebama racionalnog i efikasnog poslovanja Nacionalne službe za zapošljavanje. Ove evidencije su trenutno regulisane u posebnom Zakonu o evidencijama u oblasti rada ("Službeni list SRJ", broj 46/96 i "Službeni glasnik RS", broj 101/05), tako da sa usvajanjem ovog zakona relevantne odredbe tog zakona koje regulišu evidencije u oblasti zapošljavanja mogu da budu ukinute.
Tekst novog propisa usaglašava se sa načelima politike zapošljavanja iz Ugovora o Evropskoj uniji, Ugovorom iz Amsterdama, odlukama Saveta Evropske unije o smernicama politika zapošljavanja, strategijom zapošljavanja Evropske unije iz Luksemburga, kao i sa obavezama i standardima sadržanim u relevantnim konvencijama zaključenim pod okriljem Međunarodne organizacije rada
Sa druge strane, utvrđen je i Predlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i čije se usvajanje očekuje takođe tokom prve polovine tekuće godine.
Ovim zakonom obezbeđuje se potpuno redefinisanje odnosa između osoba sa invaliditetom kao potencijalnih zaposlenih i radnog okruženja, odnosno poslodavaca.
Osnovne novine koje se predviđaju ovim zakonom jesu: utvrđivanje statusa osobama sa invaliditetom koje tu mogućnost do sada nisu imale u skladu sa pozitivnim propisima (prvenstveno obolelim od sistemskih bolesti - multiple skleroza, različiti oblici mišićne distrofije, paraplegija, kvadriplegija i sl. kao i licima koja su stekla invalidnost pre uključivanja u svet rada); sagledavanje radnih sposobnosti i mogućnosti zaposlenja svake osobe sa invaliditetom pojedinačno, u skladu sa kriterijumima EU; definisanje profesionalne rehabilitacije, pojedinih mera i aktivnosti, kao i nosilaca ovih poslova; mere aktivne politike zapošljavanja osoba sa invaliditetom; obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom od strane svih poslodavaca u određenom broju u odnosu na ukupan broj zaposlenih; zapošljavanje osoba sa invaliditetom pod posebnim uslovima - u preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, socijalnim preduzećima i organizacijama ili radnim centrima.
U praksi je uočen nedostatak zakonske regulative kojom bi se regulisala oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom, odnosno omogućavanja uključivanja u svet rada a time i druge društvene tokove, u skladu sa pozitivnim evropskim zakonodavstvom i intencijom Republike Srbije za harmonizacijom propisa sa propisima Evropske unije. Obaveza donošenja zakona kojim se uređuje oblast zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom uslovljena je i Konvencijom MOR-a broj 159 o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida, koju je naša zemlja ratifikovala 2000. godine.
III.1. CILJEVI I ZADACI U 2009. GODINI
Prioriteti aktivne politike zapošljavanja u 2009. godini ostvarivaće se realizacijom pojedinačnih ciljeva i utvrđenih zadataka za dostizanje konkretnog cilja, i to kroz:
1. Prevenciju nezaposlenosti i podsticanje zapošljavanja
1.1. Rešavanje radno pravnog statusa viška zaposlenih,
1.2. Pružanje pomoći nezaposlenim licima u aktivnom traženju posla,
1.3. Uključivanje nezaposlenih lica u programe dodatnog obrazovanja i obuke,
1.4. Unapređenje i standardizacija programa obuka,
1.5. Usklađivanje neformalnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada,
1.6. Promocija otvaranja novih radnih mesta i podsticanje preduzetništva i samozapošljavanja,
1.7. Promocija i organizovanje javnih radova;
2. Stvaranje uslova za zapošljavanje mladih
2.1. Izrada i usvajanje Akcionog plana za zapošljavanje mladih,
2.2. Sprovođenje aktivnosti predviđenih Nacionalnom strategijom za mlade i Akcionim planom za sprovođenje nacionalne strategije za mlade za period 2009-2014. godine,
2.3. Realizacija zajedničkog programa "Podrška promociji zapošljavanja mladih i upravljanju migracijama";
3. Podsticanje zapošljavanja teže zapošljivih nezaposlenih lica
3.1. Podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom,
3.2. Podsticanje zapošljavanja Roma,
3.3. Podsticanje zapošljavanja izbeglih i raseljenih lica,
3.4. Podsticanje zapošljavanja povratnika po sporazumu o readmisiji,
3.5. Podsticanje zapošljavanja žena;
4. Jačanje uloge socijalnih partnera i smanjivanje regionalnih razlika
4.1. Jačanje socijalnog dijaloga i uspostavljanje socijalnog partnerstva u rešavanju problema nezaposlenosti na svim nivoima,
4.2. Sprovođenje strategije regionalnog razvoja;
5. Smanjivanje neformalnog rada (siva ekonomija)
5.1. Promovisanje pristojnog rada i podsticanje preduzetnika i poslodavaca na legalan rad;
6. Modernizaciju i decentralizaciju Nacionalne službe za zapošljavanje
6.1. Unapređenje funkcije i aktivnosti posredovanja na tržištu rada,
6.2. Razvoj baza podataka i informacionog sistema,
6.3. Uspostavljanje i razvoj sistema prognoza kretanja na tržištu rada,
6.4. Efikasna organizacija rada Nacionalne službe za zapošljavanje u službi klijenata,
6.5. Unapređivanje metodologije statistike i analitike tržišta rada;
7. Sistemsko i normativno regulisanje oblasti zapošljavanja
7.1. Unapređenje zakonskog okvira u oblasti zapošljavanja,
7.2. Izrada Nacionalnog sistema klasifikacija zanimanja, harmonizovanog sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom - ISCO-08,
7.3. Jačanje nadzorne i kontrolne funkcije institucija tržišta rada,
7.4. Jačanje institucionalnih kapaciteta zaposlenih u ministarstvu nadležnom za poslove zapošljavanja - Sektoru za zapošljavanje i Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
III.2. MERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U 2009. GODINI
Utvrđeni prioriteti, ciljevi i zadaci postižu se sprovođenjem mera aktivne politike zapošljavanja.
Mere aktivne politike zapošljavanja, koje se realizuju preko Nacionalne službe za zapošljavanje, jesu:
1. mere karijernog vođenja, aktivno traženje posla, klub za traženje posla, sajmovi zapošljavanja i dr.;
2. programi dodatnog obrazovanja i obuke radi sticanja dodatnih znanja i veština za poslove radnog mesta i za tržište rada, putem dokvalifikacije (nova potrebna znanja i veštine za rad u istom ili nižem stepenu stručne spreme), prekvalifikacije (promena zanimanja), stručnog osposobljavanja kroz programe pripravnika, volontera, uključivanjem u praktikantsku obuku i dr.;
3. mere za podsticanje i razvoj preduzetništva putem nefinansijske podrške, kroz edukativne programe za nezaposlena lica i preduzetnike - korisnike subvencije za samozapošljavanje, prevashodno u prvim godinama poslovanja;
4. subvencije za samozapošljavanje radi osnivanja privrednih društava, radnji i drugih oblika preduzetništva od strane nezaposlenog lica ili lica koje je višak zaposlenih. Subvencija se u 2009. godini odobrava u jednokratnom iznosu od 130.000,00 dinara po korisniku;
5. subvencije za otvaranje novih radnih mesta radi zapošljavanja do 50 nezaposlenih lica u preduzećima. Visina subvencije u 2009. godini, u zavisnosti od razvijenosti opštine, iznosi 160.000,00 dinara po korisniku u najnerazvijenijim, 130.000,00 dinara po korisniku u nerazvijenim i 80.000,00 dinara po korisniku u ostalim opštinama;
6. organizovanje javnih radova radi zapošljavanja teže zapošljivih kategorija nezaposlenih lica.
Pored bespovratnih sredstava za subvencije za zapošljavanje, podsticanje privrednog razvoja vršiće se kreditiranjem privrednih subjekata odobravanjem dugoročnih i kratkoročnih kredita preko Fonda za razvoj Republike Srbije, i to:
1. Start up krediti za početnike realizuju se kroz:
1) kreditiranje preduzetnika odobravanjem kredita u iznosu od 500.000,00 dinara do 1.300.000,00 dinara,
2) kreditiranje pravnih lica, odobravanjem kredita u iznosu od 500.000,00 do 2.500.000,00 dinara;
2. Krediti za podsticaj i razvoj preduzeća i preduzetništva u najnerazvijenijim opštinama u Republici Srbiji odobravaju se radi izgradnje novih objekata, proširenja kapaciteta postojećih objekata i proširenja poslovanja postojećih zanatskih radnji.
Krediti za pravna lica odobravaju se u iznosu od 2.000.000,00 do 250.000.000,00 dinara, a za preduzetnike u iznosu od 500.000,00 do 3.000.000,00 dinara.
Subvencija za podsticanje investicija u proizvodnom sektoru, sektoru usluga i sektoru istraživanja i razvoja i otvaranje novih radnih mesta od strane velikih privrednih društava odobrava se preko Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 EVRA, u dinarskoj protivvrednosti, po novom radnom mestu.
Finansiranje aktivne politike zapošljavanja obavlja se iz sredstava budžeta Republike Srbije, budžeta teritorijalne autonomije i budžeta lokalnih samouprava, sredstava poklona, donacija, legata, kredita, kao i iz sredstava doprinosa za slučaj nezaposlenosti i drugih izvora.
Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2009. godinu ("Službeni glasnik RS", broj 120/08), opredeljen je iznos od 3.000.000.000,00 dinara za aktivne mere zapošljavanja, a Programom rasporeda i korišćenja sredstava dotacija organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja iz budžeta Republike Srbije za 2009. godinu (usvojenog Zaključkom Vlade 05 broj 401-233/2009-001 od 22. januara 2009. godine) taj iznos raspoređen je na pojedine mere aktivne politike zapošljavanja.
Tabela 4: Plan mera aktivne politike zapošljavanja u 2009. godini
Broj |
Mera aktivne politike zapošljavanja |
Ukupno lica |
Sredstva |
1. |
AKTIVNO TRAŽENJE POSLA (klubovi i obuke za aktivno traženje posla, sajmovi zapošljavanja) |
86.840 |
8.700.000,00 |
2. |
PROGRAMI DODATNOG OBRAZOVANJA I OBUKE |
17.513 |
934.800.000,00 |
2.1. |
Pripravnici i volonteri |
7.440 |
|
2.2. |
Obuke |
10.073 |
|
3. |
RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA I PROGRAMI ZAPOŠLJAVANJA |
10.907 |
1.406.500.000,00 |
3.1. |
Subvencije za samozapošljavanje |
3.000 |
390.000.000,00 |
3.2. |
Subvencije za otvaranje novih radnih mesta |
7.907 |
1.016.500.000,00 |
4. |
JAVNI RADOVI |
5.000 |
650.000.000,00 |
|
Ukupna sredstva i obuhvat lica |
120.260 |
3.000.000.000,00 |
Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2009. godinu ("Službeni glasnik RS", broj 120/08) sredstva za Start up kredite za početnike obezbeđena su u iznosu od 3.100.000.000,00 dinara, a za kredite za podsticaj i razvoj preduzeća i preduzetništva u najnerazvijenijim opštinama u Republici Srbiji u iznosu od 2.490.000.000,00 dinara.
U okviru projekata koji će se sprovoditi u Republici Srbiji obezbeđena su dodatna sredstva za mere aktivne politike zapošljavanja kao i za jačanje institucionalnih kapaciteta zaposlenih u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja - Sektoru za zapošljavanje i Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Tabela 5: Pregled projekata
Broj |
Projekat |
Sredstva |
|
1. |
Projekat UNDP: "Otpremninom do posla" (2007-2009. godine) |
2.000.000,00 EVRA |
|
2. |
Twinning: "Podrška razvoju nacionalne politike zapošljavanja" (2007-2009. godine) |
1.500.000,00 EVRA |
|
3. |
Projekat EAR: "Podrška nezaposlenima i razvoj ljudskih resursa - Radimo zajedno do posla" (2007-2009. godine) |
2.500.000,00 EVRA |
|
4. |
Projekat ILO: "Promocija zapošljavanja mladih u Srbiji" (2007-2009. godine) |
1.200.000,00 USD |
|
5. |
Projekat UNDP, UNICEF, ILO: "Jačanje kapaciteta radi inkluzivnog lokalnog razvoja u Južnoj Srbiji" (2009-2011. godine) |
8.831.537,68 USD |
|
6. |
Projekat UNDP, UNICEF, ILO, IOM: "Podrška nacionalnim naporima za promovisanje zapošljavanja mladih i upravljanje migracijama" (2009-2012. godine) |
6.143.138,00 USD |
Za sprovođenje mera aktivne politike zapošljavanja u toku 2009. godine koristiće se deo sredstava za realizaciju navedenih projekata.
Mere aktivne politike zapošljavanja sprovode, u skladu sa utvrđenim nadležnostima, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Nacionalna služba za zapošljavanje, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza i Fond za razvoj Republike Srbije, kao i drugi državni organi, institucije i socijalni partneri za koje su obaveze vezane za sprovođenje aktivne politike zapošljavanja utvrđene u Tabeli ciljeva, zadataka i aktivnosti za realizaciju NAPZ-a za 2009. godinu, koja je odštampana uz ovaj plan i čini njegov sastavni deo.
VI TABELA CILJEVA, ZADATAKA I AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU NAPZ-a ZA 2009. GODINU
ARS |
Anketa o radnoj snazi |
BDP |
Bruto domaći proizvod |
MDULS |
Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu |
MERR |
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja |
MLJMP |
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava |
MOS |
Ministarstvo omladine i sporta |
MP |
Ministarstvo prosvete |
MRSP |
Ministarstvo rada i socijalne politike |
MSPP |
Mala i srednja preduzeća i preduzetništvo |
NAPZ |
Nacionalni akcioni plan zapošljavanja |
NVO |
Nevladina organizacija |
NIP |
Nacionalni investicioni plan |
NSZ |
Nacionalna služba za zapošljavanje |
OSI |
Osobe sa invaliditetom |
PIO |
Penzijsko i invalidsko osiguranje |
PKS |
Privredna komora Srbije |
RZS |
Republički zavod za statistiku |
UIPS |
Udruženje invalidskih preduzeća Srbije |
UNDP |
Program Ujedinjenih nacija za razvoj |
UNICEF |
Dečiji fond Ujedinjenih nacija |
EAR |
Evropska agencija za rekonstrukciju |
IOM |
Međunarodna organizacija za migracije |
ILO / MOR |
Međunarodna organizacija rada |