OSNOVNI PODACI PRIVREDNE STATISTIKE

• 1 - 28. februar 2010. godine •

1. Eskontna i stopa zatezne kamate

Za mesec

Eskontna stopa NBS

Zatezna kamata

Kamata za neblagovremeno plaćene javne prihode
(na godišnjem nivou)

Referntna kamatna stopa

Mesečna

Godišnja

Decembar/2009.
(1.12.2009-16.12.2009)

0,69%

8,5%

0,6005%

23,5%

10,0%

Decembar/2009.
(17.12.2009-28.12.2009)

0,69%

8,5%

0,6005%

23,5%

10,0%

Decembar/2009.
(od 29.12.2009.)

0,65%

8,075%

0,6005%

23,075%

9,5%

Januar/2010.

0,65%

8,075%

0,6005%
do datuma objavljivanja podatka o rastu cena na malo u Srbiji za januar 2010. godine

23,075%

9,5%

Februar/2010.

0,00%

8,075%

0,6005%
do datuma objavljivanja podatka o rastu cena na malo u Srbiji za januar 2010. godine

23,075%

9,5
(4.2. je novi sastanak Monetarnog odbora NBS)

Napomena: Prema Odluci o visini eskontne stope Narodne banke Srbije  ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, stupila na snagu 17.12.2009. godine - dalje: Odluka), eskontna stopa Narodne banke Srbije se utvrđuje u visini 85% referentne kamatne stope NBS po osnovu operacija na novčanom tržištu.

U momentu stupanja na snagu nove Odluke, referentna kamatna stopa je iznosila 10% (na godišnjem nivou), tako da se eskontna stopa od 17. decembra zadržala na nivou od 8,5%. Međutim, Monetarni odbor NBS je na sednici od 29.12.2009. godine odlučio da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,5 procentnih poena, tako da od 29.12.2009. godine, referentna kamatna stopa iznosi 9,5%, što daje eskontnu stopu od 8,075% na godišnjem nivou (85% na 9,5%).

Promena u visini eskontne stope NBS uticala je i na promenu visine kamate za neblagovremeno plaćanje javnih prihoda. Prema članu 75. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009 i 72/2009 - dr. zakon), na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj eskontnoj stopi centralne emisione banke uvećanoj za 15 procentnih poena, primenom komformne metode obračuna. To znači da od 29.12.2009. godine, nova visina kamate za neblagovremeno plaćene javne prihode iznosi (8,075 + 15) 23,075% na godišnjem nivou, a dalje njeno kratenja zavisiće od kretanja eskontne stope.

2. Indeksi cena na malo i troškova života u Srbiji u 2010. godini

Mesec

Cene na malo

Troškovi života

Januar/2010.

100,8

100,6

Januar 2010.
Januar 2009.

108,0

104,8

Decembar 2010.
Ø 2009.

103,3

102,6

Napomena: Republički zavod za statistiku u procesu dostizanja standarda Evropske unije počeo je od 2007. godine sa obračunavanjem i objavljivanjem Indeksa potrošačkih cena po COICOP klasifikaciji koji je osnovna mera inflacije u Evropi. U skladu s tim Republički zavod za statistiku u toku 2010. godine objavljuje Indeks cena na malo i Indeks troškova života samo na ukupnom nivou. Od 2011. godine prestaje se sa izradom Indeksa cena na malo i Indeksa troškova života.

Komentar:

Cene na malo roba i usluga u Republici Srbiji u januaru 2010. godine u proseku su više za 0,8% u odnosu na prethodni mesec. U januaru 2010. godine u odnosu na isti mesec 2009. godine cene na malo su povećane za 8,0%. Cene na malo u 2009. godini su u proseku povećane za 10,1% u odnosu na prosek prethodne godine.

Troškovi života u Republici Srbiji u januaru 2010. godine u odnosu na prethodni mesec u proseku su viši za 0,6%. U januaru 2010. godine u odnosu na isti mesec 2009. godine troškovi života su povećani za 4,8%. Troškovi života u 2009. godini su u proseku povećani za 8,6% u odnosu na prosek prethodne godine.

Razlika između indeksa cena na malo i indeksa troškova života je posledica različitog uticaja rasta cena pojedinih artikala na formiranje ovih indeksa.

Saopštenje RZ Srbije 32/2010

3. Eskontna i stopa zatezne kamate

Za mesec

Eskontna stopa NBS

Zatezna kamata

Kamata za neblagovremeno plaćene javne prihode
(na godišnjem nivou)

Referentna
kamatna stopa

Mesečna

Godišnja

Decembar/2009.
(od 29.12.2009.)

-

8,075%

0,6005%

23,075%

9,5%

Januar/2010.

0,65%

8,075%

1,3040%

23,075%

9,5%

Februar/2010.

0,60%

8,075%

1,3040%
do datuma objavljivanja podatka o rastu cena na malo u Srbiji za februar 2010. godine

23,075%

9,5%
(19.2. je novi sastanak Monetarnog odbora NBS)

 

4. Propisane osnovice za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

    

Vrsta osnovice

"Sl. glasnik RS"

Iznos osnovice
(din)

Period primene

1.

Najniža mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

4/2010

16.219

1.2.-30.4.2010.

2.

Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike, odnosno zemljoradnike

4/2010

16.219

za 2010. godinu

3.

Najviša mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (pet prosečnih zarada u Republici prema poslednjem objavljenom podatku)

4/2010

255.575

1.2-28.2.2010.

4.

Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2009. godinu

4/2010

2.648.820

Za 2009. godinu

5.

Procenjena najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2010.

4/2010

2.648.820

Za 2010. godinu

6.

Osnovica osiguranja na koju se plaća doprinos za PIO za lica uključena u obavezno osiguranje

4/2010

1) 16.219
2) 18.536
3) 25.024
4) 30.122
5) 37.073
6) 40.317
7) 53.292
8) 58.853
9) 71.829
10) 92.682
11) 139.023
12) 185.364
13) 231.715

1.2.2010-30.4.2010.

 

5. Osnovice i drugi podaci za godišnje oporezivanje građana za 2009. godinu

(na osnovu člana 87. Zakona o porezu na dohodak građana)

Prosečna godišnja zarada po zaposlenom u Republici Srbiji isplaćena u 2009. godini
("Sl. glasnik RS" br. 4/2010)

529.764 dinara

1.

Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - ZA REZIDENTE
(3 x 529.764)

1.589.292 dinara

2.

Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - STRANCI REZIDENTI ZAPOSLENI KOD REZIDENTNOG LICA (5 x 529.764)

2.648.820 dinara

3.

Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - REZIDENTI UPUĆENI U INOSTRANSTVO (5 x 529.764)

2.648.820 dinara

 

6. Minimalna zarada za period januar 2010. godine i dalje

Mesec

Broj časova rada

Po času - neto

Minimalna neto zarada za mesec

1

2

3

4 (2 x 3)

Januar/2010.

168

87,00 din.

14.616,00 din.

Napomena:
Do ne objavljivanja iznosa minimalne neto zarade po času rada za period januar-jun 2010. godine, poslodavci nastavljaju da minimalnu zaradu isplaćuju u iznosu od 87,00 dinara neto po radnom času, bez obzira da li minimalnu zaradu isplaćuju za januar ili neki raniji mesec. Konkretno, za mesec januar 2010. godine minimalna zarada za 21 radni dan, odnosno za 168 radnih časova iznosi neto 14.616 dinara. Podsećamo, poslodavci koji isplaćuju minimalnu zaradu, obavezni su da zaposlenima koji primaju ovu zaradu isplate i uvećanje za "minuli rad", topli obrok i regres, kao i druga uvećanja koja zaposleni ostvari u toku meseca (noćni rad, rad na praznik, prekovremeni rad i sl.). Ukupan zbir ovih primanja čini isplatu zaposlenom, pa ako je ona veća od najniže osnovice, formula za prevođenje u bruto je: Bruto = [(neto - 862,48) : 0,701]
Međutim, ako je obračunata neto minimalna zarada zaposlenog manja od najniže osnovice doprinosa (zbog neizvršenja norme i sl.), koja od 1.2.2010. godine neto iznosi 16.219,00 dinara, utvrđeni neto iznos minimalne zarade se prevodi u bruto iznos pomoću formule:
Bruto zarada = [(Neto zarada + 0,179 x NnO) - (6.554,00 x 12%)] : 0,88,
gde su: 0,179 - stopa zbirnih doprinosa za socijalno osiguranje na teret zaposlenog; NnO - važeća najniža osnovica doprinosa; 0,88 - koeficijent utvrđen na osnovu poreske stope od 12% (100 - 12 = 88 : 100); 6.554 din. - poreska olakšica na zarade od 1.2.2010. godine.
Pošto trenutno (do 30. aprila 2010. godine) najniža osnovica doprinosa iznosi bruto 16.219,00 dinara, a doprinosi obračunati po stopi od 17,90% na tu osnovicu iznose 2.903,20 dinara, ova formula izgleda ovako:
Bruto minimalna zarada = [(Neto zarada + 2.903,20) - 786,48] : 0,88, odnosno
Bruto minimalna zarada = (Neto minimalna zarada + 2.116,72) : 0,88.

 

7. Rang opština i gradova, prema visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa (neto), četvrti kvartal 2009. godine

Redni
broj

Naziv

Zarada

1

Novi Beograd

49969

2

Lazarevac

45360

3

Surčin

45210

4

Vračar

44696

5

Kosjerić

44482

6

Zemun

44122

7

Palilula (Grad Beograd)

44074

8

Lajkovac

43404

9

Stari Grad

43329

10

Savski Venac

42484

11

Grad Beograd

41661

12

Vršac

39887

13

Novi Sad-grad

38751

14

Beočin

38074

15

Apatin

37887

16

Senta

37217

17

Pećinci

36858

18

Obrenovac

36658

19

Pančevo

36101

20

Smederevo

35980

21

Požarevac

35892

22

Zvezdara

35857

23

Voždovac

34910

24

Kladovo

33816

25

Čukarica

33675

26

Zrenjanin

32904

27

Bačka Palanka

32892

28

Vrbas

32867

29

Sokobanja

32157

30

Užice

32095

31

Kragujevac-grad

32037

32

Bor

31997

33

Crveni krst

31894

34

Subotica

31849

35

Grocka

31834

36

Despotovac

31694

37

Kanjiža

31495

38

Trgovište

31102

39

Majdanpek

30918

40

Novi Kneževac

30847

41

Kovin

30692

42

Mediana

30538

43

Sombor

30489

44

Preševo

30300

45

Sremska Mitrovica

30148

46

Rakovica

30144

47

Surdulica

29948

48

Kikinda

29653

49

Lapovo

29613

50

Šabac

29445

51

Niška Banja

29432

52

Bajina Bašta

29394

53

Ruma

29311

54

Šid

29221

55

Kruševac

29079

56

Valjevo

29053

57

Bujanovac

29007

58

Lučani

28902

59

Zaječar

28750

60

Žabalj

28748

61

Grad Niš

28722

62

Nova Crnja

28586

63

Paraćin

28585

64

Ražanj

28489

65

Kraljevo

28426

66

Inđija

28358

67

Gornji Milanovac

28219

68

Kula

28209

69

Aleksinac

28198

70

Čačak

28165

71

Ćuprija

28085

72

Sremski Karlovci

28073

73

Negotin

27945

74

Barajevo

27904

75

Raška

27742

76

Jagodina

27544

77

Velika Plana

27448

78

Smederevska Palanka

27400

79

Nova Varoš

27383

80

Žagubica

27361

81

Osečina

27195

82

Novi Bečej

27135

83

Ub

27084

84

Svilajnac

27051

85

Opovo

27005

86

Čoka

27003

87

Vranje

26929

88

Ada

26852

89

Bačka Topola

26672

90

Koceljeva

26577

91

Varvarin

26523

92

Aranđelovac

26410

93

Mali Zvornik

26358

94

Medveđa

26226

95

Žitište

26155

96

Irig

26104

97

Ljubovija

26087

98

Titel

26075

99

Ljig

25976

100

Kovačica

25970

101

Alibunar

25882

102

Sjenica

25882

103

Sečanj

25868

104

Leskovac

25757

105

Mali Iđoš

25734

106

Stara Pazova

25706

107

Požega

25622

108

Mionica

25560

109

Odžaci

25271

110

Loznica

25247

111

Vrnjačka Banja

25235

112

Merošina

25230

113

Knić

25175

114

Bela Crkva

25152

115

Pirot

24996

116

Tutin

24977

117

Bogatić

24938

118

Lebane

24910

119

Krupanj

24847

120

Ćićevac

24846

121

Doljevac

24758

122

Prokuplje

24673

123

Boljevac

24663

124

Priboj

24582

125

Mladenovac

24561

126

Dimitrovgrad

24498

127

Bečej

24372

128

Golubac

24264

129

Prijepolje

24105

130

Čajetina

24087

131

Novi Pazar

24083

132

Kučevo

24016

133

Batočina

23984

134

Temerin

23982

135

Petrovac

23933

136

Trstenik

23801

137

Bač

23782

138

Bojnik

23655

139

Plandište

23461

140

Žabari

23361

141

Srbobran

23098

142

Rekovac

23071

143

Sopot

23058

144

Bosilegrad

23031

145

Veliko Gradište

22883

146

Vladimirci

22475

147

Bački Petrovac

22366

148

Topola

22128

149

Svrljig

22033

150

Crna Trava

21858

151

Ivanjica

21604

152

Pantelej

21575

153

Brus

21515

154

Arilje

21281

155

Aleksandrovac

21235

156

Žitorađa

20896

157

Babušnica

20697

158

Malo Crniće

19706

159

Vlasotince

19163

160

Palilula (Grad Niš)

18805

161

Rača

18709

162

Blace

18222

163

Knjaževac

18069

164

Gadžin Han

17266

165

Vladičin Han

16947

166

Kuršumlija

15944

167

Bela Palanka

14376

Podaci Republičkog zavoda za statistiku

 

8. Zarade po zaposlenom u Srbiji

Mesec

Zarada

Zarada bez poreza i doprinosa

Ukupno

Privreda

Vanprivreda

Ukupno

Privreda

Vanprivreda

Januar 2010.

41.651

40.635

43.741

29.929

29.291

31.240

Januar 2010.
Decembar 2009.

81,5

87,3

-

81,0

86,8

-

Januar 2010.
Januar 2009.

103,5

106,5

-

98,8

101,6

-

Prosečne zarade po zaposlenom u januaru 2010. godine
Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u januaru 2010. godine, iznosi 41651 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u decembru 2009. godine, nominalno je manja za 18,5%, a realno je manja za 19,0%.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena u januaru 2010. godine, iznosi 29929 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u decembru 2009. godine, nominalno je manja za 18,6%, a realno je manja za 19,1%.
Januar 2010.
• Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u januaru 2010. godine, u odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u januaru 2009. godine, nominalno je veća za 3,5%, a realno je manja za 1,2%.
• Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena u januaru 2010. godine, u odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u januaru 2009. godine, nominalno je veća za 3,6%, a realno je manja za 1,1%.

Saopštenje RZS 43/2010

 

9. Propisane osnovice za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

 

Vrsta osnovice

"Sl. glasnik RS"

Iznos osnovice
(din)

Period primene

1.

Najniža mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

4/2010

16.219

1.2.2010-30.4.2010.

2.

Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike, odnosno zemljoradnike

4/2010

16.219

za 2010. god.

3.

Najviša mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (pet prosečnih zarada u Republici prema poslednjem objavljenom podatku)

4/2010

9/2010

255.575

208.255

od 1.2-28.2.2010.

od 1.3-31.3.2010.

4.

Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2009. godinu

4/2010

2.648.820

za 2009. god.

5.

Procenjena najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2010. godinu

4/2010

2.648.820

za 2010. god.

6.

Osnovica osiguranja na koju se plaća doprinos za PIO za lica uključena u obavezno osiguranje

4/2010

1) 16.219
2) 18.536
3) 25.024
4) 30.122
5) 37.073
6) 40.317
7) 53.292
8) 58.853
9) 71.829
10) 92.682
11) 139.023
12) 185.364
13) 231.715

1.2.2010-30.4.2010.

 

10. Najviše mesečne osnovice za obračun doprinosa

Period primene

Iznos najviše osnovice

"Sl. glasnik RS"

1.01.2010. do 31.01.2010.

219.475 (5 x 43.895)

110/2009

1.02.2010. do 28.02.2010.

255.575 (5 x 51.115)

4/2010

1.03.2010. do 31.03.2010.

208.255 (5 x 41.651)

9/2010

 

11. Najniže mesečne osnovice za obračun doprinosa

Period primene

Iznos najniže osnovice

"Sl. glasnik RS"

1.11.2009. do 31.01.2010.

15.454,00

89/2009

1.02.2010. do 30.04.2010.

16.219,00

4/2010

 

12. Podaci o otkupnoj ceni stana

Mesec u kome je podnet zahtev za otkup stana

"Sl. glasnik RS"

Bruto zarada u privredi Republike
za mesec koji prethodi mesecu u kome je podnet zahtev

Januar/2010.

4/2010

46.539,00

Februar/2010.

9/2010

40.635,00

 

13. Prosečne zarade po zaposlenom u Srbiji bez poreza i doprinosa - januar 2010. godine

 

Republika Srbija

ukupno

centralna Srbija

Vojvodina

UKUPNO

29929

30132

29388

PRIVREDA1)

29291

29277

29330

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDA

25351

26511

24558

Poljoprivreda, lov i usluge

22862

23669

22416

Šumarstvo

33303

32557

34649

Vodoprivreda

34281

32055

36202

RIBARSTVO

21011

9314

24193

VAĐENJE RUDA I KAMENA

56317

49413

92162

Vađenje uglja

59070

59172

48840

Vađenje sirove nafte i gasa, usluge

97321

-

97321

Vađenje ruda metala

34442

34442

-

Vađenje ostalih ruda i kamena

18597

18139

24846

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

24851

23375

28290

Proizv. prehrambenih proizvoda i pića

26062

24513

27994

Proizv. duvanskih proizvoda

44023

55274

0

Proizv. tekstilnih prediva i tkanina

16329

15230

20260

Proizv. odevnih predmeta i krzna

14848

14692

15658

Proizv. kože i predmeta od kože, obuće

15262

16167

13822

Prerada i proizvodi od drveta i plute

14432

14290

14865

Proizv. celuloze, papira i prerada papira

28969

31249

18365

Izdavanje, štampanje i reprodukcija

27719

31412

21269

Proizv. koksa i derivata nafte

86442

43243

97084

Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda

39448

32007

48397

Proizv. proizvoda od gume i plastike

21450

24219

14055

Proizv. proizvoda od ostalih minerala

24627

21253

31107

Proizv. osnovnih metala

30019

30670

24821

Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina

19334

19377

19189

Proizv. ostalih mašina i uređaja

28072

29190

18034

Proizv. kancelarijskih i računskih mašina

33696

36164

19094

Proizv. dr. električnih mašina i aparata

23139

22171

24938

Proizv. radio, TV i komunikacione opreme

16388

16382

17248

Proizv. preciznih i optičkih instrumenata

16934

18071

11876

Proizv. motornih vozila i prikolica

20538

21263

17252

Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava

23042

18158

33300

Proizv. nameštaja i sl. proizvoda

17733

17403

18996

Reciklaža

18846

16833

30667

PROIZV. EL. ENERGIJE, GASA I VODE

46217

46317

45776

Proizv. el. energije, gasa i tople vode

57097

56965

57752

Prečišćavanje i distribucija vode

29329

28846

31116

GRAĐEVINARSTVO

26306

26804

24569

TRGOVINA NA VELIKO I MALO, OPRAVKA

23057

24254

19678

Prodaja i opravka vozila

25435

28405

18483

Trgovina na veliko i posredovanje

33619

35567

27143

Trg. na malo, osim vozilima; opravka

18849

19313

17568

HOTELI I RESTORANI

17060

17263

16324

SAOBRAĆAJ, SKLADIŠTENJE I VEZE

37929

39007

34180

Kopneni saobraćaj i cevovodni transport

30235

29754

31852

Vodeni saobraćaj

28883

28792

29114

Vazdušni saobraćaj

65104

67263

37745

Prateće aktivnosti i putničke agencije

60613

69008

30065

Poštanske aktivnosti i telekomunikacije

43159

44117

39817

FINANSIJSKO POSREDOVANJE

52712

54716

47511

Finansijsko posredovanje

55019

57245

48259

Osiguranje i penzijski fondovi

56397

58033

54107

Dr. poslovi u finansijskom posredovanju

21192

20133

23510

POSLOVI S NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE

34084

33821

34868

Poslovi s nekretninama

38800

42559

32733

Iznajmljivanje mašina i opreme

27075

20562

37018

Kompjuterske i srodne aktivnosti

25158

28422

15244

Istraživanje i razvoj

47790

47216

51804

Ostale poslovne aktivnosti

31633

30693

34176

DRŽAVNA UPRAVA I SOCIJALNO OSIGURANJE

37852

38451

35850

OBRAZOVANJE

35068

35441

34177

ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI RAD

25023

25737

23076

DR. KOMUNALNE, DRUŠTVENE I LIČNE USLUGE

29131

28475

31013

Odstranjivanje otpadaka, smeća i sl.

30282

29094

32925

Delatnost organizacija na bazi učlanjenja

30734

25615

55457

Sportske, kulturne i sl. aktivnosti

34902

35330

33755

Ostale uslužne delatnosti

19997

19902

20391

Saopštenje RZS 43/2010

____________________
1) Podaci za privredu publikovaće se do početka primene nove Klasifikacije delatnosti, koja je objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 104/2009.

14. Nominalni iznosi prava na finansijsku podršku porodici sa decom i cenzusi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak za februar 2010. godine

I

NOMINALNI IZNOSI PRAVA

REDOVAN IZNOS

UVEĆAN IZNOS

1.

RODITELJSKI DODATAK od 1. februara 2010. godine

   

-

za prvo dete - jednokratno

27.135,90

 

-

za drugo dete - 106.111,61 u 24 rate

4.421,32

 

-

za treće dete - 190.992,16 u 24 rate

7.958,01

 

-

za četvrto dete - 254.653,53 u 24 rate

10.610,56

 

2.

DEČIJI DODATAK za januar 2010. godine (za prvo, drugo, treće i četvrto dete)

1.896,58

2.465,55

3.

NOVČANA POMOĆ MAJKAMA IZBEGLICAMA za januar 2010. godine

3.833,63

 

II

CENZUS za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1.2.2010.

   

a)

cenzus za ostvarene prihode u skladu sa čl. 19. i 20. Zakona

5.926,50

7.111,79

b)

cenzus za ostvarene prihode od poljoprivrede

   

-

Član 19. stav 1. tačka 1. Zakona

2,35

2,82

-

Član 19. stav 1. tačka 2. Zakona

5,49

6,58

III

NAKNADA ZA RAD HRANITELJA

   

-

za smeštaj jednog deteta

11.956,43

 

-

za smeštaj dvoje i više dece (neto iznos po detetu)

7.357,80

 

NAPOMENA:
1) Ako još uvek ima korisnika, koji su pravo na roditeljski dodatak ostvarili na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Sl. glasnik RS", br. 16/2002, 115/2005 i 107/2009), za njih se isplate vrše jednokratno i u iznosima: za drugo dete 106.746,00, za treće dete 201.701,00 i četvrto dete 256.183,00 din.

2) Prava iz tačke 1. i 2. ovog rešenja usklađuje se dva puta godišnje i to: 1. aprila i 1. oktobra sa indeksom troškova života u RS, a pravo iz tačke 3. utvrđuje se mesečno u zavisnosti od kretanja prosečne zarade u Republici Srbiji.

(Rešenje Ministarstva rada i socijalne politike, br. 401-00-179/2010-12)

 

15. Indeksi industrijske proizvodnje u Srbiji po područjima - decembar 2009. godine

 

Učešće u proizvodnji, 2008.

Ø 2008 = 100

XII 2009 
XII 2008

 I-XII 2009 
I-XII 2008

XI

XII

I-XII

REPUBLIKA SRBIJA

 

 

 

 

 

 

Industrija ukupno1)

100,0

97,3

98,3

87,9

98,7

87,9

Vađenje ruda i kamena

6,2

110,9

98,6

95,7

94,6

95,7

Prerađivačka industrija1)

75,5

94,0

93,9

84,2

97,4

84,2

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

18,3

106,2

116,0

100,6

104,6

100,6

Centralna Srbija

 

 

 

 

 

 

Industrija ukupno

100,0

95,6

96,2

89,0

98,5

89,0

Vađenje ruda i kamena

6,1

104,4

90,1

92,7

84,9

92,7

Prerađivačka industrija

66,7

89,9

88,4

83,5

96,3

83,5

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

27,2

107,7

116,8

101,5

105,8

101,5

Vojvodina

 

 

 

 

 

 

Industrija ukupno

100,0

100,5

102,1

85,9

99,1

85,9

Vađenje ruda i kamena

6,4

122,5

113,7

101,0

112,7

101,0

Prerađivačka industrija

92,0

99,6

101,5

85,1

98,8

85,1

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

1,6

60,4

91,3

70,0

71,6

70,0

1) Za decembar 2009. godine urađena je ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća koja se ne obuhvataju redovnim statističkim istraživanjem industrije. Ocena je urađena na osnovu uzorka. Kad bi se uključila ocena industrijske proizvodnje za mala preduzeća, tada bi indeks industrijske proizvodnje decembar 2009. godine/prosek 2008. godine za ukupnu industrijsku proizvodnju iznosio 97,7 a za prerađivačku industriju taj indeks iznosio bi 93,2.

Saopštenje RZS Srbije 20/2010

Komentar:

Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji, u decembru 2009. godine, manja je za 1,3% u odnosu na decembar 2008. godine, a u odnosu na prosek 2008. godine manja je za 1,7%. U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu ostvaren je pad industrijske proizvodnje od 12,1%.

Posmatrano po sektorima, u decembru 2009. godine, u odnosu na isti mesec 2008. godine zabeležena su sledeća kretanja:
• sektor Vađenje ruda i kamena - pad od 5,4%,
• sektor Prerađivačka industrija - pad od 2,6% i
• sektor Proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode - rast od 4,6%.

Podaci o industrijskoj proizvodnji - po namenskim grupama, u decembru 2009. godine, u odnosu na decembar prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u proizvodnji:
• trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 29,6%,
• kapitalnih proizvoda, za 7,2%,
• netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 6,6%,

dok je rast zabeležen u proizvodnji:
• intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 7,8% i
• energije, za 2,9%.

Obim industrijske proizvodnje u decembru 2009. godine u odnosu na decembar 2008. godine beleži:
- pad kod 18 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 60%),
- rast kod 11 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 40%).

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u decembru 2009. godine, u odnosu na decembar 2008. imale su: Proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, Proizvodnja nameštaja, Proizvodnja prehrambenih proizvoda, i Proizvodnja mašina i uređaja osim električnih.

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u 2009. godini, u odnosu na 2008. godinu imale su: Proizvodnja osnovnih metala, Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, Proizvodnja prehrambenih proizvoda, i Proizvodnja nameštaja.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za decembar 2009. u odnosu na novembar 2009. godine pokazuje da je za industriju - ukupno ostvaren pad industrijske proizvodnje od 0,1%, a za Prerađivačku industriju pad od 0,8%.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za decembar 2009. godine, u odnosu na prosek 2008. godine, za industriju - ukupno, pokazuje da je ostvaren pad od 10,0%, a za Prerađivačku industriju pad od 13,1%.

Proizvodnja malih preduzeća (broj zaposlenih manji od 50) koja nisu obuhvaćena redovnim statističkim istraživanjem prati se na uzorku izabranih jedinica iz sektora prerađivačke industrije. Kada se uključi ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća iz uzorka, industrijska proizvodnja u decembru 2009. godine, u odnosu na prosek 2008. godine, kod ukupne industrijske proizvodnje manja je za 2,3%, a kod Prerađivačke industrije manja je za 6,8%.

16. Promet robe u trgovini na malo u Srbiji - decembar 2009. godine

Nivo

XII/2009.
XI/2008.

XII/2009.
XII/2008.

I-XII/2009.
I-XII/2008.

Indexi prometa robe u tekućim cenama

Republika Srbija

114,7

92,8

94,6

Centralna Srbija

114,7

91,8

96,4

Vojvodina

114,8

96,5

88,9

Indexi prometa robe u stalnim cenama

Republika Srbija

114,7

84,3

87,7

Centralna Srbija

114,7

83,0

89,4

Vojvodina

114,9

88,3

82,0

Saopštenje RZS Srbije 29/2010

 

17. Indeksi industrijske proizvodnje u Srbiji, po sektorima i oblastima - decembar 2009. godine

1) Republika Srbija

Republika Srbija

Ø 2008 = 100

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

XI

XII

I-XII

Industrija ukupno

97,3

98,3

87,9

98,7

87,9

Energija

106,4

111,4

99,4

102,9

99,4

Intermedijarni proizvodi, osim energije

85,3

85,8

77,8

107,8

77,8

Kapitalni proizvodi

80,2

86,0

77,9

92,8

77,9

Trajni proizvodi za široku potrošnju

84,3

74,2

73,2

70,4

73,2

Netrajni proizvodi za široku potrošnju

105,5

104,0

91,2

93,4

91,2

 

 

 

 

 

 

Vađenje ruda i kamena

110,9

98,6

95,7

94,6

95,7

Vađenje i briketiranje uglja

111,3

100,7

98,1

88,1

98,1

Vađenje sirove nafte i gasa

126,0

117,3

103,7

115,8

103,7

Vađenje ruda metala

108,9

107,9

114,4

80,4

114,4

Vađenje ruda nemetala i kamena

76,2

48,9

67,8

65,3

67,8

 

 

 

 

 

 

Prerađivačka industrija

94,0

93,9

84,2

97,4

84,2

Proizv. prehrambenih proizvoda i pića

106,2

103,2

92,4

96,7

92,4

Proizv. duvanskih proizvoda

136,6

108,4

97,9

92,4

97,9

Proizv. tekstilnih prediva i tkanina

80,3

89,2

77,1

98,7

77,1

Proizv. odevnih predmeta i krzna

65,7

72,4

68,6

78,9

68,6

Proizv. kože, predmeta od kože i obuće

85,6

90,1

81,8

76,3

81,8

Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja

53,7

50,8

56,5

59,7

56,5

Proizv. celuloze, papira i prerada papira

97,1

104,3

93,9

109,0

93,9

Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa

114,0

112,1

106,7

100,9

106,7

Proizv. koksa i derivata nafte

90,0

91,7

90,9

99,2

90,9

Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda

91,3

99,9

79,2

95,6

79,2

Proizvodi od gume i plastike

97,0

99,3

81,0

131,2

81,0

Proizvodi od nemetalnih minerala

76,6

50,2

80,3

66,8

80,3

Proizv. osnovnih metala

83,8

87,8

71,2

124,2

71,2

Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina

83,8

84,1

80,7

87,7

80,7

Proizv. mašina i uređaja, osim električnih

80,8

74,4

84,6

81,4

84,6

Proizv. kancelar. i računskih mašina

94,7

107,6

78,0

40,4

78,0

Proizv. električnih mašina i aparata

82,2

104,5

83,8

110,9

83,8

Proizv. radio, tv i komunikacione opreme

52,4

95,1

81,1

126,1

81,1

Proizv. preciznih i optičkih instrumenata

57,0

62,8

78,2

74,4

78,2

Proizv. motornih vozila i prikolica

79,0

94,9

63,5

142,1

63,5

Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava

127,4

93,0

96,2

146,4

96,2

Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda

73,2

76,2

63,5

63,5

63,5

Reciklaža

159,2

142,1

95,8

282,4

95,8

 

 

 

 

 

 

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

106,2

116,0

100,6

104,6

100,6

Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode

107,4

118,0

100,8

105,1

100,8

Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode

92,8

94,8

98,0

97,7

98,0

2) Centralna Srbija i Vojvodina

 

Centralna Srbija

Vojvodina

Ø 2008 = 100

   

Ø 2008 = 100

   

XI

XII

I-XII

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

XI

XII

I-XII

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

Industrija ukupno

95,6

96,2

89,0

98,5

89,0

100,5

102,1

85,9

99,1

85,9

Energija

108,1

114,3

101,1

103,1

101,1

100,2

101,2

93,3

102,2

93,3

Intermedijarni proizvodi, osim energije

85,2

83,8

77,9

108,2

77,9

85,4

90,0

77,8

107,0

77,8

Kapitalni proizvodi

81,5

87,1

78,1

95,6

78,1

75,7

82,0

77,3

83,3

77,3

Trajni proizvodi za široku potrošnju

83,8

76,1

73,4

71,6

73,4

88,7

56,9

71,4

58,4

71,4

Netrajni proizvodi za široku potrošnju

99,3

95,4

93,8

89,5

93,8

111,2

111,8

88,9

96,7

88,9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vađenje ruda i kamena

104,4

90,1

92,7

84,9

92,7

122,5

113,7

101,0

112,7

101,0

Vađenje i briketiranje uglja

111,2

100,1

98,3

87,4

98,3

123,7

159,8

79,4

166,1

79,4

Vađenje sirove nafte i gasa

96,3

104,3

103,3

103,6

103,3

126,4

117,5

103,8

116,0

103,8

Vađenje ruda metala

108,9

107,9

114,4

80,4

114,4

-

-

-

-

-

Vađenje ruda nemetala i kamena

79,0

50,3

68,7

70,2

68,7

58,0

39,4

61,5

41,5

61,5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prerađivačka industrija

89,9

88,4

83,5

96,3

83,5

99,6

101,5

85,1

98,8

85,1

Proizv. prehrambenih proizvoda i pića

95,8

94,1

93,2

90,8

93,2

114,8

110,7

91,7

101,1

91,7

Proizv. duvanskih proizvoda

131,3

97,8

95,1

96,7

95,1

153,1

141,6

106,8

84,4

106,8

Proizv. tekstilnih prediva i tkanina

77,4

81,4

71,6

85,4

71,6

83,0

96,7

82,3

112,7

82,3

Proizv. odevnih predmeta i krzna

65,0

76,6

69,8

80,7

69,8

70,6

43,8

60,5

63,2

60,5

Proizv. kože, predmeta od kože i obuće

96,5

114,9

84,8

98,6

84,8

78,1

72,9

79,8

61,1

79,8

Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja

56,2

55,2

52,1

68,5

52,1

51,6

47,0

60,3

52,9

60,3

Proizv. celuloze, papira i prerada papira

99,2

108,8

97,4

114,7

97,4

85,1

77,8

73,7

77,4

73,7

Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa

107,8

101,4

110,1

87,9

110,1

126,6

133,8

99,8

130,5

99,8

Proizv. koksa i derivata nafte

99,6

91,0

97,3

100,6

97,3

89,8

91,7

90,8

99,2

90,8

Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda

95,2

88,1

92,2

96,2

92,2

89,7

104,8

73,7

95,3

73,7

Proizvodi od gume i plastike

101,3

110,8

85,8

134,4

85,8

86,7

72,3

69,7

120,7

69,7

Proizvodi od nemetalnih minerala

79,7

53,5

81,5

68,3

81,5

72,3

45,6

78,5

64,5

78,5

Proizv. osnovnih metala

83,3

87,4

70,2

124,9

70,2

91,7

93,4

86,0

114,9

86,0

Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina

75,4

74,5

69,4

78,7

69,4

96,7

98,8

98,1

101,5

98,1

Proizv. mašina i uređaja, osim električnih

87,1

77,3

89,7

84,5

89,7

53,4

61,8

62,8

68,2

62,8

Proizv. kancelar. i računskih mašina

94,8

107,5

77,0

39,1

77,0

92,5

108,4

94,7

96,0

94,7

Proizv. električnih mašina i aparata

71,1

71,1

80,7

73,4

80,7

107,1

179,6

91,0

203,6

91,0

Proizv. radio, tv i komunikacione opreme

52,4

95,1

81,1

126,1

81,1

-

-

-

-

-

Proizv. preciznih i optičkih instrumenata

55,2

64,2

78,1

77,0

78,1

83,2

42,5

79,9

42,9

79,9

Proizv. motornih vozila i prikolica

74,1

90,9

58,7

155,2

58,7

134,8

140,7

119,3

87,6

119,3

Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava

153,7

106,3

104,4

236,7

104,4

67,9

62,8

77,7

59,3

77,7

Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda

69,4

78,5

62,1

64,2

62,1

97,1

61,8

72,4

58,7

72,4

Reciklaža

166,3

148,9

97,9

306,3

97,9

65,2

51,2

67,8

70,4

67,8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

107,7

116,8

101,5

105,8

101,5

60,4

91,3

70,0

71,6

70,0

Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode

108,8

118,5

101,8

106,3

101,8

35,4

90,0

47,4

59,7

47,4

Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode

93,3

95,2

98,3

98,7

98,3

90,3

93,0

97,0

93,2

97,0

Saopštenje RZS Srbije 20/2010

 

18. Indeksi broja zaposlenih i produktivnosti rada u industriji - decembar 2009. godine

1. Indeksi broja zaposlenih u industriji

 

Republika Srbija

Ukupno

Centralna Srbija

Vojvodina

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

 I-XII 2009 
I-XII 2008

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

Industrija - ukupno

86,3

88,6

89,9

87,4

89,4

90,9

83,6

86,7

87,5

Vađenje ruda i kamena

92,5

93,2

95,9

93,0

93,6

96,3

86,6

87,5

90,5

Prerađivačka industrija

83,6

86,5

87,9

84,3

86,8

88,5

82,0

85,7

86,5

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

99,2

98,6

98,9

99,0

99,2

99,1

100,1

95,8

97,8

Vađenje ruda i kamena

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vađenje i briketiranje uglja

96,7

96,5

99,0

96,8

96,5

99,1

85,5

88,7

86,4

Vađenje sirove nafte i gasa

98,1

98,1

99,7

100,0

100,0

100,0

98,0

98,0

99,7

Vađenje ruda metala

93,0

92,4

97,1

93,0

92,4

97,1

-

-

-

Vađenje ruda nemetala i kamena

75,8

80,0

82,8

76,9

81,7

83,8

70,2

71,6

78,0

Prerađivačka industrija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Proizv. prehrambenih proizvoda i pića

88,2

91,2

91,3

89,5

90,5

92,8

87,0

92,0

89,8

Proizv. duvanskih proizvoda

94,6

95,2

94,7

95,9

96,4

94,7

91,3

92,0

94,5

Proizv. tekstilnih prediva i tkanina

73,7

79,3

78,2

75,0

81,4

76,8

71,3

75,6

80,7

Proizv. odevnih predmeta i krzna

81,5

85,3

84,5

84,0

86,7

86,5

69,5

77,9

74,9

Proizv. kože, predmeta od kože i obuće

79,0

81,7

81,9

75,8

73,8

79,3

83,1

93,0

85,2

Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja

68,1

75,6

76,8

72,0

79,1

79,4

63,3

71,2

73,6

Proizv. celuloze, papira i prerada papira

84,9

86,1

90,5

89,8

89,4

91,4

67,8

73,5

87,4

Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa

90,3

92,2

91,1

90,6

92,2

92,4

89,6

92,3

87,3

Proizv. koksa i derivata nafte

91,1

92,2

97,4

100,8

97,0

100,8

89,7

91,4

97,0

Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda

85,1

87,6

89,9

84,5

88,5

88,4

85,8

86,7

91,6

Proizvodi od gume i plastike

87,7

90,6

89,4

90,3

93,0

92,3

81,4

84,6

82,5

Proizvodi od nemetalnih minerala

75,3

82,9

79,7

75,3

83,2

80,7

75,5

82,2

78,0

Proizv. osnovnih metala

77,8

88,5

81,9

77,2

92,7

80,7

81,2

71,2

88,5

Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina

83,9

86,6

90,2

88,1

90,9

93,1

70,0

72,3

80,7

Proizv. mašina i uređaja, osim električnih

91,8

82,8

96,1

97,4

85,9

101,5

69,9

69,3

74,8

Proizv. kancelar. i računskih mašina

56,5

58,1

58,4

53,8

55,5

55,9

97,9

97,9

97,8

Proizv. električnih mašina i aparata

81,4

82,9

88,8

82,8

84,5

90,0

78,5

79,5

86,3

Proizv. radio, TV i komunikacione opreme

84,9

86,4

89,5

84,9

86,4

89,5

-

-

-

Proizv. preciznih i optičkih instrumenata

68,1

69,0

80,3

67,5

67,9

79,9

78,5

88,0

86,3

Proizv. motornih vozila i prikolica

78,0

83,1

84,3

74,9

77,2

83,3

103,4

150,5

92,4

Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava

82,9

84,0

90,0

82,3

84,0

87,1

84,8

83,9

98,7

Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda

84,8

87,3

86,9

84,0

86,6

87,4

89,5

91,1

84,3

Reciklaža

79,3

84,0

82,3

77,6

83,4

80,8

89,7

87,3

91,3

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode

97,9

97,2

97,6

97,5

98,0

97,8

100,4

92,8

96,7

Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode

102,4

102,1

102,1

103,4

102,9

103,0

99,7

100,1

99,4

2. Indeksi produktivnosti rada u industriji

 

Republika Srbija

Ukupno

Centralna Srbija

Vojvodina

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

 I-XII 2009 
I-XII 2008

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

XII 2009 
Ø 2008

XII 2009 
XII 2008

I-XII 2009 
I-XII 2008

Industrija - ukupno

113,9

111,4

97,8

110,1

110,2

97,9

122,2

114,4

98,2

Vađenje ruda i kamena

106,6

101,6

99,8

96,9

90,7

96,2

131,4

128,8

111,6

Prerađivačka industrija

112,4

112,7

95,8

104,8

111,0

94,3

123,8

115,3

98,4

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

116,9

106,1

101,7

118,0

106,6

102,4

91,2

74,8

71,5

Vađenje ruda i kamena

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vađenje i briketiranje uglja

104,2

91,3

99,1

103,4

90,5

99,2

186,9

187,2

91,9

Vađenje sirove nafte i gasa

119,5

118,0

104,0

104,3

103,6

103,3

119,8

118,3

104,1

Vađenje ruda metala

116,0

87,0

117,8

116,0

87,0

117,8

-

-

-

Vađenje ruda nemetala i kamena

64,5

81,6

81,9

65,4

85,9

82,0

56,1

58,0

78,8

Prerađivačka industrija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Proizv. prehrambenih proizvoda i pića

117,0

106,0

101,2

105,2

100,4

100,5

127,2

109,9

102,1

Proizv. duvanskih proizvoda

114,6

97,1

103,4

102,0

100,3

100,4

155,1

91,8

113,0

Proizv. tekstilnih prediva i tkanina

121,1

124,5

98,6

108,5

104,9

93,3

135,7

149,0

102,0

Proizv. odevnih predmeta i krzna

88,8

92,5

81,2

91,2

93,0

80,7

63,0

81,1

80,7

Proizv. kože, predmeta od kože i obuće

114,0

93,4

99,8

151,5

133,5

106,9

87,8

65,7

93,7

Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja

74,6

78,9

73,6

76,7

86,6

65,6

74,3

74,3

82,0

Proizv. celuloze, papira i prerada papira

122,9

126,6

103,8

121,1

128,3

106,6

114,8

105,3

84,3

Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa

124,1

109,4

117,1

111,9

95,3

119,1

149,4

141,4

114,3

Proizv. koksa i derivata nafte

100,7

107,6

93,3

90,2

103,7

96,5

102,2

108,5

93,7

Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda

117,4

109,1

88,1

104,3

108,7

104,3

122,1

110,0

80,4

Proizvodi od gume i plastike

113,2

144,8

90,6

122,7

144,5

92,9

88,9

142,7

84,5

Proizvodi od nemetalnih minerala

66,6

80,6

100,7

71,1

82,1

101,0

60,4

78,5

100,7

Proizv. osnovnih metala

112,8

140,4

86,9

113,2

134,7

87,0

115,1

161,4

97,2

Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina

100,3

101,2

89,5

84,6

86,5

74,6

141,1

140,3

121,5

Proizv. mašina i uređaja, osim električnih

81,0

98,3

88,1

79,4

98,4

88,4

88,5

98,5

83,9

Proizv. kancelar. i računskih mašina

190,5

69,5

133,5

199,7

70,5

137,8

110,7

98,0

96,9

Proizv. električnih mašina i aparata

128,4

133,8

94,4

85,9

86,9

89,7

228,9

256,0

105,5

Proizv. radio, TV i komunikacione opreme

112,1

146,0

90,6

112,1

146,0

90,6

-

-

-

Proizv. preciznih i optičkih instrumenata

92,2

107,8

97,4

95,2

113,5

97,8

54,1

48,8

92,6

Proizv. motornih vozila i prikolica

121,7

171,0

75,3

121,4

200,9

70,4

136,1

58,2

129,1

Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava

112,1

174,3

106,9

129,1

281,7

119,8

74,1

70,7

78,7

Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda

89,9

72,8

73,1

93,5

74,1

71,1

69,0

64,5

85,9

Reciklaža

179,3

336,2

116,5

192,0

367,3

121,2

57,1

80,6

74,3

Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode

120,5

108,2

103,3

121,6

108,5

104,1

89,7

64,3

49,0

Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode

92,6

95,7

96,0

92,1

95,9

95,4

93,3

93,1

97,6

Saopštenje RZS Srbije 22/2010

 

19. Kretanje indeksa akcija Beogradske berze - BELEXline

1) Opšti indeks akcija Beogradske berze - BELEXline

Datum

Vrednost indeksa

30.09.2004.

1.000,00

31.12.2004.

1.161,30

30.12.2005.

1.954,35

29.12.2006.

2.658,16

31.12.2007.

3.830,84

31.12.2008.

1.198,34

31.12.2009.

1.311,84

11.01.2010

1.329,55

1.02.2010.

1.336,60

17.02.2010.

1.371,66

Istorijski Max (3.05.2007)

5.007,34

Istorijski Min (1.04.2009)

841,99

U odnosu na 31.12.2009. godine, index BELEXline sa 17.2.2010. godine povećan je za 4,6%

2) Index BELEX15

Datum

Vrednost indeksa

1.10.2005.

1.000,00

31.12.2006.

1.675,20

31.12.2007.

2.318,37

31.12.2008.

565,18

31.12.2009.

663,77

11.01.2010

676,17

1.02.2010.

683,76

17.02.2010.

712,29

Istorijski Max (03.05.2007.)

3.335,20

Istorijski Min  (11.03.2009)

347,46

U odnosu na 31.12.2009. godine, index BELEX 15 je sa 17.2.2010. godine povećan je za 7,3%.

3) Index BELEXsentiment

- za mesec februar 2009. godine iznosi 93,88
- za mesec mart 2009. godine iznosi 68,18
- za mesec april 2009. godine iznosi 76,39
- za mesec maj 2009. godine iznosi 93,64
- za mesec jun 2009. godine iznosi 94,15
- za mesec jul 2009. godine iznosi 96,70
- za mesec avgust 2009. godine iznosi 100,94 poena
- za mesec septembar 2009. godine iznosi 126,60 poena
- za mesec oktobar 2009. godine iznosi 136,80 poena
- za mesec novembar 2009. godine iznosi 120,02 poena
- za mesec decembar 2009. godine iznosi 114,67 poena
- za mesec januar 2010. godine iznosi 100,92 poena
- za mesec februar 2010. godine iznosi 103,89 poena

BELEXsentiment za februar 2010. iznosi 103,89 poena

Nakon najdublje recesije, američka privreda je ostvarila najveći kvartalni rast bruto domaćeg proizvoda u poslednjih šest godina. Rast bruto domaćeg proizvoda zabeležio je vrednost od 5,7%, što je za čitav procenat iznad očekivanja ekonomista (konsenzus je iznosio 4,7%). U trećem kvartalu, porast bruto nacionalnog dohotka iznosio je, izraženo na godišnjem nivou, 2,2%.

Uprkos ozdravljenju u drugoj polovini godine, privredni rast u toku čitave godine niži je za 2,4% u odnosu na prethodnu godinu. Sa stanovišta privrednog rasta, 2009. godina predstavlja najlošiju godinu posle 1946, kada je kontrakcija iznosila 10,9%.

Potrošnja, koja čini 70% američke ekonomije, povisila se za 2%, posmatrano na godišnjem nivou, i time nadmašila očekivanja ekonomista od 1,8%. Investicije u kapitalna dobra porasle su prvi put od proleća 2008. godine i to za 2,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Na pretežno dobre makroekonomske vesti i godišnje rezultate velikog broja kompanija tokom januara meseca koji su bolji od očekivanih, svetske berze reagovale su na način koji iskazuje sumnju investitora u trajni oporavak ekonomije. Dow je tokom prvog meseca nove godine izgubio 4,56% vrednosti, NASDAQ 5,36%, S&P 500 3,7%, FTSE 100 4,14%, DAX 5,85%, CAC 5,0%, HANG SENG 8% i Nikkei 225 3,3%.

Proteklih nedelja domaće tržište i tržišta u regionu kretala su se u različitom smeru, dok su im niski prometi ostali zajednička karakteristika. Tako su u zelenoj teritoriji januar završili Belex 15 (1,61%), SBI20 (0,96%), SASX-10 (0,79%), dok su MOSTE I BIRS za prvih mesec dana godine izgubili 2,47%, odnosno 3%, respektivno. Crobex je uzleteo čitavih 9,94%, podstaknut rezultatima predsedničkih izbora i vladinih mera za pomoć privredi.

I narednih nedelja očekujemo nastavak trenda sa smanjenim prometima uz manje oscilacije vrednosti indeksa u trgovanju sa domaćim hartijama od vrednosti. Predstojeće objave rezultata srpskih kompanija mogle bi da budu inicijator povećane tražnje i blagog porasta cena akcija.

4) Indikatori učešća stranih investitora u prometu na Beogradskoj berzi

FIS

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama

b-FIS

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama - kupovna strana

s-FIS

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama - prodajna strana

FIB

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu obveznicama

FIT

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu

 

Mesec

FIS

jan 2010

38,41%

dec 2009

47,15%

nov 2009

56,80%

okt 2009

48,60%

sep 2009

48,25%

avg 2009

42,84%

jul 2009

27,64%

jun 2009

33,14%

maj 2009

37,10%

apr 2009

79,26%

mar 2009

54,52%

feb 2009

18,27%

 

Mesec

b-FIS

jan 2010

41,36%

dec 2009

2,74%

nov 2009

61,04%

okt 2009

52,32%

sep 2009

52,01%

avg 2009

48,76%

jul 2009

22,78%

jun 2009

41,03%

maj 2009

38,00%

apr 2009

81,44%

mar 2009

39,14%

feb 2009

14,75%

 

Mesec

s-FIS

jan 2010

35,46%

dec 2009

91,56%

nov 2009

52,56%

okt 2009

44,87%

sep 2009

44,48%

avg 2009

36,93%

jul 2009

32,49%

jun 2009

25,25%

maj 2009

36,21%

apr 2009

77,08%

mar 2009

69,90%

feb 2009

21,79%

 

Mesec

FIB

jan 2010

22,12%

dec 2009

7,16%

nov 2009

4,08%

okt 2009

16,46%

sep 2009

4,37%

avg 2009

4,36%

jul 2009

5,14%

jun 2009

5,28%

maj 2009

25,91%

apr 2009

5,90%

mar 2009

13,96%

feb 2009

4,94%

 

Mesec

FIT

jan 2010

35,11%

dec 2009

46,37%

nov 2009

53,84%

okt 2009

43,31%

sep 2009

43,02%

avg 2009

32,10%

jul 2009

20,91%

jun 2009

25,05%

maj 2009

33,83%

apr 2009

67,49%

mar 2009

42,53%

feb 2009

15,29%

 

20. Osnovni indikatori makroekonomskih kretanja
(ažurirano 5.2.2010. godine)

Prethodna godina = 100

 

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Bruto domaći proizvod, tekuće cene, mlrd dinara

762.2

972.9

1,133.0

1,384.3

1,687.8

1,980.2

2,362.8

2.790,91

2.953,51

Bruto domaći proizvod, mil. EUR

12,820.9

16,033.7

17,416.4

19,075.0

20,358.0

23,520.6

29,542.7

34.2591

31.5111

Bruto domaći proizvod, per capita, u EUR

1,708.7

2,137.8

2,328.2

2,555.9

2,736.0

3,173.5

4,002.2

4.6611

4.3041

Bruto domaći proizvod, realni rast, u %

5.6

3.9

2.4

8,3

5.6

5,2

6,9

5,52

-3,53

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Cene i troškovi života, stope rasta

 

 

 

 

 

 

 

 

I-XII

Potrošačke cene, kraj perioda

-

-

-

-

-

-

11.0

8.6

6.6

Troškovi života, prosek perioda

93.3

16.6

9.9

11.4

16,2

11,7

7.0

13.5

8.6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Spoljnoekonomska razmena, u mil. EUR4

 

 

 

 

 

 

 

 

I-XII

Izvoz robe

1,922.2

2,870.4

2,441.0

2,831.6

3,608.3

5,102.5

6,432.2

7,428.3

5,961.6

Izvoz robe u EU

892.4

960.7

1,202.3

1,456.5

2,117.6

2,942.9

3,602.7

4,028.4

3,195.7

Uvoz robe

4,759.2

5,956.6

6,585.5

8,623.3

8,439.2

10,462.6

13,506.8

15,494.5

11,157.3

Uvoz kapitalnih proizvoda5

-

-

-

2,495.3

1,971.6

2,429.8

3,495.9

3,829.8

2,664.5

Uvoz intermedijarnih proizvoda5

-

-

-

2,830.6

3,027.6

3,781.4

4,892.1

5,271.3

3,804.2

Deficit robne razmene

-2,837.0

-3,754.7

-4,144.3

-5,791.7

-4,831.0

-5,360.1

-7,074.5

-8,066.1

-5,195.6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I-XI

Deficit tekućih transakcija (bez donacija)6

977.0

-1,842.7

-1,674.8

-2,688.4

-2,050.0

-3,091.8

4.780,97

-6,086.2

-1,706.8

Deficit tekućih transakcija (bez donacija), % BDP

-7.6

-11.5

-9.6

-14.1

-10.1

-13.1

-16.2

-17.8

-

Platni bilans, ukupno6

559.9

981.1

813.5

360.2

1,627.6

4,316.1

742.1

-1,714.6

1,867.5

Strane direktne investicije, neto, u mil. EUR6

184.0

502.2

1,205.7

776.6

1,244.6

3,492.2

1,820.8

1,812.1

1,112.5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Monetarni i devizni pokazatelji, kraj perioda

 

 

 

 

 

 

 

 

XII

Dinarski primarni novac, mil. dinara

41,643

69,543

72,267

82,383

100,341

143,409

169,020

319,781

254,268

Novčana masa M3, mil. dinara

125,414

191,492

244,731

322,876

458,870

634,470

903,871

992,151

1,203,981

Ukupni plasmani banaka, mil. dinara

263,640

171,873

228,429

334,850

509,379

594,336

827,297

1,117,196

1,298,969

Plasmani privredi

246,887

151,626

195,442

264,177

370,391

380,395

506,991

708,882

849,207

Plasmani stanovništvu

5,277

16,139

29,333

66,356

131,860

203,318

305,457

381,919

418,317

Devizne rezerve NBS, mil. EUR

1,325

2,208

2,854

3,131

4,952

9,041

9,660

8,190

10,602

Vrednost USD u odnosu na dinar 

67.67

58.98

54.64

57.94

72.22

59.98

53.73

62.90

66.73

Vrednost EUR u odnosu na dinar

59.71

61.52

68.31

78.89

85.50

79.00

79.24

88.60

95.89

Štednja stanovništva u mil. EUR, kraj perioda

330

813

1,100

1,465

2,275

3,414

5,029

4,881

6,133

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zaposlenost, zarade i penzije

 

 

 

 

 

 

 

 

I-XII

Broj zaposlenih, prosek, u 0008

2,102

2,067

2,040

2,051

2,069

2,026

2,002

1,999

1,889

Aktivno nezaposlena lica, kraj perioda, u 000

-

-

-

-

896

916

785

728

730

Stopa nezaposlenosti, MOR

-

-

-

19.5

21.8

21.6

18.8

14.4

17,49

Neto zarade, prosek perioda, u dinarima10

6,078

9,208

11,500

14,108

17,443

21,707

27,759

32,746

31,733

- realne stope rasta

16.5

29.9

13.6

10.1

6.4

11.4

19.5

3.9

0.2

Prosečna penzija, prosek perioda, u din.

4,505

6,134

7,393

8,725

10,568

12,151

13,612

17,660

19,788

- realne stope rasta 

17.9

16.8

9.7

5.9

4.2

2.9

4.7

14.3

3.3

Izvor: RZS, NBS, NSZ i RFPIO zaposlenih.

1 Procena MFIN, Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2010. godinu sa projekcijama za 2011. i 2012. godinu.
2 RZS, prethodni rezultati.
3 Januar-septembar 2009/januar-septembar 2008.
4 U spoljnoekonomsku razmenu u 2006. godini uključena je Crna Gora.
5 Nova klasifikacija se primenjuje od 2004. godine.
6 Za preračunavanje iz dolara u evre korišćen je prosečan odnos dolara prema evru od 2001. do 2006. godine. Za 2007, 2008. i 2009. godinu podaci NBS.
7 Nova metodologija.
8 Razlog većeg pada zaposlenosti u martu 2009. godine je sređivanje evidencija Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
9 Prema anketi iz oktobra 2009. godine.
10 Od 2009. godine nova metodologija obračuna prosečnih zarada.

21. Kretanje kupovne moći stanovništva u Republici Srbiji

Godina - Mesec

Prosečna mesečna zarada po zaposlenom u Republici
(bez poreza i doprinosa)

Potrošačka korpa
u Republici

Odnos zarade i potrošačke korpe

Prosečna

Minimalna

(3:2)

(4:2)

1

2

3

4

5

6

2000. septembar

2.576

8.896,66

5.403,66

3,45

2,09

2000. decembar

4.061

12.071,07

7.203,44

2,97

1,77

2001. decembar

8.456

16.321,52

9.787,58

1,93

1,16

2002. decembar

11.555

16.886,64

10.383,52

1,46

0,90

2003. decembar

14.528

17.820,83

10.978,97

1,23

0,76

2004. decembar

17.346

20.745,95

12.640,38

1,20

0,73

2005. decembar

22.079

24.680,16

15.343,86

1,12

0,69

2006. decembar

28.267

26.211,12

16.262,17

0,93

0,58

2007. decembar

34.471

30.109,68

18.991,52

0,87

0,55

2008. decembar

38.626

33.573,10

21.298,22

0,87

0,55

2009. januar

28.877

34.874,93

21.996,60

1,21

0,76

2009. februar

31.121

35.648,66

22.567,27

1,15

0,73

2009. mart

30.362

35.724,62

22.671,88

1,18

0,75

2009. april

32.571

36.481,14

23.178,23

1,12

0,71

2009. maj

31.086

36.930,09

23.676,38

1,18

0,76

2009. jun

31.768

37.173,96

23.810,97

1,17

0,76

2009. jul

32.553

36.365,80

23.225,68

1,11

0,71

2009. avgust

31.338

36.178,13

23.138,20

1,15

0,74

2009. septembar

31.319

35.985,77

23.060,64

1,15

0,74

2009. oktobar

31.734

36.014.47

22.782,80

1,13

0,72

2009. novembar

31.576

36.451,97

22.550,05

1.15

0,71

2009. decembar

36.789

35.782,70

22.465,06

0,97

0,61

INDEXI

 

 

 

 

XII 2009/XII 2008.

95,2

106,6

105,5

 

XII 2008/XII 2007

112,05

111,5

112,1

 

XII 2007/XII 2006

121,9

114,9

116,8

 

XII 2006/XII 2005

128,0

106,2

106,0

 

XII 2005/XII 2004

127,3

119,0

121,4

 

XII 2004/XII 2003

119,4

116,4

115,1

 

Tabela je sačinjena u Ministarstvu trgovine i usluga na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku i informatiku Srbije

22. Uporedni pregled kupovne moći u Republici
decembar 2000. - decembar 2009. godine

Roba široke potrošnje

Artikal

Dec.
2000.

Dec.
2001.

Dec.
2002.

Dec.
2003.

Dec.
2004.

Dec.
2005.

Dec.
2006.

Dec.
2007.

Dec.
2008.

Dec.
2009

Frižider

4,5

1,9

1,4

1,1

1,0

0,8

0.6

0,5

0,5

0,5

Električni štednjak

3,8

1,6

1,2

1,1

1,0

0,8

0,6

0,4

0,5

0,5

Maš. za pranje rublja

6,4

2,2

1,7

1,4

1,2

1,0

0,8

0,6

0,6

0,6

Kolor TV (56 cm)

4,5

1,6

1,3

1,0

0,8

0,6

0,5

0,7

0,5

0,3

Škoda Fabija 1,2

89,5

26,9

21,5

18,2

17,5

14,1

13,5

12,6

10,1

21,8

Napomena: Tabela pokazuje koliko je prosečnih neto zarada u republici bilo potrebno izdvojiti za nabavku određenih roba široke potrošnje (red. br. 1-5).

Industrijsko-prehrambeni proizvodi

Red.
br.

Artikal

Dec.
2000.

Dec.
2001.

Dec.
2002.

Dec.
2003.

Dec.
2004.

Dec.
2005.

Dec.
2006.

Dec.
2007.

Dec.
2008.

Dec.
2009

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

1.

Jestivo ulje, rafinisano

166

126

189

233

281

248

359

302

327

413

2.

Šećer, kristal

187

191

286

344

384

373

406

594

629

595

3.

Svinj. meso sa kostima

17

34

56

73

57

63

101

116

90

91

4.

Kravlje mleko

285

383

495

574

596

659

722

614

701

696

5.

Jogurt

97

237

305

370

372

397

443

422

467

455

6.

Kafa pržena

12

37

51

52

52

47

53

62

62

52

7.

Mineralna voda *

228

522

655

764

797

617

778

924

1.048

951

8.

Mlečna čokolada

11

21

27

30

32

33

39

46

48

41

9.

Krompir

150

637

776

530

1.288

995

1.017

1.027

1.212

1.280

10.

Sladak kupus

-

867

588

1.339

1.908

645

2.145

950

2.411

1.401

11.

Svež paradajz

189

162

202

308

320

332

478

371

384

493

12.

Sveža paprika

190

258

290

484

387

434

511

392

381

378

13.

Limun

41

173

196

207

271

270

400

275

363

364

14.

Kokošija jaja

610

1.665

2.168

3.265

2.652

3.445

3.447

2.983

3.198

3.600

15.

Pšenič. brašno T-500

245

354

479

468

619

947

1.008

830

755

861

Napomena: Tabela pokazuje koliko se kilograma tj. litara osnovnih industrijsko- prehrambenih proizvoga (red.br. 1-15) moglo kupiti za jednu prosečnu neto zaradu u Republici.

*Mineralna voda u plastičnoj flaši od 1,5l (umesto staklene flaše od 1l)

Pregled je sačinjen u Ministarstvu trgovine i usluga na bazi podataka RZS

23. Aktuelna ekonomska kretanja podaci "Srpskog ekonomskog dijagrama (SED)"
Republičkog zavoda za razvoj Republike Srbije

Krajem 2010. godine ispoljene su pozitivne tendencije u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU). Savet ministara EU je 30.11.doneo Odluku kojom se građanima Srbije od 19. decembra ukidaju vize za putovanja u zemlje članice Šengenskog sporazuma, što je jasan politički signal kojim se potvrđuje evropska perspektiva Republike Srbije. Na osnovu Odluke Saveta Evropske unije od 7. decembra odmrznut je Prelazni trgovinski sporazum sa Republikom Srbijom. Primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma srpski izvoznici dobiće garanciju da i dalje mogu da izvoze svoje proizvode bez carina u zemlje EU. Time bi Srbija s režima jednostranih, autonomnih trgovinskih mera, prešla na pravi ugovorni odnos sa EU. Dana 19. decembra podnet je zahtev za prijem u članstvo EU. Memorandum Vlade Republike Srbije u vezi sa podnošenjem zahteva za prijem u članstvo EU, odražava opšti društveni konsenzus u pogledu evropske orijentacije Srbije.

Svetska ekonomska kriza je nepovoljno uticala na privrednu aktivnost u 2009. godini. Pad domaće i svetske tražnje, usporavanje kreditne aktivnosti i stranih direktnih investicija uticali su na smanjenje industrijske proizvodnje, izvoza, uvoza, vrednosti građevinskih radova, prometa na malo. Sprovođenjem Vladinih paketa mera ekonomske i monetarne politike Srbija je uspela da spreči dublje poremećaje u finansijskom i realnom sektoru, tako da je održana makroekonomska stabilnost i ublažena recesiona tendencija.

Makroekonomska kretanja u četvrtom kvartalu 2009. godine karakterišu pozitivni trendovi.

Međunarodna ekonomska kretanja. U Izveštaju EBRD o tranziciji za 2009. Srbija je blago popravila ukupnu prosečnu ocenu za napredak u tranziciji sa prošlogodišnjih 2,85 na 2,89. Srbija je popravila ocenu u trgovini i spoljnotrgovinskoj razmeni, jednoj od devet kategorija, zahvaljujući primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU. Srbija se sada nalazi na 22. mestu među 29 analiziranih zemalja u tranziciji. Iza Srbije su Azerbejdžan, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ekonomska kriza teško je pogodila tranzicioni region i usporila tempo novih reformi, ali ono što najviše ohrabruje je da kriza nije zaustavila tranziciju, da su reforme koje su realizovane u poslednjih petnaestak godina pokazale da su otporne na krizu, kao i da nije došlo do sistemske bankarske krize, nekontrolisanog kolapsa valuta, kao ni do skoka inflacije. Kvalitet tranzicije i integracionih procesa pre krize pokazali su se kao efikasan odgovor na krizu. Za 2009. godinu je karakterističan mali broj nadgradnji tranzicionih indikatora u odnosu na prethodne godine. Zabeleženo je 14 poboljšanja za 11 zemalja, ali i četiri pogoršanja. Zemlje koje su zabeležile dve nadgradnje su Belorusija, BJR Makedonija i Crna Gora. Mađarska ima najveću srednju vrednost indikatora (4) i najbliža je nivou razvijenih tržišnih privreda. Pored nje, u grupu najnaprednijih tranzicionih privreda svrstane su Estonija, Poljska, Slovačka, i Litvanija (3,9-3,7). U regionu JIE nije došlo do značajnijih promena u odnosu na prethodnu godinu. Najbolju ocenu dobile su Bugarska (3,6), Hrvatska (3,5) i Rumunija (3,4).

Ekonomski razvoj. Nakon velikog uticaja krize na privredu Srbije početkom 2009, u drugoj polovini godine započet je blagi oporavak ekonomske aktivnosti. Prema podacima RZS BDP je u trećem kvartalu 2009. u odnosu na treći kvartal 2008. godine bio manji za 2,3%, a u periodu januar-septembar za 3,5%. Za Q4 2009. Republički zavod za razvoj procenjuje minimalan pad BDP od -0,1%, dok se za 2009. procenjuje smanjenje BDP od -2,7%.

Spoljnotrgovinska aktivnost je pod uticajem usporavanja tražnje na tržištima najznačajnijih trgovinskih partnera Srbije, i u periodu januar-novembar iznosi 15,6 mlrd. EUR što je za 26,3% manje u odnosu na isti period 2008. Izvoz robe je manji za 20,9%, a uvoz robe za 28,9%. Deficit robne razmene iznosi 4,7 mlrd. EUR i manji je za 36,4% u odnosu na isti period 2008. Suficite u razmeni u periodu januar-novembar 2009. ostvarile su oblasti: prehrambeni proizvodi i piće (414,6 mil. EUR), reciklaža (65,7 mil. EUR), odevni predmeti i krzna (42,5 mil. EUR), proizvodi od gume i plastike, (24,0 mil. EUR) i osnovni metali (1,1 mil. EUR). Visoke deficite u razmeni zabeležile su oblasti: hemikalije i hemijski proizvodi (1,2 mlrd. EUR), motorna vozila i prikolice (662,5 mil. EUR), ostale mašine i uređaji (526,8 mil. EUR), koks i derivati nafte (341,4 mil. EUR), radio, televizijska i komunikaciona oprema (270,3 mil. EUR), celuloza, papir i prerada papira (207,5 mil. EUR), precizni i optički instrumenti (182,7 mil. EUR) i tekstilna prediva i tkanine (148,9 mlrd. EUR).

Fizički obim industrijske proizvodnje u periodu januar-novembar 2009. godine, u odnosu na period januar-novembar 2008. manji je za 13,1%. Posmatrano namenski, pad je zabeležen u proizvodnji: energije 1,0%, intermedijarnih proizvoda 24,3%, kapitalnih proizvoda 23,4%, trajnih proizvoda za široku potrošnju 26,5% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 9,0%. Obim industrijske proizvodnje u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. manji je za 4,2% i beleži pad kod 21 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje 79%), a rast kod 8 oblasti (učešće u strukturi 21%). Oblasti koje su najviše uticale na pad industrijske proizvodnje u novembru 2009. godine su: proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, proizvodnja nameštaja i proizvodnja električne energije.

Na osnovu rezultata istraživanja RZR o poslovnoj klimi (redovne mesečne ankete RZR), BCI indikator poslovne klime prerađivačke industrije zabeležio je blagi pad u odnosu na oktobar 2009. godine usled pada ocene proizvodnje, tražnje i zaliha gotovih proizvoda, uprkos rastu ocene izvoza i proizvodnih očekivanja. Prema anketiranim proizvođačima prerađivačke industrije, ocena proizvodnje je pozitivna, ali je manja u odnosu na oktobar 2009. godine i ispod je dugoročnog proseka. Na osnovu proizvodnih očekivanja, koja ukazuju na smirivanje cikličnih kretanja i izlazak iz recesije, procenjuje se rast proizvodne aktivnosti u naredna tri meseca.

U prvih devet meseci 2009. godine registrovan je pad fizičkog obima ukupnog saobraćaja za -16,1%, u prevozu putnika za -13,7% i u prevozu robe za -23,6% u odnosu na isti period 2008. godine. Svi saobraćajni podsistemi zabeležili su pad fizičkog obima usluga, koji je najmanji u drumskom saobraćaju kod koga je obim usluga neznatno manji (-0,1%) zahvaljujući povećanju drumskog teretnog prevoza (7,4%). Obim poštanskih aktivnosti beleži pad u prvih prvih devet meseci od -1,6%. U oblasti telekomunikacija u prva tri kvartala 2009. godine nastavljen je trend znatnog povećanja obima usluga (29,7%), što je najvećim delom rezultat ekspanzije mobilne telefonije.

U periodu januar-novembar 2009. godine, registrovan je međugodišnji pad realnog maloprodajnog prometa robe u trgovini na malo od 11,3% i nominalnog od 5,2%. U novembru 2009. u odnosu na oktobar promet robe u trgovini na malo zabeležio je dalji pad od 7,9% u tekućim cenama, odnosno 9,3% u stalnim cenama.

Tržište rada. U periodu januar-oktobar 2009. godine nastavljena je tendencija pada ukupne zaposlenosti za 6,3%, u preduzećima, ustanovama i organizacijama za 0,9%, i privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih za 19,9%, u odnosu na isti period 2008. godine. Najveće smanjenje zaposlenih na nivou delatnosti je u prerađivačkoj industriji 7,3% (26.930 lica). Od juna je prisutan blagi trend smanjenja broja nezaposlenih, tako da je broj lica koja traže zaposlenje, krajem novembra 2009. godine bio 803.171 , što je za 0,4% manje u odnosu na oktobar, ali je za 2,6% više u odnosu na novembar 2008. godine.

U oktobru 2009. godine sprovedena je polugodišnja Anketa o radnoj snazi. Ukupan broj zaposlenih u drugom polugođu 2009. smanjen je za 2,0% (52.498 lica) u odnosu na prvo polugođe 2009., odnosno za 7,7% (215.119 lica) u odnosu na 2008. godinu. Takođe, stopa zaposlenosti se smanjila za 0,8 procentna poena u odnosu na prvo polugođe, i za 3,3 procentna poena u odnosu na 2008. godinu (sa 53,3% u 2008. na 50,0% u 2009. godini). Ukupan broj nezaposlenih povećan je za 5,9% (28.774 lica) u odnosu na prvo polugođe 2009., odnosno za 13,1% (60.164 lica) u odnosu na 2008. Stopa nezaposlenosti je povećana sa 14,0% u 2008. na 16,6% u 2009. godini, što predstavlja signal daljeg nepovoljnog kretanja na tržištu rada.

U periodu januar-novembar nastavljena je tendencija usporavanja rasta prosečnih bruto i neto zarada u odnosu na isti period 2008. godine. Prosečna neto zarada iznosila je 31.291 dinara i nominalno je povećana za 9% a realno za 1%. Posmatrano na nivou delatnosti, najveća neto zarada u novembru registrovana je u finansijskom posredovanju (67.279 dinara), proizvodnji duvanskih proizvoda (64.468 dinara), vazdušnom saobraćaju (63.903 dinara), organizacijama na bazi učlanjenja (61.609 dinara), osiguranju i penzijskim fondovima (59.609 dinara), vađenju sirove nafte i gasa (56.106 dinara), proizvodnji koksa i derivata nafte (50.749 dinara), a najniža zarada u nekim oblastima prerađivačke industrije, kao što su: proizvodnja odevnih predmeta i krzna (11.554 dinara), proizvodnja kože i predmeta od kože (14.866 dinara), prerada i proizvodi od drveta i plute (15.414 dinara), proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina (17.211 dinara).

Prosečna penzija u periodu januar-oktobar 2009. iznosila je 19.785 dinara i realno je povećana za 6,3% u odnosu na isti period 2008. godine. Prosečno isplaćena penzija u oktobru 2009. iznosila je 19.799 dinara, realno je povećana za 0,2% u odnosu na oktobar 2008. i iznosi 63% prosečne neto zarade.

Cene. Ukupna inflacija u periodu januar-novembar 2009. godine, merena indeksom potrošačkih cena, iznosila je 6,9% (novembar 2009/decembar 2008) i najvećim delom je rezultat rasta regulisanih cena. U novembru je zabeležen umeren rast potrošačkih cena od 0,8%, dok je godišnji rast potrošačkih cena iznosio 5,9% (novembar 2009/novembar 2008). U 2009. godini ostvaren je ukupan rast cena na malo od 10,1% (prosek perioda), a njihov rast u decembru 2009. godine u odnosu na decembar 2008. godine strukturno posmatrano, najintezivniji rast u 2009. imale su cene duvana (14,9%), usluga (13,9%), industrijsko neprehrambenih proizvoda (12,8%) i pića (10,9%). Ukupan tekući rast maloprodajnih cena neutralisan je sniženjem cena poljoprivrednih proizvoda (0,3%).

Monetarna kretanja. NBS je u 2009. godini vodila relaksirajuću monetarnu politiku. NBS je snizila referentnu kamatnu stopu sa 17,75% početkom godine na 9,5% krajem decembra 2009. U drugoj polovini 2009. kreditna aktivnost beleži blagi oporavak. Plasmani banaka krajem novembra 2009. godine (1.284,4 mlrd. dinara) zabeležili su rast od 14,2% u odnosu na kraj decembara 2008. godine (1.124,9 mlrd. dinara). U istom periodu plasmani privredi su ostvarili veći rast (18,1%) od porasta plasmana stanovništvu (7,5%). Ukupna štednja stanovništva krajem novembra 2009. iznosila je 555,7 mlrd. dinara (devizna 544,4 mlrd. dinara, a dinarska 11,3 mlrd. dinara) i u odnosu na kraj decembra 2008. godine povećana je za 31,2% (devizna za 31,6%, a dinarska za 14,6%), a u odnosu na isti mesec 2008. godine povećana je za 30,0% (devizna za 30,6%, a dinarska za 9,7%).

Bilans plaćanja. Deficit tekućeg računa dostigao je 27,7% vrednosti iz 2008. godine i iznosio je 1,3 mlrd EUR. Negativan saldo tekućeg računa platnog bilansa u % BDP nakon visokog učešća u Q1 2009. (-12,3%) opada. U Q2 i Q3 iznosio je -2,4% i -3,4% respektivno. SDI, u neto izrazu, u periodu januar-oktobar 2009, iznose 1,1 mlrd. EUR i u odnosu na period januar-oktobar 2008. godine manje su za 36,9%.

Spoljni dug u oktobru 2009. godine iznosio je 21,9 mlrd. EUR i u odnosu na decembar 2008. godine veći je za 0,4%. Dugoročne obaveze dostižu 19,8 mlrd. EUR, a kratkoročni dug 2,0 mlrd. EUR. U odnosu na decembar 2008. dugoročne obaveze veće su za 2,4% dok je kratkoročni dug  manji za 15,6%. U novembru 2009. ukupne devizne rezerve dostižu najviši godišnji nivo u proteklom tranzicionom periodu, i iznose 11,2 mlrd. EUR (17,1 mlrd USD). U uslovima ograničenog pristupa banaka i preduzeća eksternim izvorima finansiranja, usporenog priliva deviznih sredstava iz inostranstva i porasta premije rizika u Q1 2009. registrovane su visoke oscilacije kursa dinara. U Q2 i Q3 deo eksternih obaveza je refinansiran, potpisan je finansijski aranžman sa MMF i devizna likvidnost je tokom perioda progresivno rasla. Kurs dinara u odnosu na EUR i USD, u novembru oscilirao je u rasponu od 93,43-94,48 RSD/EUR i 62,61-63,94 RSD/USD i formirao se na osnovu neposredne bankarske trgovine.

Javne finansije. U periodu januar-novembar 2009. godine ostvarena su ukupna primanja budžeta Republike Srbije od 585,3 mlrd. dinara, dok su ukupna izdavanja bila veća i iznosila su 663,6 mlrd. dinara, što je dovelo do budžetskog deficita od 78,3 mlrd. dinara. U odnosu na isti period 2008. godine realno su manja primanja budžeta za -7,6% i izdaci budžeta za 0,7%

Privatizacija. U 2009. godini tenderskom i aukcijskom privatizacijom prodato je 75 preduzeća, ostvareno je 75,7 mil. EUR prihoda i obezbeđeno je 43,0 mil. EUR za investicije. Tenderskom privatizacijom prodato je 7 preduzeća, ostvaren prihod 31,5 mil. EUR i obezbeđene su investicije od 31,5 mil. EUR. Najveći prihod (24,5 mil. EUR) i najveće investicije (15,7 mil. EUR) ugovorene su prodajom kapitala akcionarskog društva Jugoslovensko rečno brodarstvo. Iz portfelja Akcijskog fonda u 2009. godini prodati su manjinski paketi akcija 206 kompanija za 7,7 mil. EUR. Strani kupci učestvovali su u kupovini manjinskog paketa akcija 23 kompanije. Nakon raskida kupoprodajnog ugovora između Agencije za privatizaciju i kupaca, Akcijski fond je prodao pakete akcija 14 preduzeća.

Fond za razvoj je u 2009. godini, za 4.296 dugoročna investiciona programa odobrio kredite u ukupnom iznosu od 27,7 mlrd. dinara za 154 opštine Realizacijom ovih programa planirano je otvaranje 20.683 novih radnih mesta. Od ukupne vrednosti odobrenih kreditnih sredstava najviše je usmereno u proizvodnju prehrambenih proizvoda pića i duvana (6,9 mlrd. dinara za 907 programa), zatim slede proizvodnja mašina, metala i metalnih proizvoda (5,5 mlrd. dinara za 364 programa) i prerada drveta i proizvoda od drveta (2,5 mlrd. dinara za 454 programa). U ove tri oblasti privrede uloženo je skoro polovina ukupnih sredstava (54,6%).

Izvor: Srpski ekonomski dijagram (SED) broj 12/09 Republičkog zavoda za razvoj

24. Dnevni konformni koeficijenti po mesečnim stopama zatezne kamate u 2010. godini

Dani

Januar
1,3040%

Februar
1,3040%

1

0.00041801

0.00046281

2

0.00083620

0.00092584

3

0.00125456

0.00138908

4

0.00167310

0.00185253

5

0.00209182

0.00231620

6

0.00251070

0.00278008

7

0.00292977

0.00324418

8

0.00334900

0.00370849

9

0.00376842

0.00417302

10

0.00418801

0.00463776

11

0.00460777

0.00510272

12

0.00502771

0.00556789

13

0.00544783

0.00603328

14

0.00586812

0.00649888

15

0.00628858

0.00696470

16

0.00670923

0.00743074

17

0.00713004

0.00789699

18

0.00755104

0.00836345

19

0.00797221

0.00883013

20

0.00839355

0.00929703

21

0.00881508

0.00976414

22

0.00923677

0.01023147

23

0.00965865

0.01069902

24

0.01008070

0.01116678

25

0.01050293

0.01163476

26

0.01092533

0.01210296

27

0.01134791

0.01257137

28

0.01177067

0.01304000

29

0.01219360

 

30

0.01261671

 

31

0.01304000