OSNOVNI PODACI PRIVREDNE STATISTIKE• 1 - 28. februar 2010. godine • |
1. Eskontna i stopa zatezne kamate
Za mesec |
Eskontna stopa NBS |
Zatezna kamata |
Kamata za neblagovremeno plaćene javne prihode |
Referntna kamatna stopa |
|
Mesečna |
Godišnja |
||||
Decembar/2009. |
0,69% |
8,5% |
0,6005% |
23,5% |
10,0% |
Decembar/2009. |
0,69% |
8,5% |
0,6005% |
23,5% |
10,0% |
Decembar/2009. |
0,65% |
8,075% |
0,6005% |
23,075% |
9,5% |
Januar/2010. |
0,65% |
8,075% |
0,6005% |
23,075% |
9,5% |
Februar/2010. |
0,00% |
8,075% |
0,6005% |
23,075% |
9,5 |
Napomena: Prema Odluci o visini eskontne stope Narodne banke Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, stupila na snagu 17.12.2009. godine - dalje: Odluka), eskontna stopa Narodne banke Srbije se utvrđuje u visini 85% referentne kamatne stope NBS po osnovu operacija na novčanom tržištu.
U momentu stupanja na snagu nove Odluke, referentna kamatna stopa je iznosila 10% (na godišnjem nivou), tako da se eskontna stopa od 17. decembra zadržala na nivou od 8,5%. Međutim, Monetarni odbor NBS je na sednici od 29.12.2009. godine odlučio da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,5 procentnih poena, tako da od 29.12.2009. godine, referentna kamatna stopa iznosi 9,5%, što daje eskontnu stopu od 8,075% na godišnjem nivou (85% na 9,5%).
Promena u visini eskontne stope NBS uticala je i na promenu visine kamate za neblagovremeno plaćanje javnih prihoda. Prema članu 75. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009 i 72/2009 - dr. zakon), na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj eskontnoj stopi centralne emisione banke uvećanoj za 15 procentnih poena, primenom komformne metode obračuna. To znači da od 29.12.2009. godine, nova visina kamate za neblagovremeno plaćene javne prihode iznosi (8,075 + 15) 23,075% na godišnjem nivou, a dalje njeno kratenja zavisiće od kretanja eskontne stope.
2. Indeksi cena na malo i troškova života u Srbiji u 2010. godini
Mesec |
Cene na malo |
Troškovi života |
Januar/2010. |
100,8 |
100,6 |
Januar 2010. |
108,0 |
104,8 |
Decembar 2010. |
103,3 |
102,6 |
Napomena: Republički zavod za statistiku u procesu dostizanja standarda Evropske unije počeo je od 2007. godine sa obračunavanjem i objavljivanjem Indeksa potrošačkih cena po COICOP klasifikaciji koji je osnovna mera inflacije u Evropi. U skladu s tim Republički zavod za statistiku u toku 2010. godine objavljuje Indeks cena na malo i Indeks troškova života samo na ukupnom nivou. Od 2011. godine prestaje se sa izradom Indeksa cena na malo i Indeksa troškova života.
Komentar:
Cene na malo roba i usluga u Republici Srbiji u januaru 2010. godine u proseku su više za 0,8% u odnosu na prethodni mesec. U januaru 2010. godine u odnosu na isti mesec 2009. godine cene na malo su povećane za 8,0%. Cene na malo u 2009. godini su u proseku povećane za 10,1% u odnosu na prosek prethodne godine.
Troškovi života u Republici Srbiji u januaru 2010. godine u odnosu na prethodni mesec u proseku su viši za 0,6%. U januaru 2010. godine u odnosu na isti mesec 2009. godine troškovi života su povećani za 4,8%. Troškovi života u 2009. godini su u proseku povećani za 8,6% u odnosu na prosek prethodne godine.
Razlika između indeksa cena na malo i indeksa troškova života je posledica različitog uticaja rasta cena pojedinih artikala na formiranje ovih indeksa.
Saopštenje RZ Srbije 32/2010
3. Eskontna i stopa zatezne kamate
Za mesec |
Eskontna stopa NBS |
Zatezna kamata |
Kamata za neblagovremeno plaćene javne prihode |
Referentna |
|
Mesečna |
Godišnja |
||||
Decembar/2009. |
- |
8,075% |
0,6005% |
23,075% |
9,5% |
Januar/2010. |
0,65% |
8,075% |
1,3040% |
23,075% |
9,5% |
Februar/2010. |
0,60% |
8,075% |
1,3040% |
23,075% |
9,5% |
4. Propisane osnovice za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
|
Vrsta osnovice |
"Sl. glasnik RS" |
Iznos osnovice |
Period primene |
1. |
Najniža mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje |
4/2010 |
16.219 |
1.2.-30.4.2010. |
2. |
Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike, odnosno zemljoradnike |
4/2010 |
16.219 |
za 2010. godinu |
3. |
Najviša mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (pet prosečnih zarada u Republici prema poslednjem objavljenom podatku) |
4/2010 |
255.575 |
1.2-28.2.2010. |
4. |
Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2009. godinu |
4/2010 |
2.648.820 |
Za 2009. godinu |
5. |
Procenjena najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2010. |
4/2010 |
2.648.820 |
Za 2010. godinu |
6. |
Osnovica osiguranja na koju se plaća doprinos za PIO za lica uključena u obavezno osiguranje |
4/2010 |
1) 16.219 |
1.2.2010-30.4.2010. |
5. Osnovice i drugi podaci za godišnje oporezivanje građana za 2009. godinu
(na osnovu člana 87. Zakona o porezu na dohodak građana)
Prosečna godišnja zarada po zaposlenom u Republici Srbiji isplaćena u 2009. godini |
529.764 dinara |
|
1. |
Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - ZA REZIDENTE |
1.589.292 dinara |
2. |
Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - STRANCI REZIDENTI ZAPOSLENI KOD REZIDENTNOG LICA (5 x 529.764) |
2.648.820 dinara |
3. |
Neoporezivi iznos dohotka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana - REZIDENTI UPUĆENI U INOSTRANSTVO (5 x 529.764) |
2.648.820 dinara |
6. Minimalna zarada za period januar 2010. godine i dalje
Mesec |
Broj časova rada |
Po času - neto |
Minimalna neto zarada za mesec |
1 |
2 |
3 |
4 (2 x 3) |
Januar/2010. |
168 |
87,00 din. |
14.616,00 din. |
Napomena: |
7. Rang opština i gradova, prema visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa (neto), četvrti kvartal 2009. godine
Redni |
Naziv |
Zarada |
1 |
Novi Beograd |
49969 |
2 |
Lazarevac |
45360 |
3 |
Surčin |
45210 |
4 |
Vračar |
44696 |
5 |
Kosjerić |
44482 |
6 |
Zemun |
44122 |
7 |
Palilula (Grad Beograd) |
44074 |
8 |
Lajkovac |
43404 |
9 |
Stari Grad |
43329 |
10 |
Savski Venac |
42484 |
11 |
Grad Beograd |
41661 |
12 |
Vršac |
39887 |
13 |
Novi Sad-grad |
38751 |
14 |
Beočin |
38074 |
15 |
Apatin |
37887 |
16 |
Senta |
37217 |
17 |
Pećinci |
36858 |
18 |
Obrenovac |
36658 |
19 |
Pančevo |
36101 |
20 |
Smederevo |
35980 |
21 |
Požarevac |
35892 |
22 |
Zvezdara |
35857 |
23 |
Voždovac |
34910 |
24 |
Kladovo |
33816 |
25 |
Čukarica |
33675 |
26 |
Zrenjanin |
32904 |
27 |
Bačka Palanka |
32892 |
28 |
Vrbas |
32867 |
29 |
Sokobanja |
32157 |
30 |
Užice |
32095 |
31 |
Kragujevac-grad |
32037 |
32 |
Bor |
31997 |
33 |
Crveni krst |
31894 |
34 |
Subotica |
31849 |
35 |
Grocka |
31834 |
36 |
Despotovac |
31694 |
37 |
Kanjiža |
31495 |
38 |
Trgovište |
31102 |
39 |
Majdanpek |
30918 |
40 |
Novi Kneževac |
30847 |
41 |
Kovin |
30692 |
42 |
Mediana |
30538 |
43 |
Sombor |
30489 |
44 |
Preševo |
30300 |
45 |
Sremska Mitrovica |
30148 |
46 |
Rakovica |
30144 |
47 |
Surdulica |
29948 |
48 |
Kikinda |
29653 |
49 |
Lapovo |
29613 |
50 |
Šabac |
29445 |
51 |
Niška Banja |
29432 |
52 |
Bajina Bašta |
29394 |
53 |
Ruma |
29311 |
54 |
Šid |
29221 |
55 |
Kruševac |
29079 |
56 |
Valjevo |
29053 |
57 |
Bujanovac |
29007 |
58 |
Lučani |
28902 |
59 |
Zaječar |
28750 |
60 |
Žabalj |
28748 |
61 |
Grad Niš |
28722 |
62 |
Nova Crnja |
28586 |
63 |
Paraćin |
28585 |
64 |
Ražanj |
28489 |
65 |
Kraljevo |
28426 |
66 |
Inđija |
28358 |
67 |
Gornji Milanovac |
28219 |
68 |
Kula |
28209 |
69 |
Aleksinac |
28198 |
70 |
Čačak |
28165 |
71 |
Ćuprija |
28085 |
72 |
Sremski Karlovci |
28073 |
73 |
Negotin |
27945 |
74 |
Barajevo |
27904 |
75 |
Raška |
27742 |
76 |
Jagodina |
27544 |
77 |
Velika Plana |
27448 |
78 |
Smederevska Palanka |
27400 |
79 |
Nova Varoš |
27383 |
80 |
Žagubica |
27361 |
81 |
Osečina |
27195 |
82 |
Novi Bečej |
27135 |
83 |
Ub |
27084 |
84 |
Svilajnac |
27051 |
85 |
Opovo |
27005 |
86 |
Čoka |
27003 |
87 |
Vranje |
26929 |
88 |
Ada |
26852 |
89 |
Bačka Topola |
26672 |
90 |
Koceljeva |
26577 |
91 |
Varvarin |
26523 |
92 |
Aranđelovac |
26410 |
93 |
Mali Zvornik |
26358 |
94 |
Medveđa |
26226 |
95 |
Žitište |
26155 |
96 |
Irig |
26104 |
97 |
Ljubovija |
26087 |
98 |
Titel |
26075 |
99 |
Ljig |
25976 |
100 |
Kovačica |
25970 |
101 |
Alibunar |
25882 |
102 |
Sjenica |
25882 |
103 |
Sečanj |
25868 |
104 |
Leskovac |
25757 |
105 |
Mali Iđoš |
25734 |
106 |
Stara Pazova |
25706 |
107 |
Požega |
25622 |
108 |
Mionica |
25560 |
109 |
Odžaci |
25271 |
110 |
Loznica |
25247 |
111 |
Vrnjačka Banja |
25235 |
112 |
Merošina |
25230 |
113 |
Knić |
25175 |
114 |
Bela Crkva |
25152 |
115 |
Pirot |
24996 |
116 |
Tutin |
24977 |
117 |
Bogatić |
24938 |
118 |
Lebane |
24910 |
119 |
Krupanj |
24847 |
120 |
Ćićevac |
24846 |
121 |
Doljevac |
24758 |
122 |
Prokuplje |
24673 |
123 |
Boljevac |
24663 |
124 |
Priboj |
24582 |
125 |
Mladenovac |
24561 |
126 |
Dimitrovgrad |
24498 |
127 |
Bečej |
24372 |
128 |
Golubac |
24264 |
129 |
Prijepolje |
24105 |
130 |
Čajetina |
24087 |
131 |
Novi Pazar |
24083 |
132 |
Kučevo |
24016 |
133 |
Batočina |
23984 |
134 |
Temerin |
23982 |
135 |
Petrovac |
23933 |
136 |
Trstenik |
23801 |
137 |
Bač |
23782 |
138 |
Bojnik |
23655 |
139 |
Plandište |
23461 |
140 |
Žabari |
23361 |
141 |
Srbobran |
23098 |
142 |
Rekovac |
23071 |
143 |
Sopot |
23058 |
144 |
Bosilegrad |
23031 |
145 |
Veliko Gradište |
22883 |
146 |
Vladimirci |
22475 |
147 |
Bački Petrovac |
22366 |
148 |
Topola |
22128 |
149 |
Svrljig |
22033 |
150 |
Crna Trava |
21858 |
151 |
Ivanjica |
21604 |
152 |
Pantelej |
21575 |
153 |
Brus |
21515 |
154 |
Arilje |
21281 |
155 |
Aleksandrovac |
21235 |
156 |
Žitorađa |
20896 |
157 |
Babušnica |
20697 |
158 |
Malo Crniće |
19706 |
159 |
Vlasotince |
19163 |
160 |
Palilula (Grad Niš) |
18805 |
161 |
Rača |
18709 |
162 |
Blace |
18222 |
163 |
Knjaževac |
18069 |
164 |
Gadžin Han |
17266 |
165 |
Vladičin Han |
16947 |
166 |
Kuršumlija |
15944 |
167 |
Bela Palanka |
14376 |
Podaci Republičkog zavoda za statistiku |
8. Zarade po zaposlenom u Srbiji
Mesec |
Zarada |
Zarada bez poreza i doprinosa |
||||
Ukupno |
Privreda |
Vanprivreda |
Ukupno |
Privreda |
Vanprivreda |
|
Januar 2010. |
41.651 |
40.635 |
43.741 |
29.929 |
29.291 |
31.240 |
Januar 2010. |
81,5 |
87,3 |
- |
81,0 |
86,8 |
- |
Januar 2010. |
103,5 |
106,5 |
- |
98,8 |
101,6 |
- |
Prosečne zarade po zaposlenom u
januaru 2010. godine Saopštenje RZS 43/2010 |
9. Propisane osnovice za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
|
Vrsta osnovice |
"Sl. glasnik RS" |
Iznos osnovice |
Period primene |
1. |
Najniža mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje |
4/2010 |
16.219 |
1.2.2010-30.4.2010. |
2. |
Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike, odnosno zemljoradnike |
4/2010 |
16.219 |
za 2010. god. |
3. |
Najviša mesečna osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (pet prosečnih zarada u Republici prema poslednjem objavljenom podatku) |
4/2010 9/2010 |
255.575 208.255 |
od 1.2-28.2.2010. od 1.3-31.3.2010. |
4. |
Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2009. godinu |
4/2010 |
2.648.820 |
za 2009. god. |
5. |
Procenjena najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2010. godinu |
4/2010 |
2.648.820 |
za 2010. god. |
6. |
Osnovica osiguranja na koju se plaća doprinos za PIO za lica uključena u obavezno osiguranje |
4/2010 |
1) 16.219 |
1.2.2010-30.4.2010. |
10. Najviše mesečne osnovice za obračun doprinosa
Period primene |
Iznos najviše osnovice |
"Sl. glasnik RS" |
1.01.2010. do 31.01.2010. |
219.475 (5 x 43.895) |
110/2009 |
1.02.2010. do 28.02.2010. |
255.575 (5 x 51.115) |
4/2010 |
1.03.2010. do 31.03.2010. |
208.255 (5 x 41.651) |
9/2010 |
11. Najniže mesečne osnovice za obračun doprinosa
Period primene |
Iznos najniže osnovice |
"Sl. glasnik RS" |
1.11.2009. do 31.01.2010. |
15.454,00 |
89/2009 |
1.02.2010. do 30.04.2010. |
16.219,00 |
4/2010 |
12. Podaci o otkupnoj ceni stana
Mesec u kome je podnet zahtev za otkup stana |
"Sl. glasnik RS" |
Bruto zarada u privredi Republike |
Januar/2010. |
4/2010 |
46.539,00 |
Februar/2010. |
9/2010 |
40.635,00 |
13. Prosečne zarade po zaposlenom u Srbiji bez poreza i doprinosa - januar 2010. godine
|
Republika Srbija |
||
ukupno |
centralna Srbija |
Vojvodina |
|
UKUPNO |
29929 |
30132 |
29388 |
PRIVREDA1) |
29291 |
29277 |
29330 |
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDA |
25351 |
26511 |
24558 |
Poljoprivreda, lov i usluge |
22862 |
23669 |
22416 |
Šumarstvo |
33303 |
32557 |
34649 |
Vodoprivreda |
34281 |
32055 |
36202 |
RIBARSTVO |
21011 |
9314 |
24193 |
VAĐENJE RUDA I KAMENA |
56317 |
49413 |
92162 |
Vađenje uglja |
59070 |
59172 |
48840 |
Vađenje sirove nafte i gasa, usluge |
97321 |
- |
97321 |
Vađenje ruda metala |
34442 |
34442 |
- |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
18597 |
18139 |
24846 |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
24851 |
23375 |
28290 |
Proizv. prehrambenih proizvoda i pića |
26062 |
24513 |
27994 |
Proizv. duvanskih proizvoda |
44023 |
55274 |
0 |
Proizv. tekstilnih prediva i tkanina |
16329 |
15230 |
20260 |
Proizv. odevnih predmeta i krzna |
14848 |
14692 |
15658 |
Proizv. kože i predmeta od kože, obuće |
15262 |
16167 |
13822 |
Prerada i proizvodi od drveta i plute |
14432 |
14290 |
14865 |
Proizv. celuloze, papira i prerada papira |
28969 |
31249 |
18365 |
Izdavanje, štampanje i reprodukcija |
27719 |
31412 |
21269 |
Proizv. koksa i derivata nafte |
86442 |
43243 |
97084 |
Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda |
39448 |
32007 |
48397 |
Proizv. proizvoda od gume i plastike |
21450 |
24219 |
14055 |
Proizv. proizvoda od ostalih minerala |
24627 |
21253 |
31107 |
Proizv. osnovnih metala |
30019 |
30670 |
24821 |
Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina |
19334 |
19377 |
19189 |
Proizv. ostalih mašina i uređaja |
28072 |
29190 |
18034 |
Proizv. kancelarijskih i računskih mašina |
33696 |
36164 |
19094 |
Proizv. dr. električnih mašina i aparata |
23139 |
22171 |
24938 |
Proizv. radio, TV i komunikacione opreme |
16388 |
16382 |
17248 |
Proizv. preciznih i optičkih instrumenata |
16934 |
18071 |
11876 |
Proizv. motornih vozila i prikolica |
20538 |
21263 |
17252 |
Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava |
23042 |
18158 |
33300 |
Proizv. nameštaja i sl. proizvoda |
17733 |
17403 |
18996 |
Reciklaža |
18846 |
16833 |
30667 |
PROIZV. EL. ENERGIJE, GASA I VODE |
46217 |
46317 |
45776 |
Proizv. el. energije, gasa i tople vode |
57097 |
56965 |
57752 |
Prečišćavanje i distribucija vode |
29329 |
28846 |
31116 |
GRAĐEVINARSTVO |
26306 |
26804 |
24569 |
TRGOVINA NA VELIKO I MALO, OPRAVKA |
23057 |
24254 |
19678 |
Prodaja i opravka vozila |
25435 |
28405 |
18483 |
Trgovina na veliko i posredovanje |
33619 |
35567 |
27143 |
Trg. na malo, osim vozilima; opravka |
18849 |
19313 |
17568 |
HOTELI I RESTORANI |
17060 |
17263 |
16324 |
SAOBRAĆAJ, SKLADIŠTENJE I VEZE |
37929 |
39007 |
34180 |
Kopneni saobraćaj i cevovodni transport |
30235 |
29754 |
31852 |
Vodeni saobraćaj |
28883 |
28792 |
29114 |
Vazdušni saobraćaj |
65104 |
67263 |
37745 |
Prateće aktivnosti i putničke agencije |
60613 |
69008 |
30065 |
Poštanske aktivnosti i telekomunikacije |
43159 |
44117 |
39817 |
FINANSIJSKO POSREDOVANJE |
52712 |
54716 |
47511 |
Finansijsko posredovanje |
55019 |
57245 |
48259 |
Osiguranje i penzijski fondovi |
56397 |
58033 |
54107 |
Dr. poslovi u finansijskom posredovanju |
21192 |
20133 |
23510 |
POSLOVI S NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE |
34084 |
33821 |
34868 |
Poslovi s nekretninama |
38800 |
42559 |
32733 |
Iznajmljivanje mašina i opreme |
27075 |
20562 |
37018 |
Kompjuterske i srodne aktivnosti |
25158 |
28422 |
15244 |
Istraživanje i razvoj |
47790 |
47216 |
51804 |
Ostale poslovne aktivnosti |
31633 |
30693 |
34176 |
DRŽAVNA UPRAVA I SOCIJALNO OSIGURANJE |
37852 |
38451 |
35850 |
OBRAZOVANJE |
35068 |
35441 |
34177 |
ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI RAD |
25023 |
25737 |
23076 |
DR. KOMUNALNE, DRUŠTVENE I LIČNE USLUGE |
29131 |
28475 |
31013 |
Odstranjivanje otpadaka, smeća i sl. |
30282 |
29094 |
32925 |
Delatnost organizacija na bazi učlanjenja |
30734 |
25615 |
55457 |
Sportske, kulturne i sl. aktivnosti |
34902 |
35330 |
33755 |
Ostale uslužne delatnosti |
19997 |
19902 |
20391 |
Saopštenje RZS 43/2010 |
____________________
1) Podaci za privredu publikovaće se do početka primene nove Klasifikacije delatnosti, koja je objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 104/2009.
14. Nominalni iznosi prava na finansijsku podršku porodici sa decom i cenzusi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak za februar 2010. godine
I |
NOMINALNI IZNOSI PRAVA |
REDOVAN IZNOS |
UVEĆAN IZNOS |
1. |
RODITELJSKI DODATAK od 1. februara 2010. godine |
||
- |
za prvo dete - jednokratno |
27.135,90 |
|
- |
za drugo dete - 106.111,61 u 24 rate |
4.421,32 |
|
- |
za treće dete - 190.992,16 u 24 rate |
7.958,01 |
|
- |
za četvrto dete - 254.653,53 u 24 rate |
10.610,56 |
|
2. |
DEČIJI DODATAK za januar 2010. godine (za prvo, drugo, treće i četvrto dete) |
1.896,58 |
2.465,55 |
3. |
NOVČANA POMOĆ MAJKAMA IZBEGLICAMA za januar 2010. godine |
3.833,63 |
|
II |
CENZUS za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1.2.2010. |
||
a) |
cenzus za ostvarene prihode u skladu sa čl. 19. i 20. Zakona |
5.926,50 |
7.111,79 |
b) |
cenzus za ostvarene prihode od poljoprivrede |
||
- |
Član 19. stav 1. tačka 1. Zakona |
2,35 |
2,82 |
- |
Član 19. stav 1. tačka 2. Zakona |
5,49 |
6,58 |
III |
NAKNADA ZA RAD HRANITELJA |
||
- |
za smeštaj jednog deteta |
11.956,43 |
|
- |
za smeštaj dvoje i više dece (neto iznos po detetu) |
7.357,80 |
|
NAPOMENA: 2) Prava iz tačke 1. i 2. ovog rešenja usklađuje se dva puta godišnje i to: 1. aprila i 1. oktobra sa indeksom troškova života u RS, a pravo iz tačke 3. utvrđuje se mesečno u zavisnosti od kretanja prosečne zarade u Republici Srbiji. (Rešenje Ministarstva rada i socijalne politike, br. 401-00-179/2010-12) |
15. Indeksi industrijske proizvodnje u Srbiji po područjima - decembar 2009. godine
|
Učešće u proizvodnji, 2008. |
Ø 2008 = 100 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
||
XI |
XII |
I-XII |
||||
REPUBLIKA SRBIJA |
|
|
|
|
|
|
Industrija ukupno1) | 100,0 |
97,3 |
98,3 |
87,9 |
98,7 |
87,9 |
Vađenje ruda i kamena | 6,2 |
110,9 |
98,6 |
95,7 |
94,6 |
95,7 |
Prerađivačka industrija1) | 75,5 |
94,0 |
93,9 |
84,2 |
97,4 |
84,2 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode | 18,3 |
106,2 |
116,0 |
100,6 |
104,6 |
100,6 |
Centralna Srbija |
|
|
|
|
|
|
Industrija ukupno |
100,0 |
95,6 |
96,2 |
89,0 |
98,5 |
89,0 |
Vađenje ruda i kamena | 6,1 |
104,4 |
90,1 |
92,7 |
84,9 |
92,7 |
Prerađivačka industrija | 66,7 |
89,9 |
88,4 |
83,5 |
96,3 |
83,5 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode | 27,2 |
107,7 |
116,8 |
101,5 |
105,8 |
101,5 |
Vojvodina |
|
|
|
|
|
|
Industrija ukupno | 100,0 |
100,5 |
102,1 |
85,9 |
99,1 |
85,9 |
Vađenje ruda i kamena | 6,4 |
122,5 |
113,7 |
101,0 |
112,7 |
101,0 |
Prerađivačka industrija | 92,0 |
99,6 |
101,5 |
85,1 |
98,8 |
85,1 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode | 1,6 |
60,4 |
91,3 |
70,0 |
71,6 |
70,0 |
1) Za decembar 2009. godine urađena je ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća koja se ne obuhvataju redovnim statističkim istraživanjem industrije. Ocena je urađena na osnovu uzorka. Kad bi se uključila ocena industrijske proizvodnje za mala preduzeća, tada bi indeks industrijske proizvodnje decembar 2009. godine/prosek 2008. godine za ukupnu industrijsku proizvodnju iznosio 97,7 a za prerađivačku industriju taj indeks iznosio bi 93,2. |
||||||
Saopštenje RZS Srbije 20/2010 |
Komentar:
Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji, u decembru 2009. godine, manja je za 1,3% u odnosu na decembar 2008. godine, a u odnosu na prosek 2008. godine manja je za 1,7%. U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu ostvaren je pad industrijske proizvodnje od 12,1%.
Posmatrano po sektorima, u decembru 2009. godine, u odnosu na isti mesec 2008. godine zabeležena su sledeća kretanja:
• sektor Vađenje ruda i kamena - pad od 5,4%,
• sektor Prerađivačka industrija - pad od 2,6% i
• sektor Proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode - rast od 4,6%.
Podaci o industrijskoj proizvodnji - po namenskim grupama, u decembru 2009. godine, u odnosu na decembar prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u proizvodnji:
• trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 29,6%,
• kapitalnih proizvoda, za 7,2%,
• netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 6,6%,
dok je rast zabeležen u proizvodnji:
• intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 7,8% i
• energije, za 2,9%.
Obim industrijske proizvodnje u decembru 2009. godine u odnosu na decembar 2008. godine beleži:
- pad kod 18 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 60%),
- rast kod 11 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 40%).
Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u decembru 2009. godine, u odnosu na decembar 2008. imale su: Proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, Proizvodnja nameštaja, Proizvodnja prehrambenih proizvoda, i Proizvodnja mašina i uređaja osim električnih.
Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u 2009. godini, u odnosu na 2008. godinu imale su: Proizvodnja osnovnih metala, Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, Proizvodnja prehrambenih proizvoda, i Proizvodnja nameštaja.
Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za decembar 2009. u odnosu na novembar 2009. godine pokazuje da je za industriju - ukupno ostvaren pad industrijske proizvodnje od 0,1%, a za Prerađivačku industriju pad od 0,8%.
Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za decembar 2009. godine, u odnosu na prosek 2008. godine, za industriju - ukupno, pokazuje da je ostvaren pad od 10,0%, a za Prerađivačku industriju pad od 13,1%.
Proizvodnja malih preduzeća (broj zaposlenih manji od 50) koja nisu obuhvaćena redovnim statističkim istraživanjem prati se na uzorku izabranih jedinica iz sektora prerađivačke industrije. Kada se uključi ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća iz uzorka, industrijska proizvodnja u decembru 2009. godine, u odnosu na prosek 2008. godine, kod ukupne industrijske proizvodnje manja je za 2,3%, a kod Prerađivačke industrije manja je za 6,8%.
16. Promet robe u trgovini na malo u Srbiji - decembar 2009. godine
Nivo |
XII/2009. |
XII/2009. |
I-XII/2009. |
Indexi prometa robe u tekućim cenama |
|||
Republika Srbija | 114,7 |
92,8 |
94,6 |
Centralna Srbija | 114,7 |
91,8 |
96,4 |
Vojvodina | 114,8 |
96,5 |
88,9 |
Indexi prometa robe u stalnim cenama |
|||
Republika Srbija | 114,7 |
84,3 |
87,7 |
Centralna Srbija | 114,7 |
83,0 |
89,4 |
Vojvodina | 114,9 |
88,3 |
82,0 |
Saopštenje RZS Srbije 29/2010 |
17. Indeksi industrijske proizvodnje u Srbiji, po sektorima i oblastima - decembar 2009. godine
1) Republika Srbija
Republika Srbija |
Ø 2008 = 100 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
||
XI |
XII |
I-XII |
|||
Industrija ukupno |
97,3 |
98,3 |
87,9 |
98,7 |
87,9 |
Energija |
106,4 |
111,4 |
99,4 |
102,9 |
99,4 |
Intermedijarni proizvodi, osim energije |
85,3 |
85,8 |
77,8 |
107,8 |
77,8 |
Kapitalni proizvodi |
80,2 |
86,0 |
77,9 |
92,8 |
77,9 |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
84,3 |
74,2 |
73,2 |
70,4 |
73,2 |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
105,5 |
104,0 |
91,2 |
93,4 |
91,2 |
|
|
|
|
|
|
Vađenje ruda i kamena |
110,9 |
98,6 |
95,7 |
94,6 |
95,7 |
Vađenje i briketiranje uglja |
111,3 |
100,7 |
98,1 |
88,1 |
98,1 |
Vađenje sirove nafte i gasa |
126,0 |
117,3 |
103,7 |
115,8 |
103,7 |
Vađenje ruda metala |
108,9 |
107,9 |
114,4 |
80,4 |
114,4 |
Vađenje ruda nemetala i kamena |
76,2 |
48,9 |
67,8 |
65,3 |
67,8 |
|
|
|
|
|
|
Prerađivačka industrija |
94,0 |
93,9 |
84,2 |
97,4 |
84,2 |
Proizv. prehrambenih proizvoda i pića |
106,2 |
103,2 |
92,4 |
96,7 |
92,4 |
Proizv. duvanskih proizvoda |
136,6 |
108,4 |
97,9 |
92,4 |
97,9 |
Proizv. tekstilnih prediva i tkanina |
80,3 |
89,2 |
77,1 |
98,7 |
77,1 |
Proizv. odevnih predmeta i krzna |
65,7 |
72,4 |
68,6 |
78,9 |
68,6 |
Proizv. kože, predmeta od kože i obuće |
85,6 |
90,1 |
81,8 |
76,3 |
81,8 |
Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja |
53,7 |
50,8 |
56,5 |
59,7 |
56,5 |
Proizv. celuloze, papira i prerada papira |
97,1 |
104,3 |
93,9 |
109,0 |
93,9 |
Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa |
114,0 |
112,1 |
106,7 |
100,9 |
106,7 |
Proizv. koksa i derivata nafte |
90,0 |
91,7 |
90,9 |
99,2 |
90,9 |
Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda |
91,3 |
99,9 |
79,2 |
95,6 |
79,2 |
Proizvodi od gume i plastike |
97,0 |
99,3 |
81,0 |
131,2 |
81,0 |
Proizvodi od nemetalnih minerala |
76,6 |
50,2 |
80,3 |
66,8 |
80,3 |
Proizv. osnovnih metala |
83,8 |
87,8 |
71,2 |
124,2 |
71,2 |
Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina |
83,8 |
84,1 |
80,7 |
87,7 |
80,7 |
Proizv. mašina i uređaja, osim električnih |
80,8 |
74,4 |
84,6 |
81,4 |
84,6 |
Proizv. kancelar. i računskih mašina |
94,7 |
107,6 |
78,0 |
40,4 |
78,0 |
Proizv. električnih mašina i aparata |
82,2 |
104,5 |
83,8 |
110,9 |
83,8 |
Proizv. radio, tv i komunikacione opreme |
52,4 |
95,1 |
81,1 |
126,1 |
81,1 |
Proizv. preciznih i optičkih instrumenata |
57,0 |
62,8 |
78,2 |
74,4 |
78,2 |
Proizv. motornih vozila i prikolica |
79,0 |
94,9 |
63,5 |
142,1 |
63,5 |
Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava |
127,4 |
93,0 |
96,2 |
146,4 |
96,2 |
Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda |
73,2 |
76,2 |
63,5 |
63,5 |
63,5 |
Reciklaža |
159,2 |
142,1 |
95,8 |
282,4 |
95,8 |
|
|
|
|
|
|
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
106,2 |
116,0 |
100,6 |
104,6 |
100,6 |
Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode |
107,4 |
118,0 |
100,8 |
105,1 |
100,8 |
Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode |
92,8 |
94,8 |
98,0 |
97,7 |
98,0 |
2) Centralna Srbija i Vojvodina
|
Centralna Srbija |
Vojvodina |
||||||||
Ø 2008 = 100 |
Ø 2008 = 100 |
|||||||||
XI |
XII |
I-XII |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
XI |
XII |
I-XII |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
|
Industrija ukupno |
95,6 |
96,2 |
89,0 |
98,5 |
89,0 |
100,5 |
102,1 |
85,9 |
99,1 |
85,9 |
Energija |
108,1 |
114,3 |
101,1 |
103,1 |
101,1 |
100,2 |
101,2 |
93,3 |
102,2 |
93,3 |
Intermedijarni proizvodi, osim energije |
85,2 |
83,8 |
77,9 |
108,2 |
77,9 |
85,4 |
90,0 |
77,8 |
107,0 |
77,8 |
Kapitalni proizvodi |
81,5 |
87,1 |
78,1 |
95,6 |
78,1 |
75,7 |
82,0 |
77,3 |
83,3 |
77,3 |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
83,8 |
76,1 |
73,4 |
71,6 |
73,4 |
88,7 |
56,9 |
71,4 |
58,4 |
71,4 |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
99,3 |
95,4 |
93,8 |
89,5 |
93,8 |
111,2 |
111,8 |
88,9 |
96,7 |
88,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vađenje ruda i kamena |
104,4 |
90,1 |
92,7 |
84,9 |
92,7 |
122,5 |
113,7 |
101,0 |
112,7 |
101,0 |
Vađenje i briketiranje uglja |
111,2 |
100,1 |
98,3 |
87,4 |
98,3 |
123,7 |
159,8 |
79,4 |
166,1 |
79,4 |
Vađenje sirove nafte i gasa |
96,3 |
104,3 |
103,3 |
103,6 |
103,3 |
126,4 |
117,5 |
103,8 |
116,0 |
103,8 |
Vađenje ruda metala |
108,9 |
107,9 |
114,4 |
80,4 |
114,4 |
- |
- |
- |
- |
- |
Vađenje ruda nemetala i kamena |
79,0 |
50,3 |
68,7 |
70,2 |
68,7 |
58,0 |
39,4 |
61,5 |
41,5 |
61,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prerađivačka industrija |
89,9 |
88,4 |
83,5 |
96,3 |
83,5 |
99,6 |
101,5 |
85,1 |
98,8 |
85,1 |
Proizv. prehrambenih proizvoda i pića |
95,8 |
94,1 |
93,2 |
90,8 |
93,2 |
114,8 |
110,7 |
91,7 |
101,1 |
91,7 |
Proizv. duvanskih proizvoda |
131,3 |
97,8 |
95,1 |
96,7 |
95,1 |
153,1 |
141,6 |
106,8 |
84,4 |
106,8 |
Proizv. tekstilnih prediva i tkanina |
77,4 |
81,4 |
71,6 |
85,4 |
71,6 |
83,0 |
96,7 |
82,3 |
112,7 |
82,3 |
Proizv. odevnih predmeta i krzna |
65,0 |
76,6 |
69,8 |
80,7 |
69,8 |
70,6 |
43,8 |
60,5 |
63,2 |
60,5 |
Proizv. kože, predmeta od kože i obuće |
96,5 |
114,9 |
84,8 |
98,6 |
84,8 |
78,1 |
72,9 |
79,8 |
61,1 |
79,8 |
Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja |
56,2 |
55,2 |
52,1 |
68,5 |
52,1 |
51,6 |
47,0 |
60,3 |
52,9 |
60,3 |
Proizv. celuloze, papira i prerada papira |
99,2 |
108,8 |
97,4 |
114,7 |
97,4 |
85,1 |
77,8 |
73,7 |
77,4 |
73,7 |
Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa |
107,8 |
101,4 |
110,1 |
87,9 |
110,1 |
126,6 |
133,8 |
99,8 |
130,5 |
99,8 |
Proizv. koksa i derivata nafte |
99,6 |
91,0 |
97,3 |
100,6 |
97,3 |
89,8 |
91,7 |
90,8 |
99,2 |
90,8 |
Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda |
95,2 |
88,1 |
92,2 |
96,2 |
92,2 |
89,7 |
104,8 |
73,7 |
95,3 |
73,7 |
Proizvodi od gume i plastike |
101,3 |
110,8 |
85,8 |
134,4 |
85,8 |
86,7 |
72,3 |
69,7 |
120,7 |
69,7 |
Proizvodi od nemetalnih minerala |
79,7 |
53,5 |
81,5 |
68,3 |
81,5 |
72,3 |
45,6 |
78,5 |
64,5 |
78,5 |
Proizv. osnovnih metala |
83,3 |
87,4 |
70,2 |
124,9 |
70,2 |
91,7 |
93,4 |
86,0 |
114,9 |
86,0 |
Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina |
75,4 |
74,5 |
69,4 |
78,7 |
69,4 |
96,7 |
98,8 |
98,1 |
101,5 |
98,1 |
Proizv. mašina i uređaja, osim električnih |
87,1 |
77,3 |
89,7 |
84,5 |
89,7 |
53,4 |
61,8 |
62,8 |
68,2 |
62,8 |
Proizv. kancelar. i računskih mašina |
94,8 |
107,5 |
77,0 |
39,1 |
77,0 |
92,5 |
108,4 |
94,7 |
96,0 |
94,7 |
Proizv. električnih mašina i aparata |
71,1 |
71,1 |
80,7 |
73,4 |
80,7 |
107,1 |
179,6 |
91,0 |
203,6 |
91,0 |
Proizv. radio, tv i komunikacione opreme |
52,4 |
95,1 |
81,1 |
126,1 |
81,1 |
- |
- |
- |
- |
- |
Proizv. preciznih i optičkih instrumenata |
55,2 |
64,2 |
78,1 |
77,0 |
78,1 |
83,2 |
42,5 |
79,9 |
42,9 |
79,9 |
Proizv. motornih vozila i prikolica |
74,1 |
90,9 |
58,7 |
155,2 |
58,7 |
134,8 |
140,7 |
119,3 |
87,6 |
119,3 |
Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava |
153,7 |
106,3 |
104,4 |
236,7 |
104,4 |
67,9 |
62,8 |
77,7 |
59,3 |
77,7 |
Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda |
69,4 |
78,5 |
62,1 |
64,2 |
62,1 |
97,1 |
61,8 |
72,4 |
58,7 |
72,4 |
Reciklaža |
166,3 |
148,9 |
97,9 |
306,3 |
97,9 |
65,2 |
51,2 |
67,8 |
70,4 |
67,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
107,7 |
116,8 |
101,5 |
105,8 |
101,5 |
60,4 |
91,3 |
70,0 |
71,6 |
70,0 |
Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode |
108,8 |
118,5 |
101,8 |
106,3 |
101,8 |
35,4 |
90,0 |
47,4 |
59,7 |
47,4 |
Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode |
93,3 |
95,2 |
98,3 |
98,7 |
98,3 |
90,3 |
93,0 |
97,0 |
93,2 |
97,0 |
Saopštenje RZS Srbije 20/2010 |
18. Indeksi broja zaposlenih i produktivnosti rada u industriji - decembar 2009. godine
1. Indeksi broja zaposlenih u industriji
|
Republika Srbija |
||||||||
Ukupno |
Centralna Srbija |
Vojvodina |
|||||||
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
|
Industrija - ukupno |
86,3 |
88,6 |
89,9 |
87,4 |
89,4 |
90,9 |
83,6 |
86,7 |
87,5 |
Vađenje ruda i kamena |
92,5 |
93,2 |
95,9 |
93,0 |
93,6 |
96,3 |
86,6 |
87,5 |
90,5 |
Prerađivačka industrija |
83,6 |
86,5 |
87,9 |
84,3 |
86,8 |
88,5 |
82,0 |
85,7 |
86,5 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
99,2 |
98,6 |
98,9 |
99,0 |
99,2 |
99,1 |
100,1 |
95,8 |
97,8 |
Vađenje ruda i kamena |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vađenje i briketiranje uglja |
96,7 |
96,5 |
99,0 |
96,8 |
96,5 |
99,1 |
85,5 |
88,7 |
86,4 |
Vađenje sirove nafte i gasa |
98,1 |
98,1 |
99,7 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
98,0 |
98,0 |
99,7 |
Vađenje ruda metala |
93,0 |
92,4 |
97,1 |
93,0 |
92,4 |
97,1 |
- |
- |
- |
Vađenje ruda nemetala i kamena |
75,8 |
80,0 |
82,8 |
76,9 |
81,7 |
83,8 |
70,2 |
71,6 |
78,0 |
Prerađivačka industrija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Proizv. prehrambenih proizvoda i pića |
88,2 |
91,2 |
91,3 |
89,5 |
90,5 |
92,8 |
87,0 |
92,0 |
89,8 |
Proizv. duvanskih proizvoda |
94,6 |
95,2 |
94,7 |
95,9 |
96,4 |
94,7 |
91,3 |
92,0 |
94,5 |
Proizv. tekstilnih prediva i tkanina |
73,7 |
79,3 |
78,2 |
75,0 |
81,4 |
76,8 |
71,3 |
75,6 |
80,7 |
Proizv. odevnih predmeta i krzna |
81,5 |
85,3 |
84,5 |
84,0 |
86,7 |
86,5 |
69,5 |
77,9 |
74,9 |
Proizv. kože, predmeta od kože i obuće |
79,0 |
81,7 |
81,9 |
75,8 |
73,8 |
79,3 |
83,1 |
93,0 |
85,2 |
Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja |
68,1 |
75,6 |
76,8 |
72,0 |
79,1 |
79,4 |
63,3 |
71,2 |
73,6 |
Proizv. celuloze, papira i prerada papira |
84,9 |
86,1 |
90,5 |
89,8 |
89,4 |
91,4 |
67,8 |
73,5 |
87,4 |
Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa |
90,3 |
92,2 |
91,1 |
90,6 |
92,2 |
92,4 |
89,6 |
92,3 |
87,3 |
Proizv. koksa i derivata nafte |
91,1 |
92,2 |
97,4 |
100,8 |
97,0 |
100,8 |
89,7 |
91,4 |
97,0 |
Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda |
85,1 |
87,6 |
89,9 |
84,5 |
88,5 |
88,4 |
85,8 |
86,7 |
91,6 |
Proizvodi od gume i plastike |
87,7 |
90,6 |
89,4 |
90,3 |
93,0 |
92,3 |
81,4 |
84,6 |
82,5 |
Proizvodi od nemetalnih minerala |
75,3 |
82,9 |
79,7 |
75,3 |
83,2 |
80,7 |
75,5 |
82,2 |
78,0 |
Proizv. osnovnih metala |
77,8 |
88,5 |
81,9 |
77,2 |
92,7 |
80,7 |
81,2 |
71,2 |
88,5 |
Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina |
83,9 |
86,6 |
90,2 |
88,1 |
90,9 |
93,1 |
70,0 |
72,3 |
80,7 |
Proizv. mašina i uređaja, osim električnih |
91,8 |
82,8 |
96,1 |
97,4 |
85,9 |
101,5 |
69,9 |
69,3 |
74,8 |
Proizv. kancelar. i računskih mašina |
56,5 |
58,1 |
58,4 |
53,8 |
55,5 |
55,9 |
97,9 |
97,9 |
97,8 |
Proizv. električnih mašina i aparata |
81,4 |
82,9 |
88,8 |
82,8 |
84,5 |
90,0 |
78,5 |
79,5 |
86,3 |
Proizv. radio, TV i komunikacione opreme |
84,9 |
86,4 |
89,5 |
84,9 |
86,4 |
89,5 |
- |
- |
- |
Proizv. preciznih i optičkih instrumenata |
68,1 |
69,0 |
80,3 |
67,5 |
67,9 |
79,9 |
78,5 |
88,0 |
86,3 |
Proizv. motornih vozila i prikolica |
78,0 |
83,1 |
84,3 |
74,9 |
77,2 |
83,3 |
103,4 |
150,5 |
92,4 |
Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava |
82,9 |
84,0 |
90,0 |
82,3 |
84,0 |
87,1 |
84,8 |
83,9 |
98,7 |
Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda |
84,8 |
87,3 |
86,9 |
84,0 |
86,6 |
87,4 |
89,5 |
91,1 |
84,3 |
Reciklaža |
79,3 |
84,0 |
82,3 |
77,6 |
83,4 |
80,8 |
89,7 |
87,3 |
91,3 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode |
97,9 |
97,2 |
97,6 |
97,5 |
98,0 |
97,8 |
100,4 |
92,8 |
96,7 |
Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode |
102,4 |
102,1 |
102,1 |
103,4 |
102,9 |
103,0 |
99,7 |
100,1 |
99,4 |
2. Indeksi produktivnosti rada u industriji
|
Republika Srbija |
||||||||
Ukupno |
Centralna Srbija |
Vojvodina |
|||||||
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
XII 2009 |
XII 2009 |
I-XII 2009 |
|
Industrija - ukupno |
113,9 |
111,4 |
97,8 |
110,1 |
110,2 |
97,9 |
122,2 |
114,4 |
98,2 |
Vađenje ruda i kamena |
106,6 |
101,6 |
99,8 |
96,9 |
90,7 |
96,2 |
131,4 |
128,8 |
111,6 |
Prerađivačka industrija |
112,4 |
112,7 |
95,8 |
104,8 |
111,0 |
94,3 |
123,8 |
115,3 |
98,4 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
116,9 |
106,1 |
101,7 |
118,0 |
106,6 |
102,4 |
91,2 |
74,8 |
71,5 |
Vađenje ruda i kamena |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vađenje i briketiranje uglja |
104,2 |
91,3 |
99,1 |
103,4 |
90,5 |
99,2 |
186,9 |
187,2 |
91,9 |
Vađenje sirove nafte i gasa |
119,5 |
118,0 |
104,0 |
104,3 |
103,6 |
103,3 |
119,8 |
118,3 |
104,1 |
Vađenje ruda metala |
116,0 |
87,0 |
117,8 |
116,0 |
87,0 |
117,8 |
- |
- |
- |
Vađenje ruda nemetala i kamena |
64,5 |
81,6 |
81,9 |
65,4 |
85,9 |
82,0 |
56,1 |
58,0 |
78,8 |
Prerađivačka industrija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Proizv. prehrambenih proizvoda i pića |
117,0 |
106,0 |
101,2 |
105,2 |
100,4 |
100,5 |
127,2 |
109,9 |
102,1 |
Proizv. duvanskih proizvoda |
114,6 |
97,1 |
103,4 |
102,0 |
100,3 |
100,4 |
155,1 |
91,8 |
113,0 |
Proizv. tekstilnih prediva i tkanina |
121,1 |
124,5 |
98,6 |
108,5 |
104,9 |
93,3 |
135,7 |
149,0 |
102,0 |
Proizv. odevnih predmeta i krzna |
88,8 |
92,5 |
81,2 |
91,2 |
93,0 |
80,7 |
63,0 |
81,1 |
80,7 |
Proizv. kože, predmeta od kože i obuće |
114,0 |
93,4 |
99,8 |
151,5 |
133,5 |
106,9 |
87,8 |
65,7 |
93,7 |
Proizvodi od drveta i plute, sem nameštaja |
74,6 |
78,9 |
73,6 |
76,7 |
86,6 |
65,6 |
74,3 |
74,3 |
82,0 |
Proizv. celuloze, papira i prerada papira |
122,9 |
126,6 |
103,8 |
121,1 |
128,3 |
106,6 |
114,8 |
105,3 |
84,3 |
Izdavanje, štampanje i reprodukcija zapisa |
124,1 |
109,4 |
117,1 |
111,9 |
95,3 |
119,1 |
149,4 |
141,4 |
114,3 |
Proizv. koksa i derivata nafte |
100,7 |
107,6 |
93,3 |
90,2 |
103,7 |
96,5 |
102,2 |
108,5 |
93,7 |
Proizv. hemikalija i hemijskih proizvoda |
117,4 |
109,1 |
88,1 |
104,3 |
108,7 |
104,3 |
122,1 |
110,0 |
80,4 |
Proizvodi od gume i plastike |
113,2 |
144,8 |
90,6 |
122,7 |
144,5 |
92,9 |
88,9 |
142,7 |
84,5 |
Proizvodi od nemetalnih minerala |
66,6 |
80,6 |
100,7 |
71,1 |
82,1 |
101,0 |
60,4 |
78,5 |
100,7 |
Proizv. osnovnih metala |
112,8 |
140,4 |
86,9 |
113,2 |
134,7 |
87,0 |
115,1 |
161,4 |
97,2 |
Proizv. metalnih proizvoda, osim mašina |
100,3 |
101,2 |
89,5 |
84,6 |
86,5 |
74,6 |
141,1 |
140,3 |
121,5 |
Proizv. mašina i uređaja, osim električnih |
81,0 |
98,3 |
88,1 |
79,4 |
98,4 |
88,4 |
88,5 |
98,5 |
83,9 |
Proizv. kancelar. i računskih mašina |
190,5 |
69,5 |
133,5 |
199,7 |
70,5 |
137,8 |
110,7 |
98,0 |
96,9 |
Proizv. električnih mašina i aparata |
128,4 |
133,8 |
94,4 |
85,9 |
86,9 |
89,7 |
228,9 |
256,0 |
105,5 |
Proizv. radio, TV i komunikacione opreme |
112,1 |
146,0 |
90,6 |
112,1 |
146,0 |
90,6 |
- |
- |
- |
Proizv. preciznih i optičkih instrumenata |
92,2 |
107,8 |
97,4 |
95,2 |
113,5 |
97,8 |
54,1 |
48,8 |
92,6 |
Proizv. motornih vozila i prikolica |
121,7 |
171,0 |
75,3 |
121,4 |
200,9 |
70,4 |
136,1 |
58,2 |
129,1 |
Proizv. ostalih saobraćajnih sredstava |
112,1 |
174,3 |
106,9 |
129,1 |
281,7 |
119,8 |
74,1 |
70,7 |
78,7 |
Proizv. nameštaja i raznovrsnih proizvoda |
89,9 |
72,8 |
73,1 |
93,5 |
74,1 |
71,1 |
69,0 |
64,5 |
85,9 |
Reciklaža |
179,3 |
336,2 |
116,5 |
192,0 |
367,3 |
121,2 |
57,1 |
80,6 |
74,3 |
Proizv. i distr. el. energije, gasa i vode |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Proizv. i distr. el. energ., gasa i tople vode |
120,5 |
108,2 |
103,3 |
121,6 |
108,5 |
104,1 |
89,7 |
64,3 |
49,0 |
Sakupljanje, prečišćavanje i distr. vode |
92,6 |
95,7 |
96,0 |
92,1 |
95,9 |
95,4 |
93,3 |
93,1 |
97,6 |
Saopštenje RZS Srbije 22/2010 |
19. Kretanje indeksa akcija Beogradske berze - BELEXline
1) Opšti indeks akcija Beogradske berze - BELEXline
Datum | Vrednost indeksa |
30.09.2004. |
1.000,00 |
31.12.2004. |
1.161,30 |
30.12.2005. |
1.954,35 |
29.12.2006. |
2.658,16 |
31.12.2007. |
3.830,84 |
31.12.2008. |
1.198,34 |
31.12.2009. |
1.311,84 |
11.01.2010 |
1.329,55 |
1.02.2010. |
1.336,60 |
17.02.2010. |
1.371,66 |
Istorijski Max (3.05.2007) |
5.007,34 |
Istorijski Min (1.04.2009) |
841,99 |
U odnosu na 31.12.2009. godine, index BELEXline sa 17.2.2010. godine povećan je za 4,6%
2) Index BELEX15
Datum |
Vrednost indeksa |
1.10.2005. |
1.000,00 |
31.12.2006. |
1.675,20 |
31.12.2007. |
2.318,37 |
31.12.2008. |
565,18 |
31.12.2009. |
663,77 |
11.01.2010 |
676,17 |
1.02.2010. |
683,76 |
17.02.2010. |
712,29 |
Istorijski Max (03.05.2007.) |
3.335,20 |
Istorijski Min (11.03.2009) |
347,46 |
U odnosu na 31.12.2009. godine, index BELEX 15 je sa 17.2.2010. godine povećan je za 7,3%.
3) Index BELEXsentiment
- za mesec februar 2009. godine iznosi 93,88
- za mesec mart 2009. godine iznosi 68,18
- za mesec april 2009. godine iznosi 76,39
- za mesec maj 2009. godine iznosi 93,64
- za mesec jun 2009. godine iznosi 94,15
- za mesec jul 2009. godine iznosi 96,70
- za mesec avgust 2009. godine iznosi 100,94 poena
- za mesec septembar 2009. godine iznosi 126,60 poena
- za mesec oktobar 2009. godine iznosi 136,80 poena
- za mesec novembar 2009. godine iznosi 120,02 poena
- za mesec decembar 2009. godine iznosi 114,67 poena
- za mesec januar 2010. godine iznosi 100,92 poena
- za mesec februar 2010. godine iznosi 103,89 poena
BELEXsentiment za februar 2010. iznosi 103,89 poena
Nakon najdublje recesije, američka privreda je ostvarila najveći kvartalni rast bruto domaćeg proizvoda u poslednjih šest godina. Rast bruto domaćeg proizvoda zabeležio je vrednost od 5,7%, što je za čitav procenat iznad očekivanja ekonomista (konsenzus je iznosio 4,7%). U trećem kvartalu, porast bruto nacionalnog dohotka iznosio je, izraženo na godišnjem nivou, 2,2%.
Uprkos ozdravljenju u drugoj polovini godine, privredni rast u toku čitave godine niži je za 2,4% u odnosu na prethodnu godinu. Sa stanovišta privrednog rasta, 2009. godina predstavlja najlošiju godinu posle 1946, kada je kontrakcija iznosila 10,9%.
Potrošnja, koja čini 70% američke ekonomije, povisila se za 2%, posmatrano na godišnjem nivou, i time nadmašila očekivanja ekonomista od 1,8%. Investicije u kapitalna dobra porasle su prvi put od proleća 2008. godine i to za 2,9% u odnosu na prethodnu godinu.
Na pretežno dobre makroekonomske vesti i godišnje rezultate velikog broja kompanija tokom januara meseca koji su bolji od očekivanih, svetske berze reagovale su na način koji iskazuje sumnju investitora u trajni oporavak ekonomije. Dow je tokom prvog meseca nove godine izgubio 4,56% vrednosti, NASDAQ 5,36%, S&P 500 3,7%, FTSE 100 4,14%, DAX 5,85%, CAC 5,0%, HANG SENG 8% i Nikkei 225 3,3%.
Proteklih nedelja domaće tržište i tržišta u regionu kretala su se u različitom smeru, dok su im niski prometi ostali zajednička karakteristika. Tako su u zelenoj teritoriji januar završili Belex 15 (1,61%), SBI20 (0,96%), SASX-10 (0,79%), dok su MOSTE I BIRS za prvih mesec dana godine izgubili 2,47%, odnosno 3%, respektivno. Crobex je uzleteo čitavih 9,94%, podstaknut rezultatima predsedničkih izbora i vladinih mera za pomoć privredi.
I narednih nedelja očekujemo nastavak trenda sa smanjenim prometima uz manje oscilacije vrednosti indeksa u trgovanju sa domaćim hartijama od vrednosti. Predstojeće objave rezultata srpskih kompanija mogle bi da budu inicijator povećane tražnje i blagog porasta cena akcija.
4) Indikatori učešća stranih investitora u prometu na Beogradskoj berzi
FIS |
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama |
b-FIS |
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama - kupovna strana |
s-FIS |
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama - prodajna strana |
FIB |
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu obveznicama |
FIT |
Učešće stranih investitora u ukupnom prometu |
Mesec |
FIS |
jan 2010 |
38,41% |
dec 2009 |
47,15% |
nov 2009 |
56,80% |
okt 2009 |
48,60% |
sep 2009 |
48,25% |
avg 2009 |
42,84% |
jul 2009 |
27,64% |
jun 2009 |
33,14% |
maj 2009 |
37,10% |
apr 2009 |
79,26% |
mar 2009 |
54,52% |
feb 2009 |
18,27% |
Mesec |
b-FIS |
jan 2010 |
41,36% |
dec 2009 |
2,74% |
nov 2009 |
61,04% |
okt 2009 |
52,32% |
sep 2009 |
52,01% |
avg 2009 |
48,76% |
jul 2009 |
22,78% |
jun 2009 |
41,03% |
maj 2009 |
38,00% |
apr 2009 |
81,44% |
mar 2009 |
39,14% |
feb 2009 |
14,75% |
Mesec |
s-FIS |
jan 2010 |
35,46% |
dec 2009 |
91,56% |
nov 2009 |
52,56% |
okt 2009 |
44,87% |
sep 2009 |
44,48% |
avg 2009 |
36,93% |
jul 2009 |
32,49% |
jun 2009 |
25,25% |
maj 2009 |
36,21% |
apr 2009 |
77,08% |
mar 2009 |
69,90% |
feb 2009 |
21,79% |
Mesec |
FIB |
jan 2010 |
22,12% |
dec 2009 |
7,16% |
nov 2009 |
4,08% |
okt 2009 |
16,46% |
sep 2009 |
4,37% |
avg 2009 |
4,36% |
jul 2009 |
5,14% |
jun 2009 |
5,28% |
maj 2009 |
25,91% |
apr 2009 |
5,90% |
mar 2009 |
13,96% |
feb 2009 |
4,94% |
Mesec |
FIT |
jan 2010 |
35,11% |
dec 2009 |
46,37% |
nov 2009 |
53,84% |
okt 2009 |
43,31% |
sep 2009 |
43,02% |
avg 2009 |
32,10% |
jul 2009 |
20,91% |
jun 2009 |
25,05% |
maj 2009 |
33,83% |
apr 2009 |
67,49% |
mar 2009 |
42,53% |
feb 2009 |
15,29% |
20. Osnovni indikatori makroekonomskih kretanja
(ažurirano 5.2.2010. godine)
Prethodna godina = 100
|
2001. |
2002. |
2003. |
2004. |
2005. |
2006. |
2007. |
2008. |
2009. |
Bruto domaći proizvod, tekuće cene, mlrd dinara |
762.2 |
972.9 |
1,133.0 |
1,384.3 |
1,687.8 |
1,980.2 |
2,362.8 |
2.790,91 |
2.953,51 |
Bruto domaći proizvod, mil. EUR |
12,820.9 |
16,033.7 |
17,416.4 |
19,075.0 |
20,358.0 |
23,520.6 |
29,542.7 |
34.2591 |
31.5111 |
Bruto domaći proizvod, per capita, u EUR |
1,708.7 |
2,137.8 |
2,328.2 |
2,555.9 |
2,736.0 |
3,173.5 |
4,002.2 |
4.6611 |
4.3041 |
Bruto domaći proizvod, realni rast, u % |
5.6 |
3.9 |
2.4 |
8,3 |
5.6 |
5,2 |
6,9 |
5,52 |
-3,53 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Cene i troškovi života, stope rasta |
|
|
|
|
|
|
|
|
I-XII |
Potrošačke cene, kraj perioda |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
11.0 |
8.6 |
6.6 |
Troškovi života, prosek perioda |
93.3 |
16.6 |
9.9 |
11.4 |
16,2 |
11,7 |
7.0 |
13.5 |
8.6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Spoljnoekonomska razmena, u mil. EUR4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
I-XII |
Izvoz robe |
1,922.2 |
2,870.4 |
2,441.0 |
2,831.6 |
3,608.3 |
5,102.5 |
6,432.2 |
7,428.3 |
5,961.6 |
Izvoz robe u EU |
892.4 |
960.7 |
1,202.3 |
1,456.5 |
2,117.6 |
2,942.9 |
3,602.7 |
4,028.4 |
3,195.7 |
Uvoz robe |
4,759.2 |
5,956.6 |
6,585.5 |
8,623.3 |
8,439.2 |
10,462.6 |
13,506.8 |
15,494.5 |
11,157.3 |
Uvoz kapitalnih proizvoda5 |
- |
- |
- |
2,495.3 |
1,971.6 |
2,429.8 |
3,495.9 |
3,829.8 |
2,664.5 |
Uvoz intermedijarnih proizvoda5 |
- |
- |
- |
2,830.6 |
3,027.6 |
3,781.4 |
4,892.1 |
5,271.3 |
3,804.2 |
Deficit robne razmene |
-2,837.0 |
-3,754.7 |
-4,144.3 |
-5,791.7 |
-4,831.0 |
-5,360.1 |
-7,074.5 |
-8,066.1 |
-5,195.6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I-XI |
Deficit tekućih transakcija (bez donacija)6 |
977.0 |
-1,842.7 |
-1,674.8 |
-2,688.4 |
-2,050.0 |
-3,091.8 |
4.780,97 |
-6,086.2 |
-1,706.8 |
Deficit tekućih transakcija (bez donacija), % BDP |
-7.6 |
-11.5 |
-9.6 |
-14.1 |
-10.1 |
-13.1 |
-16.2 |
-17.8 |
- |
Platni bilans, ukupno6 |
559.9 |
981.1 |
813.5 |
360.2 |
1,627.6 |
4,316.1 |
742.1 |
-1,714.6 |
1,867.5 |
Strane direktne investicije, neto, u mil. EUR6 |
184.0 |
502.2 |
1,205.7 |
776.6 |
1,244.6 |
3,492.2 |
1,820.8 |
1,812.1 |
1,112.5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Monetarni i devizni pokazatelji, kraj perioda |
|
|
|
|
|
|
|
|
XII |
Dinarski primarni novac, mil. dinara |
41,643 |
69,543 |
72,267 |
82,383 |
100,341 |
143,409 |
169,020 |
319,781 |
254,268 |
Novčana masa M3, mil. dinara |
125,414 |
191,492 |
244,731 |
322,876 |
458,870 |
634,470 |
903,871 |
992,151 |
1,203,981 |
Ukupni plasmani banaka, mil. dinara |
263,640 |
171,873 |
228,429 |
334,850 |
509,379 |
594,336 |
827,297 |
1,117,196 |
1,298,969 |
Plasmani privredi |
246,887 |
151,626 |
195,442 |
264,177 |
370,391 |
380,395 |
506,991 |
708,882 |
849,207 |
Plasmani stanovništvu |
5,277 |
16,139 |
29,333 |
66,356 |
131,860 |
203,318 |
305,457 |
381,919 |
418,317 |
Devizne rezerve NBS, mil. EUR |
1,325 |
2,208 |
2,854 |
3,131 |
4,952 |
9,041 |
9,660 |
8,190 |
10,602 |
Vrednost USD u odnosu na dinar |
67.67 |
58.98 |
54.64 |
57.94 |
72.22 |
59.98 |
53.73 |
62.90 |
66.73 |
Vrednost EUR u odnosu na dinar |
59.71 |
61.52 |
68.31 |
78.89 |
85.50 |
79.00 |
79.24 |
88.60 |
95.89 |
Štednja stanovništva u mil. EUR, kraj perioda |
330 |
813 |
1,100 |
1,465 |
2,275 |
3,414 |
5,029 |
4,881 |
6,133 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zaposlenost, zarade i penzije |
|
|
|
|
|
|
|
|
I-XII |
Broj zaposlenih, prosek, u 0008 |
2,102 |
2,067 |
2,040 |
2,051 |
2,069 |
2,026 |
2,002 |
1,999 |
1,889 |
Aktivno nezaposlena lica, kraj perioda, u 000 |
- |
- |
- |
- |
896 |
916 |
785 |
728 |
730 |
Stopa nezaposlenosti, MOR |
- |
- |
- |
19.5 |
21.8 |
21.6 |
18.8 |
14.4 |
17,49 |
Neto zarade, prosek perioda, u dinarima10 |
6,078 |
9,208 |
11,500 |
14,108 |
17,443 |
21,707 |
27,759 |
32,746 |
31,733 |
- realne stope rasta |
16.5 |
29.9 |
13.6 |
10.1 |
6.4 |
11.4 |
19.5 |
3.9 |
0.2 |
Prosečna penzija, prosek perioda, u din. |
4,505 |
6,134 |
7,393 |
8,725 |
10,568 |
12,151 |
13,612 |
17,660 |
19,788 |
- realne stope rasta |
17.9 |
16.8 |
9.7 |
5.9 |
4.2 |
2.9 |
4.7 |
14.3 |
3.3 |
Izvor: RZS, NBS, NSZ i RFPIO zaposlenih.
1 Procena MFIN, Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2010. godinu sa projekcijama za 2011. i 2012. godinu.
2 RZS, prethodni rezultati.
3 Januar-septembar 2009/januar-septembar 2008.
4 U spoljnoekonomsku razmenu u 2006. godini uključena je Crna Gora.
5 Nova klasifikacija se primenjuje od 2004. godine.
6 Za preračunavanje iz dolara u evre korišćen je prosečan odnos dolara prema evru od 2001. do 2006. godine. Za 2007, 2008. i 2009. godinu podaci NBS.
7 Nova metodologija.
8 Razlog većeg pada zaposlenosti u martu 2009. godine je sređivanje evidencija Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
9 Prema anketi iz oktobra 2009. godine.
10 Od 2009. godine nova metodologija obračuna prosečnih zarada.
21. Kretanje kupovne moći stanovništva u Republici Srbiji
Godina - Mesec |
Prosečna mesečna zarada po zaposlenom u Republici |
Potrošačka korpa |
Odnos zarade i potrošačke korpe |
||
Prosečna |
Minimalna |
(3:2) |
(4:2) |
||
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
2000. septembar |
2.576 |
8.896,66 |
5.403,66 |
3,45 |
2,09 |
2000. decembar |
4.061 |
12.071,07 |
7.203,44 |
2,97 |
1,77 |
2001. decembar |
8.456 |
16.321,52 |
9.787,58 |
1,93 |
1,16 |
2002. decembar |
11.555 |
16.886,64 |
10.383,52 |
1,46 |
0,90 |
2003. decembar |
14.528 |
17.820,83 |
10.978,97 |
1,23 |
0,76 |
2004. decembar |
17.346 |
20.745,95 |
12.640,38 |
1,20 |
0,73 |
2005. decembar |
22.079 |
24.680,16 |
15.343,86 |
1,12 |
0,69 |
2006. decembar |
28.267 |
26.211,12 |
16.262,17 |
0,93 |
0,58 |
2007. decembar |
34.471 |
30.109,68 |
18.991,52 |
0,87 |
0,55 |
2008. decembar |
38.626 |
33.573,10 |
21.298,22 |
0,87 |
0,55 |
2009. januar |
28.877 |
34.874,93 |
21.996,60 |
1,21 |
0,76 |
2009. februar |
31.121 |
35.648,66 |
22.567,27 |
1,15 |
0,73 |
2009. mart |
30.362 |
35.724,62 |
22.671,88 |
1,18 |
0,75 |
2009. april |
32.571 |
36.481,14 |
23.178,23 |
1,12 |
0,71 |
2009. maj |
31.086 |
36.930,09 |
23.676,38 |
1,18 |
0,76 |
2009. jun |
31.768 |
37.173,96 |
23.810,97 |
1,17 |
0,76 |
2009. jul |
32.553 |
36.365,80 |
23.225,68 |
1,11 |
0,71 |
2009. avgust |
31.338 |
36.178,13 |
23.138,20 |
1,15 |
0,74 |
2009. septembar |
31.319 |
35.985,77 |
23.060,64 |
1,15 |
0,74 |
2009. oktobar |
31.734 |
36.014.47 |
22.782,80 |
1,13 |
0,72 |
2009. novembar |
31.576 |
36.451,97 |
22.550,05 |
1.15 |
0,71 |
2009. decembar |
36.789 |
35.782,70 |
22.465,06 |
0,97 |
0,61 |
INDEXI |
|
|
|||
XII 2009/XII 2008. |
95,2 |
106,6 |
105,5 |
||
XII 2008/XII 2007 |
112,05 |
111,5 |
112,1 |
||
XII 2007/XII 2006 |
121,9 |
114,9 |
116,8 |
||
XII 2006/XII 2005 |
128,0 |
106,2 |
106,0 |
||
XII 2005/XII 2004 |
127,3 |
119,0 |
121,4 |
||
XII 2004/XII 2003 |
119,4 |
116,4 |
115,1 |
Tabela je sačinjena u Ministarstvu trgovine i usluga na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku i informatiku Srbije
22. Uporedni pregled kupovne moći u Republici
decembar 2000. - decembar 2009. godine
Roba široke potrošnje
Artikal |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Frižider |
4,5 |
1,9 |
1,4 |
1,1 |
1,0 |
0,8 |
0.6 |
0,5 |
0,5 |
0,5 |
Električni štednjak |
3,8 |
1,6 |
1,2 |
1,1 |
1,0 |
0,8 |
0,6 |
0,4 |
0,5 |
0,5 |
Maš. za pranje rublja |
6,4 |
2,2 |
1,7 |
1,4 |
1,2 |
1,0 |
0,8 |
0,6 |
0,6 |
0,6 |
Kolor TV (56 cm) |
4,5 |
1,6 |
1,3 |
1,0 |
0,8 |
0,6 |
0,5 |
0,7 |
0,5 |
0,3 |
Škoda Fabija 1,2 |
89,5 |
26,9 |
21,5 |
18,2 |
17,5 |
14,1 |
13,5 |
12,6 |
10,1 |
21,8 |
Napomena: Tabela pokazuje koliko je prosečnih neto zarada u republici bilo potrebno izdvojiti za nabavku određenih roba široke potrošnje (red. br. 1-5).
Industrijsko-prehrambeni proizvodi
Red. |
Artikal |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
Dec. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
1. |
Jestivo ulje, rafinisano |
166 |
126 |
189 |
233 |
281 |
248 |
359 |
302 |
327 |
413 |
2. |
Šećer, kristal |
187 |
191 |
286 |
344 |
384 |
373 |
406 |
594 |
629 |
595 |
3. |
Svinj. meso sa kostima |
17 |
34 |
56 |
73 |
57 |
63 |
101 |
116 |
90 |
91 |
4. |
Kravlje mleko |
285 |
383 |
495 |
574 |
596 |
659 |
722 |
614 |
701 |
696 |
5. |
Jogurt |
97 |
237 |
305 |
370 |
372 |
397 |
443 |
422 |
467 |
455 |
6. |
Kafa pržena |
12 |
37 |
51 |
52 |
52 |
47 |
53 |
62 |
62 |
52 |
7. |
Mineralna voda * |
228 |
522 |
655 |
764 |
797 |
617 |
778 |
924 |
1.048 |
951 |
8. |
Mlečna čokolada |
11 |
21 |
27 |
30 |
32 |
33 |
39 |
46 |
48 |
41 |
9. |
Krompir |
150 |
637 |
776 |
530 |
1.288 |
995 |
1.017 |
1.027 |
1.212 |
1.280 |
10. |
Sladak kupus |
- |
867 |
588 |
1.339 |
1.908 |
645 |
2.145 |
950 |
2.411 |
1.401 |
11. |
Svež paradajz |
189 |
162 |
202 |
308 |
320 |
332 |
478 |
371 |
384 |
493 |
12. |
Sveža paprika |
190 |
258 |
290 |
484 |
387 |
434 |
511 |
392 |
381 |
378 |
13. |
Limun |
41 |
173 |
196 |
207 |
271 |
270 |
400 |
275 |
363 |
364 |
14. |
Kokošija jaja |
610 |
1.665 |
2.168 |
3.265 |
2.652 |
3.445 |
3.447 |
2.983 |
3.198 |
3.600 |
15. |
Pšenič. brašno T-500 |
245 |
354 |
479 |
468 |
619 |
947 |
1.008 |
830 |
755 |
861 |
Napomena: Tabela pokazuje koliko se kilograma tj. litara osnovnih industrijsko- prehrambenih proizvoga (red.br. 1-15) moglo kupiti za jednu prosečnu neto zaradu u Republici.
*Mineralna voda u plastičnoj flaši od 1,5l (umesto staklene flaše od 1l)
Pregled je sačinjen u Ministarstvu trgovine i usluga na bazi podataka RZS
23. Aktuelna ekonomska kretanja
podaci "Srpskog ekonomskog dijagrama (SED)"
Republičkog zavoda za razvoj Republike Srbije
Krajem 2010. godine ispoljene su pozitivne tendencije u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU). Savet ministara EU je 30.11.doneo Odluku kojom se građanima Srbije od 19. decembra ukidaju vize za putovanja u zemlje članice Šengenskog sporazuma, što je jasan politički signal kojim se potvrđuje evropska perspektiva Republike Srbije. Na osnovu Odluke Saveta Evropske unije od 7. decembra odmrznut je Prelazni trgovinski sporazum sa Republikom Srbijom. Primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma srpski izvoznici dobiće garanciju da i dalje mogu da izvoze svoje proizvode bez carina u zemlje EU. Time bi Srbija s režima jednostranih, autonomnih trgovinskih mera, prešla na pravi ugovorni odnos sa EU. Dana 19. decembra podnet je zahtev za prijem u članstvo EU. Memorandum Vlade Republike Srbije u vezi sa podnošenjem zahteva za prijem u članstvo EU, odražava opšti društveni konsenzus u pogledu evropske orijentacije Srbije.
Svetska ekonomska kriza je nepovoljno uticala na privrednu aktivnost u 2009. godini. Pad domaće i svetske tražnje, usporavanje kreditne aktivnosti i stranih direktnih investicija uticali su na smanjenje industrijske proizvodnje, izvoza, uvoza, vrednosti građevinskih radova, prometa na malo. Sprovođenjem Vladinih paketa mera ekonomske i monetarne politike Srbija je uspela da spreči dublje poremećaje u finansijskom i realnom sektoru, tako da je održana makroekonomska stabilnost i ublažena recesiona tendencija.
Makroekonomska kretanja u četvrtom kvartalu 2009. godine karakterišu pozitivni trendovi.
Međunarodna ekonomska kretanja. U Izveštaju EBRD o tranziciji za 2009. Srbija je blago popravila ukupnu prosečnu ocenu za napredak u tranziciji sa prošlogodišnjih 2,85 na 2,89. Srbija je popravila ocenu u trgovini i spoljnotrgovinskoj razmeni, jednoj od devet kategorija, zahvaljujući primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU. Srbija se sada nalazi na 22. mestu među 29 analiziranih zemalja u tranziciji. Iza Srbije su Azerbejdžan, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ekonomska kriza teško je pogodila tranzicioni region i usporila tempo novih reformi, ali ono što najviše ohrabruje je da kriza nije zaustavila tranziciju, da su reforme koje su realizovane u poslednjih petnaestak godina pokazale da su otporne na krizu, kao i da nije došlo do sistemske bankarske krize, nekontrolisanog kolapsa valuta, kao ni do skoka inflacije. Kvalitet tranzicije i integracionih procesa pre krize pokazali su se kao efikasan odgovor na krizu. Za 2009. godinu je karakterističan mali broj nadgradnji tranzicionih indikatora u odnosu na prethodne godine. Zabeleženo je 14 poboljšanja za 11 zemalja, ali i četiri pogoršanja. Zemlje koje su zabeležile dve nadgradnje su Belorusija, BJR Makedonija i Crna Gora. Mađarska ima najveću srednju vrednost indikatora (4) i najbliža je nivou razvijenih tržišnih privreda. Pored nje, u grupu najnaprednijih tranzicionih privreda svrstane su Estonija, Poljska, Slovačka, i Litvanija (3,9-3,7). U regionu JIE nije došlo do značajnijih promena u odnosu na prethodnu godinu. Najbolju ocenu dobile su Bugarska (3,6), Hrvatska (3,5) i Rumunija (3,4).
Ekonomski razvoj. Nakon velikog uticaja krize na privredu Srbije početkom 2009, u drugoj polovini godine započet je blagi oporavak ekonomske aktivnosti. Prema podacima RZS BDP je u trećem kvartalu 2009. u odnosu na treći kvartal 2008. godine bio manji za 2,3%, a u periodu januar-septembar za 3,5%. Za Q4 2009. Republički zavod za razvoj procenjuje minimalan pad BDP od -0,1%, dok se za 2009. procenjuje smanjenje BDP od -2,7%.
Spoljnotrgovinska aktivnost je pod uticajem usporavanja tražnje na tržištima najznačajnijih trgovinskih partnera Srbije, i u periodu januar-novembar iznosi 15,6 mlrd. EUR što je za 26,3% manje u odnosu na isti period 2008. Izvoz robe je manji za 20,9%, a uvoz robe za 28,9%. Deficit robne razmene iznosi 4,7 mlrd. EUR i manji je za 36,4% u odnosu na isti period 2008. Suficite u razmeni u periodu januar-novembar 2009. ostvarile su oblasti: prehrambeni proizvodi i piće (414,6 mil. EUR), reciklaža (65,7 mil. EUR), odevni predmeti i krzna (42,5 mil. EUR), proizvodi od gume i plastike, (24,0 mil. EUR) i osnovni metali (1,1 mil. EUR). Visoke deficite u razmeni zabeležile su oblasti: hemikalije i hemijski proizvodi (1,2 mlrd. EUR), motorna vozila i prikolice (662,5 mil. EUR), ostale mašine i uređaji (526,8 mil. EUR), koks i derivati nafte (341,4 mil. EUR), radio, televizijska i komunikaciona oprema (270,3 mil. EUR), celuloza, papir i prerada papira (207,5 mil. EUR), precizni i optički instrumenti (182,7 mil. EUR) i tekstilna prediva i tkanine (148,9 mlrd. EUR).
Fizički obim industrijske proizvodnje u periodu januar-novembar 2009. godine, u odnosu na period januar-novembar 2008. manji je za 13,1%. Posmatrano namenski, pad je zabeležen u proizvodnji: energije 1,0%, intermedijarnih proizvoda 24,3%, kapitalnih proizvoda 23,4%, trajnih proizvoda za široku potrošnju 26,5% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 9,0%. Obim industrijske proizvodnje u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. manji je za 4,2% i beleži pad kod 21 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje 79%), a rast kod 8 oblasti (učešće u strukturi 21%). Oblasti koje su najviše uticale na pad industrijske proizvodnje u novembru 2009. godine su: proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, proizvodnja nameštaja i proizvodnja električne energije.
Na osnovu rezultata istraživanja RZR o poslovnoj klimi (redovne mesečne ankete RZR), BCI indikator poslovne klime prerađivačke industrije zabeležio je blagi pad u odnosu na oktobar 2009. godine usled pada ocene proizvodnje, tražnje i zaliha gotovih proizvoda, uprkos rastu ocene izvoza i proizvodnih očekivanja. Prema anketiranim proizvođačima prerađivačke industrije, ocena proizvodnje je pozitivna, ali je manja u odnosu na oktobar 2009. godine i ispod je dugoročnog proseka. Na osnovu proizvodnih očekivanja, koja ukazuju na smirivanje cikličnih kretanja i izlazak iz recesije, procenjuje se rast proizvodne aktivnosti u naredna tri meseca.
U prvih devet meseci 2009. godine registrovan je pad fizičkog obima ukupnog saobraćaja za -16,1%, u prevozu putnika za -13,7% i u prevozu robe za -23,6% u odnosu na isti period 2008. godine. Svi saobraćajni podsistemi zabeležili su pad fizičkog obima usluga, koji je najmanji u drumskom saobraćaju kod koga je obim usluga neznatno manji (-0,1%) zahvaljujući povećanju drumskog teretnog prevoza (7,4%). Obim poštanskih aktivnosti beleži pad u prvih prvih devet meseci od -1,6%. U oblasti telekomunikacija u prva tri kvartala 2009. godine nastavljen je trend znatnog povećanja obima usluga (29,7%), što je najvećim delom rezultat ekspanzije mobilne telefonije.
U periodu januar-novembar 2009. godine, registrovan je međugodišnji pad realnog maloprodajnog prometa robe u trgovini na malo od 11,3% i nominalnog od 5,2%. U novembru 2009. u odnosu na oktobar promet robe u trgovini na malo zabeležio je dalji pad od 7,9% u tekućim cenama, odnosno 9,3% u stalnim cenama.
Tržište rada. U periodu januar-oktobar 2009. godine nastavljena je tendencija pada ukupne zaposlenosti za 6,3%, u preduzećima, ustanovama i organizacijama za 0,9%, i privatnih preduzetnika i zaposlenih kod njih za 19,9%, u odnosu na isti period 2008. godine. Najveće smanjenje zaposlenih na nivou delatnosti je u prerađivačkoj industriji 7,3% (26.930 lica). Od juna je prisutan blagi trend smanjenja broja nezaposlenih, tako da je broj lica koja traže zaposlenje, krajem novembra 2009. godine bio 803.171 , što je za 0,4% manje u odnosu na oktobar, ali je za 2,6% više u odnosu na novembar 2008. godine.
U oktobru 2009. godine sprovedena je polugodišnja Anketa o radnoj snazi. Ukupan broj zaposlenih u drugom polugođu 2009. smanjen je za 2,0% (52.498 lica) u odnosu na prvo polugođe 2009., odnosno za 7,7% (215.119 lica) u odnosu na 2008. godinu. Takođe, stopa zaposlenosti se smanjila za 0,8 procentna poena u odnosu na prvo polugođe, i za 3,3 procentna poena u odnosu na 2008. godinu (sa 53,3% u 2008. na 50,0% u 2009. godini). Ukupan broj nezaposlenih povećan je za 5,9% (28.774 lica) u odnosu na prvo polugođe 2009., odnosno za 13,1% (60.164 lica) u odnosu na 2008. Stopa nezaposlenosti je povećana sa 14,0% u 2008. na 16,6% u 2009. godini, što predstavlja signal daljeg nepovoljnog kretanja na tržištu rada.
U periodu januar-novembar nastavljena je tendencija usporavanja rasta prosečnih bruto i neto zarada u odnosu na isti period 2008. godine. Prosečna neto zarada iznosila je 31.291 dinara i nominalno je povećana za 9% a realno za 1%. Posmatrano na nivou delatnosti, najveća neto zarada u novembru registrovana je u finansijskom posredovanju (67.279 dinara), proizvodnji duvanskih proizvoda (64.468 dinara), vazdušnom saobraćaju (63.903 dinara), organizacijama na bazi učlanjenja (61.609 dinara), osiguranju i penzijskim fondovima (59.609 dinara), vađenju sirove nafte i gasa (56.106 dinara), proizvodnji koksa i derivata nafte (50.749 dinara), a najniža zarada u nekim oblastima prerađivačke industrije, kao što su: proizvodnja odevnih predmeta i krzna (11.554 dinara), proizvodnja kože i predmeta od kože (14.866 dinara), prerada i proizvodi od drveta i plute (15.414 dinara), proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina (17.211 dinara).
Prosečna penzija u periodu januar-oktobar 2009. iznosila je 19.785 dinara i realno je povećana za 6,3% u odnosu na isti period 2008. godine. Prosečno isplaćena penzija u oktobru 2009. iznosila je 19.799 dinara, realno je povećana za 0,2% u odnosu na oktobar 2008. i iznosi 63% prosečne neto zarade.
Cene. Ukupna inflacija u periodu januar-novembar 2009. godine, merena indeksom potrošačkih cena, iznosila je 6,9% (novembar 2009/decembar 2008) i najvećim delom je rezultat rasta regulisanih cena. U novembru je zabeležen umeren rast potrošačkih cena od 0,8%, dok je godišnji rast potrošačkih cena iznosio 5,9% (novembar 2009/novembar 2008). U 2009. godini ostvaren je ukupan rast cena na malo od 10,1% (prosek perioda), a njihov rast u decembru 2009. godine u odnosu na decembar 2008. godine strukturno posmatrano, najintezivniji rast u 2009. imale su cene duvana (14,9%), usluga (13,9%), industrijsko neprehrambenih proizvoda (12,8%) i pića (10,9%). Ukupan tekući rast maloprodajnih cena neutralisan je sniženjem cena poljoprivrednih proizvoda (0,3%).
Monetarna kretanja. NBS je u 2009. godini vodila relaksirajuću monetarnu politiku. NBS je snizila referentnu kamatnu stopu sa 17,75% početkom godine na 9,5% krajem decembra 2009. U drugoj polovini 2009. kreditna aktivnost beleži blagi oporavak. Plasmani banaka krajem novembra 2009. godine (1.284,4 mlrd. dinara) zabeležili su rast od 14,2% u odnosu na kraj decembara 2008. godine (1.124,9 mlrd. dinara). U istom periodu plasmani privredi su ostvarili veći rast (18,1%) od porasta plasmana stanovništvu (7,5%). Ukupna štednja stanovništva krajem novembra 2009. iznosila je 555,7 mlrd. dinara (devizna 544,4 mlrd. dinara, a dinarska 11,3 mlrd. dinara) i u odnosu na kraj decembra 2008. godine povećana je za 31,2% (devizna za 31,6%, a dinarska za 14,6%), a u odnosu na isti mesec 2008. godine povećana je za 30,0% (devizna za 30,6%, a dinarska za 9,7%).
Bilans plaćanja. Deficit tekućeg računa dostigao je 27,7% vrednosti iz 2008. godine i iznosio je 1,3 mlrd EUR. Negativan saldo tekućeg računa platnog bilansa u % BDP nakon visokog učešća u Q1 2009. (-12,3%) opada. U Q2 i Q3 iznosio je -2,4% i -3,4% respektivno. SDI, u neto izrazu, u periodu januar-oktobar 2009, iznose 1,1 mlrd. EUR i u odnosu na period januar-oktobar 2008. godine manje su za 36,9%.
Spoljni dug u oktobru 2009. godine iznosio je 21,9 mlrd. EUR i u odnosu na decembar 2008. godine veći je za 0,4%. Dugoročne obaveze dostižu 19,8 mlrd. EUR, a kratkoročni dug 2,0 mlrd. EUR. U odnosu na decembar 2008. dugoročne obaveze veće su za 2,4% dok je kratkoročni dug manji za 15,6%. U novembru 2009. ukupne devizne rezerve dostižu najviši godišnji nivo u proteklom tranzicionom periodu, i iznose 11,2 mlrd. EUR (17,1 mlrd USD). U uslovima ograničenog pristupa banaka i preduzeća eksternim izvorima finansiranja, usporenog priliva deviznih sredstava iz inostranstva i porasta premije rizika u Q1 2009. registrovane su visoke oscilacije kursa dinara. U Q2 i Q3 deo eksternih obaveza je refinansiran, potpisan je finansijski aranžman sa MMF i devizna likvidnost je tokom perioda progresivno rasla. Kurs dinara u odnosu na EUR i USD, u novembru oscilirao je u rasponu od 93,43-94,48 RSD/EUR i 62,61-63,94 RSD/USD i formirao se na osnovu neposredne bankarske trgovine.
Javne finansije. U periodu januar-novembar 2009. godine ostvarena su ukupna primanja budžeta Republike Srbije od 585,3 mlrd. dinara, dok su ukupna izdavanja bila veća i iznosila su 663,6 mlrd. dinara, što je dovelo do budžetskog deficita od 78,3 mlrd. dinara. U odnosu na isti period 2008. godine realno su manja primanja budžeta za -7,6% i izdaci budžeta za 0,7%
Privatizacija. U 2009. godini tenderskom i aukcijskom privatizacijom prodato je 75 preduzeća, ostvareno je 75,7 mil. EUR prihoda i obezbeđeno je 43,0 mil. EUR za investicije. Tenderskom privatizacijom prodato je 7 preduzeća, ostvaren prihod 31,5 mil. EUR i obezbeđene su investicije od 31,5 mil. EUR. Najveći prihod (24,5 mil. EUR) i najveće investicije (15,7 mil. EUR) ugovorene su prodajom kapitala akcionarskog društva Jugoslovensko rečno brodarstvo. Iz portfelja Akcijskog fonda u 2009. godini prodati su manjinski paketi akcija 206 kompanija za 7,7 mil. EUR. Strani kupci učestvovali su u kupovini manjinskog paketa akcija 23 kompanije. Nakon raskida kupoprodajnog ugovora između Agencije za privatizaciju i kupaca, Akcijski fond je prodao pakete akcija 14 preduzeća.
Fond za razvoj je u 2009. godini, za 4.296 dugoročna investiciona programa odobrio kredite u ukupnom iznosu od 27,7 mlrd. dinara za 154 opštine Realizacijom ovih programa planirano je otvaranje 20.683 novih radnih mesta. Od ukupne vrednosti odobrenih kreditnih sredstava najviše je usmereno u proizvodnju prehrambenih proizvoda pića i duvana (6,9 mlrd. dinara za 907 programa), zatim slede proizvodnja mašina, metala i metalnih proizvoda (5,5 mlrd. dinara za 364 programa) i prerada drveta i proizvoda od drveta (2,5 mlrd. dinara za 454 programa). U ove tri oblasti privrede uloženo je skoro polovina ukupnih sredstava (54,6%).
Izvor: Srpski ekonomski dijagram (SED) broj 12/09 Republičkog zavoda za razvoj
24. Dnevni konformni koeficijenti po mesečnim stopama zatezne kamate u 2010. godini
Dani |
Januar |
Februar |
1 |
0.00041801 |
0.00046281 |
2 |
0.00083620 |
0.00092584 |
3 |
0.00125456 |
0.00138908 |
4 |
0.00167310 |
0.00185253 |
5 |
0.00209182 |
0.00231620 |
6 |
0.00251070 |
0.00278008 |
7 |
0.00292977 |
0.00324418 |
8 |
0.00334900 |
0.00370849 |
9 |
0.00376842 |
0.00417302 |
10 |
0.00418801 |
0.00463776 |
11 |
0.00460777 |
0.00510272 |
12 |
0.00502771 |
0.00556789 |
13 |
0.00544783 |
0.00603328 |
14 |
0.00586812 |
0.00649888 |
15 |
0.00628858 |
0.00696470 |
16 |
0.00670923 |
0.00743074 |
17 |
0.00713004 |
0.00789699 |
18 |
0.00755104 |
0.00836345 |
19 |
0.00797221 |
0.00883013 |
20 |
0.00839355 |
0.00929703 |
21 |
0.00881508 |
0.00976414 |
22 |
0.00923677 |
0.01023147 |
23 |
0.00965865 |
0.01069902 |
24 |
0.01008070 |
0.01116678 |
25 |
0.01050293 |
0.01163476 |
26 |
0.01092533 |
0.01210296 |
27 |
0.01134791 |
0.01257137 |
28 |
0.01177067 |
0.01304000 |
29 |
0.01219360 |
|
30 |
0.01261671 |
|
31 |
0.01304000 |
|