PRAVILNIK

O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU OGLEDA ZA OBRAZOVNI PROFIL NOVINAR SARADNIK

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 10/2010)

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program ogleda za obrazovni profil novinar saradnik, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 2

Program ogleda iz člana 1. ovog pravilnika ostvaruje se u skladu sa:

1. Pravilnikom o planu i programu obrazovanja i vaspitanja za zajedničke predmete u stručnim i umetničkim školama ("Službeni glasnik SRS - Prosvetni glasnik", broj 6/90 i "Prosvetni glasnik", br. 4/91, 7/93, 17/93, 1/94, 2/94, 2/95, 3/95, 8/95, 5/96, 2/02, 5/03, 10/03, 24/04, 3/05, 6/05, 11/05, 6/06, 12/06, 8/08, 1/09, 3/09, 10/09 i 5/10), i to sa nastavnim planom i programom:

1) Srpski jezik i književnost,

2) Srpski jezik kao nematernji jezik,

3) Strani jezik,

4) Istorija,

5) Geografija,

6) Muzička umetnost,

7) Psihologija,

8) Sociologija,

9) Ustav i prava građana,

10) Filozofija,

11) Fizičko vaspitanje,

12) Matematika,

13) Računarstvo i informatika,

14) Fizika,

15) Hemija,

16) Biologija,

17) Maturski ispit;

2. Pravilnikom o nastavnom planu i programu predmeta Verska nastava za srednje škole ("Prosvetni glasnik", br. 6/03, 23/04 i 9/05).

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OGLEDA

 

Područje rada: Kultura, umetnost i javno informisanje

 

Oblast: Javno informisanje

 

Obrazovni profil: NOVINAR SARADNIK - ogled

 

Trajanje obrazovanja: četiri godine

Cilj ogleda:

Unapređenje kvaliteta i osavremenjivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz:

- uvođenje novog nastavnog plana i programa radi ostvarivanja umetničkog obrazovanja i obrazovanja uopšte;

- uvođenje novih stručnih nastavnih predmeta radi formiranja šireg aspekta novinarske oblasti, šire lepeze strukovnog okvira, kao i multifunkcionalnosti savremenog novinara;

- uvođenje novih stručnih nastavnih predmeta;

- uvođenje sadržaja nastavnih predmeta i koncepcije novog obrazovnog profila;

- omogućavanje učenicima da steknu osnovna znanja, realnu sliku o svojim afinitetima i sposobnostima;

- omogućavanje lakšeg i realnijeg izbora željenog fakulteta;

- vertikalno i horizontalno povezivanje nastavnih sadržaja opšteobrazovnih i stručnih predmeta;

- metodičko osavremenjivanje nastave, radi veće efikasnosti i približivanja tendencijama i potrebama novog, modernog vremena;

- izradu nastavnih sredstava i pripremu rukopisa udžbenika po novim nastavnim programima;

- adekvatniju proveru ostvarenosti ciljeva i zadataka obrazovanja.

Uvođenje organizacionih novina:

- uvođenje timskog rada u ostvarivanje programa i zajedničko praćenje efekata obrazovanja;

- ostvarivanje nastave korišćenjem savremenih multimedijalnih tehnologija;

- bolje korišćenje nastavnih sredstava.

Očekivani ishodi ogleda:

- razvijanje kritičkog mišljenja kao jedne od osnovnih foskula novinarske profesije;

- sticanje znanja i umenja za uključivanje u sve novinarske poslove koji se obavljaju u radio i TV centrima, novinskim agencijama, novinskim kućama;

- sticanje znanja i umenja za primenu novinarskih znanja u novinarskoj profesiji;

- osposobljavanje učenika za korišćenje softverskih i hardverskih komponenti multimedijalnih sistema;

- osposobljavanje učenika za pravilno korišćenje različitih audio uređaja;

- sticanje znanja i umenja za samostalnu primenu softverskih multimedijalnih alata u audio i video produkciji;

- sticanje znanja, veština, navika i umenja za efikasno i kvalitetno obavljanje postavljenih zadataka;

- bolje mogućnosti praćenja, procenjivanja, po potrebi, i korigovanja programa u toku trajanja ogleda.

Trajanje ogleda:

Ogled se sprovodi od 1. septembra 2010. godine i može da traje najduže pet godina.

Način ostvarivanja ogleda:

Ogled se ostvaruje na osnovu ovog nastavnog plana i programa.

Za nastavnike i stručne saradnike u školi u kojoj se ostvaruje program ogleda, radi primene u svakodnevnom obrazovno-vaspitnom radu, organizuju se obuke za:

- primenu nastavnog plana i programa ogleda;

- primenu novih metoda rada sa učenicima;

- stručno usavršavanje nastavnika.

Planira se i razrada postupaka praćenja i ocenjivanja obrazovno-vaspitnog rada, izrada testova sa zajedničkim sadržajima i zajedničkim kriterijumima za procenu znanja.

Uslovi ostvarivanja ogleda:

Za upis u školu kandidat polaže prijemni ispit. Na prijemnom ispitu proveravaju se posebne sposobnosti kandidata koje su neophodne za obrazovni profil saradnik u dramskoj nastavi - ogled.

Prijemni ispit sastoji se iz dva dela.

Prvi deo prijemnog ispita sastoji se iz:

- pismenog dela (kandidat piše esej na jednu od ponuđenih tema, a zatim brani pismeni zadatak);

- usmenog dela.

Drugi deo prijemnog ispita sastoji se iz:

- TOK - Test opšte informisanosti;

- PIE-JRS - Test po Plučik standardizaciji;

- D48- Domino test.

Ogled se ostvaruje u uslovima svakodnevnog obrazovno-vaspitnog rada u školi.

Nastava se izvodi u odeljenju od 15 do 20 učenika. Nastavu izvode nastavnici škole kojoj je odobreno izvođenje ogleda.

Nastavnici pripremaju potrebna nastavna sredstva (prezentacije, grafofolije, šeme, audio zapise), u skladu sa ovim nastavnim planom i programom, koristeći:

- publikovana multimedijalna nastavna sredstva;

- internet;

- profesionalne šeme (skice, fotografije) audio uređaja i sistema.

Nastava se ostvaruje korišćenjem savremenih multimedijalnih i informaciono-komunikacionih tehnologija.

U okviru svakog nastavnog predmeta naveden je spisak literature koji predstavlja osnovni okvir za rad.

Način vrednovanja ogleda:

Primena ogleda prati se kontinuirano u toku školske godine, a u poslednjoj godini sprovodi se vrednovanje ogleda.

Na kraju školske godine, na osnovu različitih upitnika i izveštaja, ispituju se ishodi obrazovno-vaspitnog rada, adekvatnost ocenjivanja, mišljenja učenika i nastavnika.

U postupku vrednovanja ogleda sprovođenje programa prati Ministarstvo prosvete preko prosvetnog savetnika, a ocenu ostvarenog cilja i očekivanih ishoda na kraju ogleda - Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, koji daje odgovarajući predlog ministru i inicijatoru ogleda.

Izveštaj o sprovedenom ogledu i ocena ogleda objavljuje se na način koji je dostupan široj stručnoj javnosti.

NASTAVNI PLAN

Područje rada: KULTURA, UMETNOST I JAVNO INFORMISANJE

Obrazovni profil: NOVINAR SARADNIK - OGLED

Trajanje obrazovanja: ČETIRI GODINE

Red. broj

I. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
A. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI

PRVI RAZRED

DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED

UKUPNO

razr. čas nastava

nast. u bloku god.

razr. čas nastava

nast. u bloku god.

razr. čas nastava

nast. u bloku god.

razr. čas nastava

nast. u bloku god.

razr. čas nastava

nast. u bloku god.

nedeljno

godiš.

nedeljno

godiš.

nedeljno

godiš.

nedeljno

godiš.

nedeljno

godiš.

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

1.

Srpski jezik i književnost

3

 

111

 

 

3

 

111

 

 

3

 

105

 

 

3

 

93

 

 

12

 

420

 

 

2.

Strani jezik

2

 

74

 

 

2

 

74

 

 

2

 

70

 

 

2

 

62

 

 

8

 

280

 

 

3.

Istorija

2

 

74

 

 

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

 

148

 

 

4.

Geografija

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

5.

Muzička umetnost

1

 

37

 

 

1

 

37

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

6.

Psihologija

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

7.

Sociologija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

70

 

 

 

 

 

 

 

2

 

70

 

 

8.

Ustav i prava građana

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

 

31

 

 

1

 

31

 

 

9.

Filozofija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

62

 

 

2

 

62

 

 

10.

Fizičko vaspitanje

2

 

74

 

 

2

 

74

 

 

2

 

70

 

 

2

 

62

 

 

8

 

280

 

 

11.

Matematika

2

 

74

 

 

2

 

74

 

 

1

 

35

 

 

1

 

31

 

 

6

 

214

 

 

12.

Računarstvo i informatika

 

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

13.

Fizika

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

14.

Hemija

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

15.

Biologija

2

 

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

74

 

 

Ukupno A:

20+2

740+74

 

14

518

 

10

350

 

11

341

 

55+2

1949+74

 

Napomena: *) Za učenike koji nastavu slušaju na jednom od jezika narodnosti (Zakon o srednjoj školi, član 5)

Red. broj

B. STRUČNI PREDMETI (teorija, vežbe, praktična nastava)

PRVI RAZRED

DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED

UKUPNO

razr. čas. nastava

nast. u bloku god.

razr. čas. nastava

nast. u bloku god.

razr. čas. nastava

nast. u bloku god.

razr. čas. nastava

nast nast. u bloku god.

razr. čas. nastava

nast. u bloku god.

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

T

V

1.

Likovna kultura

2

 

74

 

 

2

 

74

 

 

1

 

35

 

 

1

 

31

 

 

6

 

214

 

 

2.

Dramaturgija

2

 

74

 

 

2

2

74

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

2

148

74

 

3.

Kulturologija

2

 

74

 

 

3

 

111

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

 

185

 

 

4.

Produkcija u kulturi i medijima

2

2

74

74

 

2

2

74

74

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

4

148

148

 

5.

Multimedija

 

 

 

 

 

2

3

74

111

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

3

74

111

 

6.

Istorija medija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

70

 

 

2

 

62

 

 

4

 

132

 

 

7.

Uvod u novinarstvo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

 

70

 

 

 

 

 

 

 

2

 

70

 

 

8.

Retorika i novinarska etika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

3

70

105

 

 

 

 

 

 

2

3

70

105

 

9.

Komunikologija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

1

70

35

 

2

1

62

31

 

4

2

132

66

 

10.

Novinarski žanrovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

3

70

105

 

2

3

62

93

 

4

6

132

198

 

11.

Novinarstvo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

2

70

70

 

2

2

62

62

 

4

4

132

132

 

12.

Stilistika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

1

62

31

 

2

1

62

31

 

13.

Odnosi sa javnošću

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

1

62

31

 

2

1

62

31

 

14.

Praktična nastava

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

60

 

 

 

 

90

 

 

 

 

150

 

Ukupno B:

8

2

296

74

-

11

7

407

259

-

13

9

455

315

60

13

8

403

248

90

45

26

1561

896

150

 

Ukupno B:

10

370

-

18

666

-

22

770

60

21

651

90

71

2457

150

 

Ukupno A+B:

28

4

1036

148

-

26

6

925

259

-

23

9

805

315

60

24

8

744

248

90

100

28

3510

970

150

 

Ukupno A+B:

32

1184

-

32

1184

-

32

1120

60

32

992

90

128

4480

150

 

UKUPNO ČASOVA:

1216

1216

1212

1114

4758

 

V. IZBORNI PREDMETI

PRVI RAZRED

DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED

UKUPNO

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

nedeljno

godišnje

1.

Verska nastava

1

37

1

37

1

35

1

31

4

140

2.

Građansko vaspitanje

1

37

1

37

1

35

1

31

4

140

Učenik je obavezan da prilikom upisa u prvi razred škole izabere jedan od dva izborna predmeta i taj izborni predmet zadržava do kraja sticanja srednjeg obrazovanja i vaspitanja.

II. OSTALI OBAVEZNI OBLICI OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA

PRVI RAZRED

DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED

UKUPNO

godišnje

godišnje

godišnje

godišnje

godišnje

1.

Čas odeljenskog starešine/zajednice

74 časa

74 časa

70 časova

62 časa

280 časova

2.

Dodatni rad

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 120 časova

3.

Dopunski rad

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 120 časova

4.

Pripremni i društveno-korisni rad*

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 30 časova

do 120 časova

Napomena: *) Ako se u toku godine ukaže potreba za njim.

III. FAKULTATIVNI OBLICI OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA

PRVI RAZRED

DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED

UKUPNO

ned.

godišnje

ned.

godišnje

ned.

godišnje

ned.

godišnje

ned.

godišnje

1. FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMETI

1.1

Jezik drugog naroda i narodnosti sa elementima nacionalne kulture

2

74

2

74

2

70

2

62

8

280

1.2

Drugi strani jezik

2

74

2

74

2

70

2

62

8

280

1.3

Drugi stručni predmeti*

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2. FAKULTATIVNE NASTAVNE AKTIVNOSTI

2.1

Ekskurzije

od 2 do 3 dana

od 2 do 3 dana

od 2 do 3 dana

do 5 dana

od 6 do 14 dana

2.2

Stvaralačke i slobodne aktivnosti učenika

30-60 časova

30-60 časova

30-60 časova

30-60 časova

120-240 časova

2.3

Hor

70 časova godišnje

2.4

Kulturna i javna delatnost

2 radna dana

Napomena: *) Pored navedenih predmeta škola može da organizuje, u skladu sa opredeljenjima učenika, fakultativnu nastavu učenika iz predmeta koji su utvrđeni nastavnim planom drugih obrazovnih profila, kao i iz predmeta koji su od značaja za dalji nastavak školovanja (ples, digitalna animacija, kostimografija...).

OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

 

BROJ I RASPORED RADNIH SEDMICA ZA ČETVOROGODIŠNJE OBRAZOVANJE

Razred

Razredno-časovna nastava

Nastava u bloku

Obavezne i fakultativne vannastavne aktivnosti

Priprema i izvođenje mature

Ukupno sedmica

Stručni predmeti

Prvi razred

37 sedmica

-

2 sedmice

-

39

Drugi razred

37 sedmica

-

2 sedmice

-

39

Treći razred

35 sedmica

2 sedmice

2 sedmice

-

39

Četvrti razred

31 sedmica

3 sedmice

2 sedmice

3 sedmice

39

Podela odeljenja na grupe

Časovi praktične nastave i vežbe iz stručnih predmeta ostvaruju se u učionicama opšte namene i specijalizovanim učionicama predviđenim Normativom posebnog školskog prostora, opreme i nastavnih sredstava.

U prvoj i drugoj godini pri ostvarivanju nastavnih sadržaja odeljenje se ne deli u grupe. Broj učenika u odeljenju je od 15 do 20.

U trećem i četvrtom razredu, prilikom realizacije stručnih časova, odeljenje se deli u tri grupe. Broj učenika u grupi kreće se od 5-8.

Vežbe i blok nastava ostvaruje se podelom odeljenja na tri grupe.

Praktična nastava u celini i vežbe izvode se pod neposrednom kontrolom nastavnika. Isti nastavnici ostvaruju teorijsku nastavu stručnih predmeta i vežbe u grupi u okviru istog predmeta.

LIKOVNA KULTURA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Likovna kultura jeste sticanje neophodnih znanja o likovnim delima i umetnicima kroz istoriju umetnosti, u skladu s društvenom, humanističkom i stručnom orijentacijom.

Zadaci nastave jesu:

- uvođenje učenika u svet vrednosti stvaralačkog mišljenja kroz problemske zadatke u teoretskom radu;

- osposobljavanje učenika da stečena teoretska znanja primeni u budućim zanimanjima;

- uvođenje učenika u svet opažanja i doživljavanja likovnih dela i upućivanje na kritičko mišljenje;

- razvijanje ličnog odnosa učenika prema slikarskim, grafičkim, vajarskim i arhitektonskim ostvarenjima, kao i ostvarenjima primenjenih umetnosti i dizajna;

- upoznavanje učenika s osnovnim odlikama i razvojem umetnosti u društveno-istorijskim razdobljima kod nas i u svetu;

- omogućavanje svestranog razvoja učenikove ličnosti, kako emocionalno-doživljajnih tako i intelektualno-kreativnih sposobnosti;

- razvijanje potrebe i smisla za samostalno stvaranje obrazovanja i doživljavanja umetničkih dela u uslovima slobodnog izražavanja stvaralačkih mogućnosti pojedinca u našem društvu;

- upućivanje učenika da tumači umetnost na naučnim osnovama kako bi doprinosio oplemenjivanju međuljudskih odnosa;

- izgrađivanje shvatanja kod učenika da isticanje univerzalnosti likovnog jezika utiče na ukidanje jezičkih, nacionalnih i rasnih razdvajanja;

- upoznavanje učenika s likovnim nasleđem naše zemlje, kako bi se razvijali smisao, osećanja i potrebe negovanja kulturnih tekovina.

 

I RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 74+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

LIKOVNA KULTURA I (30+0)

Šta je umetnost? Umetnost u prostoru i vremenu. Umetnost i društvo.

Pojava umetničkog stvaranja. Epohe u umetnosti praistorije. Karakter praistorijske umetnosti. Tipična ostvarenja arhitekture, skulpture, slikarstva (Stounhendž, Vilendorska Venera, Altamira). Praistorijska umetnost na našim prostorima: Paleolit (Badanj), Mezolit (Lepenski vir), Neolit (Vinča, Predionica, Butmir). Metalno doba.

LIKOVNA KULTURA II (44+0)

Idejne osnove grčke civilizacije i umetnosti. Uticaji prethodnih civilizacija (Egipat, Krit, Mikena). Tri razdoblja u razvitku. Najznačajniji spomenici i umetnici. Slikarstvo vaza. Istorijski značaj grčke umetnosti.

Grčki spomenici na tlu Balkana. Arhitektura (Herakleja Linkestis, Stobi). Skulptura i dela primenjenih umetnosti..

Umetnost starog Rima. Nove pojave u arhitekturi i skulpturi (Panteon, bazilike, portreti, istorijski reljefi. Slikarstvo (Pompeji). Značaj rimske civilizacije za kasniju umetnost Zapada. Rimske urbane celine na našim prostorima (Emona, Salona, Sirmijum, Viminacijum). Arhitektura (Dioklecijanova palata, Romulijana, Gamzigrad). Skulptura (portreti Konstantina, sarkofazi iz Salone). Mozaici (Risan, Romulijana). Slikarstvo grobnica (Bečka, Viminacijum).

II RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 74+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

LIKOVNA KULTURA III (37+0)

Osobenosti starohrišćanske umetnosti. Umetnost u doba seobe naroda. Umetničko stvaranje u razdoblju preromanike.

Spomenici starohrišćanske umetnosti na našim prostorima (sarkofazi Salone). Dela primenjene umetnosti iz doba seobe naroda. Preromanika na tlu Balkana: arhitektura (Sv. Donat u Zadru), skulptura (reljef iz Sv. Nedelje).

Odlike romaničke umetnosti. Novine u arhitekturi i glavni spomenici (Sv. Sernen, Piza), Skulptura i njena vezanost za arhitekturu (Vezlej). Dela primenjene umetnosti. Romanički stil u arhitekturi (katedrale u Trogiru i Zadru). Kamena skulptura (Buvinova vrata). Romaničko slikarstvo (Sv. Mihailo u Stonu). Nameštaj, minijatura, zlatarstvo.

Glavna obeležja gotičke umetnosti. Novine u arhitekturi i glavni spomenici (Šartr, Solzberi). Obeležja skulpture i spomenici (Rems, Amijen). Vitraži i minijature. Osobenosti gotike na Balkanu. Obeležja gotike u Dalmaciji. Dela Jurja Dalmatinca i Andrije Alešija. Palate (Knežev dvor u Dubrovniku). Gotika u Sloveniji: crkve (Ptujska gora), skulptura i reljefi u drvetu, slikarstvo Istre (Beram).

Odlike vizantijske umetnosti. Glavni spomenici arhitekture (Sveti Luka u Fokidi), i slikarstva (Kahrije džamija). Slonovača, emajl. Vizantijski uticaj na umetnost drugih zemalja (Rusija-Rubljov, Bugarska, Gruzija).

Vizantijski spomenici na Balkanu. Srpska umetnost kraj XII i XIII vek: arhitektura (Studenica), slikarstvo fresaka (Mileševa, Sopoćani). Ikone i minijature XIII veka. Umetnost 1300-1370: arhitektura (Gračanica), skulptura (Dečani), slikarstvo fresaka (Staro nagoričino, Dečani). Ikone i minijature. Umetnost 1370-1459: arhitektura (Ravanica, Ljubostinja), osobenosti skulpture (Ravanica, Kalenić). slikarstvo fresaka (Kalenić). Srpska srednjovekovna primenjena umetnost. Slikarstvo u Makedoniji, XIII vek (Sv. Kliment u Ohridu). Srednjovekovna utvrđenja. Postvizantijska umetnost na tlu Balkana XV-XVII vek (Longin). Umetnost stećaka ("Kulinov" stećak). Nekropole.

LIKOVNA KULTURA IV (37+0)

Odlike islamske umetnosti. Glavni spomenici arhitekture. Minijatura.

Islamska umetnost na Balkanu. Arhitektura džamija (Sinan-pašina džamija u Prištini, Aladža džamija u Foči), amami (Dautpašin amam u Skoplju). Karavansaraji. Spomenici minijaturnog slikarstva. Preteče renesansne (Đoto). Idejne osnove nastanka renesansne umetnosti. Glavne osobenosti. Renesansa u Italiji i drugim evropskim zemljama. Najznačajniji umetnici (Donatelo, Leonardno da Vinči, Mikelanđelo, Rafael, Ticijan, Direr). Manirizam. Njegove odlike. Glavni predstavnici.

Italijanska rana renesansa: interesovanje za ljudsku figuru (skulptura i slikarstvo). Italijanska renesansa: nova koncepcija predstavljanja prostora na slici. Visoka renesansa u Italiji: Leonardo da Vinči, Mikelanđelo, Rafaelo. Venecijanska renesansa - umetničke specifičnosti. Umetnost renesanse na Severu Evrope.

Renesansa na Balkanu i njene osobenosti. Arhitektonsko-skulptoralno delo Nikole Firentinca (katedrala u Šibeniku). Dubrovački slikari (Nikola Božidarević, Mihailo Hamzić).

Novo Hopovo, manastir Piva - freska, Nekropola iz Radimlja, Sinan-pašina džamija - Prizren, Šarena džamija - Tetovo, Gazi Husrevbegov bezistan - Sarajevo, Most na Neretvi - Mostar.

III RAZRED

(1+0 časova nedeljno, 35+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

LIKOVNA KULTURA V (20+0)

Idejne osnove nastanka barokne umetnosti. Stilske odlike u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu. Središta procvata barokne umetnosti (Italija, Holandija, Flandrija, Španija). Vodeći umetnici (Benini, Karavađo, Rembrant, Rubens, Velaskez). Rokoko kao završna faza baroka. (Vato). Opšte odlike baroka na Balkanu. Barok u Sloveniji: arhitektura (Ljubljanska katedrala), crkveno slikarstvo i portret (Jelovšek, Bergant). Barok u Hrvatskoj: arhitektura (dubrovačka katedrala), skulptura i slikarstvo (Poco). Barok u Boki Kotorskoj (Kokolja). Barok u Srbiji: pojava barokne arhitekture (manastiri Fruške gore), slikarstvo ikonostasa (Kračun, J. Orfelin), razvoj portreta. Bakrorez (Žefarović). Drvorez u Makedoniji (ikonostas Sv. Spasa).

LIKOVNA KULTURA VI (15+0)

Neoklasicizam. Istorijski uslovi nastanka. Teme. Stilske odlike. Najznačajniji umetnici (David, Engr, Kanova). Bidermajer kao osoben vid neoklasicizma.

Neoklasicizam na Balkanu. Odlike arhitekture i skulpture. Slikarstvo (Kavčić, Stroj, A. Teodorović). Bidermajer (Danil, Tominc).

Romantizam. Istorijski uslovi nastanka romantizma. Tema: Osnovne stilske karakteristike. Najznačajniji umetnici (Žeriko). Romantizam na našim prostorima. Odlike arhitekture i skulpture. Slikarstvo: Slovenija/Panhart, Hrvatska/Karas, Srbija/Jakšić, S. Todorović.

Realizam: Istorijski uslovi nastanka realizma. Teme. Osnovne stilske odlike. Glavni predstavnici (Kurbe, Domije, Rjepin, Rid).

Realizam na našim prostorima. Arhitektura (Bugarski, Vurnik). Skulptura (Roksandić, Rendić). Slikarstvo (Krstić, P. Jovanović, braća Šubić, zagrebačka "Šarena škola").

IV RAZRED

(1+0 časova nedeljno, 31+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

LIKOVNA KULTURA VII (15+0)

Impresionizam - opšte odlike slikarstva i skulpture, glavni predstavnici (Mone, Renoar, Roden), slovenački impresionisti (Jakopič, Jama), hrvatski impresionisti (Kraljević, Račić), srpski impresionisti (Milićević, Milovanović), planerizam, optičke teorije o boji, analiza svetlosti.

Postimpresionizam - reakcija na impresionizam, geometrizacija oblika, modulacija svetla (Sezan), ekspresionizam i simbolizam boje (Van Gog i Gogen). Arhitektura XIX veka, eklekticizam u prvoj polovini veka, secesija (Meštrović).

Moderna umetnost, novi principi, metodi i materijali, FOVIZAM (Matis, Ruo), ritam u slikarstvu (Munk, Nolde, Konjović, Bijelić, Job) KUBIZAM i FATURIZAM, lomljenje oblika, kolaž (Pikaso, Brak, Sava Šumanović, Marino Tartalja, Bijelić), BESPREDMETNI SVET (Kandinski, Miljevič, Mondrijan), sinteza likovnih umetnosti (Bauhaus, De Stijd, industrijski dizajn), KONSTRUKTIVIZAM (Tatlin, Gabo, Penzner), DADAIZAM I NADREALIZAM, antiumetnost, Dišan, Ernst, Mafrit, slikari fantazija - Šagal, Kiriko, Barili, Kregar, internacionalni stil u arhitekturi modernog doba (Korbizje, Ibler, Plečnik, Dobrović, Brašovan) moderna skulptura (Mur, Kršinić, Stijović).

LIKOVNA KULTURA VIII (16+0)

Savremena umetnost, ENFORMEL (Polok, Tanios), OPTIČKA UMETNOST (Vazareli), tendencije šezdesetih godina: pop-art, bodi-art, minimal-art, konceptualna umetnost, hepening, sinteza prostora, svetlosti i boje (Šefer), mobilna skulptura (Kalder).

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Primarni cilj likovnog obrazovanja je razvoj i negovanje vizuelnosti (vizuelnog "govora", što znači: vizuelnog izraza i vizuelnog doživljaja). Budući da je svaka slika mentalni proizvod (iskustvena činjenica i intelektualna datost) za razvoj likovnosti u kojoj je slika osnovni sadržaj neophodno je razvijati sposobnost upotrebe generičkih izražajnih moći a takođe i negovati i bogatiti iskustvenu intelektualnu sferu u kojoj, pored intuitivne, nastaje likovnost. Pri tome, treba imati u vidu fundamentalnu potrebu obrazovanja: razvoj sposobnosti doživljavanja, razumevanja i tumačenja sveta, odnosno umetnosti.

Neophodno je da se utvrde zadaci na svakom času koji bi najpotpunije razvijali sposobnosti učenika koje podstiču stvaranje, kao i one koje omogućuju stvaranje. Stoga, gradivo treba planirati tako da se postigne: osnovni nivo opažanja, osposobljenost primanja, odgovarajući osnovni nivo razumevanja.

Poseban akcenat dati razvijanju kritičkog mišljenja učenika.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Janson, H. W, Istorija umetnosti, Beograd, 2005;

- Miško Šuvaković, Pojmovnik moderne i postmoderne likovne umetnosti i teorije posle 1950. (u izdanju Prometej, Novi Sad).

DRAMATURGIJA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Dramaturgija jeste sticanje neophodnih znanja o osnovnim pojmovima dramaturgije, dramskim izrazima i elementima drame.

Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje učenika sa osnovnim pojmovima dramaturgije;

- upoznavanje učenika sa lirskim, epskim i dramskim izrazima;

- upoznavanje učenika sa temeljnim pojmovima i elementima drame;

- savladavanje teorije drame;

- upoznavanje sa piscima drama;

- upoznavanje sa teoretičarima.

I RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 74+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

DRAMATURGIJA I (37+0)

Usvajanje gradiva iz uvoda u dramaturgiju. Definisanje lirskog, epskog i dramskog izraza. Usvajanje osnovnih pojmova: prostor i vreme. Sticanje neophodnih znanja iz oblasti filma i pozorišta.

DRAMATURGIJA II (37+0)

Obrađivanje sadržaja iz oblasti elemenata drame. Nastanak dramske umetnosti. Obrađivanje sadržaja teorije drame. Upoznavanje sa Platonom, Aristotelom, Aurelijom Augustinom.

II RAZRED

(2+2 časa nedeljno, 74+74 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

DRAMATURGIJA III (37+37)

Proširivanje znanja iz uvoda u dramaturgiju. Utvrđivanje sadržaja vezanih za lirske, epske i dramske izraze. Definisanje pojmova prostor i vreme. Sticanje znanja iz oblasti filma i pozorišta.

DRAMATURGIJA IV (37+37)

Utvrđivanje sadržaja elemenata drame neophodnih za bolje razumevanje dramskih umetnosti. Proširivanje znanja iz teorije drame. Renesansa. Francuski i engleski pisci drama i teorija: Bioleau, Corneille (pravci, vreme, dekor). Humor.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Prilikom realizacije planiranih sadržaja, potrebno je dovoditi u vezu njegove elemente sa svakodnevnim životom i ono što čini život. Navoditi učenike na kritički odnos prema životu uz pretpostavku da sami kreiramo svoj život i sve ono što nam se u njemu dešava.

Povezivati epske, lirske i dramske izraze sa svim umetnostima, i demonstrirati te veze učenicima, navodeći ih da i sami pronalaze primere i da ih analiziraju.

Motivisati učenike da kroz realizaciju vežbi, prolazeći kroz proces rada, realizuju različite forme i da na taj način sazrevaju za ono što ih čeka u III i IV razredu u okviru stručnih predmeta.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Đokić Ljubiša, Osnovi dramaturgije, Beograd, Univerzitet umetnosti, 1989;

- Kralj Vladimir, Uvod u dramaturgiju, Novi Sad: Sterijino pozorje, 1966;

- Inkret Andrej, Predmet i princip dramaturgije (o pitanjima drame i pozorišta): studije, Novi Sad: Sterijino pozorje, 1987;

- Filipič Lojze, Živa dramaturgija, 1952 - 1975, Ljubljana: Cankarijeva založba, 1977;

- Đurđević Miodrag, Popović Vasilije, Antologija TV drame, Beograd: Radio-televizija, 1977;

- Putnik Radomir, Dramaturški poslovi, Beograd: Čigoja štampa, R. Putnik, 2005.

KULTUROLOGIJA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Kulturologija jeste sticanje neophodnih znanja o osnovnim pojmovima kulturologije, teorijskim pristupima i tumačenjima kulture kao i razvoja kulture u odnosu na razvoj društva.

Zadaci nastave jesu:

- osposobljavanje učenika za tumačenje pojava koja ih okružuju, a pripadaju domenu kulture u najširem smislu;

- korišćenje različite metodologije i pristupa u "čitanju" i interpretaciji različitih kulturnih fenomena u kojima se prepliću društvena kretanja, politika, ekonomija, svakodnevni život ali i "ono najbolje što je ljudski duh stvorio";

- sticanje teorijskih znanja kroz čitanje literature, interpretaciju zadatih dela, kroz diskusije, debate, kritike i tumačenja izabranih pojava naše savremenosti.

I RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 74+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

KULTUROLOGIJA I (37+0)

Razgraničenje pojmova. Kultura i civilizacija. Pojam simbola. Simbol, alegorija, znak. Pismo ranih civilizacija. Hrišćanstvo - odlike, istorija. Istočna i zapadna hrišćanska crkva. Istorijski razvoj pojma i osnovne naznake savremenog pristupa kulturi. Teorije o kulturi, od prosvetiteljstva do savremenih tumačenja kulture. Uloga kulturne antropologije i sociologije. Mit: pojam i mogući teorijski pristupi. Odnos prema mitu u različitim periodima. Struktura mitskog mišljenja. Funkcije mita. Osnovni mitski motivi. Mit u religiji, književnosti, popularnoj kulturi i kulturi masovnog društva. Remitologizacija i demitologizacija. Politički mit.

KULTUROLOGIJA II (37+0)

Ritual: pojam rituala. Priroda ritualne komunikacije. Mogući oblici rituala. Ritual između religije, pozorišta, politike i svakodnevnog života. Religija: pojam, funkcije, tipovi. Mogući pristupi religiji: antropološki, psihološki, sociološki, kulturološki. Religija i kultura: proširivanje pojma religije. Umetnost: pojam i oblici. Funkcije. Teorije o umetnosti. Estetska egzistencija. Teorija umetničke recepcije. Problem ukusa. Moderni ukus. Vrednovanje umetničkog dela. Estetika lepog i estetika ružnog.

II RAZRED

(3+0 časova nedeljno, 111+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

KULTUROLOGIJA III (55+0)

Jezik i teorije o jeziku. Lingvistika i kompjuterska lingvistika. Psiholingvistika. Sociolingvistika. Teorija kulturne lingvistike. Kodovi i njihove vrste. Denotacija i konotacija. Metafora i metonimija. Persova teorija znaka - ikona, indeks i simbol. Neverbalna komunikacija. Kodovi dodira, prostora, orijentacija i izgled. Telesni jezik (kinetičan ili mimičan kod). Gestovi. Teorija igre. Igra u kulturi. Definicija igre, Homo ludens. Klasifikacija igara. Igra i stvaralaštvo. Igra između poretka i slobode. Igra u različitim kulturnim i civilizacijskim kontekstima. Igra i stvaralaštvo. Visoka kultura i kultura masovnog društva: razlike i tačke spoja. Visoka kultura u funkciji masovnog društva i kulure. Društveni i kulturni slojevi. Zvanična i alternativna kultura.

KULTUROLOGIJA IV (56+0)

Masovna kultura: pojam i karakteristike masovne kulture. Kulturna industrija i industrija svesti. Medijska kultura. Komercijalizacija kulture. Hedonizam i senzacionalizam. Standardizacija, homogenizacija. Ideologičnost masovne kulture. Podkultura i kontrakultura. Razgraničenje pojmova. Teorijski pristupi. Potkultura i kontrakultura. Razgraničenje pojmova. Teorijski pristupi. Pojavni oblici potkultura. Značenje potkulturnih stilova. Popularna kultura od folklora do kulture masovnog društva. Od popularne kulture ka visokoj kulturi. Od visoke kulture ka popularnoj. Popularna kultura i mediji. Fenomeni moderne kulture: u traganju za životnim stilovima, uzroci i oblici ispoljavanja. Moda - pojam i funkcije. Narcizam i moda. Moda kao stil, opredeljenje, komercijalni zahtev, kulturni znak. Problemi kulture u vremenu globalizacije. Novi i stari mediji.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

U radu sa učenicima koristiti najrazličitija nastavna sredstva i izvore informacija radi adekvatnijeg pristupa učenicima i mogućnostima za lakše usvajanje gradiva.

Od nastavnika se očekuje maksimalna intedisciplinarna širina u interpretaciji planiranih sadržaja i pripremi za njegovu realizaciju radi stvaranja preduslova za sistematičan i kvalitetan rad u III i IV razredu uz kritičko mišljenje.

LITERATURA:

(odabrana poglavlja)

- Ivana Spasić, "Kultura", Kritički pomovnik civilnog društva II, Beograd 2004;

- Sreten Petrović, Kulturologija, Beograd 2000;

- Ratko Božović, Kultura, Enciklopedija političke kulture;

- Đuro Šušnjić, Religija, Čigoja, Beograd, 1995, poglavlje str, 31-87 5;

- Jelena Đorđević, Mit, vera, znanje, mir, BOŠ, 2005;

- Jelena Đorđević, Ritual, Enciklopedija političke kulture;

- Jelena Đorđević, Studije kulture, Službeni glasnik, 2008, 2-36; 38-1020;

- Ratka Marić, Potkulture, Kultura, Beograd, 1998;

- Sreten Petrović, Kič kao sudbina, Novi Sad, Matica srpska, 1997;

- Sreten Petrović, Kultura i umetnost, Niš, Prosveta, 1991;

- Kultura i civilizacija, Sreten Petrović, Beograd, Lela, 1997.

PRODUKCIJA U KULTURI I MEDIJIMA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Produkcija u kulturi i medijima jeste sticanje neophodnih znanja o elementima koji čine medijske programe i sadržaje, produkciji štampanih i elektronskih medija, žanrovima i formama radijskog, televizijskog programa, filmu i kulturi kao i karakteristikama i specifičnostima medijskih i kulturnih sistema.

Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje učenika sa produkcijom u kulturi i medijima radi formiranja šireg aspekta profesije u dramskoj oblasti, šire lepeze strukovnog okvira, kao i multifunkcinalnosti savremenog dramskog umetnika;

- sticanje neophodnih znanja iz oblasti produkcije u kulturi i medijima;

- osposobljavanje učenika za osnovnu primenu stečenih znanja u državnim i privatnim filmskim, radijskim, novinskim i televizijskim sistemima, kao i u ustanovama kulture poput pozorišta, koncertnih agencija, izdavačkih kuća, koncertnim agencijama, galerijama, muzejima i mnogim drugim.

I RAZRED

(2+2 časa nedeljno, 74+74 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

POJMOVNO RAZGRANIČENJE TERMINA (37+37)

Organizacija, organizator, produkcija, producent, menadžer. Osnovni aspekti medijskog i kulturno - umetničkog stvaralaštva. Mesto i uloga medija i kulturnih ustanova u društvu. Pojmovi: film, kinematografija, televizija, radio, pozorište, novinske kuće. Vrste, uloga i značaj organizacije. Organizacija kao proces, rukovođenje i stanje. Osnovne karakteristike organizacije na televiziji, filmu, radiju, novinskim kućama i pozorištu. Organizacija - nauka ili veština. Ciljevi organizacije. Ciljevi i zadaci medijskih i kulturnih ustanova. Koncept i organizaciona struktura medija i ustanova kulture. Pojam medija masovnih komunikacija. Film kao sredstvo masovnih komunikacija ili film kao umetnost i industrija. Radio i televizija - sredstva informisanja i komuniciranja.

PRODUKCIJA U KULTURI I FILMU (37+37)

Karakteristike kulturne produkcije - probe kao faza produkcionog procesa i podela zadataka po sektorima. Umetnički sektor i njegova funkcija u produkcionom procesu. Pojam i sastav filmske i umetničke ekipe. Direktor pozorišta, odnosno ustanove kulture, glavni producent organizator. Dramaturg, scenarista i dramaturško odeljenje. Producent, odnosno organizator rada na predstavi, odnosno projektu, filmu. Drama, dramski umetnik - glumac. Reditelj - glavni stvaralac predstave, odnosno filma. Scenograf i scenografija - hodogram rada. Kostimograf i kostimografija. Lektor, sufler, inspicijent. Opera, organizaciona struktura opere. Direktor opere, vokalni umetnici i ansambli u operi. Solista - vokalni umetnik - pevač. Dirigent, rukovodilac hora, sastav i rad hora i orkestra. Tehnički sektor i njegova uloga u pozorištu i filmu. Tehnički direktor - šef tehnike. Scenska tehnika, funkcija scene i scenske tehnike. Radionička tehnika. Zajedničke službe pozorišta, radija i televizije: biblioteka, arhiva i dokumentacioni centri.

II RAZRED

(2+2 čas nedeljno, 74+74 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

OSNOVNI ELEMENTI RADIO I TELEVIZIJSKOG PROGRAMA (24+24)

Informativni sadržaji i programi. Umetnički sadržaji i programi. Obrazovni sadržaji i programi. Zabavno - humoristički programski sadržaji. Specijalizovani programi. Karakteristični oblici interpretacije i prezentacije sadržaja na radiju i televiziji:

a) monološki oblici - vest, izjava, saopštenje, kominike, demant, anketa, izveštaj, prikaz, osvrt, komentar, kritika, beleška, članak, esej, nekrolog

b) dijaloški oblici - panel diskusija, polemika, okrugli sto, intervju, razgovor

c) polifonijski oblici - fičer, reportaža, radio - dramska i ostala akustička umetnička dela

d) autentične prezentacione forme - najava, (društvena) hronika, kviz, kontakt program, direktni prenos, sapunske opere.

FUNKCIJE RADIJA I TELEVIZIJE (25+25)

Osnovne funkcije radija i televizije: kulturno-umetnička, servisna, persuazivna, orijentaciona, mobilizatorska. Edukativna, kulturno - umetnička i obrazovna funkcija radija i televizije. Informativna funkcija. Zabavno - rekreativna funkcija. Propagandna funkcija.

PRODUKCIJA PROGRAMA MEDIJA (25+25)

Informacija, informisanje. Komuniciranje, komunikacija. Poruka - karakteristike i struktura. Subjekti komunikacijskog procesa - komunikator, recipijent. Vrste komuniciranja. Obezbeđivanje programskih projekata za produkciju. Pet osnovnih faza rada produkcije: planiranje, priprema, realizacija, finalizacija, emitovanje programa (nastup, koncert i sl.).

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastavu realizovati kroz forme predavanja, primenu znanja putem praktičnog rada na vežbama, radove i eseje i istraživanje raznovrsnih tekstova (literatura, mediji) koji se tiču problematike i produkcije u medijima i kulturi, kao i posetama medijskim sistemima i kulturnim ustanovama.

Sadržajima upoznati i pojasniti učenicima osnovne termine sa kojima će se susretati, a tiču se produkcije, organizacije, karakteristika i specifičnosti medija i kulture, uz ukazivanje na njihove sličnosti, osobenosti i razlike. Obrađivati karakteristike produkcije u kulturi i filmu gde će se detaljno pojasniti uloga i značaj svakog činioca u produkciji. Obrađivati osnovne elemente radijskog i televizijskog programa. Obrađivati sadržaje i programe, s posebnim osvrtom na karakteristične oblike interpretacije i prezentacije sadržaja na radiju i televiziji. Upoznati učenike sa karakteristikama produkcije u medijima, odnosno produkcijom samih programa i obrađivati sadržaje u vezi sa pojmovima poput komunikacije i informacije. Posebnu pažnju obratiti na pet osnovnih faza televizijske produkcije. Upoznati učenike sa funkcijama medija.

LITERATURA:

(Odgovarajuća poglavlja)

- Lorimer Rolend: MASOVNE KOMUNIKACIJE, Klio, Beograd, 1998;

- Mek Kvin Dejvid: TELEVIZIJA - medijski priručnik, Klio, Beograd, 2000;

- Vuksanović Divna: KNJIGA ZA MEDIJE - MEDIJI ZA KNJIGU, Klio, Beograd, 2008;

- Dragićević Šešić Milena, KULTURA, MENADŽMENT, ANIMACIJA, MARKETING, Klio, Beograd, 2003;

- Šingler Martin i Viringa Sindi, RADIO, Klio, Beograd 2000.

MULTIMEDIJA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Multimedija jeste sticanje neophodnih znanja o osnovnim pojmovima multimedije, tehnikama i metodama korišćenja multimedije.

Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje učenika sa multimedijima radi formiranja šireg aspekta profesije u dramskoj oblasti, šire lepeze strukovnog okvira, kao i multifunkcinalnosti savremenog dramskog umetnika;

- upoznavanje sa istorijom multimedije;

- upoznavanje sa hipermedijalnostima i multimedijom;

- osposobljavanje učenika za definisanje multimedijalnog izraza;

- osposobljavanje učenika u kreiranju multimedijalnog prostora i njegove primene;

- korišćenje multimedijalne tehnike u najrazličitijim aspektima svakodnevnog života u novinarskoj, muzičkoj i dramskoj oblasti.

II RAZRED

(2+3 časa nedeljno, 74+111 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

UVOD U MULTIMEDIJU (14+22)

Počeci multimedije. Početna definicija multimedija kao kombinacija različitih medija: teksta i slike (slika, ikona, animacija, film), teksta i tona (muzika, govor), teksta, slike i tona. Primena računarskih tehnologija u multimedijima. Konceptualna medijska integracija tehničkih i softverskih dimenzija unutar jedne digitalne informacione okoline. Kreiranje i prenos multimedije: onlajn (prenos preko računarski mreža) i oflajn (preko memorijskih uređaja, prvenstveno preko portabl kompaktnih diskova, tj. CD ROM-ova i memorijskih stikova. Razlikovanje termina multimedijsko (multiple medija) i multimedijalno (multimedija). Digitalna multimedija.

SUŠTINA MULTIMEDIJA (14+22)

Osnovni kriterijumi za multimedije. Tipovi multimedijalnih aplikacija. Klasifikacija multimedijske aplikacije prema vrsti kompozicije, sinhronizacije, interakcije i integracije banke podataka. Podela multimedijalnih sadržaja na operacione sisteme. Elementi multimedija: hardverske komponente (video disk, desktop video, Desktop Konferensing), sadržajni i funkcionalni sadržaji (igre, prezentacije, Browser), alati (autorski sistemi, Mail, Conferencing), infrastrukturni učinci (Services).

OBRAZOVNO PEDAGOŠKE FUNKCIJE MULTIMEDIJA (14+22)

Pedagoške funkcije: olakšavanje prilaza mnogim izvorima i različitim informacionim vrstama (podaci, tekstovi, filmovi), štedi se vreme i novac za nabavku glomaznih udžbenika, informaciono bogatstvo vodi do konfrontacije mišljenja, što može da podstakne kreativno razmišljanje i intelektualni rad. Multimedije kao dopune za korišćenje udžbenika. Multimedija u funkciji povezivanja audiovizuelnog sadržaja s tekstom, interaktivnost i individualni pristup. Multimedijalni programi prema njihovim interakcionim metodama u sledećim sadržajima: pomoći (učenje kroz upućivanje), pasivni tutor (učenje kroz autoupravljanje i samoučenje), trening (učenje kroz vežbu), aktivni tutor (vođeno učenje), simulacija (učenje kroz pronalaženje, otkrivanje), igra (zabavno učenje), rešavanje problema (učenje uz rad e-learning by doing) i inteligentni dijalog (sokratovsko učenje).

E-LEARNING I MULTIMEDIJI (14+27)

Učenje za konektovano društvo. Fenomen "net generacije". E-learning kao fleksibilno učenje. Korišćenje uređaja informacione i komunikacione tehnologije (računar, CD ROM, digitalna televizija, mobilni telefon i dr.). Tehnologija komunikacija: upotreba interneta, elektronske pošte, diskusionih grupa i sistema za kolaborativno učenje. Online učenje. Sistem za menadžment učenja. "Web za čitanje", "Web za čitanje i pisanje". Web 2.0.Wab,e-mail, blog. Sadržaji multimedija.

UTICAJI MULTIMEDIJA (18+18)

Multimedija kao savremeno sredstvo prenošenja informacija u procesu interakcije čoveka sa okruženjem je fenomen savremenog društva. Veštine digitalne komunikacije. Kultura medija uopšte.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Omogućiti svakom učeniku da može da uči na svoj način. Omogućiti učenicima testiranje i vraćanje na tačke gde nije bio uspešan kao i na istraživanje područja i koncepta za naprednije učenje. Sadržaje multimedije obrađene teorijskim putem produbiti praktičnim radom kroz osmišljavanje multimedijskih oblika u različitim aspektima korišćenja multimedije. Raditi na analizi forme i sadržaja multimedije.

LITERATURA:

- Nadrljanski Đ. (2000), Obrazovni softver - hipermedijalni sistemi, Sombor, Pedagoški fakultet;

- Gone Ž. (1998), Obrazovanje i mediji, Beograd, Multimedija;

- N. Prelog, Pogled kroz ekran: vodič u informatičko društvo, DRIP, Zagreb 1992.

Proširena literatura:

- McManus, R. & Porter J. (2005), "Web 2.0 for Designers";

- O Neill, G. & McMahon, T. (2005), "Student Centred Learning: What Does it Mean for Students and Lecturers?";

- Tues 19th Oct SCL.html Tapscott, D. (1998). Growing Up Digital: The Rise of the Net Generation. NewYork: McGraw Hill;

- R. Ahscyn, E. Fox: The ACM CD-ROM Hypertext Compendium, ACM Press, New York, 1991;

- A. Afuah: Internet Business Models and Strategies: Text and Cases, Stanton Bridge Forum, Boston, 2004.

ISTORIJA MEDIJA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Istorija medija jeste sticanje neophodnih znanja o istoriji medija, kao i uvođenje kritičke perspektive, sagledavanje uloge štampe, radija i televizije u savremenoj kulturi i informisanju.

- Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje sa elementima istorije štampe i radija kao medija komunikacije i kulture;

- upoznavanje sa oblicima prenošenja informacija pre nastanka štampe i medija;

- upoznavanje sa prvim oblicima primene štampe i štamparstva;

- upoznavanje sa istorijskom ulogom štampe u društvu;

- upoznavanje sa istorijom radio-difuzije;

- upoznavanje sa prvim radio stanicama;

- upoznavanje sa počecima radio-difuzije na prostoru Balkana;

- upoznavanje sa elementima istorije televizije kao medija komunikacije i kulture i oblasti sistema televizijske industrije;

- upoznavanje sa prvim oblicima prenošenja prvog televizijskog signala;

- upoznavanje sa prvim televizijskim stanicama u svetu;

- upoznavanje sa istorijom televizijske delatnosti na Balkanu;

- upoznavanje sa periodom deetatizacije u medijima u našoj zemlji od kraja XX veka.

III RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 70+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

ISTORIJA ŠTAMPE (15+0)

Oblici informisanja pre štampe. Usmeno, pojava pisane reči, primena papira kao pisanog materijala. XIII vek: oblici informisanja prepisivani rukom. Gutenberg: štamparija XV vek.

Pokret reformacije i širenje štamparstva - XVI vek, Martin Luter. XVIII vek: prve publikacije objavljivane u određenim vremenskim razmacima - prve novine, Belgija, Nemačka, Švajcarska, Austrija, Holandija, Francuska, Engleska.

Štampa kao proizvod građanskog društva. Zanatski period štampe do XIX veka.

Industrijska faza štampe: paralelno sa opštim tokom velike industrijske revolucije krajem XVIII i XIX veka. Prvi štampani list u štampariji - londonski Tajms.

ISTORIJA RADIODIFUZIJE (10+0)

Prvi eksperimenti F. C. Bejkvel: telegraf koji kopira. Italijanski opat Đovani Kazeli: žičanim putem prenos crteža uz pomoć pantelegrafa ili pantografa.

Švedski hemičar Jens Bercelijus: otkriće selena. Džozef Mej: prva praktična primena selena.

Filip Keri: transformacija slike u različite intenzitete svetlosti koji se dalje mogu pretvoriti u odgovarajuće elektronske impulse. Slanje impulsa žicom.

Stroboskopski efekat - teorijsko rešenje televizijskog sistema. Otkriće elektromagnetnih talasa i mogućnost njihovog rasprostiranja kroz vazduh: otkriće značajno za budućnost radija i televizije.

RAZVOJ RADIJA I RADIO DIFUZIJE DO 1920. GODINE (15+0)

Hercovi eksperimenti i njihov značaj. Pravci istraživanja u oblasti radio difuzije od 1888. do 1920. godine: oblast tehničkog usavršavanja, programski aspekti, ekonomsko - organizacioni aspekti. Značaj rada i otkrića Tesle, Popova i Markonija. Prvi eksperimenti u oblasti radio-difuzije i emitovanja u SAD-u do 1920. godine. KDKA - prva komercijalna radio difuzna stanica na svetu. Džon Lodži Berd: prvi prenos slike do prijemnika.

RADIO STANICE NA PROSTORU BALKANA OD 1926. - DO 1941. (15+0)

Početak rada Radio Zagreba. Radio Ljubljana u prvim danima postojanja. Radio Beograd u prvim danima emisionog rada. Sličnosti i razlike prvih jugoslovenskih radio stanica. Programski koncept prvih jugoslovenskih radio stanica. Organizacione i tehničke karakteristike prvih radio-stanica na prostoru Balkana.

RADIO BEOGRAD OD 1929. DO 1941. (15+0)

Informativni sadržaji i programi. Umetnički sadržaji i programi: muzički, dramski, umetnički ansambli - eksterni i interni. Obrazovni sadržaji i programi.

Zabavno-humoristički programski sadržaji. Radio Beograd - obeležja organizacije, finansijskog i kadrovskog menadžmenta.

IV RAZRED

(2+0 časa nedeljno, 62+0 časa godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

ISTORIJA TELEVIZIJE (17+0)

Prvi eksperimenti sa televizijom u boji u Belovim telefonskim laboratorijama. SAD uvode televiziju u boji u NTSC sistemu na 525 linija. Osnovni princip je isti kao i kod crno bele televizije, razlika - odvojeno registrovanje, prenošenje i sinteza tri slike objekta u tri osnovne televizijske boje (crvena, plava i zelena).

ISTORIJA TV DELATNOSTI U SVETU (20+0)

Istoriju televizije čini istorija TV delatnosti. Nastanak TV delatnosti u Nemačkoj: prvi redovni TV program.

Prve stanice lokalnog tipa. NTSC (National Television System Comitee) prvi standard u SAD. BBC: prvi javni servis u Evropi.

ISTORIJA TV DELATNOSTI NA BALKANU (25+0)

Prvi samostalni televizijski program u Jugoslaviji: Zagreb, Beograd, Ljubljana.

Zajednički jugoslovenski program: Beograd, Zagreb i Ljubljana. Radio televizija Skoplje i radio televizija Sarajevo. Osnivanje privatnih radio i televizijskih stanica u Srbiji.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Kroz obradu sadržaja ovog nastavnog predmeta, definisati mesto medija u okviru istorijskih i društvenih okolnosti. Nastavne sadržaje interdisciplinarno povezivati sa ostalim stručnim nastavnim predmetima u cilju sistematičnog sticanja znanja.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Sindi Viringa i Marting Šingler - RADIO, Klio, Beograd, 2002;

- Rolend Lorimer, MASOVNE KOMUNIKACIJE, Klio, Beograd;

- Dejvid Mek Kvin, TELEVIZIJA, Klio, Beograd, 2000.

UVOD U NOVINARSTVO

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Uvod u novinarstvo jeste sticanje neophodnih znanja o osnovnim pojmovima, opštim karakteristikama i vrstama novinarstva i sa specifičnostima svih vrsta medija, kao i funkcionisanjem medijskog sektora.

Zadaci nastave jesu:

- ovladavanje medijskom terminologijom;

- sticanje neophodnih znanja o profesiji, medijima i funkcionisanju medijskog sektora.

III RAZRED

(2+0 časova nedeljno, 70+0 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

UVOD U NOVINARSTVO (35+0)

Definisanje pojma novinarstvo. Predmet novinarstva (čime se bave novinari). Konteksti, odabir događaja vrednih medijske pažnje, izvori informacija. Principi savremenog novinarstva. Vrste novinarstva u kontekstu vrste medija (informativno, zabavno, komercijalno, infotejment, informeršal, istraživačko novinarstvo).

MEDIJI (35+0)

Osobine pojedinih vrsta medija (agencije, štampa, radio, televizija, novi mediji). Tipovi medija u kontekstu finansiranja (državocentrični, tržišnocentrični, javni servis, mediji civilnog sektora). Tipovi medija u kontekstu publike. Medijski sektor. Unutrašnja organizacija medija. Snaga, sloboda i ograničenja novinara i novinarstva.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Upoznati učenike sa osnovnom medijskom terminologijom i funkcionisanjem medija kroz teorijski rad.

Upoznati učenike sa vrstama novinarstva u odnosu na vrste medija. Poseban akcenat staviti na obilazak novinskih kuća i medija kao preduslova za kreiranje opšte slike novinarske profesije.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Bal F, Moć medija, Beograd, Klio, 1996;

- Gocini Đ, Istorija novinarstva, Beograd, Klio, 2001;

- Valić Nedeljković, O novinarstvu i novinarima, Novi Sad, Filozofski fakultet, Odsek za medijske studije, 2007;

- Valić Nedeljković, Dva veka srpskog novinarstva, Beograd, Institut za novinarstvo, 1992;

- Đurić D, Novinarska radionica, Beograd, 2000;

- Kin Dž, Mediji i demokratija, Beograd, Filip Višnjić, 1995;

- Radojković M. - S. Crnobrnja, Sredstva masovnih komunikacija, Beograd, Agena, Stručna knjiga. 1995;

- Slavković D, Biti novinar, Beograd, Naučna knjiga, 1988.

RETORIKA I NOVINARSKA ETIKA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Retorika i novinarska etika jeste sticanje neophodnih znanja o etičkom kodeksu u novinarstvu, retoričkim principima i postupcima u masovnim medijima.

Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje sa retoričkim principima i postupcima u masovnim medijima;

- usvajanje pojma i funkcije komunikatora;

- ovladavanje osnovnim pojmovima iz oblasti etike;

- ovladavanje etičkim kodeksima u novinarstvu.

III RAZRED

(2+3 časa nedeljno, 70+105 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

RETORIKA (35+50)

Pojam retorike. Istorija retorike. Vrste retorike. Medijska retorika. Retorika naslova. Retorika i stilistika. Retorika pisanog teksta i usmenog govora. Neverbalni retorički postupci.

NOVINARSKA ETIKA (35+55)

Terminološko određivanje osnovnih etičkih kategorija i principa. Opšta teorija delovanja. Pojam moralnog delovanja. Praktička filozofija i etika. Osnovna etička pitanja: izvor morala, problem načina uspostavljanja moralnog karaktera, delatni oblici morala, pitanje svrhe morala. Sloboda kao izvor morala. Pojam moralnog karaktera: moralni motivi, moralna uverenja, moralna namera, odluka i izvor, moralna imputacija, krivica i sankcija, moralna odgovornost, moralni stid i kajanje, moralna zasluga, pojam savesti. Delatni oblici morala: moralne vrline i poroci, moralna dužnost, moralni zakon, moralne vrednosti i norme. Svrha moralnog delovanja i principi. Primenjena etika. Etika komunikacija, informacija i medija.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Retorička i etička pitanja obraditi putem vežbi i analiza verbalnih i neverbalnih postupaka.

Analizirati putem primera, odnos etike i retorike i njihov uticaj na javno mnjenje i kreiranje slike javnog mnjenja.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Antonić Ivana, Komunikacija i ubeđivanje, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku XXXVII, Novi Sad, Matica srpska, (41-51)1994;

- Plenković Mario, Suvremena radio-televizijska retorika, Zagreb, Stvarnost, 1989;

- Tadić Ljubomir, Retorika, Uvod u veštinu besedništva, Beograd, Libertas, 1989.

KOMUNIKOLOGIJA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Komunikologija jeste sticanje neophodnih znanja o pojmovima i teoriji komuniciranja kao i o komunikacionoj praksi masovnog komuniciranja.

Zadaci nastave jesu:

- upoznavanje sa socijalno-istorijskim uslovima nastanka i razvoja komunikologije kao interdisciplinarne nauke o komuniciranju;

- razumevanje najznačajnijih pretkomunikoloških i komunikoloških teorija o komuniciranju;

- ovladavanje komunikološkim pojmovno - kategorijalnim aparatom koji se odnosi na semiološke aspekte komuniciranja, informaciju i poruku kao sadržaje komuniciranja, vrste poruka i probleme njihovog tumačenja;

- razumevanje komuniciranja kao primarne ljudske interakcije na kojoj se zasniva svaka socijalna zajednica i koja utiče na smer i dinamiku društvenog razvoja;

- ovladavanje pojmovno - kategorijalnim aparatom koji se odnosi na sve oblike komunikacione prakse, posebno na masovno komuniciranje;

- prepoznavanje specifičnosti i ekspresivnih mogućnosti medija, njihovog značaja u pogledu trenutnih efekata i relativno trajnih posledica društvenog delovanja.

- sticanje teorijskih znanja neophodnih za novinarske stručno - aplikativne kurseve;

- osposobljavanje za primenu stečenih znanja u kasnijem profesionalnom radu u novinarstvu.

III RAZRED

(2+1 časa nedeljno, 70+35 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

DRUŠTVENO-ISTORIJSKI ASPEKTI (14+0)

Društveno - istorijski uslovi nastanka i razvoja.

TEORIJE O KOMUNICIRANJU (14+0)

Pretkomunikološki i komunikološke teorije o komuniciranju.

SEMIOLOŠKE PRETPOSTAVKE (14+0)

Semiološke pretpostavke komuniciranja: znak, kod, proces semioze, simbol, simbolski sistemi.

TEORIJA INFORMACIJE (14+0)

Teorija informacije: kibernetski i socioantropološki naučni okvir za razumevanje informacije.

INFORMACIJA I PORUKE (14+35)

Informacija i poruke: struktura poruke, pragmatske i estetske poruke, istinitost, objektivnost i intencionalnost poruka.

IV RAZRED

(2+1 časa nedeljno, 62+31 časa godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

KOMUNIKACIJA (15+5)

Komuniciranje i društvo: sociocentrični i mediocentrični pristup. Subjekti komuniciranja, komunikaciona situacija i komunikacioni čin.

OBLICI KOMUNIKACIJE (16+16)

Oblici komunikacione prakse: intrapersonalno, interpersonalno, komuniciranje u većim društvenim grupama i masovno komuniciranje.

MEDIJI MASOVNOG KOMUNICIRANJA (15+0)

Mediji masovnog komuniciranja: štampa, film, radio, televizija. Masmediji: sloboda informisanja, cenzura, manipulacija, propaganda, masovna kultura.

VIRTUELNA KOMUNIKACIJA (16+10)

Kompjuterska mreža i virtuelno komuniciranje. Obrisi informacionog društva.

(Praktična nastava)

Priprema ekspozea i pisanje eseja o temama koje se obrađuju u okviru teorijske nastave.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Usvajanje sadržaja ovog nastavnog predmeta dovesti u vezu sa najširim aspektom njegove primene kao interdisciplinarne nauke.

Praktičnim vežbama dovoditi u vezu informaciju, poruku i njen ishod.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Radojković M, Osnove komunikologije, Beograd: FPN - Čigoja, 2001;

- Bogdanić A, Komunikologija - vodeća paradigma, Beograd, Čigoja, 1996;

- Giro P, Semiologija, Beograd, BIGZ, 1975;

- De Sosir F, Opšta lingvistika, Beograd, Nolit, 1973;

- Umberto Eko, Simbol, Beograd, Narodna knjiga, Alfa, 1977;

- Radojković M. - M. Miletić, Komuniciranje, mediji i društvo, Novi Sad, Stilos, 2006;

- Alber P, Istorija štampe, Beograd, Plato, 1998;

- Bodrijar Ž, Simulakrumi i simulacija, Novi Sad, Svetovi, 1991;

- Breton F, Izmanipulisana reč, Beograd, Klio, 2000;

- Brigs, A, R. Kolbi, Uvod u studije medija, Beograd, Klio, 2005;

- Mek Kvin D, Televizija Beograd, Klio, 2000;

- Mek Kvejl D, Stari kontinent - novi mediji, Beograd, Nova, 1994;

- Mekluan M, Poznavanje opštila čovekovih produžetaka, Beograd, Nolit, 1971;

- Moren E, Film ili čovek iz mašte Beograd, Institut za film, 1967;

- Negroipont N, Biti digitalan, Beograd, Klio, 1998.

NOVINARSKI ŽANROVI

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Novinarski žanrovi jeste sticanje neophodnih znanja o odlikama osnovnih i složenijih novinarskih žanrova.

Zadaci nastave jesu:

- osposobljavanje učenika da pišu vesti;

- osposobljavanje učenika da pišu izveštaje;

- teorijsko i praktično ovladavanje složenim novinarskim žanrovima;

- osposobljavanje za samostalno pisanje članka, komentara, reportaže, portreta, intervjua, feljtona, dosijea, tekstova u rubrici "crna hronika" i sportskih priloga.

III RAZRED

(2+3 časa nedeljno, 70+105 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

PODELA NOVINARSKIH ŽANROVA (10+15)

Tipološka podela novinarskih žanrova.

VESTI (30+45)

Pojam i definicija vesti. Kompozicija vesti. Pisanje vesti po principu obrnute piramide. Pisanje vesti po principu odloženog dejstva. Pravilo 5W i N. Lid i vrste lidova. Navođenje izvora informacije pozadina vesti. Principi praćenja događaja. Pisanje vesti u nizu. Citati i vrste citata u vestima. Razlike prilikom pisanja vesti za štampane i elektronske medije.

IZVEŠTAJ (30+45)

Pojam i definicija izveštaja. Struktura izveštaja. Vrste izveštaja.

IV RAZRED

(2+3 časa nedeljno, 62+93 časa godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

ODLIKE ŽANROVA (5+0)

Definicije i osnovne odlike složenih žanrova.

ČLANAK (5+10)

Članak; kompozicija članka: lid, ekspozicija, predistorija, analiza, prognoza, zaključak; oprema članka: nadnaslov, naslov, podnaslov, mađunaslovi, glose, entrfileji, fotosi sa potpisima, ilustracije i animacije, karikature, dijagrami, mape.

ŽANROVI I (10+12)

Komentari. Prikazi, kritike, osvrti i kolumne.

ŽANROVI II (15+11)

Intervju. Feljton i dosije. Reportaže. Portreti. Crna hronika. Sudski izveštaji.

ŽANROVI III (4+15)

Direktni prenosi.

KRATKE FORME (10+15)

Kraće forme novinarskih žanrova: izjave, beleške, zapisi, likovi, hronologije, reportaže, zanimljivosti.

SPORTSKI ŽANR (4+15)

Sportski izveštaji.

SPECIFIČNI ŽANROVI (9+15)

Specifični žanrovi u elektronskim medijima. Radijska i televizijska emisija.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Teorijske sadržaje ovog nastavnog predmeta produbiti praktičnim radom koji podrazumeva: vežbe prepoznavanja novinarskih žanrova, savladavanje tehnika prikupljanja građe za pisanje vesti, vežbe procenjivanja važnosti činjenica za pisanje rezimirajućeg lida novinarske vesti, vežbe ocenjivanja važnosti i mesta svakog podpitanja sadržanog u 5W, vežbe pisanja specijalnih lidova, vežbe pisanja vesti po principu odloženog dejstva, pisanje o pozadini vesti, vežbe navođenja izvora i pisanja citata u vestima, vežbe pisanja izveštaja: standardnog, reporterskog i komentatorskog, vežbe pisanja vesti i izveštaja za štampane i elektronske medije.

U nadogradnji obrađenog sadržaja pažnju usmeriti na nove elemente: prepoznavanje članka i uočavanje razlika prema drugim žanrovima, određivanje aktuelnih povoda i tema za članak, priprema materijala i određivanje izvora za članak, korišćenje novinarske arhive (presklipinga), biblioteke i interneta, simulacija intervjua i pravila njegove obrade i skraćivanja putem vežbi, tačka gledišta u komentaru; utvrđivanje uzročno - posledičnih veza u analiziranoj pojavi, određivanje kruga tema, tačke posmatranja, ideološkog i moralizatorskog stava, stila i intonacije kolumne, način feljtoniziranja određene knjige, realizacija vežbi "usmenog novinarstva". Priprema za pisanje reportaže: prikupljanje materijala i izbora sagovornika i izvora, predlog uredniku u kom novinarskom žanru treba da se obradi određeni događaj, tema ili vest, vežbe za redigovanje i prilagođavanje rukopisa određenom žanru.

U nastavnom procesu koristiti različite audio-vizuelne forme u cilju analiza, kritika i predloga za njeno autorsko uobličavanje.

LITERATURA:

- Itjul B. - D. Anderson, Pisanje vesti i izveštavanje za današnje medije, Beograd, Medija centar, 2001;

- Životić R. Novinarski žanrovi, štampa, radio, TV, Beograd, Institut za novinarstvo, 1993;

- Petković R, Novinarstvo u teoriji i praksi, Beograd, Anturijum, 2005;

- Todorović N, Novinarstvo - interpretativno i istraživačko, Beograd, Čigoja, 2002;

- Valić-Nedeljković D, Praktikum novinarstva, Beograd, Privredni pregled, 2002;

- Itjul, B. - D. Anderson, Novinarski žanrovi, štampa, radio, TV, pisanje vesti i izveštavanje za današnje medije, 2001;

- Malović S, Osnove novinarstva, Zagreb, Golden marketing, Tehnička knjiga, 2005.

NOVINARSTVO

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Novinarstvo jeste sticanje neophodnih znanja o organizaciji i strukturi novinskih agencija i medija, pravilima pisanja, žanrovskim formama, štampanim i elektronskom medijima.

Zadaci nastave jesu:

- obučavanje za novinarska istraživanja i prikupljanje teško dostupnih informacija;

- ovladavanje žanrovskim formama agencijskog novinarstva;

- osposobljavanje za rad u agenciji;

- osposobljavanje za rad u medijima koji su orijentisani na internetsko novinarstvo;

- razumevanje i ovladavanje veštinama radijskog novinarstva;

- osposobljavanje učenika da pripremaju priloge za televiziju;

- osposobljavanje učenika da razumeju fenomene štampe i da participiraju u proizvodnji novina;

- osposobljavanje za izveštavanje i pisanje za televizijski informativni program i produkciju vesti;

- ovladavanje praktičnim znanjima potrebnim za reportere i novinare.

III RAZRED

(2+2 časa nedeljno, 70+70 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO (23+23)

(Teorijska nastava)

Pojam istraživačkog novinarstva. Veliki novinarski istraživački podvizi u medijskoj istoriji. Najčešće teme koje zahtevaju istraživanje. Zakon o dostupnosti informacija. Javne arhive i registri kao izvori informacija. Novinar i policijske i sudske istrage. Studija slučaja, anketa, intervjui, izjave insajdera. Lažno predstavljanje, provociranje, tajno snimanje. Dozvoljene i nedozvoljene novinarske hipoteze i špekulacije. Pravna zaštita medijske kuće. Zloupotrebe istraživačkog novinarstva. Etički kodeksi - granica istraživanja, zaštita izvora i zabrana maltretiranja. Kako se koriste rezultati novinarskih istraživanja. Novinarska istraživanja i medijska utakmica. (Praktična nastava)

Prepoznavanje medijskih žanrova u koje su ugrađena istraživanja. Određivanje teme koja zahteva istraživanje. Kako se koriste javni registri i arhive. Trag novca. Povezana lica. Smer političkih interesa. Simulacija anketa i istraživačkih intervjua. Karike koje nedostaju. Državne i poslovne tajne. Konsultacije sa ekspertima. Provera informacija i provera zaštite. Najava senzacionalnih otkrića. Kako se pišu serijski novinarski žanrovi. Čuvanje izvora informacija. Pravna zaštita medija. Izrada i priprema priloga za štampu, radio ili televiziju.

AGENCIJSKO NOVINARSTVO (23+23)

Pojam i definicija agencijskog novinarstva. Nastanak i delatnost novinskih agencija. Predmet agencijskog izveštavanja. Forma i stil. Žanrovske forme u agencijskom novinarstvu. Pravila po kojima se piše agencijska vest. Vrste agencijskih vesti. Agencijski izveštaji i vrste. Izjave i intervjui u agencijskom novinarstvu. Najava kao agencijski proizvod. Timski rad u agencijskom novinarstvu. Organizacija redakcije novinske agencije. Vrsta usluga. Distribucija agencijskih proizvoda. Praktična nastava. Vežba prepoznavanja priloga agencijskog novinarstva. Savladavanje tehnika prikupljanja građe agencijskih priloga. Savladavanje tehnika pisanja agencijskih priloga: vesti, izveštaja, izjava, intervjua, članaka i reportaža. Kritičko procenjivanje i redaktura agencijskih priloga. Opremanje agencijskih priloga. Uređivanje WEB - stranica.

INTERNETSKO NOVINARSTVO (24+24)

(Teorijska nastava)

Osnovne tehnologije internetskog novinarstva. Onlajn službe. Content Management Systems. Front-end i Back-end korisnici. Komponente, šabloni, teme, moduli, mamboti. Formiranje vlastitih e-novina. Pojam i definicija internetskog novinarstva. Linkovi. Orijentacija u lavirintu kompjuterske mreže. Karakteristike internetskog novinarstva. Mogućnosti interaktivnosti u internetskom novinarstvu. Urednik onlajn izdanja: navigator, arhivar, moderator u komunikaciji sa korisnicima. Elektronske novine. Uređivanje za WEB. Inovacije internetskog novinarstva u teoriji i praksi. Budućnost internetskog novinarstva u informacionom društvu.

(Praktična nastava)

Portali. Onlajn službe. Content Management Systems. Front-end i Back-end korisnici. Komponente, šabloni, teme, moduli, mamboti. Formiranje vlastitih e-novina. Vežbe u korišćenju Interneta kao izvora podataka za novinarske priloge. Vežbe orijentisanja na internetu. Vežbe interaktivnosti na kompjuterskoj mreži. Vežbe pisanja novinarskih priloga u skladu sa pravilima internetskog novinarstva. Vežbe uređivanja onlajn izdanja. Vežbe plasiranja priloga u audio-vizuelnoj formi. Vežbe uređivanja za WEB.

IV RAZRED

(2+2 časa nedeljno, 62+62 časa godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

RADIJSKO NOVINARSTVO (20+20)

(Teorijska nastava)

Osnovne osobine radija kao medija. Izražajna sredstva radija. Medijski žanrovi na radiju: kratke vesti, izveštaj bez citata i sa citatima, radijski intervju, anketa, izjava, zvučna hronika i radijski paket, direktni prenos događaja, dokumentarna reportaža i igrana radijska drama, kontakt emisije. Formatiranje i programiranje radija. Radijska emisija, programski blokovi. Identifikacija na radiju: aviza, odjavna špica, džinglovi, međunajave. Radijski voditelj. Budućnost radija (internetski radio, radio na internetu, podkast, kablovski i satelitski radio).

(Praktična nastava)

Kratke vesti: pisanje, odabir i obrada agencijskih vesti za radijsko emitovanje. Pisanje izveštaja, montiranje u režiji, snimanje u studiju. Anketa: snimanje, montiranje u režiji. Intervju: simulacija intervjua u studiju. Radijski paker: odabir teme, snimanje na terenu, montaža, snimanje u studiju. Radijska identifikacija: analiza unapred snimljenih radijskih identifikacija. Analiza unapred snimljenih direktnih prenosa. Analiza različitih tipova voditelja. Pisanje sinopsisa za dokumentarnu radijsku reportažu. Pisanje programskih šema za različit tip medija. Novinarska radionica. Emisiona tehnika radija, frekvencije i veština snimanja tona na terenu. Simulacija: digitalna montaža. Simulacija: izveštavanje sa terena uživo u program. Simulacija: radijski intervju u studiju. Simulacija: vođenje jutarnjeg programa. Simulacija: priprema i emitovanje kratkih vesti. Simulacija: kontakt program. Utvrđivanje tema za radijski paket (test). Snimanje materijala za radijski paket. Montaža radijskog paketa.

TELEVIZIJSKO NOVINARSTVO (21+21)

(Teorijska nastava)

Svetski fenomen televizije. Televizija kao javna stvar. Specifičnosti TV novinarstva. Televizijska vest. Kako pripremiti TV vest, odnosno prilog. TV ekipa na terenu i u studiju. TV tehnika i komunikacioni sistemi. Instrumenti i pomagala u TV tehnologiji. Gramatika montaže. Organizacija televizije i njeni delovi. TV dnevnik. Dijaloške emisije (TV paneli). Direktni prenosi i specijalne emisije. Sporovozne emisije u seriji. Obrazovni i edukativni programi.

(Praktična nastava)

Analiza određenih televizijskih formi i obučavanja učenika za samostalno pripremanje i snimanje televizijskih vesti, izveštaja, intervjua i reportaža. Analiza centralne dnevne informativne emisije različitih televizijskih kuća: sadržaj i pozicioniranje vesti, priprema i prezentacija. Analiza TV intervjua. Analiza osnovnih vrsta TV reportaže. Klasifikacija TV emisija prema programskoj vrsti, osnovnim fazama stvaranja emisije i ulogom TV scenarija. Upoznavanje sa osnovnim tehnikama snimanja i osnovama montaže. Timski rad u proizvodnji televizijskog programa: novinar - snimatelj, novinar - montažer. Snimanje i montiranje TV ankete (40 sekundi): sagovornik, lokacija za snimanje, formulisanje pitanja, držanje mikrofona, montiranje odgovora. Proizvodnja TV priloga (NEWS) za centralnu dnevnu informativnu emisiju (90 sekundi). Analiza urađenih anketa i priloga. Pisanje za WEB i TV vesti, montaža snimka, konvertovanje video snimka u web-redy visuals. Asistiranje u control room i studijskoj produkciji. Izveštavanje i pisanje za novine i televizijske vesti. Izveštački i montažni paketi za televizijski program. Produkcija i montaža TV vesti. Regionalne, nacionalne, internacionalne vesti. Uloga producenta pisca i reportera.

NOVINARSTVO U ŠTAMPANIM MEDIJIMA (21+21)

(Teorijska nastava)

Fenomen štampe i istorijat novina. Štampa novac i politika. Klasifikacija novina. Klasifikacija periodične štampe. Kako se koncipiraju i rubriciraju novine (plan i prelom). Organizacija proizvodnje u novinama. Dokumentacijska služba i fotoarhiva. Dopisnička mreža i spoljni saradnici. Žanrovi u dnevnim novinama. Žanrovi u periodičnoj štampi. Identitet novina (stil i dizajn). Distribucija štampe. Vlasnici novina, novinari i javnost. Samoregulatorni kodeksi i saveti štampe. Štampa elektronskog doba (kraj štampe ili novi početak).

(Praktična nastava)

Analiza štampe, klasifikacija štampe po funkciji, frekvenciji izlaženja, interesu ciljne grupe, polu i starosti ciljne grupe, specifičnom interesovanju i području distribucije. Frekventnost i karakteristike određenih žanrova u dnevnim novinama, nedeljnicima, ilustrovanoj štampi, specijalizovanim izdanjima. Nenovinarski tekstovi u štampi. Elektronska štampa i internetsko novinarstvo. Korelacija dnevne štampe i internetskog izdanja novina. Vežbe pisanja zadatih žanrova: vest, izveštaj, članak, reportaža, itervju. Osmišljavanje koncepta časopisa prema interesu ciljne grupe, odabir tema za zadate žanrove, prikupljanje informacija od različitih izvora, redigovanje i oprema tekstova, lektorisanje tekstova, ilustrovanje tekstova i fotografijama i njihova obrada u foto-šopu, finalni dizajn i tehnička priprema tekstova za štampanje časopisa.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Kroz definisane sadržaje teorijske i praktične nastave, za sve vrste novinarstva, učenicima je potrebno organizovati redovne vežbe pisanja.

Neophodna permanentna analiza svih vrsta i podvrsta novinarstva.

Koristeći specijalizovanu učionicu, dovesti u vezu Internet kao izvor informacija i upotrebu kompjutera u novinarskoj profesiji.

Koristeći posebna nastavna sredstva specijalizovane učionice, omogućiti učenicima da steknu osnovno iskustvo i ovladaju tehnikama za realizaciju sadržaja u okviru elektronskog novinarstva.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Bešker N, Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Presdata, 2004;

- Burgh H, De Investigative Journalism, Context and Practice London, Routledge, 2000;

- Kovačević Ž. Međunarodno pregovaranje, Beograd, Filip Višnjić, 2004;

- Todorović N, Interpertativno i istraživačko novinarstvo, Beograd, Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, 2002;

- Boyd B. O, The International News Agencies London, Constabl, 1980;

- Valić-Nedeljković D, Praktikum novinarstva, Beograd, Privredni pregled, 2002;

- Đurić D, Novinarska radionica Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1983;

- Đurić D, Novinarska enciklopedija, Beograd, BMG, 1997;

- Baskette K. F, The Art of Editing London, Collier Macmillan, 1992;

- Bojd E, Novinarstvo u elektronskim medijima, metodi pripreme radio i televizijskih vesti, Beograd: Klio, 2002;

- Deuze M, The Internet and its Journalisms. Part I: A Typology of Online Journalism Online Journalism Review, 1998;

- McMahon, P, Global Control, Information Technology and Globalization since 1845. London, Edward Elgar, 2002;

- Džouns S. - Virtuelna kultura, Beograd, Biblioteka XX vek, 2002;

- Ward M, Journalism online Oxford, Focal press, 2002;

- Veljanovski Rade, Javni RTV servis u službi građana, Beograd, Klio, 2005;

- Endrua K. Radio Beograd, Klio (185-205), 2000;

- Fleming C, The Radio Handbook London and New York, Routledge 2002;

- Šingler M, S. Viringa, Radio Beograd, Klio 2000;

- Andrevski Ž, Porodični TV kanal, Novi Sad, Media art servis 2006;

- Ilić, M. Televizijsko novinarstvo. Beograd: RTS. 2003;

- Letica Z, Televizijsko novinarstvo, Zagreb, Disput, 2003;

- Bal F, Moć medija. Beograd, Klio, 1996;

- Bertran K. Ž, Deontologija medija, Zagreb. Sveučilišna knjižara, 2007;

- Gavranović A, Medijska obratnica, Zagreb, Sveučilišna knjižara, 2006;

- Đurić D, Novinarska enciklopedija, Beograd, BMG, 1997.

STILISTIKA

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Stilistika jeste sticanje neophodnih znanja o osnovama stilistike u svrhu izgradnje stila u novinarskim žanrovima u svim medijima.

Zadaci nastave jesu:

- usvajanje pojmova: stil i stilistika;

- poznavanje novinarskog stila;

- razlikovanje novinarskog stila od pesničkog;

- osposobljavanje učenika za jasno pisanja, odnosno govora u medijima.

IV RAZRED

(2+1 čas nedeljno, 62+31 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

PREDMET I METODE (10+5)

Predmet i metode stilistike.

POJAM I VRSTE (10+6)

Pojam i vrste stila. Funkcionalni stilovi, književnost i novinarstvo.

STIL I KOMUNIKACIJA (10+5)

Stil i komunikacija u medijima i u reklami.

NEVERBALNI STIL (10+5)

Neverbalno ispoljavanje stila.

LINGVISTIKA (12+5)

Lingvistika i stilistika.

GRANIČNI ŽANROVI (10+5)

Dva granična žanra: esej i kritika.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

U realizaciji ovog nastavnog predmeta, neophodna je interdisciplinarna veza sa opšteobrazovnim nastavnim predmetom Srpski jezik i književnost.

Neophodno je povezivanje nastavnih sadržaja sa sadržajima nastavnih predmeta: Retorika i Novinarska etika, Novinarski žanrovi, Komunikologija, Novinarstvo.

Teorijski obrađene nastavne sadržaje produbiti različitim pisanim esejima.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Giro P, Stilistika, Sarajevo, Veselin Masleša, 1964;

- Životić R, Izražavanje novinara, Beograd, Savremena administracija, 1981;

- Mladenov M, Novinarska stilistika, Beograd, Naučna knjiga, 1980;

- P. Petrović V, Novinska frazeologija, Novi Sad, Književna zajednica Novog Sada, 1989.

ODNOSI SA JAVNOŠĆU

CILJ I ZADACI:

Cilj predmeta Odnosi sa javnošću jeste sticanje neophodnih znanja o strategijama i tehnikama markentiškog komuniciranja.

Zadaci nastave jesu:

- razumevanje odnosa sa javnošću kao posebne marketinške funkcije različitih društvenih podsistema;

- prepoznavanje medijskog kompleksa kao javnog prostora u kome se uspostavlja javnost u savremenom društvu;

- ovladavanje strategijama i tehnikama odnosa sa javnošću kao najsofisticiranijim načinima marketinškog komuniciranja;

- sticanje neophodnog teorijskog znanja o odnosima sa javnošću i početne osposobljenosti za njihovu praktičnu primenu u obavljanju poslova profesionalnih komunikatora.

IV RAZRED

(2+1 časa nedeljno, 62+31 časova godišnje)

SADRŽAJ PROGRAMA

JAVNOST I JAVNO MNJENJE (13+6)

Javnost i javno mnjenje. Socijalno-istorijska određenost i savremeno poimanje javnosti i javnog mnjenja. Odnosi sa javnošću kao marketinška funkcija: nastanak, značenje pojma, subjekti.

STRATEGIJE, TEHNIKE I UPRAVLJANJE (12+7)

Strategije i tehnike organizovanja odnosa sa javnošću. Upravljanje odnosima sa javnošću.

MEDIJI (13+6)

Odnosi sa medijima.

MERENJE REZULTATA (12+6)

Problemi merenja rezultata u odnosima sa javnošću.

PROFESIONALNE ORGANIZACIJE (12+6)

Profesionalne organizacije za odnose sa javnošću.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Zbog specifičnosti i širine primene ovog nastavnog predmeta, neophodno je njegovo interdisciplinarno prožimanje sa svim srodnim nastavnim predmetima.

Vežbe namenjene elektronskim medijima, realizovati u specijalizovanim učionicama.

LITERATURA:

(odgovarajuća poglavlja)

- Blek S, Odnosi s javnošću, Beograd, Klio, 2003;

- Cutlip M. S, Center, A.K Broom, M.G, Odnosi s javnošću, Zagreb: MATE d.o.o, 2003;

- Reg D, Odnosi s medijima, Beograd, Klio, 1996.

MATURSKI ISPIT

Maturski ispit se sastoji iz zajedničkog i posebnog dela.

A. Zajednički deo obuhvata predmet obavezan za sve učenike srednjih stručnih škola, a prema programu koji je ostvaren u toku četvorogodišnjeg obrazovanja:

1. Srpski jezik i književnost (maternji jezik i književnost, za učenike koji su nastavu imali na jeziku narodnosti).

B. Posebni deo maturskog ispita obuhvata:

1. maturski praktični rad sa usmenom odbranom rada,

2. usmeni ispit iz izbornog predmeta.

1. Maturski praktični rad sastoji se iz izrade: eseja, članka, izveštaja ili reportaže.

Sadržaji praktičnog rada definišu se iz sadržaja programa stručnih predmeta iz sledećih oblasti karakterističnih za obrazovni profil novinar saradnik - ogled:

- komunikologija;

- novinarski žanrovi;

- novinarstvo.

Sadržaji usmene provere znanja proističu iz sadržaja programa maturskog praktičnog rada i odnose se na znanja iz predmeta (oblasti) iz kojih je rađen maturski praktičan rad.

2. U okviru izbornog dela učenik polaže jedan predmet po sopstvenom izboru iz grupe predmeta značajnih za njegovu profesionalnu delatnost ili za dalje obrazovanje:

- strani jezik;

- odnosi sa javnošću;

- stilistika.