PRAVILNIKO NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU OPŠTEOBRAZOVNIH PREDMETA SREDNJEG STRUČNOG OBRAZOVANJA U PODRUČJU RADA ELEKTROTEHNIKA("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 5/2011) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program opšteobrazovnih predmeta srednjeg stručnog obrazovanja za obrazovni profil autoelektričar.
Nastavni plan opšteobrazovnih predmeta srednjeg stručnog obrazovanja u području rada Elektrotehnika za obrazovni profil autoelektričar i nastavni program prvog razreda za taj obrazovni profil odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.
Program jezika nacionalne manjine ostvaruje se na osnovu Pravilnika o planu i programu obrazovanja i vaspitanja za zajedničke predmete u stručnim i umetničkim školama ("Službeni glasnik SRS - Prosvetni glasnik", broj 6/90 i "Prosvetni glasnik", br. 4/91, 7/93, 17/93, 1/94, 2/94, 2/95, 3/95, 8/95, 5/96, 2/02, 5/03, 10/03, 24/04, 3/05, 6/05, 11/05, 6/06, 12/06, 8/08, 1/09, 3/09, 10/09, 5/10 i 8/10).
Program verske nastave ostvaruje se na osnovu Pravilnika o nastavnom planu i programu predmeta Verska nastava za srednje škole ("Prosvetni glasnik", br. 6/03, 23/04 i 9/05).
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi:
1. Pravilnik o nastavnom planu i programu za sticanje obrazovanja u trogodišnjem i četvorogodišnjem trajanju u stručnoj školi za područje rada elektrotehnika ("Prosvetni glasnik", br. 4/93, 1/94, 1/95, 7/95, 7/96, 3/01, 8/02, 3/03, 1/05, 7/05, 2/07, 4/07, 10/07 i 7/09) u delu koji se odnosi na nastavni plan i nastavni program opšteobrazovnih predmeta prvog razreda za obrazovni profil autoelektričar;
2. Pravilnik o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Prosvetni glasnik", br. 13/04, 12/05, 8/06 i 3/07) u delu koji se odnosi na nastavni plan i nastavni program opšteobrazovnih predmeta prvog razreda za obrazovni profil autoelektričar.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
NASTAVNI PLAN I PROGRAM OPŠTEOBRAZOVNIH PREDMETA ZA OBRAZOVNI PROFIL AUTOELEKTRIČAR
Nedeljni i godišnji fond časova opšteobrazovnih predmeta za obrazovni profil: AUTOELEKTRIČAR
|
I RAZRED |
II RAZRED |
III RAZRED |
UKUPNO |
|||||||||||||||||||||||
nedeljno |
godišnje |
nedeljno |
godišnje |
nedeljno |
godišnje |
godišnje |
|||||||||||||||||||||
T |
V |
PN |
T |
V |
PN |
B |
T |
V |
PN |
T |
V |
PN |
B |
T |
V |
PN |
T |
V |
PN |
B |
T |
V |
PN |
B |
Σ |
||
A1: OBAVEZNI OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI |
11 |
2 |
0 |
407 |
74 |
0 |
0 |
8 |
0 |
0 |
280 |
0 |
0 |
0 |
9 |
0 |
0 |
279 |
0 |
0 |
0 |
966 |
74 |
0 |
0 |
1040 |
|
1. |
Srpski jezik i književnost |
3 |
|
|
111 |
|
|
|
2 |
|
|
70 |
|
|
|
2 |
|
|
62 |
|
|
|
243 |
|
|
|
243 |
1.1 |
______ jezik i književnost |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2. |
Srpski jezik kao nematernji jezik |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. |
Strani jezik I |
2 |
|
|
74 |
|
|
|
2 |
|
|
70 |
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
175 |
|
|
|
175 |
4. |
Fizičko vaspitanje |
2 |
|
|
74 |
|
|
|
2 |
|
|
70 |
|
|
|
2 |
|
|
62 |
|
|
|
206 |
|
|
|
206 |
5. |
Matematika |
2 |
|
|
74 |
|
|
|
2 |
|
|
70 |
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
175 |
|
|
|
175 |
6. |
Istorija |
2 |
|
|
74 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
74 |
|
|
|
74 |
7. |
Računarstvo i informatika |
|
2 |
|
|
74 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
74 |
|
|
74 |
8. |
Geografija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
31 |
|
|
|
31 |
9. |
Ekologija i zaštita životne sredine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
31 |
|
|
|
31 |
10. |
Ustav i prava građana |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
31 |
|
|
|
31 |
B: IZBORNI PREDMETI PREMA PROGRAMU OBRAZOVNOG PROFILA |
1 |
0 |
0 |
37 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
35 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
31 |
0 |
0 |
0 |
103 |
0 |
0 |
0 |
103 |
|
1. |
Građansko vaspitanje / Verska nastava |
1 |
|
|
37 |
|
|
|
1 |
|
|
35 |
|
|
|
1 |
|
|
31 |
|
|
|
103 |
|
|
|
103 |
Ukupno A1+A2 |
12 |
2 |
0 |
444 |
74 |
0 |
0 |
9 |
0 |
0 |
315 |
0 |
0 |
0 |
10 |
0 |
0 |
310 |
0 |
0 |
0 |
1069 |
74 |
0 |
0 |
1143 |
|
Ukupno |
14 |
518 |
9 |
315 |
10 |
310 |
1143 |
||||||||||||||||||||
Ukupno A1+A2+B1+B2 |
32 |
1184 |
32 |
1180 |
32 |
1082 |
3446 |
Lista izbornih predmeta prema programu obrazovnog profila |
||||
Rb |
Lista izbornih predmeta |
RAZRED |
||
I |
II |
III |
||
1. |
Strani jezik |
|
1 |
1 |
2. |
Izabrani sport |
|
1 |
1 |
3. |
Istorija (odabrane teme) |
|
1 |
1 |
4. |
Etika |
|
|
1 |
5. |
Logika |
|
|
1 |
6. |
Matematika |
|
|
1 |
7. |
Industrijska geografija |
|
1 |
1 |
8. |
Likovna kultura |
|
1 |
1 |
9. |
Muzička kultura |
|
1 |
1 |
10. |
Biologija |
|
1 |
1 |
Ostali obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine |
||||
|
I RAZRED |
II RAZRED |
III RAZRED |
UKUPNO |
Čas odeljenskog starešine |
do 74 |
do 70 |
do 62 |
do 198 |
Dodatni rad * |
do 30 |
do 30 |
do 30 |
do 120 |
Dopunski rad * |
do 30 |
do 30 |
do 30 |
do 120 |
Pripremni rad * |
do 30 |
do 30 |
do 30 |
do 120 |
Napomena: *Ako se ukaže potreba za ovim oblicima rada. |
Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine po razredima |
|||
|
I RAZRED |
II RAZRED |
III RAZRED |
Ekskurzija |
2-3 dana |
2-3 dana |
3-4 dana |
Jezik drugog naroda ili nacionalne manjine sa elementima nacionalne kulture |
2 časa nedeljno |
||
Treći strani jezik |
2 časa nedeljno |
||
Drugi predmeti * |
1-2 časa nedeljno |
||
Stvaralačke i slobodne aktivnosti učenika (hor, sekcije i drugo) |
30-60 časova godišnje |
||
Društvene aktivnosti - učenički parlament, učeničke zadruge |
15-30 časova godišnje |
||
Kulturna i javna delatnost škole |
2 radna dana |
||
Napomena: *Pored navedenih predmeta škola može da organizuje, u skladu sa opredeljenjima učenika, fakultativnu nastavu iz predmeta koji su utvrđeni nastavnim planom drugih obrazovnih profila istog ili drugog područja rada, kao i u nastavnim planovima gimnazije, ili po programima koji su prethodno doneti. |
Ostvarivanje školskog programa po nedeljama |
|||
|
I RAZRED |
II RAZRED |
III RAZRED |
Razredno-časovna nastava |
37 |
35 |
31 |
Mentorski rad (nastava u bloku, praksa) |
0 |
2 |
3 |
Obavezne vannastavne aktivnosti |
2 |
2 |
2 |
Završni ispit |
|
|
3 |
Ukupno radnih nedelja |
39 |
39 |
39 |
Podela odeljenja u grupe |
|||||
razred |
predmet / modul |
godišnji fond časova |
broj učenika u grupi - do |
||
vežbe |
praktična nastava |
nastava u bloku |
|||
I |
Računarstvo i informatika |
74 |
|
|
12 |
Godišnji fond časova: 111
Razred: prvi,
Ciljevi predmeta:
• Razvijanje i negovanje jezičke kulture, poštovanje pravila standardnog književnog jezika u usmenom i pisanom izražavanju;
• Upoznavanje književne umetnosti;
• Osposobljavanje za efikasno komuniciranje;
• Unapređivanje znanja o sopstvenoj kulturi i kulturama drugih naroda;
• Razvijanje humanističkog i književnog obrazovanja na najboljim delima srpske i svetske kulturne baštine;
• Upućivanje učenika na istraživački i kritički odnos prema književnosti;
• Podsticanje učenika na usavršavanje govorenja, pisanja i čitanja, kao i negovanje kulture dijaloga;
• Obezbeđivanje funkcionalnih znanja iz teorije i istorije književnosti;
• Razvijanje trajnog interesovanja za nova saznanja.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Uvod u proučavanje književnog dela |
• Uvođenje učenika u svet umetničkog dela i književnost kao nauku i umetnost |
• razlikuje vrste umetnosti i njihova izražajna sredstva |
• Vrste umetnosti, podela umetnosti |
• Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Mesto realizacije nastave |
Književnost starog veka |
• Upoznavanje učenika sa mitologijom, reprezenta-tivnim delima starog veka i njihovim značajem za razvoj evropske kulture |
• objasni značaj mitologije za antičku književnost i razvoj evropske kulture |
• Sumersko-vavilonska književnost: Ep o Gilgamešu (analiza odlomka) |
Preporuke za realizaciju nastave Ocenjivanje Okvirni broj časova po temama |
Srednjovekovna književnost |
• Upoznavanje sa spomenicima južnoslovenske kulture, razvojem pisma i jezika, delima srednjovekovne književnosti |
• navede najznačajnije spomenike južnoslovenske kulture, njihov jezik, pismo i vek u kom su nastali |
• Počeci slovenske pismenosti: Crnorizac Hrabar: "Slovo o pismenima" |
|
Narodna književnost |
• Ukazivanje na narodnu književnost kao izraz kolektivnog mišljenja i osećanja, riznicu narodnih običaja, kodeks etičkih normi |
• razlikuje lirske, epske i lirsko-epske pesme |
• Vrste narodne književnosti |
|
Humanizam i renesansa |
• Upoznavanje sa poetikom humanizma i renesanse, njenim najznačajnijim predstavnicima i književnim delima |
• navede najznačajnije predstavnike i njihova dela |
• Poetika humanizma i renesanse, najznačajniji predstavnici |
|
Opšti pojmovi o jeziku |
• Ukazivanje na proučavanje jezika kao sistema, njegovu društvenu uslovljenost i istorijski razvoj |
• objasni funkciju jezika i pojam jezičkog znaka |
• Mesto jezika u ljudskom društvu, bitna svojstva jezika, jezik i komunikacija |
|
Fonetika |
• Osposobljavanje učenika za primenjivanje znanja iz fonetike i fonologije u skladu sa jezičkom normom |
• primeni znanja o glasovnim alternacijama u pravopisnim rešenjima |
• Fonetika i fonologija |
|
Pravopis |
• Osposobljavanje učenika za primenjivanje znanja iz jezika i pravopisa u skladu sa jezičkom normom |
• primeni znanja o glasovnim alternacijama u skladu sa jezičkom normom |
• Glavne norme pisanja velikog i malog slova (na početku rečenice, naslovi i natpisi, vlastita imena, imena naroda, geografski pojmovi, nebeska tela, praznici, ustanove i organizacije, prisvojni pridevi na -ov i -in, kurtoazna upotreba velikog slova, višečlana imena zemalja i ostala višečlana imena, pomoćne reči u imenima, nazivi serijskih i apstraktnih pojmova, zvanja, titule…) |
|
|
||||
Kultura izražavanja |
• Osposobljavanje učenika da primenjuju teorijska znanja iz gramatike i pravopisa u usmenom i pisanom izražavanju u skladu sa jezičkom normom |
• opiše stanja, osećanja, raspoloženja, izrazi stavove, donese zaključke u usmenom i pisanom izražavanju |
• Jezičke vežbe |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/MODULIMA
- Istorija
- Verska nastava
SRPSKI JEZIK KAO NEMATERNJI JEZIK
Godišnji fond časova: 64 - 74 (prema nastavnom planu)
Razred: prvi
Ciljevi predmeta:
• Ovladavanje srpskim jezikom kao nematernjim jezikom u okviru predviđenih sadržaja;
• Usvajanje gramatičkih sadržaja i leksike;
• Usvajanje pravilnog izgovora;
• Osposobljavanje za komunikaciju u svakodnevnim životnim situacijama;
• Osposobljavanje učenika za samostalno usmeno i pismeno izražavanje;
• Upoznavanje učenika sa značajnim karakteristikama kulture naroda koji govore srpskim jezikom;
• Upoznavanje učenika sa delima srpske književnosti;
• Razvijanje interesovanja učenika za dalje učenje srpskog jezika;
• Ovladavanje terminologijom u vezi sa obrazovnim profilom.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Fonetika |
Osposobljavanje učenika za pravilan izgovor glasova srpskog jezika i pravilno akcentovanje reči i rečenica. |
• pravilno artikuliše glasove srpskog jezika, |
• Vokalski i konsonantski sistem standardnog jezika; |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave/učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Mesto realizacije nastave Ocenjivanje Okvirni broj časova po temama: |
Morfologija |
Upoznavanje učenika sa pravilnom upotrebom oblika reči. |
• razlikuje vrste reči, |
• Vrste reči i njihove gramatičke kategorije; |
Preporuke za realizaciju sadržaja programa |
Tvorba reči |
Osposobljavanje učenika za primenu pravila tvorbe reči. |
• pravilno gradi reči raznim tipovima tvorbe. |
• Izvedene i složene reči (uloga prefiksa, sufiksa i spojnih vokala u građenju reči). |
|
Sintaksa |
Osposobljavanje učenika za pravilno građenje sintagmi i rečenica. |
• proširi prostu rečenicu zavisnim članovima, |
• Rečenični članovi; |
|
Pravopis |
Osposobljavanje učenika za primenu pravopisnih pravila srpskog jezika. |
• primenjuje pravopisna pravila srpskog jezika. |
• Karakteristike fonetskog pravopisa; |
U okviru časova književnosti obrađuju se odabrani odlomci iz srpske književnosti u skladu sa nivoom znanja i interesovanjima učenika. Pored predloženih književnih tekstova u nastavi treba koristiti tekstove i drugih funkcionalnih stilova, autentične i konstruisane, da bi učenici sticali sposobnost razlikovanja i adekvatne primene odgovarajućih formi izražavanja. Izuzetnu pažnju treba posvetiti motivaciji učenika za rad organizovanjem različitih metoda i oblika rada i raznovrsnim leksičkim, gramatičkim i komunikativnim vežbama. Učenike treba podsticati i na uočavanje sličnosti i razlika srpskog i maternjeg jezika, ali i širih, kulturoloških karakteristika. |
Kultura izražavanja |
Osposobljavanje učenika za usmeno i pismeno izražavanje. |
• komunicira na srpskom jeziku u skladu sa temom ili situacijom; |
- Tematika: |
|
Književnost |
Upoznavanje sa različitim književnim rodovima i vrstama i značajnim delima srpske književnosti. |
• razlikuje književne rodove i vrste; |
- Vuk Stefanović Karadžić - sakupljač narodnih umotvorina; |
- U ostvarivanju sadržaja programa koji se odnose na padeže detaljnije obraditi mesna značenja genitiva, akuzativa i lokativa. Uvežbavanje padeža povezivati sa proširivanjem rečenice sintagmama. |
Napomena: Godišnji fond časova zavisi od broja nastavnih nedelja u prvom razredu koji je definisan nastavnim planom za svaki obrazovni profil.
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA, ODNOSNO MODULIMA
- Maternji jezik i književnost
- Verska nastava
- Istorija
Cilj predmeta:
• Razvijanje saznajnih i intelektualnih sposobnosti i sticanje pozitivnog odnosa prema drugim kulturama uz uvažavanje različitosti i usvajanje znanja i umenja potrebnih u komunikaciji na stranom jeziku u usmenom i pisanom obliku.
CILJ |
ISHODI NA KRAJU PRVOG RAZREDA |
PREPORUČENE TEME OPŠTE I STRUČNE I GRAMATIČKI SADRŽAJI |
KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Razumevanje na sluh |
• razume rečenice, pitanja i uputstva iz svakodnevnog govora |
• Svakodnevni život (organizacija vremena, poslova, slobodno vreme) STRUČNE TEME |
1. Predstavljanje sebe i drugih |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Razumevanje pročitanog Teksta |
• u nepoznatom tekstu prepoznaje poznate reči, izraze i rečenice(npr. u oglasima, na plakatima) |
ENGLESKI JEZIK I. REČENICA |
|
za informacijama i manje ili više kompleksnim zadacima. U tim zadacima uvek su jasno određeni kontekst, procedura i cilj, čime se unapređuje kvantitet jezičkog materijala koji je neophodan uslov za bilo koje učenje jezika. Takozvana komunikativno-interaktivna paradigma u nastavi stranih jezika, između ostalog, uključuje i sledeće komponente: |
Usmena produkcija Osposobljavanje učenika za kratko monološko izlaganje i za učešće u dijalogu na stranom jeziku |
•upotrebljava jednostavne izraze i rečenice da bi predstavio svakodnevne, sebi bliske ličnosti, aktivnosti, situacije i događaje |
II. IMENIČKA GRUPA |
|
• poimanje nastavnog programa kao dinamične, zajednički pripremljene i ažurirane liste zadataka i aktivnosti |
Pismena produkcija Osposobljavanje učenika za pisanje kraćih tekstova različitog sadržaja |
• sastavlja kratak tekst o odgovarajućoj temi |
2. Imenice |
|
• udžbenici su samo jedan od resursa; osim njih preporučuje se i primena drugih izvora informacija i didaktičkih materijala, pogotovu kad je reč o stručnim temama |
Interakcija |
• na jednostavan način se sporazumeva sa sagovornikom koji govori sporo i razgovetno |
- Pokazne zamenice |
|
koja je neophodna da se jezik koristi radi informisanosti i osposobljenosti za jednostavnu komunikaciju u usmenom i pisanom obliku na stranom jeziku. Taj segment nastave stranog jezika koji se progresivno uvećava od 20 do 50% tokom četvorogodišnjeg obrazovanja mora da bude jasno definisan i u skladu sa ishodima vezanim za kvalifikacije struke. |
Medijacija Osposobljavanje učenika da prevodi, sažima i prepričava sadržaj kraćih usmenih i pisanih tekstova |
• Na ovom nivou nije predviđena |
III. GLAGOLSKA GRUPA |
|
Neophodno je da stručna tematika koja se obrađuje na stranom jeziku prati ishode pojedinih stručnih predmeta i bude u korelaciji sa njima. Realizacija nastave jezika struke se mnogo više ogleda u razvijanju receptivnih veština nego |
Medijska pismenost Osposobljavanje učenika da koriste medije kao izvore informacija i razvijaju kritičko mišljenje u vezi sa njima |
• prepoznaje i pravilno koristi osnovne fonološke (intonacija, prozodija, ritam) i morfosintaksičke kategorije (imenički i glagolski nastavci, osnovni red reči) |
- going to i trajni prezent za planove i namere, going to i will (za buduća predviđanja) |
|
produktivnih jer je svrha učenja stranog jezika, u prvoj liniji, usmerena na to da se učenici osposobe da prate određenu stručnu literaturu u cilju informisanja, praćenja inovacija i dostignuća u oblasti struke, usavršavanja i napredovanja. |
|
• koristi sadržaje medijske produkcije namenjene učenju stranih jezika (štampani mediji, audio/video zapisi, kompakt disk, internet itd.) |
ITALIJANSKI JEZIK Morfosintaksički i fonetski sadržaji |
|
Stoga je spektar tekstova koji se preporučuju veliki: šematski prikazi, uputstva o primeni aparata, instrumenata ili pak materijala, hemikalija, recepti, deklaracije, kraći stručni tekstovi |
|
|
Član spojen s predlozima: di, a, da, in, su i con. Imenica Zamenice Pridevi |
|
čiji je sadržaj relevantan za tematske sadržaje stručnih predmeta, izveštaji, katalozi, programi sajamskih aktivnosti i sl. Veoma je bitno u radu sa takvim tekstovima odrediti dobru didaktičku podršku. Dobro osmišljeni nalozi upućuju na to da određene tekstove, u zavisnosti od težine i važnosti informacija koje oni nose, treba razumeti globalno, selektivno ili pak detaljno. Produktivne veštine treba ograničiti na strogo funkcionalnu primenu realnu za zahteve struke. To podrazumeva pisanje kratkih poruka, mejlova u okviru poslovne komunikacije (porudžbenice, reklamacije, zahtevi, molbe) i vođenje usmene komunikacije koja omogućava sporazumevanje na osnovnom nivou bilo u direktnom kontaktu sa sagovornikom ili u telefonskom razgovoru. |
|
|
Prisvojni pridevi: mio, tuo, suo, nostro, vostro, loro. Upotreba člana uz prisvojne prideve. Glagol |
|
|
|
|
Prilozi Predlozi Sintaksa Leksikografija |
|
|
|
|
Učeniku treba pokazati i stalno ga podsticati na posedovanje, upotrebu i pravilno korišćenje rečnika (dvojezičnog i, kasnije, jednojezičnog), dati osnovne podatke o rečničkoj literaturi odgovarajućeg kvaliteta. Podsticati ga na kontakt sa pisanom literaturom, elektronskim sadržajima i sl. |
|
|
|
|
NEMAČKI JEZIK Imenice Determinativi Zamenice |
|
|
|
|
Pridevi Brojevi Predlozi Glagoli Rečenice RUSKI JEZIK Rečenica Imenice Imenice pluralia tantum (receptivno). Obnavljanje i sistematizacija osnovnih imeničkih promena. Zamenice Pridevi |
|
|
|
|
Brojevi Glagoli Prilozi Predlozi Veznici Rečenični modeli Objekatski odnosi |
|
|
|
|
Vremenski odnosi Načinski odnosi Uzročni odnosi Atributivni odnosi |
|
|
|
|
А.С. Пушкин являетсявеличайшим русским поэтом. FRANCUSKI JEZIK Pasivne konstrukcije Pitanja: Indirektna pitanja |
|
|
|
|
Glagolska grupa ŠPANSKI JEZIK Imenička grupa Glagolska grupa Pitanja sa upitnim rečima: Indirektna pitanja Negacija |
|
|
|
|
Hipotetičke rečenice (prvi tip) Promena značenja prideva u zavisnosti od pozicije uz imenicu Kazivanje vremena i odredbe za vreme |
|
|
|
|
Poređenje Odredbe za način Izrazi za meru i količinu |
|
|
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/ MODULIMA
- Maternji jezik
- Geografija
- Građansko vaspitanje
Godišnji fond časova: 74 časa
Razred: prvi
Opšti cilj predmeta:
Cilj fizičkog vaspitanja je da se raznovrsnim i sistematskim motoričkim aktivnostima, u povezanosti sa ostalim vaspitno-obrazovnim područjima, doprinese integralnom razvoju ličnosti učenika (kognitivnom, afektivnom, motoričkom), razvoju motoričkih sposobnosti, sticanju, usavršavanju i primeni motoričkih umenja, navika i neophodnih teorijskih znanja u svakodnevnim i specifičnim uslovima života i rada.
Posebni ciljevi predmeta:
1. Podsticanje rasta i razvoja i uticanje na pravilno držanje tela (prevencija posturalnih poremećaja);
2. Razvoj i usavršavanje motoričkih sposobnosti i teorijskih znanja neophodnih za samostalni rad na njima;
3. Sticanje motoričkih umenja (veština) i teorijskih znanja neophodnih za njihovo usvajanje;
4. Proširenje i produbljavanje interesovanja koje su učenici stekli u osnovnoj školi i potpunije sagledavanje sportske grane za koju pokazuju poseban interes;
5. Usvajanje znanja radi razumevanja značaja i suštine fizičkog vaspitanja definisanih opštim ciljem ovog predmeta (vaspitnoobrazovnog područja);
6. Motivacija učenika za bavljenje fizičkim aktivnostima i formiranje pozitivnih psiho-socijalnih obrazaca ponašanja;
7. Osposobljavanje učenika da stečena umenja, znanja i navike koriste u svakodnevnim uslovima života i rada.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Zdravstvena kultura i fizička aktivnost kao osnova za realizovanje postavljenih ciljeva i ishoda; |
• Unapređivanje i očuvanje zdravlja; |
• Prepozna veze između fizičke aktivnosti i zdravlja; |
• Vežbe oblikovanja (jačanja, labavljenje i rastezanje); |
• Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja; |
Razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti čoveka, kao osnova za realizovanje postavljenih ciljeva i ishoda; |
• Razvoj i usavršavanje motoričkih sposobnosti i teorijskih znanja neophodnih za samostalni rad na njima; |
• Imenuje motoričke sposobnosti koje treba razvijati, kao i osnovna sredstva i metode za njihov razvoj; |
• Vežbe snage bez i sa malim tegovima (do 4 kg); |
• Učenici koji pohađaju trogodišnje stručne škole daleko su više opterećeni u redovnom obrazovanju praktičnom i teorijskom nastavom od ostalih učenika; Oblici nastave |
Usvajanje znanja, umenja i veština iz sportskih grana i disciplina kao osnova za realizovanje postavljenih ciljeva i ishoda; |
• Sticanje motoričkih umenja (veština) i teorijskih znanja neophodnih za njihovo usvajanje; |
• Kratko opiše osnovne karakteristike i pravila atletike, gimnastike i sportske grane - disciplina koje se uče; |
• ATLETIKA |
Podela odeljenja na grupe Odeljenje se ne deli prilikom realizacije; Mesto realizacije nastave • Teorijska nastava se reali- zuje u učionici ili u sali, istovremeno sa praktičnom nastavom; |
Sportska gimnastika: (Vežbe na spravama i tlu); |
• Estetsko izražavanje pokretom i doživljavanje estetskih vrednosti pokreta i kretanja; |
• Sagleda negativne uticaje savremenog načina života (pušenje, droga, nasilje, delikventno ponašanje) i bude svestan da je fizičkim/sportskim aktivnostima moguće preduprediti negativne uticaje; |
Bacanja: |
Preporuke za realizaciju nastave • Nastava se realizuje u ciklusima koji traju približno 10-12 časova (uzastopnih). Nastavniku fizičkog vaspitanja je ostavljeno da, zavisno od potreba, precizira trajanje svakog ciklusa, kao i redosled njihovog sadržaja. • Sadržaj ciklusa je: - za proveru nivoa znanja na kraju školske godine - jedan; Način ostvarivanja programa • Sadržaji programa usmereni su na: razvijanje fizičkih sposobnosti; sportsko-tehničko obrazovanje; povezivanje fizičkog vaspitanja sa životom i radom; |
|
|
|
2. Preskok |
• Godišnji plan, program i raspored kroseva, takmičenja, zimovanja i drugih oblika rada utvrđuje se na početku školske godine na nastavničkom veću, i to na predlog stručnog veća nastavnika fizičkog vaspitanja; |
|
|
|
Za učenike/paralelni razboj/: |
• Časovi u toku nedelje treba da budu raspoređeni u jednakim intervalima, ne mogu se održavati kao blok časovi. Nastava se ne može održavati istovremeno sa dva odeljenja ni na sportskom terenu ni u fiskulturnoj sali; Praćenje, vrednovanje i ocenjivanje Praćenje napretka učenika u fizičkom vaspitanju se obavlja sukcesivno u toku čitave školske godine, na osnovu metodologije praćenja, merenja i vrednovanja efekata u fizičkom vaspitanju - standardi za ocenjivanje fizičkih sposobnosti učenika i postignuća u sportskim igrama |
Sportska igra (po izboru);
Fizička, odnosno sportska aktivnost: u skladu sa mogućnostima škole. |
|
|
Školsko takmičenje (odeljenje, škola): aktiv nastavnika fizičkog vaspitanja bira sprave na kojima će se učenici takmičiti. • SPORTSKA IGRA (po izboru) • Ponavljanje i učvršćivanje ranije obučavanih elemenata igre; |
Minimalni obrazovni zahtevi • Atletika: trčanje na 100 m za učenike i učenice, trčanje na 800 m za učenike i 500 m za učenice, skok udalj, uvis, bacanje kugle - na rezultat. Okvirni broj časova po temama • Testiranje i provera savladanosti standarda iz osnovne škole (6 časova); |
|
|
|
|
POSEBNE AKTIVNOSTI |
|
|
|
|
- Škola organizuje i sprovodi sportska takmičenja, kao jedinstveni deo procesa nastave fizičkog vaspitanja. |
NAPOMENA: Godišnji fond časova zavisi od broja nastavnih nedelja u prvom razredu koji je definisan nastavnim planom za svaki obrazovni profil.
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/MODULIMA
Svaki od obrazovnih profila ima karakteristike vezane za obavljanje konkretnih stručnih poslova, koji zahtevaju određene položaje tela, pokrete i kretanja i mogu negativno uticati na pravilno držanje (status kičmenog stuba i status stopala). Kako bi se izbegli ovi negativni uticaji, nastavnici stručnih predmeta i profesori fizičkog vaspitanja definišu moguće profesionalne poremećaje, na osnovu čega se programiraju se posebni sadržaji, kojima se obezbeđuje prevencija.
- Medicina
- Biologija
- Fizika
- Ishrana ljudi
- Ekologija
- Hemija
- Filozofija
- Likovna kultura
- Muzička kultura
Godišnji fond časova: 74
Razred: prvi
Ciljevi predmeta:
• Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja;
• Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja osnovnog matematičko-logičkog jezika;
• Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa;
• Razlikovanje geometrijskih figura i njihovi uzajamni odnosi i transformacije;
• Razumevanje funkcionalnih zavisnosti, njihovo predstavljanje i primena;
• Razvijanje sistematičnosti, urednosti, preciznosti, temeljnosti, istrajnosti, kritičnosti u radu; razvijanje radnih navika i sposobnosti za samostalni i grupni rad;
• Sticanje znanja i veština korisnih za transfer u stručno- teoretskim predmetima i razvijanje sposobnosti za pravilno korišćenje stručne literature;
• Formiranje svesti o univerzalnosti i primeni matematičkog načina mišljenja;
• Podsticanje stručnog razvoja i usavršavanje u skladu sa individualnim sposobnostima i potrebama društva;
• Razvoj sposobnosti potrebnih za rešavanje problema i novih situacija u procesu rada i svakodnevnom životu.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Vektori |
• Sticanje znanja o vektorima |
• zna šta je vektor i koje osobine ima |
• Pojam vektora, suprotan vektor, osnovne operacije sa vektorima |
• Za realizaciju teme preporučuje se 5 časova |
Realni brojevi |
• Obnavljanje i proširivanje znanja o skupu realnih brojeva |
• zna osnovne podskupove skupa realnih brojeva (N, Z, Q, I) i razlikuje njihove elemente na primerima |
• Pregled brojeva, operacije sa realnim brojevima |
• Uraditi ulazni test na početku |
Trigonometrija pravouglog trougla |
• Sticanje znanja iz trigonometrije pravouglog trougla i primena |
• zna šta je sinus, kosinus, tangens i kotangens oštrog ugla u pravouglom trouglu, ume da ih izračunava (ako se mogu izračunati) kada su date stranice i obrnuto - konstruisati oštar ugao ako je poznata jedna njegova trigonometrijska funkcija |
• Definicije trigonometrijskih funkcija u pravouglom trouglu |
• Naglasiti da se rezultat Talesove teoreme koristi pri uvođenju trigonometrijskih funkcija oštrog ugla |
Proporcionalnost |
• Sticanje osnovnih znanja o proporcijama i procentnom računu i njihova primena |
• ume da izračuna određen deo neke veličine |
• Razmera i proporcija |
• Važno je da se razmera vezuje za realne i konkretne primene npr. kod planova i geografskih karata |
Racionalni algebarski izrazi |
• Sticanje osnovnih znanja i veština o polinomima i racionalnim algebarskim izrazima |
• zna da sredi polinom dobijen sabiranjem, oduzimanjem i množenjem polinoma |
• Polinomi |
• Insistirati na preciznom izražavanju |
Geometrija |
• Sticanje osnovnih znanja i veština iz geometrije |
• zna šta je prava, duž, poluprava, ugao, trougao, krug |
• Geometrijski pojmovi i veze između njih |
• Insistirati na izvođenju precizne i uredne konstrukcije jednostavnih figura |
Linearne jednačine i nejednačine |
• Usvajanje pojmova i rešavanje linearnih jednačina i nejednačina, sistema linearnih jednačina i grafički prikaz linearne funkcije |
• rešava linearnu jednačinu |
•Linearna jednačina i njene primene |
• Istaći povezanost između analitičkog i grafičkog prikaza funkcije |
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.
KOLERACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/MODULIMA
- Fizika
- Grupa stručnih predmeta -
Godišnji fond časova: 74
Razred: prvi
Ciljevi predmeta:
• Humanističko obrazovanje i razvijanje istorijske svesti;
• Sticanje znanja i veština neophodnih za razumevanje savremenog sveta;
• Razumevanje istorijskog prostora i vremena, istorijskih događaja, pojava i procesa i uloge istaknutih ličnosti;
• Razvijanje nacionalnog identiteta;
• Unapređivanje sposobnosti za izražavanje i obrazlaganje sopstvenog mišljenja.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
Srpska država i državnost |
Proširivanje znanja o nastanku moderne srpske države i najvažnijim odlikama srpske državnosti |
• prepozna različite istorijske sadržaje (ličnosti, događaje, pojave i procese) i dovede ih u vezu sa odgovarajućom vremenskom odrednicom i istorijskim periodom |
• Postanak, razvoj i kraj srpske državnosti u srednjem veku |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, od- nosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave: Mesto realizacije nastave • Teorijska nastava - u učionici Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: Okvirni broj časova po temama • Srpska država i državnost (najmanje 32 časova) |
Srpski narod u jugoslovenskoj državi
|
Proširivanje znanja o nastanku i odlikama jugoslovenske države
|
• obrazloži najvažnije motive za stvaranje jugoslovenske države
|
• Jugoslovenska ideja i konstituisanje države |
Preporuke za realizaciju nastave • Za svaku tematsku celinu dati su ciljevi, ishodi i sadržaji. Ishodi treba da posluže da nastavni proces u ovom predmetu bude tako oblikovan da se navedeni ciljevi ostvare. |
Dostignuća srpske kulture |
Razumevanje pojma srpskog kulturnog prostora |
• razlikuje periode u kojima su nastala najznačajnija dela srpske kulture |
• Srednjovekovna kultura Srba (jezik i pismo, verski karakter kulture, Miroslavljevo jevanđelje, književnost, najznačajnije zadužbine, pravni spomenici) |
Preporuke za realizaciju nastave • Nastava ne bi smela biti statistička zbirka podataka i izveštaj o tome šta se nekada zbilo, već bi trebalo da pomogne učenicima u stvaranju što jasnije predstave ne samo o tome šta se tada desilo, već i zašto se to desilo i kakve su posledice iz toga proistekle. |
Srpski narod i Srbija u savremenom svetu |
Razumevanje političkih i ekonomskih odnosa u savremenom svetu |
• identifikuje najvažnije činioce u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima |
• Najuticajnije države i organizacije u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima |
Preporuke za realizaciju nastave • Korišćenje istorijskih karata je izuzetno važno jer one omogućavaju učenicima ne samo da na očigledan i slikovit način dožive prostor na kome se neki od događaja odvijao, već im i pomažu da prate promene na određenom prostoru kroz vreme. |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Srpski jezik i književnost
- Geografija
- Građansko vaspitanje
- Verska nastava
- Ustav i prava građana
- Društveno uređenje
Godišnji fond časova: 37
Razred: prvi
Ciljevi predmeta:
• Podsticanje učenika na međusobno upoznavanje;
• Podsticanje učenika da sagledaju međusobne sličnosti i razlike i uvaže ih;
• Osposobljavanje učenika za komunikaciju u grupi;
• Osposobljavanje učenika za rad u grupi/timu i međusobnu saradnju;
• Podsticanje učenika da sukobe rešavaju na konstruktivan način i da izbegavaju sukobe;
• Osposobljavanje učenika da prepoznaju primere nasilja u svojoj sredini.
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
JA, MI I DRUGI |
• Podsticanje učenika na međusobno upoznavanje |
• Analizira svoje osobine i ume da ih predstavi drugima |
• Izradi "lični bedž", predstavi svoje osobine i karakteristike drugima |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Mesto realizacije nastave Preporuke za realizaciju nastave Ocenjivanje Okvirni broj časova po temama |
KOMUNIKACIJA U GRUPI |
• Osposobljavanje učenika za komunikaciju u grupi |
• Iskaže, obrazloži i brani mišljenje argumentima |
• Analizira karakteristike debate i osmišljava i organizuje debatu na izabranu temu |
|
ODNOSI U GRUPI/ ZAJEDNICI |
• Osposobljavanje učenika za rad u grupi/timu i međusobnu saradnju |
• Radi u grupi/timu |
• Koristi priloge i radne materijale koji se nalaze u priručniku i osmišljeni su za svaku radionicu |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Srpski jezik i književnost