Prethodni

MOTORI SUS I MOTORNA VOZILA

1. OSTVARIVANJA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE

RAZRED

NASTAVA

PRAKSA

UKUPNO

Teorijska
nastava

Vežbe

Praktična
nastava

Nastava u
bloku

II

74

37

     

111

III

70

35

     

105

Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILJEVI PREDMETA:

- Sticanje teorijskih znanja o osnovnim sistemima na motorima SUS i motornim vozilima

3. NAZIV I TRAJANJE MODULA PREDMETA

Razred:          drugi

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni delovi

13

Način rada motora SUS, goriva i maziva

44

Dinamika motornog mehanizma

12

Sistemi na motoru SUS

42

Razred:          treći

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Osnovni sistemi na motornim vozilima

8

Sistem za prenos snage

30

Kretači i sistem oslanjanja

21

Sistem upravljanja

16

Sistem za kočenje

21

Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima

9

4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA MODULA

Naziv modula:

Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni delovi

Trajanje modula:

13 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o osnovnim delovima SUS motora i primeni
  • znati primenu motora i vozila, osnovne delove motora i sisteme na motoru SUS
  • Primena i podela motornih vozila
  • Primena i podela motora SUS
  • Nepokretni delova SUS
  • Pokretni delovi motora SUS
  • Osnovni pojmovi o sistemima na motoru SUS
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, simulacije
  • U toku izlaganja koristiti dostupne delove i preseke motora SUS
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o osnovnim alatima i osnovnim pokretnim i nepokretnim delovima motora SUS
  • umeti da koristi osnovni mehaničarski alat
  • prepoznavati osnovne pokretne i nepokretne delove motora SUS
  • Upoznavanje sa osnovnim vrstama mehaničarskog alata i njihovom primenom
  • Praktično upoznavanje sa benzinskim i dizel motorima
  • Praktično upoznavanje sa pokretnim i nepokretnim delovima motora SUS
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • U servisnoj radionici upoznati učenike sa vrstama alata i njihovoj upotrebi
  • Po mogućstvu koristiti preseke benzinskog i dizel motora za praktično prikazivanje osnovnih pokretnih i nepokretnih delova ili rasklopljene elemente motora
  • Modul se realizuje kroz:
    9 časova teorije
    4 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Osnovni sistemi na motornim vozilima

Trajanje modula:

8 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o koncepciji gradnje motornih vozila i parametrima bezbednosti
  • znati položaj ugradnje pogonskog agregata kao i ostalih agregata na vozilu
  • znati parametre koji utiču na bezbednost učesnika u saobraćaju
  • Koncepcija gradnje motornih i priključnih vozila
  • Bezbednost vozila u saobraćaju (aktivni, pasivni i katalitički parametri bezbednosti)
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, modele
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o kontroli izduvnih gasova
  • umeti da obave kontrolu izduvnih gasova
  • Kontrola izduvnih gasova
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Kontrolu izduvnih gasova obaviti u servisu za tehničku kontrolu ispravnosti vozila na što većem broju vozila
  • Voditi računa o merama zaštite pri radu na vozilu
  • Modul se realizuje kroz:
    5 časova teorije
    3 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

 

*

 

 

Naziv modula:

Sistem za prenos snage

Trajanje modula:

30 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o elementima sistema za prenos snage i njihovim konstrukcionim rešenjima
  • znati konstrukciona rešenja pojedinih prenosnika, način rada i način komandovanja pojedinim sklopovima
  • Spojnice
  • Menjački prenosnici
  • Zglobni prenosnici
  • Pogonski most
  • Hidraulični prenosnici snage
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o sistemima za prenos snage
  • umeti da prepozna osnovne elemente za prenos snage
  • umeti da rasklopi i sklopi osnovne elemente menjača
  • umeti da zameni ulje menjača
  • Praktično upoznavanje sa osnovnim elementima za prenos snage
  • Rasklapanje i sklapanje osnovnih elemenata menjača
  • Zamena ulja u menjaču
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Pokazati osnovne elemente za prenos snage na vozilu
  • Rasklapanje i sklapanje osnovnih elemenata menjača obaviti na radnom stolu
  • Svaki učenik samostalno treba da obavi zamenu ulja menjača
  • Modul se realizuje kroz:
    20 časova teorije
    10 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Kretači i sistem oslanjanja

Trajanje modula:

21 čas

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o vrsti kretača i elementima sistema oslanjanja
  • znati vrste i način obeležavanja pneumatika kao i konstrukciona rešenja osnovnih elemenata sistema oslanjanja
  • Kretači motornih vozila
  • Točkovi i pneumatici
  • Mehanizam za vođenje točkova
  • Elastični oslonci
  • Elementi za prigušivanje
  • Stabilizatori
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o kretačima i sistemima oslanjanja
  • umeti da izabere vrstu pneumatika
  • umeti da zameni točkove na vozilu
  • umeti ispravno da podesi pritisak pneumatika
  • Odabir pneumatika
  • Skidanje i postavljanje točkova
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Obaviti praktičan odabir pneumatika na osnovu kataloga proizvođača vozila i proizvođača pneumatika
  • Svaki učenik treba samostalno da zameni točkove na vozilu uz upotrebu hidraulične dizalice i alata za zamenu
  • Svaki učenik samostalno treba da obavi podešavanje pritiska u pneumaticima upotrebom kompresora
  • Modul se realizuje kroz:
    14 časova teorije
    7 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Sistem upravljanja

Trajanje modula:

16 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o elementima sistema upravljanja i njihovim konstrukcionim rešenjima
  • znati kako se ostvaruje upravljanje motornim vozilom kao i konstrukciona rešenja upravljačkih sistema
  • Konstrukciona rešenja upravljačkih sistema
  • Upravljački mehanizmi
  • Prenosni mehanizmi
  • Postavljanje upravljačkih točkova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o sistemima upravljanja
  • umeti da prepozna osnovne elemente sistema upravljanja
  • umeti da skine i postavi upravljač vozila
  • Praktično upoznavanje sa osnovnim elementima za prenos snage
  • Skidanje i postavljanje upravljača vozila
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Obaviti upoznavanje učenika sa osnovnim elementima sistema upravljanja na vozilu
  • Svaki učenik treba samostalno da obavi skidanje i postavljanje upravljača vozila
  • Modul se realizuje kroz:
    11 časova teorije
    5 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

 

*

 

 

Naziv modula:

Sistem za kočenje

Trajanje modula:

21 čas

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o elementima sistema za kočenje i njihovim konstrukcionim rešenjima
  • znati kako se vrši usporavanje kretanja i zaustavljanje motornih vozila
  • znati osnovne elemente kočnog sistema, njihov način rada i konstrukciona rešenja
  • Zadaci i elementi kočnog sistema
  • Prenosni mehanizmi
  • Kočnice
  • Komandni mehanizmi
  • Uređaji za regulaciju i ispitivanje kočnih sila
  • Usporivači
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o sistemima za kočenje
  • umeti da ispita ispravnost kočionog sistema na valjcima
  • umeti da zameni kočione obloge, paknove i cilindre u sistemu za kočenje
  • umeti da ispusti vazduh iz kočionih sistema
  • umeti da proverava nivo ulja u kočionom sistemu
  • umeti da podesi ručnu (parkirnu) kočnicu
  • Ispitivanje ispravnosti kočionog sistema na valjcima
  • Zamena kočionih obloga, paknova, cilindara i ulja u sistemu za kočenje
  • Podešavanje ručne (parkirne) kočnice
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Kontrolu ispravnosti kočionog sistema na valjcima obaviti u servisu za tehničku kontrolu ispravnosti vozila na što većem broju vozila
  • Svaki učenik prvo u grupi a onda i samostalno treba da obavi zamenu osnovnih elemenata kao i podešavanje sistema za kočenje
  • Modul se realizuje kroz:
    13 časova teorije
    8 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima

Trajanje modula:

10 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje osnovnih teoretskih znanja o elementima nosećeg sistema i specijalnim uređajima na vozilima
  • poznavati osnovne elemente nosećeg sistema kao i pojedine specijalne uređaje
  • Karoserije
  • Ramovi (Okviri)
  • Specijalni uređaji na motornim vozilima
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Sticanje osnovnih praktičnih znanja o nosećim sistemima i specijalnim uređajima na vozilima
  • praktično poznavati noseće sisteme vozila
  • Praktično upoznavanje sa nosećim sistemima vozila
  • Učenike podeliti u dve grupe
  • Modul se realizuje kroz:
    7 časova teorije
    3 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

 

*

     

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

- Janković, Janićijević, Todorović: Konstrukcija motornih vozila

- Lenasi, Ristanović: Motorna vozila

- Janković, Janićijević: Tehnologija obrazovnog profila

6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

- Osnove mašinstva,

- Osnove praktičnih veština.

ELEKTRONIKA

1. OSTVARIVANJA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE

RAZRED

NASTAVA

PRAKSA

UKUPNO

Teorijska
nastava

Vežbe

Praktična
nastava

Nastava u
bloku

II

74

37

     

111

III

70

35

     

105

Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILJEVI PREDMETA:

- Sticanje osnovnih znanja o diskretnim elektronskim elementima, njihovim karakteristikama i primeni u elektronskim kolima

- Sticanje osnovnih znanja o linearnim, logičkim i impulsnim integrisanim kolima koja su potrebna za ostale stručne predmete

3. NAZIV I TRAJANJE MODULA PREDMETA

Razred:          drugi

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Diode

27

Bipolarni tranzistori

51

FET-ovi

15

Oscilatori, tiristori i optoelektronika

18

Razred:          treći

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Linearna integrisana kola

42

Digitalna tehnika

51

Impulsna elektronika

12

4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA MODULA

Naziv modula:

Diode

Trajanje modula:

27 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Upoznavanje učenika sa poluprovodnicima, PN spojem, diodama i njihovom primenom
  • znati da objasni kristalnu strukturu poluprovodnika N i P tipa
  • znati formiranje PN spoja, direktnu i inverznu polarizaciju
  • znati dobijanje diode od PN spoja, kolo za snimanje karakteristika diode, karakteristike silicijumske i germanijumske diode
  • znati princip rada jednostranog, dvostranog i Grecovog usmerača bez kondenzatora i sa njim
  • znati karakteristike stabilizatorskih dioda i njihovu primenu
  • znati princip rada fotodioda, fotootpornika, svetlećih dioda i tečnih kristala
  • Kristalna struktura poluprovodnika. Poluprovodnici N i P tipa
  • Obrazovanje PN spoja
  • Direktno i inverzno polarisani PN spoj
  • Karakteristika PN spoja
  • Proboj PN spoja
  • Diode. Dioda u električnom kolu. Radna prava i radna tačka
  • Vrste dioda
  • Jednostrani usmerač
  • Dvostrani usmerač
  • Grecov usmerač
  • Stabilizatorske diode i njihova primena
  • Fotodiode i fotootpornici
  • Svetleće poluprovodničke diode
  • Tečni kristali
  • Na početku ponoviti građu atoma koja je obrađena u predmetu Osnove elektrotehnike - prvi razred
  • Strukturu atoma predstavljati u jednoj ravni, ali naglasiti da ljuske imaju oblik lopte
  • Kovalentnu vezu ponoviti na osnovu stečenih znanja iz prvog razreda
  • Takođe, atome poluprovodnika predstaviti u jednoj ravni
  • Sva objašnjenja bazirati na silicijumu kao poluprovodniku, a germanijum samo napomenuti
  • Inverznu struju kod PN spoja obraditi ukratko i napomenuti da ima uticaja u nekim retkim slučajevima
  • Kod dioda dati statičku i dinamičku otpornost diode
  • Prilikom obrade usmerača crtati vremenske dijagrame jedan ispod drugog. Pokazati određivanje filtarskog kondenzatora
  • Dati karakteristike stabilizatorskih dioda i objasniti princip rada stabilizatora sa Cener diodom
  • Obraditi osnovni princip rada optoelektronskih elemenata i navesti njihovu primenu
  • Snimanje karakteristika dioda i provera njihovog rada u električnim kolima u cilju njihovog boljeg razumevanja i sticanja praktičnih iskustava
  • umeti da snimi karakteristiku diode
  • znati princip rada usmerača i umeti da izmeri i snimi napon na njihovom izlazu
  • znati princip stabilizacije sa Cener diodom i umeti da snimi njenu karakteristiku
  • Snimanje karakteristika diode
  • Usmerači
  • Stabilizator napona sa Cener diodom
  • Početak vežbi može se odložiti dok se ne pređe potrebno gradivo
  • Jedna vežba treba da traje dva spojena - školska časa i za to vreme treba da se završe merenja, snimanja i da se završi elaborat
  • Modul se realizuje kroz:
    18 časova teorije
    9 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Bipolarni tranzistor

Trajanje modula:

51 čas

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Upoznavanje učenika sa principom rada bipolarnih tranzistora i njihovom primenom
  • Snimanje karakteristika bipolarnih tranzistora i provera njihovog rada u električnim kolima u cilju njihovog boljeg razumevanja i sticanja praktičnih iskustava
  • znati da objasni princip rada bipolarnog tranzistora, struje kroz njega, faktor strujnog pojačanja sa zajedničkim emitorom i bazom, karakteristike tranzistora i ograničenja u radu tranzistora
  • znati da objasni pojačavač sa zajedničkim emitorom, radnu pravu i radnu tačku
  • znati da objasni hibridne parametre tranzistora i pojednostavljenu ekvivalentnu šemu tranzistora
  • znati koji su uzroci nestabilnosti i kako se vrši stabilizacija radne tačke
  • znati da objasni grafičku analizu pojačavača sa zajedničkim emitorom
  • znati da primeni izraze za pojačanje napona, struje, ulaznu i izlaznu otpornost pojačavača sa zajedničkim emitorom i kolektorom
  • znati da objasni frekvencijsku karakteristiku pojačavača
  • znati da objasni negativnu povratnu spregu i pojačavač sa negativnom povratnom spregom
  • znati da objasni Darlingtonov spoj, klase rada pojačavača sa komplementarnim parom tranzistora
  • znati da objasni tranzistor kao prekidač
  • znati princip rada fototranzistora

vežbe:

  • umeti da snimi karakteristike tranzistora
  • znati jednosmerni režim rada RC pojačavača
  • znati rad pojačavača sa zajedničkim emitorom i kolektorom, kao i njihove karakteristike
  • znati da objasni rad pojačavača sa komplementarnim parom tranzistora
  • Princip rada tranzistora na modelu sa zajedničkim emitorom
  • Osnovne komponente struja u tranzistoru. Koeficijent strujnog pojačanja
  • Načini vezivanja tranzistora
  • Karakteristike tranzistora. Ograničenja u radu tranzistora
  • Oznake tranzistora
  • Pojačavač sa zajedničkim emitorom. Radna prava i radna tačka. Hibridni parametri tranzistora. Ekvivalentna šema bipolarnog tranzistora sa h-parametrima
  • Uzroci nestabilnosti radne tačke i njena stabilizacija
  • Grafička analiza pojačavača sa zajedničkim emitorom
  • Izrazi za pojačanje struje, napona i snage, ulazne i izlazne otpornosti kod pojačavača sa zajedničkim emitorom
  • Frekvencijska karakteristika
  • Negativna povratna sprega. Pojačavač sa negativnom povratnom spregom
  • Pojačavač sa zajedničkim kolektorom
  • Darlingtonov spoj
  • Klase rada pojačavača
  • Pojačavač sa komplementarnim parom tranzistora
  • Višestepeni pojačavač
  • Bipolarni tranzistor kao prekidač
  • Fototranzistor
  • Hlađenje poluprovodnika

vežbe:

  • Snimanje ulaznih i izlaznih karakteristika bipolarnih tranzistora
  • Snimanje prenosnih karakteristika bipolarnih tranzistora
  • Jednosmerni režim rada RC pojačavača
  • Pojačavač sa zajedničkim emitorom
  • Pojačavač sa zajedničkim kolektorom
  • Pojačavač sa komplementarnim parom tranzistora
  • Bipolarni tranzistor kao prekidač
  • Princip rada tranzistora obraditi na modelu sa zajedničkim emitorom. Za isti model obraditi i karakteristike tranzistora. Kod obrade ograničenja u radu tranzistora uraditi primer crtanja hiperbole snage
  • Na početku pojačavača obraditi polarizaciju tranzistora u spoju sa zajedničkim emitorom i ukratko obraditi opisno princip pojačanja. Radnu pravu i radnu tačku obraditi na izlaznim karakteristikama
  • Ekvivalentnu šemu tranzistora dati sa parametrima h11e i h21e, a ostale napomenuti
  • Kao glavne uzroke nestabilnosti radne tačke navesti razlike između pojedinih primeraka tranzistora istog tipa, a kao dodatne navesti promenu koeficijenta strujnog pojačanja i promenu napona između baze i emitora s promenom temperature
  • Obraditi oba načina stabilizacije radne tačke
  • Grafičku analizu obraditi počevši od ulaznih i završiti sa izlaznim karakteristikama
  • Pojačanja pojačavača obraditi sa hibridnim parametrima
  • Klase rada pojačavača obraditi na izlaznim i ulaznim karakteristikama
  • Pojačavač s komplementarnim parom obraditi opisno
  • Bipolarni tranzistor kao prekidač obraditi preko izlaznih karakteristika
  • Skrenuti pažnju na značaj hlađenja tranzistora
  • Početak vežbi može se odložiti dok se ne pređe potrebno gradivo
  • Jedna vežba treba da traje dva spojena - školska časa i za to vreme treba da se završe merenja, snimanja i da se završi elaborat
  • Modul se realizuje kroz:
    34 časa teorije
    17 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

FET-ovi

Trajanje modula:

15 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Upoznavanje učenika sa vrstama, principom rada FET-ova i njihovom primenom
  • znati princip rada FET-ova i MOSFET-ova, kao i da objasni njihove karakteristike
  • znati princip polarizacije FET-ova i MOSFET-ova, da objasni automatski prednapon i da odredi vrednost otpornika u kolu sorsa
  • znati da definiše i objasni parametre i ekvivalentnu šemu FET-
  • znati da nacrta i objasni električnu i ekvivalentnu šemu pojačavača sa zajedničkim sorsom, kao i da izračuna njegovo pojačanje
  • Princip rada FET-a na modelu sa zajedničkim sorsom
  • Statičke karakteristike FET-a
  • Parametri FET-a
  • FET-ovi sa izolovanim gejtom - MOSFET-ovi
  • V MOSFET-ovi
  • Jednosmerni režim rada sa FET-ovima
  • Radna prava i radna tačka
  • Automatski prednapon
  • Parametri FET-a i ekvivalentna šema
  • Pojačavač sa zajedničkim sorsom
  • Princip rada FET-a obraditi na modelu sa zajedničkim sorsom i to za promenljiv napon UGS i konstantan napon UDS i obrnuto
  • Naglasiti da se karakteristike FET-a veoma mnogo razlikuju kod različitih primeraka iste vrste
  • Parametre FET-a obraditi pomoću karakteristika i objasniti da je pojednostavljena šema FET-a dovoljna za praktičnu primenu
  • Pojačavač sa zajedničkim sorsom obraditi pomoću električne i ekvivalentne šeme
  • Snimanje karakteristika FET-a i provera njihovog rada u električnim kolima u cilju njihovog boljeg razumevanja i sticanja praktičnih iskustava
  • umeti da snimi karakteristike FET-a
  • znati da objasni princip rada pojačavača sa FET-om
  • Snimanje izlaznih i prenosnih karakteristika FET-a
  • Pojačavač sa FET-om
  • Početak vežbi može se odložiti dok se ne pređe potrebno gradivo
  • Jedna vežba treba da traje dva spojena - školska časa i za to vreme treba da se završe merenja, snimanja i da se završi elaborat
  • Modul se realizuje kroz:
  • 10 časova teorije
    5 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Oscilatori i tiristori

Trajanje modula:

18 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Upoznavanje učenika sa principom rada oscilatora i tiristora i njihovom primenom
  • znati pozitivnu povratnu spregu i osnovni princip rada RC i LC oscilatora
  • znati princip rada triodnih tiristora, triaka, diaka i njihove primene
  • Pozitivna povratna sprega. Barhauzenov uslov oscilovanja
  • Oscilatori
  • Triodni tiristor. Diak i triak
  • Pobuđivanje tiristora
  • Fazna regulacija pomoću triaka i diaka
  • Obraditi osnovni princip pozitivne povratne sprege na modelu sa pojačavačem i kolom povratne sprege, a zatim obraditi Barhauzenov uslov oscilovanja
  • Obraditi RC i LC oscilator sa induktivnom spregom
  • Triodni tiristor obraditi na modelu sa dva tranzistora i obraditi njegovu karakteristiku
  • Nacrtati simbol i presek triaka i diaka i dati njihove karakteristike
  • Navesti načine uključivanja i isključivanja triaka i diaka
  • Snimanje karakteristika oscilatora i tiristora i provera njihovog rada u električnim kolima u cilju njihovog boljeg razumevanja i sticanja praktičnih iskustava
  • umeti da sastavlja RC i LC oscilatore i određuje njihove učestanosti oscilovanja
  • znati da objasni kolo za faznu regulaciju pomoću triaka i diaka
  • RC oscilator
  • Oscilatori sa induktivnom spregom
  • Fazna regulacija pomoću triaka i diaka
  • Početak vežbi može se odložiti dok se ne pređe potrebno gradivo
  • Jedna vežba treba da traje dva spojena - školska časa i za to vreme treba da se završe merenja, snimanja i da se završi elaborat
  • Modul se realizuje kroz:
    12 časova teorije
    6 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Impulsna elektronika

Trajanje modula:

12 časova (8 časova teorije, 4 časa vežbi)

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Upoznavanje učenika sa principom rada osnovnih kola u impulsnoj elektronici
  • znati princip rada i proračun astabilnih multivibratora
  • znati princip rada kvarca i oscilatora sa kvarcom
  • znati princip rada i proračun monostabilnih multivibratora
  • Astabilni multivibratori
  • Osobine kvarca
  • Oscilatori sa kvarcom
  • Monostabilni multivibratori
  • Astabilne multivibratore obraditi pomoću TTL i CMOS kola
  • Obraditi realnu ekvivalentnu šemu kvarca i pomoću nje obraditi oscilatore koji rade na rednoj i paralelnoj rezonantnoj učestanosti
  • Monostabilne multivibratore obraditi pomoću logičkih kola i RC elemenata
  • Primeri primene na vozilima
  • Proveravanje rada astabilnog multivibratora i D/A konvertora i sticanje praktičnih znanja o ovim kolima
  • umeti da praktično prikaže rad astabilnih multivibratora
  • Astabilni multivibrator
  • D/A konvertori
  • Početak vežbi se može pomeriti dok se ne pređe odgovarajuće gradivo iz teorijskog dela predmeta
  • Svaku vežbu raditi dva spojena časa i za to vreme uraditi sva merenja, snimanja i proračun, odnosno završiti elaborat vežbe
  • Modul se realizuje kroz:
    8 časova teorije
    4 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

- R. Opačić: Elektronika 1

- Ratko Opačić: Elektronika 2

- Topalović: Digitalna elektronika

6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

- Osnove elektrotehnike – prvi razred,

- Osnove elektrotehnike – drugi razred,

- Elektronika – drugi razred.

ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILIMA

1. OSTVARIVANJA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE

RAZRED

NASTAVA

PRAKSA

UKUPNO

Teorijska
nastava

Vežbe

Praktična
nastava

Nastava u
bloku

II

148

 

222

   

370

III

210

 

350

60

 

620

IV

217

 

372

90

 

679

Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILJEVI PREDMETA:

- Osposobljavanje učenika za obavljanje poslova održavanja, dijagnostikovanja i otklanjanja neispravnosti na električnim i elektronskim sistemima na vozilima

3. NAZIV I TRAJANJE MODULA PREDMETA

Razred:          drugi

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Električne instalacije i osvetljenje na vozilima

112

Električne mašine na vozilima

148

Davači na vozilima

110

Razred:          treći

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na vozilima

70

Baterijski sistemi paljenja na vozilima

120

Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora

210

Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja benzinskog motora

160

Blok praktična nastava 1

60

Razred:          četvrti

NAZIV MODULA

Trajanje modula
(časovi)

Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora

188

Sistemi stabilnosti na vozilima

158

Sistemi sigurnosti na vozilima

109

Sistemi komfora na vozilima

120

Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji

14

Blok praktična nastava 2

90

4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA MODULA

Naziv modula:

Električne instalacije i osvetljenje na vozilima

Trajanje modula:

112 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz električnih instalacija i osvetljenja na vozilima
  • umeti da čita električne šeme, pronađe kvar i zameni neispravan deo instalacije,
  • umeti da izabere vrstu provodnika i odabere presek na osnovu tabela,
  • umeti da pročita izvode, proveri ispravnost i izvrši zamenu neispravnih: osigurača, prekidača, mikroprekidača i releja,
  • umeti da proveri ispravnost, vrši održavanje, punjenje i povezivanje elektrohemijskih izvora struje,
  • umeti da koristi, održava punjače i startere za električno pokretanje vozila,
  • umeti da proveri ispravnost i pravilno izvrši zamenu farova i sijalica,
  • umeti da koristi uređaj za podešavanje farova i da pravilno podesi farove,
  • umeti da proveri i zameni signalno-kontrolne lampe i instrumente.
  • Vrste električnih instalacija na vozilima
  • Provodnici i izbor preseka
  • Osigurači na vozilima
  • Prekidači i mikroprekidači na vozilima
  • Releji na vozilima
  • Pribor za povezivanje
  • Simboli i označavanje krajeva provodnika
  • Električne šeme karakterističnih sistema na vozilima
  • Elektrohemijski izvori struje
  • Punjači i starteri za električno pokretanje vozila,
  • Novi sistemi baterija na vozilima
  • Osvetljenje puta
  • Farovi za osvetljenje puta
  • Svetlosni i zvučni signalni uređaji
  • Kontrolno - signalne lampe
  • Kontrolni instrumenti
  • Teorijski deo modula obuhvata 42 časa a praktični 70 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektro-instalacionog materijala, pribora i elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema na vozilima
  • Prilikom teorijske obrade punjača i startera, koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike
  • Tokom izučavanja elektrohemijskih izvora posebnu pažnju posvetiti ispravnom rukovanju i održavanju, kao i preduzimanju posebnih mera zaštita
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Električne mašine na vozilima

Trajanje modula:

132 časa

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz električnih mašina na vozilima
  • razumeti konstrukciju i princip rada mašina za jednosmernu struju,
  • znati ulogu, princip rada, konstrukciju i vrste elektropokretača,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti, održavanje i opravku elektropokretača
  • razumeti konstrukciju i princip rada specijalnih mašina za jednosmernu struju na vozilima,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti, održavanje i opravku specijalnih mašina za jednosmernu struju na vozilu,
  • razumeti konstrukciju i princip rada mašina za naizmeničnu struju,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti, održavanje i opravku alternatora
  • Osnove mašina jednosmerne struje
  • Elektropokretač (uloga, princip rada, konstrukcija i vrste) i električne šeme veza
  • Održavanje, opravka i ispitivanje različitih vrsta elektropokretača
  • Specijalne mašine jednosmerne struje na vozilima (sa stalnim magnetima, koračni motor, momentni motor, impulsno-upravljani motor)
  • Održavanje, opravka i ispitivanje specijalnih mašina jednosmerne struje
  • Osnove mašina naizmeničnih struja
  • Alternator (uloga, princip rada, konstrukcija, regulator) i električne šeme veza
  • Održavanje, opravka i ispitivanje alternatora
  • Teorijski deo modula obuhvata 62 časa a praktični 70 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke električnih mašina, pribora i elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim mašinama
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva i motora SUS
  • Posebnu pažnju posvetiti ispravnom rukovanju i održavanju, kao i preduzimanju posebnih mera zaštita
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Davači na vozilima

Trajanje modula:

104 časa

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz davača na vozilima
  • znati princip rada i konstrukciju davača na vozilima,
  • da u električnim šemama vozila prepozna vrstu davača, zna njegovu namenu i izlazni signal.
  • umeti da proveri ispravnost pomoću dijagnostičkih instrumenata i pravilno zameni davače na vozilu,
  • Davači na vozilima (Namena, vrste i perspektive razvoja)
  • Davači pozicija (pomaka/ugla)
  • Davači brzine i broja obrtaja
  • Davači ubrzanja i vibracija
  • Davači pritiska
  • Davači sile i momenta
  • Davači protoka vazduha
  • Davači koncentracije gasa (lambda sonde)
  • Davači temperature
  • Teorijski deo modula obuhvata 44 časa a praktični 60 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke davača, pribora i elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva i motora SUS
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na vozilima

Trajanje modula:

60 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja vezanih za elektronsku upravljačku jedinicu i izvršne elemente na vozilima.
  • znati ulogu, princip rada i konstrukciju upravljačke jedinice,
  • umeti da uporedi izmerene električne veličine sa referentnim vrednostima upravljačke jedinice pomoću dijagnostičkih uređaja,
  • znati ulogu, vrste, princip rada i konstrukciju osnovnih izvršnih elemenata na vozilu,
  • umeti da uporedi izmerene električne veličine sa referentnim vrednostima izvršnih elemenata na vozilima pomoću dijagnostičkih uređaja,
  • Elektronska upravljačka jedinica:
  • Uslovi upotrebe i struktura pojedinih sistema merenja i regulacije,
  • Ulazni signali, merenja, transformacije,
  • Obrada signala,
  • Zakoni upravljanja, algoritmi,
  • Izlazni signali, konverzija, pojačanje,
  • Mikrokontroleri, blok šema, sastavni delovi.
  • Izvršni elementi na vozilima:
  • Releji i elektromagneti,
  • Brizgaljke,
  • Ventili za vraćanje dimnih gasova,
  • Regulatori pritiska punjenja,
  • Regulatori torzije,
  • Kočnice motora i retarderi,
  • Sistemi za pomoć pri startu.
  • Teorijski deo modula obuhvata 30 časova a praktični 30 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnova mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Baterijski sistemi paljenja na vozilima

Trajanje modula:

120 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz baterijskih sistema paljenja na vozilima
  • znati elemente i princip rada baterijskog sistema paljenja sa mehaničkim kontaktima,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti primarnog i sekundarnog strujnog kola sistema paljenja sa mehaničkim kontaktima,
  • znati pojam ugla pretpaljenja i ulogu regulatora,
  • znati elemente i princip rada tranzistorizovanog paljenja sa mehaničkim kontaktima,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti komutatora,
  • znati elemente i princip rada beskontaktnog paljenja sa Holovim i induktivnim davačem,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti i zameni neispravne elemente u beskontaktnim sistemima paljenja,
  • znati ulogu i princip rada svih elemenata sistema potpunog elektronskog paljenja vozila,
  • umeti da izvrši proveru ispravnosti i zameni neispravne elemente u potpuno elektronskom sistemu paljenja,
  • umeti da izvrši dijagnostiku davača detonacije i pravilnu zamenu,
  • Baterijski sistemi paljenja benzinskih motora:
  • Klasični baterijski sistem paljenja, ugao pretpaljenja, svećice, oscilogram visokog i niskog napona, nedostaci baterijskog paljenja,
  • Tranzistorizovani sistem paljenja sa mehaničkim kontaktima,
  • Beskontaktno, tranzistorsko paljenje sa Holovim i induktivnim davačem,
  • Potpuno elektronsko paljenje, elektronska upravljačka jedinica, regulacija detonacije,
  • Dijagnoza sistema
  • Teorijski deo modula obuhvata 40 časa a praktični 80 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke baterijskog sistema paljenja. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora

Trajanje modula:

200 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz elektronskih sistema ubrizgavanja benzinskog motora
  • znati osnovne principe obrazovanja smeše i ubrizgavanja kod benzinskog motora,
  • znati elemente i princip rada mehaničkog sistema ubrizgavanja K-Jetronic
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema K-Jetronic
  • znati elemente i princip rada mehaničko-elektronskog sistema ubrizgavanja KE-Jetronic
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema KE-Jetronic
  • znati elemente i princip rada elektronskog sistema ubrizgavanja L -Jetronic
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema L-Jetronic
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema L H-Jetronic
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema Mono - Jetronic
  • znati sve propise vezane za izduvne gasove i njihovu obradu
  • umeti da izvrši kontrolu i testiranje uređajima za ispitivanje izduvnih gasova
  • Elektronski sistemi ubrizgavanja goriva benzinskih motora:
  • Principi obrazovanja smeše i zavisnost sastava smeše od režima rada motora,
  • Osnovni principi ubrizgavanja kod benzinskog motora,
  • Mehanički sistem ubrizgavanja K-Jetronic
  • Mehaničko-elektronski sistem ubrizgavanja KE-Jetronic
  • Elektronski sistemi ubrizgavanja L-Jetronic
  • Elektronski sistemi ubrizgavanja LH-Jetronic
  • Elektronski sistemi ubrizgavanja Mono-Jetronic
  • Izduvni gasovi, dodatna obrada, propisi, kontrola i testiranje
  • Teorijski deo modula obuhvata 80 časa a praktični 120 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja benzinskog motora

Trajanje modula:

160 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz kombinovanih elektronskih sistema paljenja i ubrizgavanja benzinskog motora
  • znati elemente i princip rada kombinovanog sistema paljenja i ubrizgavanja
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema
  • znati elemente i princip rada elektronskog sistema gasnih motora
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema gasnih motora
  • znati sve propise vezane za izduvne gasove i njihovu obradu
  • umeti da izvrši kontrolu i testiranje uređajima za ispitivanje izduvnih gasova
  • umeti da izvrši dijagnostiku sistema sa završnom kontrolom
  • Kombinovani sistemi paljenja i ubrizgavanja
  • Elektronski sistemi ubrizgavanja sa gasom
  • Izduvni gasovi, dodatna obrada, propisi, kontrola i testiranje,
  • Dijagnostika i samodijagnostika sistema.
  • Teorijski deo modula obuhvata 60 časa a praktični 100 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Blok praktična nastava 1

Trajanje modula:

60 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje praktičnih znanja iz električnih i elektronskih sistema na vozilima sa benzinskim motorom
  • znati organizaciju preduzeća-servisa, organizaciju radnog mesta, mere zaštite na radu i zaštite okoline.
  • umeti da izvrši prijem vozila i popuni tehničku dokumentaciju vezanu za pojedinačnu neispravnost vozila,
  • znati da identifikuje osnovne delove benzinskog motora i uoči karakteristične kvarove, a naročito kvarove mehaničkih delova koji su vezani za dijagnostiku elektronskih sistema motora.
  • umeti da pravilno koristi dijagnostičku opremu i uređaje različitih proizvođača,
  • umeti da samostalno izvrši dijagnostiku električnih i elektronskih uređaja i sistema na vozilu sa benzinskim motorom.
  • Organizacija preduzeća - servisa,
  • Organizacija radnog mesta,
  • Sprovođenje mera zaštite na radu i zaštita okoline
  • Prijem vozila, popunjavanje dokumentacije i procena problema stranke vezane za tehničku neispravnost vozila,
  • Učestvovanje u rastavljanju, defektaciji i sastavljanju benzinskog motora,
  • Podešavanje zazora ventila, ugla pretpaljenja i ugla predubrizgavanja,
  • Proučavanje tehničkih uputstava dijagnostičke opreme u servisu i načina korišćenja.
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na električnim instalacijama i osvetljenju vozila,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na svetlosno-zvučnim signalnim uređajima, kao i kontrolnim instrumentima,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na električnim mašinama vozila,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na davačima vozila,
  • Dijagnostički postupci u komunikaciji sa ECU,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na izvršnim elementima vozila,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na sistemima paljenja vozila sa benzinskim motorom.
  • Zavisno od veličine preduzeća-servisa organizovati praktičnu nastavu tako da učenik u potpunosti bude upoznat sa organizacijom rada u preduzeću-servisu, da se pridržava mera zaštite na radu i mera zaštite okoline,
  • U prvih nekoliko dana učenik treba da učestvuje u poslovima rastavljanja, defektacije i sastavljanja benzinskih motora u cilju dopunjavanja nastavnih sadržaja iz predmeta "Motori SUS i vozila"
  • U drugom delu prve nedelje učenika treba detaljno upoznati sa kompletnom raspoloživom opremom i dijagnostičkim uređajima kojima servis raspolaže.
  • U drugoj nedelji učenik treba pod nadzorom stručnog lica da učestvuje u dijagnostici svih uređaja i sistema na benzinskim motorima
  • Za vreme rada učenik treba da vodi dnevnik rada sa opisom izvršenih radova i svojim zapažanjima.
  • Dnevnik rada pregledava i ocenjuje predmetni nastavnik, koji je ujedno i zadužen za obilazak i kontrolu izvođenja praktične nastave.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

           

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora

Trajanje modula:

188 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz elektronskih sistema ubrizgavanja dizel motora
  • znati elemente i princip rada uređaja za ubrizgavanje dizel motora
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata uređaja za ubrizgavanje
  • znati elemente i princip rada rednih i rotacionih pumpi za ubrizgavanje, kao i njihovih regulatora
  • umeti da izvrši dijagnostiku
  • elektromagnetnih elemenata rednih i rotacionih pumpi i njihovih regulatora
  • znati elemente i princip rada jedinačne pumpe, jedinačnog brizgača i Common Rail sistema
  • umeti da izvrši dijagnostiku
  • elektromagnetnih elemenata jedinačne pumpe, jedinačnog brizgača i Common Rail sistema
  • znati osnovne elemente i principe rada elektronske regulacije dizel motora
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata sistema elektronske regulacije dizel motora
  • znati osnovne elemente obrade izduvnih gasova i njihovu kontrolu
  • umeti da izvrši merenje sastava izduvnih gasova sa mernim uređajem za izduvne gasove
  • Priprema smeše, ubrizgavanje
  • Uređaj za ubrizgavanje, opis, konstrukcija i princip rada,
  • Redne pumpe za ubrizgavanje i regulatori,
  • Rotacione pumpe za ubrizgavanje i regulatori,
  • Sistem jedinačne pumpe (UIS)
  • Sistem jedinačnog brizgača-Unit injector (UI)
  • Common Rail sistemi
  • Elektronska regulacija dizel motora (EDC)
  • Davači i izvršni elementi na dizel motorima,
  • Upravljačka jedinica,
  • Elektronsko upravljanje i regulacija rada dizel motora
  • Elektronska dijagnoza i samodijagnoza sistema,
  • Izduvni gasovi, dodatna obrada, propisi, kontrola i testiranje.
  • Teorijski deo modula obuhvata 68 časova, a praktični 120 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica, davača i izvršnih elemenata. Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti motore, uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Sistemi stabilnosti na vozilima

Trajanje modula:

158 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz sistema stabilnosti na vozilima
  • znati osnovnu problematiku stabilnosti i upravljivosti vozila na putu
  • znati namenu, princip rada i osnovne komponente antiblokadnih sistema, sistema za regulisanje pogonskog klizanja i sistema za regulisanje dinamike vožnje
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja antiblokadnih sistema, sistema za regulisanje pogonskog klizanja i sistema za regulisanje dinamike vožnje
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja aktivnog ogibljenja (vešanja)
  • Osnovna problematika stabilnosti i upravljivosti vozila na putu,
  • Namena, princip rada, osnovne komponente i dijagnosticiranje:
  • Klasičnih i antiblokadnih sistema za kočenje (ABS)
  • Sistema za regulisanje pogonskog klizanja (ASR)
  • Sistema za regulisanje dinamike vožnje (ESP)
  • Aktivno ogibljenje (vešanje)
  • Teorijski deo modula obuhvata 58 časova, a praktični 100 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata pojedinih sistema.
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti vozila, uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

 

*

*

 

 

Naziv modula:

Sistemi sigurnosti na vozilima

Trajanje modula:

109 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz sistema sigurnosti na vozilima
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za sigurnost putnika u slučaju sudara - vazdušni jastuci i sigurnosni pojasevi
  • umeti da izvrši dijagnostiku pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za sigurnost putnika u slučaju sudara
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za nadzor pritiska u gumama
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za nadzor pritiska u gumama
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za kontrolu rastojanja
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za kontrolu rastojanja
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za zaštitu od krađe vozila
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za zaštitu od krađe vozila
  • Sistem za sigurnost putnika u slučaju sudara,
  • Sistem za nadzor pritiska u gumama
  • Radar za kontrolu rastojanja,
  • Sistem za zaštitu od krađe,
  • Ostali savremeni sistemi sigurnosti na vozilima,
  • Teorijski deo modula obuhvata 29 časova, a praktični 80 časova
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata pojedinih sistema.
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti vozila, uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

 

*

*

 

 

Naziv modula:

Sistemi komfora na vozilima

Trajanje modula:

120 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih i praktičnih znanja iz sistema komfora na vozilima
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za elektronsko upravljanje automatskim menjačem
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za elektronsko upravljanje automatskim menjačem
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za automatsku regulaciju brzine
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za automatsku regulaciju brzine
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za elektro-mehaničko upravljanje menjačem
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za elektro-mehaničko upravljanje menjačem
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za informacione i navigacione uređaje
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za informacione i navigacione uređaje
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju antene, radia, audio i TV uređaja na vozilima
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja za ugradnju radia, audio i TV uređaja na vozilima
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju sistema za automatsko zagrevanje putničkog prostora
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i uređaja sistema za automatsko zagrevanje
  • znati osnovne elemente, princip rada i funkciju klima uređaja na vozilima
  • umeti da izvrši dijagnostiku, zamenu i potrebna podešavanja pojedinačnih elemenata i kompletnog sistema klima uređaja na vozilima
  • Namena, princip rada, osnovne komponente i dijagnosticiranje sistema za:
  • Elektronsko upravljanje automatskim menjačem,
  • Automatsku regulaciju brzine,
  • Elektro-mehaničko upravljanje menjačem,
  • Informacioni i navigacioni uređaji,
  • Antena, radio, audio i TV uređaji na vozilima,
  • Automatsko zagrevanje putničkog prostora,
  • Klima uređaji na vozilima
  • Ostali savremeni sistemi komfora na vozilima.
  • Teorijski deo modula obuhvata 48 časova, a praktični 72 časa
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže, primerke elektronskih upravljačkih jedinica i izvršnih elemenata pojedinih sistema.
  • Koristiti multimedijalne prezentacije i simulacije rada pojedinih elemenata i sistema.
  • Koristiti raspoložive softverske pakete za izučavanje i čitanje električnih šema konkretnih sistema sa električnim davačima, elektronskom jedinicom i izvršnim elementima.
  • Prilikom teorijske obrade koristiti vozila, uređaje i opremu iz radionice
  • Insistirati na povezivanju prethodno stečenih znanja iz elektrotehnike, elektronike, osnove mašinstva, motora SUS i prethodno obrađenih modula ovog predmeta.
  • Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave, a u toku merenja koristiti raspoložive osciloskope i dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

*

     

*

*

*

*

*

 

 

Naziv modula:

Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji

Trajanje modula:

14 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje teoretskih znanja iz novih i alternativnih tehnologija u automobilskoj industriji
  • znati nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji koje su nastale i koje će se uvesti u budućnosti iz oblasti:
  • električnih instalacija i osvetljenja,
  • električnih mašina (starter-generator,...)
  • elektrohemijskih izvora struje,
  • elektronskih sistema ubrizgavanja benzinskih i dizel motora,
  • elektronskih sistema stabilnosti, sigurnosti i komfora
  • alternativnih pogona vozila
  • novih dijagnostičkih uređaja
  • novih propisa
  • Nove i alternativne tehnologije u oblasti:
  • Električnih instalacija i osvetljenja,
  • Električnih mašina (starter-generator,...)
  • Elektrohemijskih izvora struje,
  • Elektronskih sistema ubrizgavanja benzinskih i dizel motora,
  • Elektronskih sistema stabilnosti i sigurnosti,
  • Elektronskih sistema komfora
  • Alternativnih pogona vozila
  • Novih dijagnostičkih uređaja
  • Novih propisa
  • Učenike upoznati sa najnovijim tehnologijama koje su se pojavile kod renomiranih proizvođača vozila poslednjih godina, kao i tendencije razvoja u navedenim oblastima.
  • Pri obradi pojedinih nastavnih jedinica koristiti panoe, slike, crteže objavljene u stručnim časopisima, sajamskim katalozima, informativnim biltenima i slično.
  • Prema mogućnostima škole organizovati posete sajmovima automobila

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

*

       

*

         

 

Naziv modula:

Blok praktična nastava 2

Trajanje modula:

90 časova

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE MODULA

  • Sticanje praktičnih znanja iz sistema električnih i elektronskih sistema na vozilima
  • znati organizaciju preduzeća-servisa, organizaciju radnog mesta, mere zaštite na radu i zaštite okoline.
  • umeti da izvrši prijem vozila i popuni tehničku dokumentaciju vezanu za pojedinu neispravnost vozila,
  • umeti da pravilno koristi dijagnostičku opremu i uređaje različitih proizvođača,
  • umeti da samostalno izvrši dijagnostiku električnih i elektronskih uređaja i sistema na vozilima.
  • Organizacija preduzeća - servisa,
  • Organizacija radnog mesta,
  • Sprovođenje mera zaštite na radu i zaštita okoline
  • Prijem vozila, popunjavanje dokumentacije i procena problema stranke vezane za tehničku neispravnost vozila,
  • Podešavanje zazora ventila i ugla predubrizgavanja dizel motora,
  • Proučavanje tehničkih uputstava dijagnostičke opreme u servisu i načina korišćenja,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na elektronskim sistemima ubrizgavanja dizel motora,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na sistemima stabilnosti vozila,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na sistemima sigurnosti vozila,
  • Dijagnostika i otklanjanje kvarova na sistemima komfora vozila.
  • Zavisno od veličine preduzeća-servisa organizovati praktičnu nastavu tako da učenik u potpunosti bude upoznat sa organizacijom rada u preduzeću-servisu, da se pridržava mera zaštite na radu i mera zaštite okoline,
  • U prvoj nedelji učenika treba detaljno upoznati sa kompletnom raspoloživom opremom i dijagnostičkim uređajima kojima servis raspolaže.
  • U drugoj i trećoj nedelji učenik treba pod nadzorom stručnog lica da učestvuje u dijagnostici svih uređaja i sistema na vozilima.
  • Za vreme rada učenik treba da vodi dnevnik rada sa opisom izvršenih radova i svojim zapažanjima.
  • Dnevnik rada pregledava i ocenjuje predmetni nastavnik, koji je ujedno i zadužen za obilazak i kontrolu izvođenja praktične nastave.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno
izlaganje

 test 

 esej 

domaći
zadatak

pismeni
zadatak

aktivnost na
času

praćenje
praktičnog rada

dnevnik
rada

test praktičnih
veština

samostalni
praktični rad

grafički rad

           

*

*

*

*

 

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

- Batterien und Bordnetze, Bosch, 1 987 722 003

- Lichttehnik, Bosch, 1 987 722 039

- Generatoren, Bosch, 1 987 722 006

- Startanlagen, Bosch, 1 987 722 007

- Schaltzeichen und - plane fur Kfz, Bosch 1 987 722 002

- Sensoren im Kraftfahrzeug, Bosch 1 987 722 031

- Mikroelektronik im Kraftfahrzeug, Bosh, 1 987 722 022

- Zundsysteme, Bosch, 1 987 722 004,

- Zundkerzen, Bosch, 1 987 722 005,

- Ottomotor-management, Grundlagen und Komponenten, Bosch, 1 987 722 036,

- Benzineinspritzsystem K-Jetronic, Bosch, 1 987 722 009,

- Benzineinspritzsystem KE-Jetronic, Bosch, 1 987 722 021,

- Benzineinspritzsystem L-Jetronic, Bosch, 1 987 722 010,

- Benzineinspritzsystem mit Mono-Jetronic, Bosch, 1 987 722 033,·

- Benzineinspritzsystem mit M-Motronic, Bosch, 1 987 722 011,

- Benzineinspritzsystem mit ME-Motronic, Bosch, 1 987 722 051,

- Abgastechnik fur Ottomotoren, Bosch, 1 987 722 023,

- Kantengesteuerte Diesel-Vereilereinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 014,

- Elektronische Dieselregelung EDC, Bosch, 1 987 722 035,

- Diesel-Radialkolbenpumpen VR, Bosch, 1 987 722 053,

- Diesel-Speichereinspritzsystem, Common Rail CR, Bosch, 1 987 722 054,

- Diesel-Einspritzsysteme, Unit Iwector System/Unit Pump System, Bosch, 1 987 722 056,

- Diesel-Reiheinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 057,

- Dieselmotor-Management im Uberblick, Bosch, 1 987 722 058,

- Nfz-Druckluftanlagen (1): Anlagenplane, Bosch, 1 987 722 015,

- Nfz-Druckluftanlagen (2): Gerate, Bosch, 1 987 722 016,

- Audio, Navigation und Telematik fur Kraftfahrzeuge, Bosch, 1 987 722 032,

- Sichereits-und Komforsysteme, Bosch, 1 987 722 037,

- Elektronisches Stabilitionsprogramm EPS, Bosch, 1 987 722 052,

- Adaptive Fahrgeschwindigkeitsregelung ECC, Bosch, 1 987 722 034,

- Anton Herner: Kfz-Elektronik, Vogel, 1999.

- Ulrich Deh: Kfz-Klimaanlagen, Vogel, 1999.

- Tehnička dokumentacija poznatih proizvođača vozila,

- Programski paketi za vozila (ESI-tronic BOSCH, Autodata, ElsaWin, Sun SAIS, TIS 2000, Workshop, i dr.)

6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

- Tehnički materijali,

- Osnove mašinstva,

- Motori SUS i vozila,

- Osnove elektrotehnike,

- Elektronika,

- Računarstvo i informatika,

- Fizika,

- Matematika,

- Strani jezik (engleski i nemački).

ISTORIJA
(izborni predmet)

Područja rada:

Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane

Elektrotehnika i

Mašinstvo i obrada metala

Zdravstvo i socijalna zaštita

Razred: svi razredi četvorogodišnjih i trogodišnjih oglednih obrazovnih profila

CILJEVI PREDMETA:

- Razumevanje osnovnih pojmova istorijske nauke;

- Razumevanje društva i društvenih odnosa u prošlosti;

- Razumevanje uticaja privrede na društvo i način života;

- Razumevanje pojma država i njenog razvitka u vremenu i prostoru;

- Razumevanje razvojnosti kulturnih pojava i procesa;

- Poznavanje ustanova kulture;

- Poznavanje verovanja i običaja i povezanosti vere i kulture u prošlosti i sadašnjosti;

- Razumevanje ekonomskih promena u prošlosti i sadašnjosti i posledice tih promena na društvo, državu i kulturu;

- Razumevanje uloge pojedinaca u pojavama i procesima prošlih i sadašnjih vremena

Ciljevi i ishodi nastave istorije su:

1. Razumevanje pojava i procesa u društvu i njihova povezanost u prostoru i vremenu.

Učenik će:

1.1. znati da objasni veze između prirodnih i društvenih pojava i procesa u prostoru i vremenu;

1.2. znati da objasni dejstvo različitih društvenih i kulturnih činilaca i njihove međusobne odnose u istorijskim procesima (privredni, društveni, tehnološki, politički, religijski...);

1.3. biti u stanju da objasni razvojnost društvenih i kulturnih pojava i procesa i njihovu povezanost u prostoru i vremenu.

2. Primena znanja, veština i stavova stečenih u nastavi istorije u različitim okolnostima.

Učenik će:

2.1. zauzimati stav prema lokalnim, regionalnim, nacionalnim i svetskim problemima;

2.2. odlučivati o vlastitoj profesionalnoj orijentaciji na osnovu sopstvene sposobnosti i interesovanja kao i na osnovu podataka o društvenoj i profesionalnoj pokretljivosti;

2.3. razumeti društvene i kulturne vrednosti i norme (etičke, pravne, estetske);

2.4. kritički koristiti informacije (razlikuje bitno od nebitnog, povezuje, organizuje, procenjuje sa stanovišta verodostojnosti).

Nastava istorije u oglednim u područjima rada: Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane, Elektrotehnika, Mašinstvo i obrada metala i Zdravstvo i socijalna zaštita, koncipirana je u velike tematske celine. Zadatak nastavnika je da učenicima na početku školske godine ponudi 6 nastavnih tema od kojih će učenici, kao grupa, prema svojim sklonostima izabrati 3 teme koje će obraditi na časovima istorije a prema nastavnom planu za svaki ogledni obrazovni profil.

TEME

1. BORBA ZA PLODNU ZEMLJU

Cilj

Razumevanje različitih napora čoveka da dođe do plodne zemlje.

Ishodi:

Učenik će:

- razumeti značaj irigacionog sistema u borbi za dobijanje plodne zemlje;

- razumeti uzroke seoba, kolonizacija i ratova u borbi za plodnu zemlju;

- razumeti uzroke i posledice unutrašnje kolonizacije u borbi za plodnu zemlju;

- znati tehnike obrade zemlje i načine njihovog usavršavanja u borbi za plodnu zemlju.

Sadržaji:

- Reke koje daju život – irigacioni sistemi (Tigar, Eufrat, Ind, Nil, Dunav...)

- Kolonizacija, seobe i ratovi (grčka kolonizacija, seoba Slovena, osvajanje američkog zapada......)

- Unutrašnja kolonizacija (isušivanje močvara-Nizozemska, krčenje šuma-Srbija)

- Način obrade zemlje: od motike do mašine – kombajna

2. SELO I GRAD

Ciljevi:

- Sticanje osnovnih znanja o selu i gradu u prošlosti i sadašnjosti

- Razumevanje odnosa sela i grada u prošlosti i sadašnjosti

Ishodi:

Učenik će:

- znati osnovna obeležja naselja neolita;

- znati osnovna obeležja antičkog grada i njegovu povezanost sa selom;

- znati obeležja sela srednjeg veka;

- znati obeležja grada srednjeg veka i razlikovati različite tipove gradova;

- razumeti razloge pojave modernih gradova i posledice njihovog razvoja na selo;

Sadržaj:

- Nastanak sela - prva naselja u neolitu

- Antički grad: Vavilon, grčki polisi, Aleksandrija, Rim...

- Srednjovekovni gradovi: Dubrovnik, Venecija, Carigrad...

- Moderni gradovi i posledice po razvoj sela (na primeru Srbije)

- Naselja u istorijskim periodima: položaj, izgled, način života, privreda, društvo...

3. PRIČE IZ STARINA

Ciljevi:

- Upoznavanje verovanja i običaja naroda u prošlosti i sadašnjosti

- Razumevanje mitova kao predstave sveta u određenom istorijskom vremenu

Ishodi:

Učenik će:

- poznavati verske predstave ljudi u prošlosti;

- poznavati običaje ljudi u prošlosti i sadašnjosti;

- uočiti sličnosti i razlike u običajima verskih zajednica;

- razumeti mit kao obeležje određenog kulturno-istorijskog perioda;

- razumeti biljne i životinjske predstave u mitovima, religiji, običajima, likovnim predstavama...

Sadržaji:

- Politeizam, monoteizam - judaizam, hrišćanstvo, islam

- Post, Božić, Uskrs, slava, Kurban Bajram, Jon Kipur

4. BIBER MENJA SVET

Ciljevi:

- Razumevanje uzroka, toka i posledica velikih geografskih otkrića

- Uočavanje različitosti pojava i procesa u Zapadnoj Evropi i na Balkanu u periodu velikih geografskih otkrića

Ishodi:

Učenik će:

- razumeti uzroke velikih geografskih otkrića;

- razumeti značaj otkrića (naučno-tehnička) u menjanju svesti i načinu života ljudi;

- uočiti razlike u procesima i posledicama u Zapadnoj Evropi i na Balkanu u periodu velikih geografskih otkrića.

Sadržaji:

- Mirisi, začini i svila grade most između Evrope i Azije

- Nova saznanja menjaju svest i život ljudi

- Putovanja u neizvesno

- Krompir na evropskoj trpezi - novi jelovnik Evrope

- Osmanlije menjaju Balkan

5. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA

Cilj:

Prepoznavanje problema savremenog sveta

Ishodi:

Učenik će:

- uočiti promene u svetu u drugoj polovini XX veka koje su izazvane ekonomskim i vojno-političkim pregrupisavanjem;

- biti u stanju da uoči ekološke probleme savremenog sveta

- uočiti tehnološki razvoj savremenog sveta

- uočiti suprotnosti izavne tehnološkim razvojem savremenog sveta

Sadržaji:

- Evropske i svetske institucije

- Problem siromaštva

- Ekološki problemi

- Problemi u obrazovanju

- Nuklearni otpad

- Savremena industrija

6. ZNAMENITI SRBI

Ciljevi:

- Razumevanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture u prošlosti i sadašnjosti

Sticanje znanja o znamenitim Srbima koji su obeležili epohe u kojima su živeli

- Razvijanje kritičkog stava prema njihovoj ulozi u društvu

Ishodi:

Učenik će:

- poznavati načine na koje društvo i kultura utiču na formiranje ličnosti i ponašanja pojedinaca;

- biti u stanju da shvati uloge pojedinca za razvoj nacije, društva i kulture;

- znati čime je znamenita ličnost obeležila epohu u kojoj je živela;

- biti u stanju da kritički koristi informacije (razlikuje bitno od nebitnog, procenjuje sa stanovišta verodostojnosti)

- razlikovati naučno-istorijske od slobodnih i tendecioznih ili mitskih interpretacija

Sadržaj:

- državnici

- vladari

- pisci

- slikari...

7. MIGRACIJE

Ciljevi:

- Sticanje znanja o migracijama kao konstantnim pojavama u istoriji ljudskog društva;

- Razumevanje uzročno-posledičnih veza privredno-ekonomskog, političkog i kulturnog razvoja društva u odnosu na migracije.

Ishodi:

Učenik će:

- znati osnovne činioce migracija kao društvenih pojava;

- biti u stanju da analizira dinamiku unutar društva koja dovodi do pojačanog kretanja društva;

- razumeti uticaj migracija na svakodnevni život ljudi

Sadržaj:

- Pojam i tipovi migracija

- Najstarije ljudske migracije (praistorijske, biblijske, migracije antičkog sveta)

- Velika seoba naroda (od Huna do Mađara)

- Kolonizacija Novog sveta

- Savremene migracije (privredno-ekonomske, političke, prisilne)

- Srpske seobe (od Zakarpatja do XX veka)

8. VOJSKA, ORUŽJE, RAT

Ciljevi:

- Sticanje znanja o oružju, vojsci i ratovima

- Razvijanje kritičkog stava prema ratu kao društvenoj pojavi

Ishodi:

Učenik će:

- znati razvoj oružja, vojne organizacije i tipove rata;

- razumeti ulogu pojedinca u ratu kao društvenoj pojavi;

- razlikovati negativne i pozitivne posledice rata;

- argumentovano diskutovati o ratu kao društvenoj pojavi;

- kritički koristiti informacije u izgradnji sopstvenog stava.

Sadržaj:

Pojam rata kao fenomena i tekovine ljudske civilizacije

Ovu temu obraditi kroz:

- karakteristične ratove određene epohe

- tipove rata (osvajački, odbrambeni, kolonijalni....)

- najveće vojskovođe i njihovo vreme (npr. Aleksandar Makedonski, Hanibal, Napoleon)

- karakteristične bitke određenih epoha

- ratovi XX veka (međunarodne konvencije)

9. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU

Cilj:

Sticanje znanja o životu i običajima na evropskim dvorovima

Ishodi:

Učenik će:

- biti u stanju da shvati ulogu dvora u društvenom, političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju države;

- biti u stanju da kritički i analitički sagleda uslovljenost života na dvoru pripadnošću određenom kulturnom području;

- razlikovati pozitivne i negativne posledice života na dvoru na ukupan društveni razvoj.

Sadržaj:

- Pojam monarhije

- Zapadnoevropski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)

- Vizantijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)

- Osmanlijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)

- Srpski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)

10. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835

Ciljevi:

- Sticanje znanja o srpskoj revoluciji kao najznačajnijem događaju borbe za nacionalno oslobođenje

- Razumevanje aspekata srpske revolucije kao društvene pojave

Ishodi:

Učenik će:

- znati uzroke, tok i posledice srpske revolucije

- biti u stanju da sagleda srpsku revoluciju kao deo širih evropskih zbivanja

- znati najznačajnije ličnosti i njihovu ulogu u srpskoj revoluciji

- razumeti politički, sociološki i kulturni aspekt srpske revolucije

- biti u stanju da se kritički i analitički odnositi prema mestu i značaju srpske revolucije u sveukupnom nacionalnom razvoju

- biti u stanju da shvatiti značaj formiranja državnih institucija i kodifikovanog prava i utemeljenja novovekovnih srpskih dinastija

Sadržaji:

- Turska na prelazu iz XVIII u XIX vek

- Buna na dahije

- Ustanci

- Društvene i privredne promene u Srbiji

- Izgradnja moderne srpske države

- Srpska revolucija u kontekstu evropskih zbivanja

- Značajne ličnosti revolucije

11. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ XIX U XX VEK

Ciljevi:

- Sticanje znanja o kulturi Srba na prelazu iz XIX u XX vek  

- Razumevanje različitih kulturnih uticaja na prostoru Srbije

- Uočavanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture

Ishodi:

Učenik će:

- znati osnovne karakteristike kulturnog preobražaja kod Srba na prelazu iz XIX u XX vek, biti u stanju da sagleda srpsku kulturu u kontekstu evropskih kulturnih dešavanja

- razlikovati način života stanovnika grada i sela u odnosu na regiju

- biti u stanju da razlikuje dinamiku promena, načina života pojedinca u odnosu na društvenu pripadnost

- znati da navede uslove koji određuju kulturne procese

- razumeti ulogu pojedinca za kulturni razvoj nacije

- razumeti značaj obrazovanja za opšti kulturni napredak

- razumeti način na koje društvene institucije i institucije kulture služe zadovoljenju ličnih i zajedničkih potreba

Sadržaj:

- obrazovanje kod Srba

- novi umetnički pravci u: književnosti, likovnoj umetnosti, arhitekturi, muzici (romantizam, realizam, impresionizam)

- kultura života u gradu i selu

- evropeizacija Srbije

12. SRPSKE DINASTIJE

Ciljevi:

- Sticanje znanja o istorijskom periodu kojem odabrana dinastija pripada

- Sticanje znanja o ulozi i značaju dinastije za epohu kojoj pripada

Ishodi:

Učenik će:

- znati da odredi epohu kojoj dinastija pripada

- biti u stanju da odabranu dinastiju sagleda u nacionalnom i evropskom kontekstu

- biti u stanju da shvati pojedinca, pripadnika odabrane dinastije, i njegovu ulogu u nacionalnom i evropskom kontekstu

- moći da se kritički odnosi prema mestu i ulozi dinastije i pojedinca, pripadnika dinastije(vladar), u istorijskom razvitku Srba

- uočiti uticaj dinastije na politički, ekonomski i kulturni razvitak države

Sadržaj:

- Pojam dinastije i principi nasleđivanja

- Uloga dinastije i pojedinaca u političkom, privrednom i kulturnom razvitku Srbije

- Dinastički sukobi

13. GRAĐANSKE REVOLUCIJE - PUT KA MODERNOJ NACIJI

Cilj:

Negovanje svesti o nacionalnoj pripadnosti i razvijanje duha tolerancije prema pripadnicima drugih nacija

Ishod:

Učenik će:

- razumeti pojam nacije i proces njenog razvoja

- analizirati pozitivne i negativne aspekte procesa stvaranja nacije na primeru sopstvenog naroda

- uočiti značaj građanskih revolucija za razvoj nacije

- razlikovati nacionalizam, šovinizam i patriotizam

Sadržaj:

- Pojam nacije kroz ideje Francuske građanske revolucije

- Ideje Francuske građanske revolucije u revolucionarnim pokretima evropskih nacija

- Nacionalno ujedinjenje (Nemačka, Italija...)

- Srpsko nacionalno pitanje i nacionalna pitanja u tri velika carstva (Rusija, Austro Ugarska, Turska)

- Nacionalizam, šovinizam, patriotizam

- Nacija danas

14. BALKAN IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA

Cilj:

Razumevanje prožimanja različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih uticaja i interesa na Balkanu

Ishodi:

Učenik će:

- razumeti geopolitički položaj Balkana

- uočiti i razumeti prožimanje različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih interesa na Balkanu

- razviti kritički stav prema događajima iz neposredne prošlosti

- analizirati i argumentovano diskutovati o pozitivnim i negativnim aspektima života na Balkanu

Sadržaj:

- Podela Carstva i doseljavanje Slovena

- Velika šizma

- Balkan na razmeđu različitih uticaja (Vizantija, Turska, Zapadna Evropa)

- Istočno pitanje

- Balkan u geopolitičkoj podeli XX veka

15. PRIČE IZ STARINA

Cilj:

- Upoznavanje verovanja i običaja naroda u prošlosti i sadašnjosti

- Razumevanje mitova kao predstave sveta u određenom istorijskom vremenu

Ishodi:

Učenik će:

- poznavati verske predstave ljudi u prošlosti

- poznavati običaje ljudi u prošlosti i sadašnjosti

- uočiti sličnosti i razlike u običajima verskih zajednica

- razumeti mit kao obeležje određenog kulturno-istorijskog perioda

- razumeti biljne i životinjske predstave u mitovima, religiji, običajima, likovnim predstavama ...

Sadržaj:

- Politeizam, monoteizam: judeizam, hrišćanstvo, islam

- Post, Božić, Uskrs, slava, Kurban Bajram, Jon Kipur

16. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA

Cilj:

Prepoznavanje problema savremenog sveta

Ishodi:

Učenik će:

- uočiti promene u svetu u drugoj polovini XX veka koje su izazvane ekonomskim i vojno-političkim pregrupisavanjem

- biti u stanju da uoči ekološke probleme savremenog sveta

- uočiti tehnološki razvoj savremenog sveta

- uočiti suprotnosti izazvane tehnološkim razvojem savremenog sveta

Sadržaj:

- Evropske i svetske institucije

- Problem siromaštva

- Ekološki problemi

- Problemi u obrazovanju

- Nuklearni otpad

- Savremena industrija

17. IZUMI

Cilj:

Upoznavanje učenika sa predmetima koje je čovek izumeo i sa njihovom primenom

Uočavanje linije razvojnosti izuma

Poznavanje ličnosti koje su svojim izumima doprinele promeni slike sveta

Ishodi:

Učenik će:

- znati izume čoveka u prošlosti i sadašnjosti

- uočavati razvojnost čovekovih izuma

- znati kako je čovek koristio izume

- poznavati ličnosti čiji izumi su doprineli promeni slike sveta

Sadržaj:

- Izumi menjaju sliku sveta

- Izumi izazivaju otpore

- Izumi unapređuju privredu i menjaju sliku društva

- Značajne ličnosti i njihovi izumi

18. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

Cilj:

Poznavanje ključnih pronalazaka za industrijske revolucije

Razumevanje perioda industrijske revolucije

Uočiti značaj promena u privredi i društvu koje su nastale u vreme industrijskih revolucija

Ishodi:

Učenik će:

- znati najznačajnije pronalaske u pojedinim industrijskim revolucijama

- uviđati promene u razvoju privrede zahvaljujući industrijskim revolucijama

- znati uticaj industrijskih revolucija na razvoj društva

- znati promene u odnosima u svetu u vreme industrijskih revolucija

- uočiti značaj industrijskih revolucija na promene u svakodnevnom životu ljudi

- poznavati ličnosti značajne za industrijske revolucije

Sadržaj:

- Pronalasci dovode do revolucije u privredi

- Industrijske revolucije menjaju ekonomske i političke odnose

- Promene načina života i migracije u vreme industrijskih revolucija

- Značajne ličnosti i njihovi pronalasci

UPUTSTVO ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

U oglednim školama, istorija pripada grupi izbornih opšteobrazovnih predmeta. Zastupljena je u četvorogodišnjim i trogodišnjim oglednim obrazovnim profilima sa jednim ili dva časa nedeljno a prema nastavnom planu i programu za svaki ogledni obrazovni profil u ovim područjima rada.

Nastava istorije u ovim školama, koncipirana je u velike tematske celine.

Zadatak nastavnika je da učenicima ponudi 6 nastavnih tema od kojih će učenici, kao grupa, prema svojim sklonostima izabrati 3 teme koje će obraditi na časovima istorije. Od te tri teme najmanje jedna mora biti iz nacionalne istorije.

LISTA TEMA ZA PODRUČJE RADA POLJOPRIVREDA, PROIZVODNJA I PRERADA HRANE:

1. BORBA ZA PLODNU ZEMLJU;

2. SELO I GRAD;

3. PRIČE IZ STARINA;

4. BIBER MENJA SVET;

5. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;

6. ZNAMENITI SRBI;

7. MIGRACIJE;

8. VOJSKA, ORUŽJE, RAT;

9. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU;

10. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835;

11. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ XIX U XX VEK;

12. SRPSKE DINASTIJE;

13. GRAĐANSKE REVOLUCIJE - PUT KA MODERNOJ NACIJI;

14. BALKAN IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA;

15. PRIČE IZ STARINA;

16. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;

17. IZUMI;

18. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE;

LISTA TEMA ZA PODRUČJA RADA ELEKTROTEHNIKA, MAŠINSTVO I OBRADA METALA I ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA:

1. PRIČE IZ STARINA;

2. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;

3. ZNAMENITI SRBI;

4. MIGRACIJE;

5. VOJSKA, ORUŽJE, RAT;

6. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU;

7. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835;

8. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ XIX U XX VEK;

9. SRPSKE DINASTIJE;

10. GRAĐANSKE REVOLUCIJE-PUT KA MODERNOJ NACIJI;

11. BALKAN IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA;

12. PRIČE IZ STARINA;

13. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;

14. IZUMI;

15. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE.

Za svaku predloženu tematsku celinu dati su ciljevi, ishodi i sadržaji. Ishodi su centralno mesto ovog programa i oni treba da posluže profesorima da nastavni proces u ovom predmetu bude tako oblikovan da se navedeni ishodi postignu. Do ishoda možemo doći pravilnim i dobrim odabirom sadržaja. To znači da sadržaje koje smo Vam ponudili možete prilagođavati učenicima sa kojima radite, kako bi najlakše i najbrže dostigli navedene ishode. Uspeh u realizaciji sadržaja i postizanju ishoda zavisi od metoda / aktivnosti koje ste planirali. Predlažemo Vam stalnu interakciju sa učenicima, primenu radioničarskog rada, istraživačke metode / aktivnosti.... Učenike treba podsticati na istraživački rad i rešavanje problemskih pitanja. Važno mesto u postizanju ishoda imaju i nastavna sredstva (karte, atlasi...) Učenike treba upućivati i na ostalu literaturu.

Predlažemo literaturu za učenike:

- Radne sveske od prvog do četvrtog razreda gimnazije.

- Istorija privatnog života, 1-3, Beograd, Klio, 2000. - 2003.

- A. Veselinovć, R. Ljušić, Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.

- Miloš Blagojević, Dejan Medaković, Radoš Ljušić, Ljubodrag Dimić, Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000. - 2001.

- Bojan Aleksov, Uporedne hronologije, Novi Sad, 2003.

- Nebojša Jovanović, Leksikon ličnosti, Novi Sad, 2000.

Postizanje ciljeva i program koji je prestruktuiran zahteva veće angažovanje nastavnika. Komisija je predložila sledeću literaturu za nastavnike:

- Oksfordska istorija Grčke i Helenističkog doba, Beograd, Klio, 1999.

- Oksfordska istorija Rimskog sveta, Beograd, Klio, 1999.

- Istorija privatnog života, 1-3, Beograd, Klio, 2000. -2003.

- G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd,

- Sidni Peinter, Istorija srednjeg veka, Beograd, Klio, 1997.

- Robert Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd, Klio 2002.

- Fernan Brodel, Mediteran, 1-2, Beograd, Geopoetika, 2001.

- H. Kenigsberger, Dž. Mouz, Dž. Bouler, Evropa u šesnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.

- Donald H. Penington, Evropa u sedamnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.

- Hari Herder, Evropa u devetnaestom veku, Beograd, Klio, 2003.

- Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Klio, 2002.

- Filip Longvort, Stvaranje istočne Evrope, Beograd, Klio, 2002.

- Grupa autora, Istorija srpskog naroda, Beograd,

- S. Ćirković, R. Mihaljčić, Leksikon srpskog srednjeg veka, Beograd, 1999.

- A. Veselinović, R. Ljušić, Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.

- Miloš Blagojević, Dejan Medaković, Radoš Ljušić, Ljubodrag Dimić, Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000. - 2001.

- Ljubodrag Dimić, Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije,

- Kenedi, Uspon i pad velikih sila, CID, Podgorica.

INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA U ELEKTROTEHNICI

1. CILJEVI PREDMETA:

• Razvijanje sposobnosti prikazivanja rezultata istraživanja kroz korišćenje reči, tabela i grafika, kao i jezika geografije

• Razvijanje sposobnosti korišćenja različitih izvora informacija i samostalnog i timskog učestvovanja u istraživačkim projektima

• Primenjivanje stečenih znanja iz privredne geografije u svom poslovnom okruženju

• Razvijanje vlastitih strategija uspešnog učenja (razlikuje bitno od nebitnog, analizira podatke, samostalno zaključuje,...)

• Poznavanje prirodnih resursa i njihovog razmeštaja za potrebe industrije

• Poznavanje razvoja i razmeštaja industrijske proizvodnje

• Sticanje znanja o prirodnim resursima i značaju očuvanja ekološke ravnoteže

• Razvijanje sposobnosti korišćenja računara za pronalaženje, obradu i prikazivanje geografskih podataka

2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

• Vresk M. (1986): Osnovi urbane geografije, "Školska knjiga", Zagreb

• Grčić M. (1993): Industrijska geografija, "Naučna knjiga", Beograd

• Đurić V. (1980): Ekonomska geografija, "Naučna knjiga", Beograd

• Žegarac Z. (2002): Infrastruktura,

• Lješević M. (2002): Urbana ekologija, Geografski fakultet, Beograd

• Lješević M., Živković D. (2001): Kartografija, Geografski fakultet, Beograd

• Milićević G. (1990): Urbana ekonomika, Ekonomski fakultet, Beograd

• Petovar K. (2003): Urbana i ruralna sociologija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad

• Piha B. (1973): Prostorno planiranje, Službeni list SFRJ, Beograd

• Pleše J. (1979): Geografske osnove gradskih regija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad

• Tomić P., Romelić J., Lazić L. (1996): Ekonomska geografija sveta, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad

• Ćurčić S. (1996): Kartografija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad

• Fick, J. (1998): Geography of Development,

• Šećibović Refik, Đoković Emilija: Regionalna ekonomska geografija I Ekonomski fakultet, Beograd, 2002

• Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija II, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002

• Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija III, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002

• Dinić Jovan: Ekonomska geografija, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999.

• Grupa autora: Ekonomska geografija, "Vuk Karadžić", Beograd, 1972

3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

• stručni predmeti

4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred:

prvi

Godišnji fond časova:

37 časova

 

CILJEVI

ISHODI
Po završetku prvog razreda učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

  • razumevanje faktora lokacije industrije
  • znati prirodne faktore lokacije (sirovine, vodni resursi, energetski izvori, klima)
  • znati društvene faktore lokacije (tržište, kapital, saobraćaj, radna snaga)
  • učenik će znati kako industrija utiče na promenu životne sredine
  • znati pojam globalizacije
  • razumeti uticaj procesa globalizacije na lokaciju velikih preduzeća (multinacionalne i transnacionalne kompanije)

Faktori i lokacije industrije

  • prirodni i društveni faktori lokacije
  • proces globalizacije i problem lokacije velikih preduzeća
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 3 teorijska časa
  • razumevanje značaja energetike, njenog razvoja i proizvodnje energije
  • znati faktore razvoja energetike
  • znati faze razvoja energetike
  • znati osnovne izvore energije
  • znati geografski razmeštaj izvora energije
  • znati načine korišćenja vode kao izvora energije
  • znati razmeštaj hidroenergetskog potencijala
  • znati izvore energije koji se koriste u termoenergetici
  • znati razmeštaj najvećih termoelektrana
  • znati koji su alternativni izvori energije
  • razumeti probleme vezane za snabdevanje energentima i proizvodnju električne energije
  • znati buduće trendove u razvoju energetike

Energetika

  • faktori i faze razvoja
  • energetski izvori i njihov geografski razmeštaj
  • hidroenergija i termoenergetika
  • alternativna energetika
  • problemi i perspektive razvoja energetike u svetu i u našoj zemlji
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • korišćenje statističkog materijala koji je predstavljen grafički i tabelarno
  • Temu realizovati kroz 5 teorijskih časova
  • razumevanje razvoja, razmeštaja, značaja i promena u rudarstvu i metalurgiji
  • znati koje se mineralne sirovine koriste u metalurgiji
  • znati razmeštaj najvažnijih mineralnih sirovina u svetu i u našoj zemlji
  • znati razvoj crne metalurgije
  • znati razmeštaj proizvodnih kapaciteta crne metalurgije
  • znati razvoj obojene metalurgije
  • znati razmeštaj proizvodnje obojenih metala
  • razumeti značaj metalurgije za razvoj privrede
  • razumeti faktore koji su doveli do promena u rudarstvu i metalurgiji
  • znati buduće trendove razvoja metalurgije u svetu i u našoj zemlji

Rudarstvo i metalurgija

  • vrste i razmeštaj najvažnijih ruda
  • crna i obojena metalurgija - razvoj i razmeštaj
  • problemi i perspektive razvoja rudarstva i metalurgije u našoj zemlji
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 4 teorijska časa
  • razumevanje razvoja, razmeštaja, promena i značaja metalne i mašinske industrije
  • znati faktore razvoja metalne i mašinske industrije
  • znati geografski razmeštaj kapaciteta metalne i mašinske industrije
  • znati grane mašinske industrije
  • znati najveće kompanije mašinske industrije
  • znati savremene tendencije u razvoju metalne i mašinske industrije

Metalna i mašinska industrija

  • faktore razvoja i razmeštaja metalne i mašinske industrije
  • grane mašinske industrije
  • najveće kompanije mašinske industrije u svetu
  • savremene promene u metalnoj i mašinskoj industriji
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 8 teorijskih časova
  • Razumevanje razvoja, razmeštaja i značaja elektrotehnička i elektronske industrije
  • znati faktore razvoja elektrotehničke i elektronske industrije
  • znati faktore razmeštaja elektrotehničke i elektronske industrije
  • znati geografski razmeštaj elektrotehničke i elektronske industrije
  • znati najveće kompanije elektrotehničke i elektronske industrije

Elektrotehnička i elektronska industrija

  • faktore razvoja i razmeštaja elektrotehničke i elektronske industrije
  • geografski razmeštaj
  • najveće kompanije elektronske industrije
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 7 teorijskih časova
  • Razumevanje razvoja, razmeštaja i značaja hemijske industrije
  • znati faktore razvoja hemijske industrije
  • znati faktore razmeštaja hemijske industrije
  • znati koje se sirovine koriste u hemijskoj industriji
  • znati najvažnije regione hemijske industrije u svetu
  • znati najvažnije proizvodne kapacitete hemijske industrije u našoj zemlji
  • znati proizvode hemijske industrije koji se koriste kao sirovine u drugim prerađivačkim delatnostima
  • znati najveće kompanije hemijske industrije

Hemijska industrija

  • razvoj i značaj hemijske industrije
  • faktori razmeštaja hemijske industrije
  • sirovine za potrebe hemijske industrije
  • proizvodi hemijske industrije kao sirovine
  • najveće kompanije hemijske industrije
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 5 teorijskih časova
  • Razumevanje savremenih polarizacijskih i integracijskih procesa u svetu
  • razumeti zašto u svetu postoje razvijena i nerazvijena područja
  • znati geografski razmeštaj razvijenih i nerazvijenih područja u svetu
  • razumeti tranzicione procese u Evropi i mesto naše zemlje u njima
  • razumeti značaj naučno-tehničkog progresa za razvoj privrede
  • znati koje su posledice naučno-tehničkog progresa (regionalne, strukturne, organizacione i lokacione)
  • znati najvažnije integracije u svetu
  • znati nastanak, razvoj i strukturu Evropske unije
  • znati načine zagađivanja životne sredine industrijskom proizvodnjom
  • znati mere zaštite životne sredine

Geografija i razvoj

  • razvijena i nerazvijena područja u svetu
  • tranzicioni proces i mesto naše zemlje
  • naučno-tehnički progres i posledice regionalne, strukturne, organizacione i lokacione promene
  • integracijski procesi i Evropska unija
  • industrija kao zagađivač životne sredine i mere zaštite
  • korišćenje osnovne literature
  • korišćenje informacija sa Interneta
  • korišćenje interaktivnih metoda rada
  • Temu realizovati kroz 5 teorijskih časova

 

GEOMETRIJA
(izborni predmet)

1. CILJEVI:

- Dobijanje temeljnih teoretskih znanja

- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja

- Razvijanje sistematičnosti i urednosti u radu

- Dobijanje znanja potrebnih za rešavanje problema i simulaciju procesa rada

- Osposobljavanje za planiranje rada i preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje

- Formiranje osnova za nastavak obrazovanja

- Formiranje matematičke kulture koja podrazumeva svest o univerzalnosti i primeni matematike i matematičkog načina mišljenja

2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

- Matematika za četvrti razred, autori Milutin Obradović, Dušan Georgijević

- Veneova zbirka za prvi razred, zbirka Krug, autor Živorad Ivanović, Srđan Ognjanović

3. CILJEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred:

treći - IZBORNI PREDMET

Godišnji fond časova:

70 časova

 

CILJEVI

ISHODI
Po završetku trećeg razreda učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

  • Sistematizacija i upotpunjavanje znanja o osnovnim i izvedenim geometrijskim pojmovima i njihovim uzajamnim odnosima
  • znati da su tačka, prava i ravan osnovni pojmovi i razlikovati njihove međusobne položaje : kolinearnost, komplanarnost tačaka; paralelnost (pravih, ravni, prave i ravni), mimoilaznost pravih,...
  • rešavati jednostavne kombinatorne probleme prebrojavanja geometrijskih objekata
  • znati šta je duž, poluprava, ugao, trougao, poluravan, diedar, rogalj
  • znati šta su uglovi sa paralelnim kracima i veze između njih
  • znati relacije vezane za unutrašnje i spoljašnje uglove trougla i to primenjivati u rešavanju jednostavnih problema
  • znati osnovne stavove o podudarnosti trouglova i primenjivati ih
  • znati šta su krug, kružna linija i njihovi elementi (centar, poluprečnik, tetiva, luk), znati šta su tangenta i sečica kruga i umeti da ih konstruiše
  • znati šta je simetrala duži (ugla), znati njeno svojstvo i umeti da ga dokaže;
  • konstruisati opisani (upisani) krug datog trougla
  • konstruisati visine trougla i znati da se seku u jednoj tački (ortocentru)
  • znati šta je srednja linija trougla i njeno svojstvo
  • znati šta je težišna duž trougla i svojstvo težišta
  • znati osnovne relacije u jednakokrakom i jednakostraničnom trouglu i primenjivati ih
  • razlikovati vrste četvorouglova
  • znati osnovne stavove o trapezu i paralelogramu, umeti da ih dokaže i primenjivati ih
  • znati osobine specijalnih paralelograma, umeti da ih dokaže i primenjivati ih
  • izvoditi jednostavne konstrukcije trougla i četvorougla
  • znati šta je konveksan mnogougao; umeti da dokaže i primeni formule za: izračunavanje broja dijagonala, zbir unutrašnjih uglova, zbir spoljašnjih uglova konveksnog mnogougla
  • znati šta su periferijski i centralni ugao kruga nad istim lukom i vezu između njih
  • znati definiciju i osobine pravilnih mnogouglova
  • Tačka, prava, ravan; međusobni položaj, odnosi pripadanja
  • Duž, ugao, diedar, rogalj
  • Normalnost pravih i ravni
  • Ugao između prave i ravni, ugao između dve ravni
  • Podudarnost figura, podudarnost trouglova, primena.
  • Četvorougao, mnogougao, krug
  • Insistirati na izvođenju precizne i uredne konstrukcije jednostavnih figura
  • Insistirati na znanju i razumevanju dokaza najjednostavnijih tvrđenja (npr. o simetrali duži)
  • Kod definisanja i obrade transformacija pomagati se grafoskopom ili bar ilustracijama na nekim pogodnim modelima, ako već nije moguće da se izvede simulacija na računaru
  • Za obradu preporučenih sadržaja se predlaže 20 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o obrtnim telima
  • znati površinu i zapreminu valjka i kupe
  • umeti da izračuna površinu i zapreminu valjka i kupe
  • znati površinu i zapreminu tela dobijenog rotacijom nekog poligona
  • umeti da izračuna površinu i zapreminu tela dobijenog rotacijom nekog poligona
  • umeti da odredi odnose površina i zapremina lopte i tela upisanog (opisanog) oko lopte
  • Obrtna površ, valjak, kupa
  • Površina valjka
  • Površina kupe
  • Zapremina valjka
  • Zapremina kupe
  • Površina zarubljene kupe
  • Zapremina zarubljene kupe
  • Sfera i lopta, površina sfere
  • Zapremina lopte
  • Tela upisana u loptu
  • Tela opisana oko lopte
  • Raditi ulazni test (npr. po zadacima iz zbirke pripremnih zadataka za prijemni ispit, samo sa izvariranim podacima)
  • Razvijati tačnost i istrajnost u radu
  • Razvijati tačnost i istrajnost u radu
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 18 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o vektorima
  • znati osobine sva tri proizvoda vektora
  • znati operacije sa vektorima, ugao između dva vektora
  • umeti da primeni vektore za određivanje površina i zapremina
  • Primena vektora na određivanje površina i zapremina rogljastih tela
  • Insistirati na preciznosti i urednosti
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 8 časova
  • Sticanje osnovnih znanja iz analitičke geometrije
  • znati da primeni formule
  • znati oblike jednačine prave
  • znati uslov paralelnosti i normalnosti dve prave
  • umeti da izračuna ugao između dve prave
  • znati uslov dodira prave i elipse
  • znati da odredi tangentu elipse
  • umeti da rešava složenije zadatke
  • znati uslov dodira prave i hiperbole
  • znati da odredi tangentu hiperbole
  • znati uslov dodira prave i parabole
  • umeti da primeni na složenije zadatke (presek dve krive II reda)
  • Predmet proučavanja analitičke geometrije
  • Rastojanje između dve tačke, deoba duži u datom odnosu, koordinate težišta
  • Površina trougla, paralelograma, četvorougla
  • Razni oblici jednačine prave
  • Jednačina prave kroz jednu i dve tačke
  • Segmentni oblik
  • Ugao između dve prave
  • Normalan oblik jednačine prave
  • Rastojanje tačke od prave
  • Jednačina i osobine elipse
  • Prava i elipsa. Uslov dodira
  • Jednačina tangente na elipsu
  • Jednačina i osobine hiperbole
  • Prava i hiperbola, asimptote
  • Tangenta hiperbole, uslov dodira
  • Jednačina i osobine parabole
  • Prava i parabola
  • Tangenta parabole
  • Krive II reda
  • Insistirati na potpunom razumevanju i efikasnoj primeni znanja
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 24 časa

 

UVOD U ANALIZU
(izborni predmet)

1. CILJEVI:

- Dobijanje temeljnih teoretskih znanja

- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja

- Razvijanje sistematičnosti i urednosti u radu

- Dobijanje znanja potrebnih za rešavanje problema i simulaciju procesa rada

- Osposobljavanje za planiranje rada i preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje

- Formiranje osnova za nastavak obrazovanja

- Formiranje matematičke kulture koja podrazumeva svest o univerzalnosti i primeni matematike i matematičkog načina mišljenja

2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

- Matematika za četvrti razred, autori Milutin Obradović, Dušan Georgijević

- Veneova zbirka za prvi razred, zbirka Krug, autor Živorad Ivanović, Srđan Ognjanović

3. CILJEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred:

četvrti - IZBORNI PREDMET

Godišnji fond časova:

62 časa

 

CILJEVI

ISHODI
Po završetku četvrtog razreda učenik će:

PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME

PREPORUČENO UPUTSTVO
ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

  • Sticanje osnovnih znanja iz kombinatorike
  • znati razlike i prepoznaje varijacije, permutacije i kombinacije
  • umeti da rešava zadatke
  • Pojam i osnovna pravila kombinatorike
  • Varijacije bez ponavljanja
  • Varijacije sa ponavljanjem
  • Permutacije bez ponavljanja
  • Permutacije sa ponavljanjem
  • Kombinacije bez ponavljanja
  • Insistirati na preciznosti i istrajnosti
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 8 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o binomnom obrascu
  • znati osobine binomnih koeficijenata i primenjuje ih u rešavanju zadataka
  • umeti da primeni binomnu formulu
  • Binomni koeficijenti- osobine
  • Binomni obrazac
  • Insistirati na preciznosti i istrajnosti
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 8 časova
  • Sticanje osnovnih znanja iz verovatnoće
  • umeti da primeni znanje iz kombinatorike i problema verovatnoće
  • Pojam slučajnog događaja. Algebra događaja
  • Statistička definicija verovatnoće
  • Osnovna svojstva verovatnoće
  • Klasična definicija verovatnoće
  • Uslovna verovatnoća, zavisni i nezavisni događaji
  • Bajesova formula- totalna verovatnoća
  • Insistirati na razumevanju i primeni
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 14 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o funkcijama
  • znati tablicu izvoda
  • umeti da nađe izvod složene funkcije
  • Pojam izvoda, priraštaj funkcije
  • Izvod elementarnih funkcija
  • Izvod složene funkcije
  • Insistirati na preciznosti, tačnosti, sistematičnosti i urednosti u radu
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 7 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o integralima
  • znati metodu zamene i parcijalne integracije
  • umeti da primeni metodu zamene i parcijalne integracije
  • Pojam primitivne funkcije i neodređenog integrala
  • Osobine neodređenog integrala Tablica osno
  • vnih integrala
  • Metode zamene
  • Metoda parcijalne integracije
  • Insistirati na preciznosti, tačnosti, sistematičnosti i urednosti u radu
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 9 časova
  • Sticanje osnovnih znanja o diferencijalnim jednačinama
  • znati integraciju racionalne funkcije
  • umeti da prepozna i rešava tipove diferencijalnih jednačina
  • Integral racionalne funkcije
  • Pojam diferencijalne jednačine I reda
  • Rešavanje diferencijalnih jednačina
  • Insistirati na preciznosti i urednosti
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 7 časova
  • Isticanje osnovnih znanja o određenom integralu
  • znati osobine određenog integrala
  • umeti da primeni određeni integral na izračunavanje površine i zapremina
  • Definicija i egzistencija određenog integrala
  • Osobine određenog integrala
  • Njutn-Lajbnicova formula
  • Neke primene određenog integrala- kvadratura, kubatura
  • Insistirati na razumevanju određenog integrala
  • Za obradu preporučenih sadržaja predlaže se 9 časova

 

PROGRAM ZAVRŠNOG ISPITA ZA OGLEDNI OBRAZOVNI PROFIL AUTOELEKTRIČAR

 

Cilj završnog ispita

Završnim ispitom proveravaju se stečene stručne kompetencije (u daljem tekstu kompetencije) učenika po završenom obrazovanju za obrazovni profil autoelektričar - ogled.

Lista kompetencija, kao i znanja i veština koje ih omogućuju sastavni je deo oglednog nastavnog plana i programa za ovaj obrazovni profil. U tabeli su date stručne kompetencije za ovaj obrazovni profil.

kompetencija

AUTOELEKTRIČAR - ogled

A

servisiranje neispravnog dela-sklopa u električnim sistemima vozila na osnovu naloga

B

servisiranje neispravnog dela-sklopa u elektronskim sistemima vozila na osnovu naloga

 

Opšti i posebni uslovi za polaganje završnog ispita

Učenik može da polaže završni ispit ako je uspešno završio tri razreda škole po programu ogleda za ovaj obrazovni profil.

Učenik može da polaže završni ispit u skladu sa Zakonom.

Organizacija završnog ispita

U okviru završnog ispita za ovaj obrazovni profil učenik izvršava dva radna zadatka kojima se proveravaju dve propisane kompetencije.

Završni ispit se sprovodi u školi, proizvodnim pogonima i radionicama (školskim ili u sklopu zanatskih radnji) gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao u toku svog školovanja. Završni ispit za učenika može trajati najviše dva dana.

Ispitna komisija daje ocenu o stečenosti propisanih kompetencija. Komisija ima tri člana i tri zamenika. Komisiju čine:

• dva nastavnika stručnih predmeta za obrazovni profil, od kojih je jedan predsednik komisije i

• predstavnik poslodavaca - majstor u datoj oblasti.

Predstavnika poslodavaca predlaže Unija poslodavaca Srbije u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, odgovarajućim poslovnim udruženjima i Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centrom za stručno i umetničko obrazovanje (u daljem tekstu Centar). Bazu podataka o članovima ispitnih komisija vodi Centar.

Za svakog učenika direktor škole imenuje mentora. Mentor je nastavnik stručnih predmeta koji je obučavao učenika u toku školovanja. On pomaže učeniku u pripremama za polaganje teorijskog i praktičnog dela završnog ispita.

Radni zadaci

Za svaku propisanu kompetenciju utvrđuje se lista radnih zadataka.

Listu radnih zadataka za proveru kompetencija priprema Centar. Svaki radni zadatak je standardizovan.

Od standardizovanih radnih zadataka, sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za završni ispit. Broj kombinacija mora biti za 10% veći od broja učenika koji polaže završni ispit u jednoj školi.

Listu radnih zadataka i listu kombinacija za sva zanimanja, Centar dostavlja školama.

Učenik koji je završio treći razred, koji ispunjava posebne uslove i koji je prijavio polaganje završnog ispita, stiče pravo da izvlači odgovarajuću kombinaciju radnih zadataka. U okviru perioda planiranog programom ogleda za pripremu i polaganje završnog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za sve predviđene radne zadatke, obezbeđujući dodatne uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.

Ocenjivanje završnog ispita

Završni ispit se obavlja kroz dva radna zadatka. Uspeh na završnom ispitu zavisi od ukupnog broja bodova koje je učenik stekao izvršavanjem svih propisanih radnih zadataka.

Svaki radni zadatak može se oceniti sa najviše 100 bodova.

Elementi svakog radnog zadatka su:

1. Priprema za izradu radnog zadatka (pisani tekst)

2. Urednost na radu

3. Izrada radnog zadatka

3.1 Tehnološki proces izrade tj. redosled operacija

3.2 Očekivano vreme za izradu

3.3 Parametri kvaliteta

Elementi radnog zadatka i njihovo ocenjivanje

1. Priprema za izradu radnog zadatka

Po izboru kombinacije radnih zadataka za završni ispit, učenik priprema teorijski deo završnog ispita u pisanoj formi koji mora da sadrži samo:

• osnovne podatke o mašinama, uređajima i opremi neophodnim za izvođenje radnog zadatka;

• opis postupka izrade radnog zadatka.

Ovaj kratak pisani deo završnog ispita predstavlja samo osnovnu informaciju o radnom zadatku i zato učeniku donosi najviše 10 bodova. Učenik ga priprema u školi na konsultacijama, koristeći postojeće udžbenike ili materijale za učenje kao i uz pomoć instruktora odnosno majstora na radnim mestima gde je ostvarivan praktičan deo nastave. Ovaj tekst učenik predaje u tri primerka predsedniku komisije 24 sata pre praktične izrade završnog ispita i sastavni je deo zapisnika o završnom ispitu.

2. Urednost pri radu

Jedan od osnovnih zahteva svih oglednih nastavnih programa bio je razviti kod učenika svest o obavezi poštovanja higijenskih normi, mera zaštite na radu, mera protivpožarne zaštite ali i zaštite životne sredine.

U skladu sa tim, komisija na završnom ispitu ocenjuje kod učenika:

• pripremu za rad (propisana odeća i obuća, lična higijena za rad na radnom mestu);

• urednost radnog mesta - pripremu (sav pribor, alat, mašine, uređaji pripremljeni na radnom mestu i drugo) i u kom stanju ga ostavlja po završenom radnom zadatku;

• poštovanje normi higijene pri radu;

• sprovođenje mera zaštite na radu;

• poštovanje važećih propisa u oblasti zaštite životne sredine za dati delokrug rada;

• urednost radnog mesta na kraju zadatka.

Ispitna komisija ocenjuje poštovanje svih ovih pravila po vrstama, a u skladu sa samim radnim zadatkom. Poštovanje svih ovih normi učeniku donosi 20 bodova.

3. Izrada radnog zadatka

U ukupnoj oceni završnog ispita sama izrada radnog zadatka nosi najviše 70 bodova, koji su strukturirani na sledeći način:

3.1. Tehnološki proces izrade (redosled operacija)

Svaki radni zadatak ima svoj redosled radnih operacija. Komisija prati sve faze u toku izvođenja radnog zadatka i ocenjuje ih. Dobra organizacija i pravilan rad učeniku donosi najviše 22 boda.

3.2 Očekivano vreme za izradu

Potrebno je definisati najpribližnije vreme izrade radnog zadatka. Ako učenik izvede radni zadatak u tom roku može da dobije najviše 20 bodova. Ukoliko je vreme izrade duže od predviđenog, broj bodova se proporcionalno smanjuje.

3.3 Parametri kvaliteta

Za svaki radni zadatak definišu se parametri kvaliteta. Komisija ocenjuje svaki od propisanih parametara. U ovom delu završnog ispita učenik može da ostvari najviše 28 bodova.

Vođenje zapisnika

Svaki član ispitne komisije unosi svoje ocene u obrazac zapisnika koji sadrži standarde za dati radni zadatak. Obrasce zapisnika priprema Centar i dostavlja ih svim školama u kojima se sprovodi ogled.

Na osnovu pojedinačnog ocenjivanja svakog člana, komisija utvrđuje prosečan broj bodova za svaki radni zadatak i taj podatak unosi u Zbirni obrazac za ocenjivanje radnog zadatka na završnom ispitu, koji je sastavni deo Zapisnika o polaganju završnog ispita.

Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na završnom ispitu jednak je zbiru prosečno postignutih bodova na svim radnim zadacima.

Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

UKUPAN BROJ BODOVA

USPEH

1 radni zadatak

2 radna zadatka

3 radna zadatka

do 50

do 100

do 150

nedovoljan (1)

51 - 63

101 - 126

151 - 189

dovoljan (2)

64 - 75

127 - 150

190 - 225

dobar (3)

76 - 87

151 - 174

226 - 260

vrlo dobar (4)

88 - 100

175 - 200

261 - 300

odličan (5)

Uspeh učenika na završnom ispitu izražava se ocenom: "postigao /la ______________ uspeh".

Diploma i uverenje

Učenik koji je položio završni ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju.

Uz Diplomu škola učeniku izdaje Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa ogleda za obrazovni profil. Uverenje sadrži podatke o:

• školi koja je izdala uverenje;

• nastavnom planu i programu ogleda za obrazovni profil;

• ostvarenim ishodima stručnog obrazovanja;

• postignutom uspehu tokom školovanja i na završnom ispitu.

 

PROGRAM MATURSKOG ISPITA
ZA OGLEDNI OBRAZOVNI PROFIL ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA

 

Cilj maturskog ispita

Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima, stekao programom propisana znanja, veštine i glavne stručne kompetencije za zanimanja za koja se školovao u okviru obrazovnog profila po programu ogleda.

Struktura maturskog ispita

Maturski ispit za učenike koji su se školovali po oglednom programu za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima sastoji se od tri nezavisna ispita:

- ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine (u daljem tekstu: maternji jezik);

- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;

- maturski praktični rad.

Preduslovi za polaganje maturskog ispita

Učenik polaže maturski ispit u skladu sa Zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po programu ogleda za ovaj obrazovni profil.

Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje (u daljem tekstu: Centar) u priručniku o polaganju maturskog ispita za ovaj obrazovni profil (u daljem tekstu: priručnik):

- određuje posebne preduslove za polaganje maturskog ispita;

- utvrđuje listu tema za pismeni ispit iz maternjeg jezika, sa uputstvima za organizaciju ispita i ocenjivanje;

- priprema zbirku zadataka za završni test provere stručno-teorijskih znanja sa uputstvima za strukturiranje testa i njegovo ocenjivanje;

- priprema listu standardizovanih radnih zadataka i kombinacija za maturski praktični rad i liste za ocenjivanje sa uputstvima za organizaciju i realizaciju ispita.

Jedinstvenu listu tema određuju nastavnici maternjeg jezika iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled za dati obrazovni profil.

Zbirku zadataka za završni test i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled, u saradnji sa Centrom.

Centar dostavlja priručnik svakoj školi koja ostvaruje nastavni plan i program ogleda.

Priručnik se može dopunjavati svake školske godine.

Organizacija maturskog ispita

Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao.

Za svakog učenika direktor škole određuje mentora. Mentor je nastavnik stručnih predmeta i koji je obučavao učenika u toku školovanja. On pomaže učeniku u pripremama za polaganje testa za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.

U okviru perioda planiranog programom ogleda za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući dodatne uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.

Maturski ispit za učenika može da traje najviše pet dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.

Za svaki deo maturskog ispita direktor škole imenuje stručnu ispitnu komisiju, koju čine tri člana i tri zamenika.

Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.

Ispit iz maternjeg jezika

Cilj ispita iz maternjeg jezika je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti kao i opšte kulture.

Ispit se polaže pismeno i traje tri sata.

Na pismenom ispitu iz maternjeg jezika učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme, koje utvrđuje ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika maternjeg jezika, sa jedinstvene liste tema objavljene u Priručniku.

Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.

Ispit za proveru stručno-teorijskih znanja

Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Ova znanja stiču se kroz sledeće predmete:

- Motori SUS i motorna vozila;

- Električni i elektronski sistemi na vozilima.

Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji se sastoji od 50 pitanja, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

Ukupan broj bodova
ostvaren na testu

USPEH

do 50

nedovoljan (1)

51 - 63

dovoljan (2)

64 - 75

dobar (3)

76 - 87

vrlo dobar (4)

88 - 100

odličan (5)

Test priprema Centar, na osnovu zbirke zadataka za završni test.

Komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.

Maturski praktični rad

Cilj maturskog praktičnog rada je provera glavnih stručnih kompetencija propisanih oglednim nastavnim planom i programom za ovaj obrazovni profil:

- provera ispravnosti i opravka instalacije i električnih uređaja na vozilima;

- dijagnostika ispravnosti i opravka sistema kontrole rada benzinskog i dizel motora;

- dijagnostika ispravnosti i opravka sistema stabilnosti, zaštite i komfora vozila.

Maturski praktični rad sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao u toku svog školovanja.

Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje ispitna komisija. Komisiju čine tri člana i tri zamenika, koje imenuje direktor škole. Komisiju čine:

- dva nastavnika stručnih predmeta za obrazovni profil, od kojih je jedan predsednik komisije i

- predstavnik poslodavaca - stručnjak u datoj oblasti koga predlaže Unija poslodavaca Srbije u saradnji sa odgovarajućim poslovnim udruženjima, Privrednom komorom Srbije i Centrom. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija vodi Centar.

Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava tri radna zadatka. Broj radnih zadataka odgovara broju propisanih glavnih stručnih kompetencija, a svaka kompetencija proverava se jednim radnim zadatkom.

Od standardizovanih radnih zadataka sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za maturski praktični rad.

Broj kombinacija mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit u jednoj školi.

Učenik ima pravo da izvlači kombinaciju radnih zadataka.

Elementi koji se vrednuju kod svakog radnog zadatka su:

1. priprema za izradu radnog zadatka (pisani tekst);

2. urednost na radu;

3. izrada radnog zadatka:

3.1. redosled operacija, odnosno tehnološki proces izrade;

3.2. očekivano vreme za izradu;

3.3. parametri kvaliteta.

Svaki radni zadatak može da se oceni sa najviše 100 bodova. Uspeh na maturskom praktičnom radu zavisi od ukupnog broja bodova koje je učenik stekao izvršavanjem svih propisanih radnih zadataka.

Svaki član ispitne komisije unosi ocene u svoj obrazac za ocenjivanje, koji sadrži standarde za dati radni zadatak.

Na osnovu pojedinačnog ocenjivanja svih članova, komisija utvrđuje prosečan broj bodova za svaki radni zadatak i taj podatak unosi u zbirni obrazac za ocenjivanje radnih zadataka na maturskom praktičnom radu, koji je sastavni deo zapisnika o polaganju maturskog ispita.

Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na maturskom praktičnom radu, jednak je zbiru postignutih bodova na svim radnim zadacima. Ukupan broj bodova prevodi se u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

UKUPAN BROJ BODOVA

USPEH

3 radna zadatka

do 150

nedovoljan (1)

151 - 189

dovoljan (2)

190 - 225

dobar (3)

226 - 260

vrlo dobar (4)

261 - 300

odličan (5)

 

Diploma i uverenje

Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje diplome o stečenom srednjem obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil.

Uz diplomu učenik dobija i uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa ogleda za obrazovni profil.

Napomene

Danom stupanja na snagu Pravilnika o nastavnom planu i programu opšteobrazovnih predmeta srednjeg stručnog obrazovanja u području rada elektrotehnika ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 5/2011), odnosno 15. juna 2011. godine, prestao je da važi Pravilnik o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 13/2004, 12/2005, 8/2006 i 3/2007) u delu koji se odnosi na nastavni plan i nastavni program opšteobrazovnih predmeta prvog razreda za obrazovni profil autoelektričar.

Danom stupanja na snagu Pravilnika o nastavnom planu i programu stručnih predmeta srednjeg stručnog obrazovanja u području rada elektrotehnika ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 5/2011), odnosno 15. juna 2011. godine, prestao je da važi Pravilnik o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 13/2004, 12/2005, 8/2006 i 3/2007) u delu koji se odnosi na nastavni plan i nastavni program stručnih predmeta prvog razreda za obrazovni profil autoelektričar.