ODLUKAO BLIŽIM KRITERIJUMIMA I NAČINU OBRAČUNAVANJA MATEMATIČKE REZERVE I REZERVE ZA UČEŠĆE U DOBITI("Sl. glasnik RS", br. 7/2010 i 93/2011) |
1. Ovom odlukom utvrđuju se bliži kriterijumi i način na koji društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) obračunava matematičku rezervu i rezervu za učešće u dobiti.
2. Društvo matematičku rezervu obrazuje i obračunava za izmirivanje budućih obaveza po osnovu dugoročnih ugovora o životnom osiguranju, i to za:
- osiguranje života,
- rentno osiguranje,
- dopunsko zdravstveno osiguranje uz osiguranje života,
- dobrovoljno penzijsko osiguranje,
- druge vrste životnih osiguranja.
Pri obračunu matematičke rezerve društvo uzima u obzir godine starosti koje lice ima pri zaključenju ugovora o osiguranju, s tim što se kod uzajamnog osiguranja dva lica mogu uzeti u obzir godine starosti i jednog i drugog lica.
3. Društvo, pored matematičke rezerve, obrazuje i rezervu za učešće u dobiti - i to kad osiguranici prihvate da snose rizik deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi.
4. Sredstva matematičke rezerve i rezerve za učešće u dobiti obrazuju se u iznosu koji obezbeđuje ispunjavanje svih obaveza koje je društvo preuzelo ugovorom o osiguranju.
5. Matematička rezerva i rezerva za učešće u dobiti obračunavaju se posebno za svaki ugovor o osiguranju, odnosno za svako osigurano lice - poslednjeg dana tekućeg obračunskog perioda, i to:
- 31. decembra tekuće godine (godišnji obračun),
- 31. marta, 30. juna i 30. septembra tekuće godine (obračuni u toku godine),
- na dan prenosa portfelja osiguranja.
6. Matematička rezerva se po pravilu obračunava dovoljno opreznom aktuarski priznatom prospektivnom metodom: ili neto metodom, ili bruto - cilmer (Ziellmer) metodom (u daljem tekstu: cilmer metoda) - kao razlika sadašnje vrednosti budućih obaveza osiguravača utvrđenih ugovorom o osiguranju i sadašnje vrednosti budućih uplata premije.
Premija koja se koristi u obračunu matematičke rezerve ne može biti viša od tehničke premije koja je ugovorena u momentu zaključenja ugovora o osiguranju i koju plaća ugovarač osiguranja, i mora biti dovoljna za izmirenje obaveza društva, odnosno za obrazovanje onog iznosa matematičke rezerve koji će biti dovoljan za izmirenje tih obaveza.
Matematička rezerva može sadržati i dodatne iznose za obezbeđenje izmirenja obaveza iz ugovora o osiguranju u slučaju povećanja rizika (znatnije promene verovatnoće smrtnosti, promene kamatne stope usled promene prinosa državnih hartija od vrednosti i sl.), s tim što se ovi rizici ne mogu utvrđivati na osnovu proizvoljnih procena, već na osnovu aktuarski priznate procene budućih obaveza.
7. Za obračun smanjenja matematičke rezerve za neamortizovane stvarne troškove provizije zaključenja ugovora o osiguranju koristi se cilmer metoda, pri čemu stopa cilmerizacije u tom slučaju ne može biti veća od 3,5% ugovorene osigurane sume.
Ako se provizija iz stava 1. ove tačke isplaćuje duže od jedne godine, matematička rezerva obračunata po cilmer metodi ne može biti niža od iznosa koji obezbeđuje isplatu ugovorene osigurane sume.
Kod obračuna u smislu stava 1. ove tačke, stopa cilmerizacije iz tog stava primenjuje se na svaki pojedinačni ugovor o osiguranju, i to sve vreme trajanja osiguranja.
8. Metoda obračuna matematičke rezerve ne može se proizvoljno menjati, niti se može menjati na način kojim se obrazuje niža matematička rezerva.
9. Ako se pri obračunu matematičke rezerve dobije negativan rezultat, matematička rezerva svodi se na nulu (0).
Matematička rezerva se na dan obračuna dobija linearnom interpolacijom matematičkih rezervi obračunatih na početku i na kraju tekuće godine osiguranja, i ne koriguje se za iznos preplate ili zaostatka u plaćanju premije na taj dan.
Ako je otkupna vrednost osiguranja zagarantovana, iznos matematičke rezerve mora biti najmanje u visini te vrednosti.
10. Matematička rezerva osiguranja zaključenih u stranoj valuti obračunava se posebno za svaku valutu i iskazuje i u toj valuti i u dinarima, prema srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan obračuna ove rezerve.
11. Kamatna stopa i tablice verovatnoće koji se koriste, odnosno primenjuju u obračunu matematičke rezerve moraju biti jednaki kamatnoj stopi i tablicama verovatnoće iz tarifnog sistema na osnovu kog je zaključen ugovor o osiguranju (u daljem tekstu: tarifni sistem).
12. Društvo je dužno da kamatnu stopu koju koristi u obračunu matematičke rezerve odredi oprezno i u iznosu koji obezbeđuje sigurnost isplate ugovorene naknade osiguranicima, kao i da uzme u obzir sigurnost deponovanja i ulaganja sredstava te rezerve i visinu prinosa koji se ostvaruje po ovom osnovu.
Kamatna stopa koja se koristi u obračunu matematičke rezerve ne može biti viša od najviše kamatne stope utvrđene ovom odlukom.
Društvo može izuzetno, u slučaju utvrđenog povećanja rizika (znatnije smanjenje prinosa na državne hartije od vrednosti i sl.), koristiti kamatnu stopu koja nije utvrđena tarifnim sistemom - ako se primenom te stope obezbeđuje zaštita interesa osiguranika i korisnika osiguranja, ispunjenje obaveza iz ugovora o osiguranju, kao i viši iznos matematičke rezerve za svaki period do isteka trajanja osiguranja.
13. Ako je kamatna stopa iz tačke 11. i tačke 12. st. 1. i 3. ove odluke viša od najviše kamatne stope predviđene tom odlukom - za obračun matematičke rezerve koristi se kamatna stopa koja nije viša od ove najviše stope.
14. Tablice verovatnoće koje se primenjuju kod obračuna matematičke rezerve - tablice smrtnosti, tablice oboljevanja i druge tablice verovatnoće - biraju se razborito i oprezno, a izrađuju se na osnovu tablica i drugih statističkih podataka koje objavljuje nadležni organ u Republici Srbiji.
Tablicama verovatnoće iz stava 1. ove tačke smatraju se poslednje objavljene tablice, s tim što se, dok se ne objave tablice oboljevanja, mogu koristiti tablice oboljevanja reosiguravača - ako ovlašćeni aktuar društva utvrdi da iznos matematičke rezerve koji se obračunava upotrebom tih tablica obezbeđuje izmirenje svih obaveza po zaključenim ugovorima o osiguranju.
U slučaju utvrđenog povećanja rizika (znatne promene verovatnoće smrtnosti, smanjenje smrtnosti - kod rentnih osiguranja i sl.), društvo može da koristi tablice verovatnoće koje nisu predviđene tačkom 11. ove odluke i ovom tačkom, s tim da se primenom tih tablica obezbeđuje zaštita interesa osiguranika i korisnika osiguranja, ispunjenje obaveza iz ugovora o osiguranju (uključujući i otkupnu vrednost), kao i viši iznos matematičke rezerve za svaki period do isteka trajanja osiguranja.
15. Društvo je dužno da, za svaki ugovor o osiguranju, odnosno za svako osigurano lice - matematičku rezervu obračunava na način koji omogućava uvid u sve podatke neophodne za obračun te rezerve, u iznos ove rezerve pre i posle izmene metode obračuna, u kamatne stope i tablice verovatnoće koje se koriste, odnosno primenjuju u ovom obračunu, kao i u iznos otkupne vrednosti, a, u slučaju obračuna matematičke rezerve po cilmer metodi - dužno je da omogućava uvid i u iznos matematičke rezerve koji bi se obračunao po neto metodi, kao i u stopu cilmerizacije.
Društvo koje matematičku rezervu obračunava po cilmer metodi dužno je da u tromesečnim izveštajima i u napomenama priloženim uz finansijske izveštaje iskazuje i iznos ove rezerve obračunate po toj metodi, kao i po neto metodi, te njihovu razliku - po proizvodima osiguranja.
Društvo je dužno da zainteresovanim licima pruži podatke o bitnim elementima osnova i metoda korišćenih za obračun matematičke rezerve i rezerve za učešće u dobiti.
16. Matematička rezerva u samopridržaju društva koje obavlja poslove životnih osiguranja izračunava se tako što se zbir matematičke rezerve sopstvenog portfelja osiguranja i matematičke rezerve po osnovu primljenih saosiguranja umanji za zbir matematičke rezerve prenete u saosiguranje i reosiguranje.
Matematička rezerva u samopridržaju društva koje obavlja poslove reosiguranja izračunava se kao razlika matematičke rezerve po aktivnom poslu reosiguranja (po osnovu rizika preuzetih od osiguravača ili drugih reosiguravača) i matematičke rezerve po pasivnom poslu reosiguranja (po osnovu rizika predatih drugim reosiguravačima).
17. Za obračun rezerve za učešće u dobiti koristi se matematička rezerva korigovana za iznos preplate i zaostatka.
Rezerva za učešće u dobiti kod osiguranja kod kojih osiguranik snosi rizik ulaganja obračunava se srazmerno broju jedinica dodeljenih ugovoru o osiguranju i odgovarajućoj vrednosti tih jedinica.
Kod životnih osiguranja kod kojih ugovarač snosi rizik ulaganja i deponovanja sredstava tehničkih rezervi, rezerva za učešće u dobiti direktno je vezana za rizik ulaganja.
18. Za ugovore o osiguranju u stranoj valuti i ugovore s valutnom klauzulom, kamatna stopa koja se koristi za obračun matematičke rezerve ne može biti viša od 3% godišnje.
U slučaju znatnog smanjenja prinosa na državne hartije od vrednosti, Narodna banka Srbije može utvrditi i druge iznose najviše kamatne stope predviđene ovom odlukom.
19. Odredbe tačke 2. stav 1, alineja treća, tačke 7. stav 3. i tačke 14. stav 2. ove odluke mogu se primenjivati na ugovore o osiguranju zaključene od dana stupanja na snagu te odluke, a obavezno se primenjuju na ugovore o osiguranju zaključene od 30. septembra 2010. godine.
Odredbe tačke 12. stav 2, tačke 13 i tačke 18. ove odluke mogu se primenjivati na obračun matematičke rezerve od dana stupanja na snagu te odluke, a obavezno se primenjuju na ovaj obračun od 31. decembra 2012. godine.
Odredba tačke 15. stav 2. ove odluke primenjuje se na obračun matematičke rezerve od 31. decembra 2011. godine.
20. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o bližim kriterijumima i načinu obračunavanja matematičke rezerve i rezerve za učešće u dobiti ("Službeni glasnik RS", broj 19/2005).
21. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku RS".