UREDBAO REŽIMIMA ZAŠTITE("Sl. glasnik RS", br. 31/2012) |
Ovom uredbom bliže se propisuju režimi zaštite, postupak i način njihovog određivanja, kao i objekti, radovi i aktivnosti koji su zabranjeni ili ograničeni.
Režime i mere zaštite na zaštićenom području predlaže organizacija za zaštitu prirode (u daljem tekstu: zavod) u postupku izrade studije zaštite za svako zaštićeno područje, kroz valorizaciju prirodnih vrednosti i stepena ugroženosti područja koje se predlaže za zaštitu u cilju očuvanja i unapređenja zaštićenog područja.
Na zaštićenom području uspostavlja se režim zaštite І stepena, režim zaštite ІІ stepena i/ili režim zaštite ІІІ stepena.
Režim zaštite I stepena zabranjuje korišćenje prirodnih resursa, izgradnju objekata, bilo kakve radove i aktivnosti osim aktivnosti iz stava 2. ovog člana.
Režim zaštite I stepena ograničava radove i aktivnosti na:
1) naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa;
2) kontrolisanu posetu u obrazovne, rekreativne i opštekulturne svrhe, a koje nisu u suprotnosti sa ciljevima očuvanja prirodnih vrednosti;
3) obeležavanje granica;
4) sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju požara, prirodnih nepogoda, udesa, rekonstrukcije, sanacija i održavanja postojećih objekata od posebnog značaja kao što su visokonaponski dalekovodi, bolesti i prenamnoženja određenih biljnih i životinjskih vrsta.
Način, obim, mesto i vreme izvođenja ovih aktivnosti moraju biti planirani kako bi se sprečio svaki oblik ugrožavanja temeljnih vrednosti zaštićenog područja. Ukoliko postoji sumnja u posledice aktivnosti na temeljne vrednosti smatraće se da imaju značajan negativan uticaj i u tom slučaju se ne mogu dozvoliti.
Režim zaštite II stepena zabranjuje izgradnju objekata, radove i aktivnosti utvrđene članom 35. Zakona o zaštiti prirode.
Režim zaštite II stepena radove i aktivnosti ograničava na:
1) regulaciju i pregrađivanje vodotoka, formiranje vodoakumulacija kod kojih voda koja dotiče ili se dodatno zadržava ili akumulirana voda, ograničava na količinu do ukupno 10 miliona m3, melioracione i druge hidrotehničke radove, na površinu do ukupno 5 ha;
2) izgradnju hidroelektrana pojedinačne snage maksimalno do 5 MW;
3) izgradnju elektrana na bio-gas i to elektrana snage do ukupno 1 MW, dok se izgradnja solarnih elektrana ograničava na kapacitet do ukupno 50 kW;
4) objekte turističkog smeštaja, ugostiteljstva, nautičkog turizma, turističke infrastrukture i to na izgradnju manjih objekata za prezentaciju prirodnih vrednosti ili objekata u tradicionalnom stilu koji su u skladu sa potrebama kulturnog, seoskog i ekoturizma i održavanje javnih skijališta;
5) izgradnju objekata saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture stambenih i ekonomskih objekata poljoprivrednih i šumskih gazdinstava, samo na objekte koji ne utiču negativno na povoljniji položaj životinjskih ili biljnih vrsta, njihovih staništa, prirodnih vrednosti, lepotu predela, tresetišta;
6) korišćenje kamena, gline i drugog materijala na tradicionalan način na površinu terena do 150 m2;
7) objekte za konvencionalno gajenje domaćih životinja i sitne divljači u okviru postojećih seoskih domaćinstava kapaciteta:
(1) do 1.000 mesta za brojlere,
(2) do 500 mesta za živinu,
(3) do 10 mesta za goveda;
8) ribolov na rekreativni i naučnoistraživački, s tim što se na pojedinim delovima vodotoka, koji su značajni za reprodukciju, može zabraniti;
9) lovstvo na sanitarni lov divljači, zaštitu i unapređivanje populacija divljači u lovištu i mere na unapređivanje staništa divljači;
10) sakupljanje gljiva, divljih biljnih i životinjskih vrsta samo na sakupljanje na privatnim parcelama;
11) mere gazdovanja šumama i šumskim zemljištem utvrđenim u planovima i osnovama gazdovanja šumama kojima se obezbeđuje umereno povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihovog sastava, strukture i zdravstvenog stanja, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim sastojinama;
12) održavanje postojećih poljoprivrednih monokultura;
13) unošenje vrsta stranih za divlji biljni i životinjski svet regije u kojoj se nalazi zaštićeno područje;
14) primenu hemijskih sredstava na upotrebu veštačkih đubriva na obradivim površinama, a za hemijska sredstva za zaštitu bilja uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode (u daljem tekstu: Ministarstvo);
15) sakupljanje i transport neopasnog otpada.
Postojeći izgrađeni objekti energetskih i rudarskih subjekata i započeti radovi na režimu zaštite II stepena, koristiće se u skladu sa zakonom.
Režim zaštite III stepena zabranjuje izgradnju objekata, radove i aktivnosti utvrđene članom 35. Zakona o zaštiti prirode.
Režim zaštite III stepena radove i aktivnosti ograničava na:
1) izgradnju drugih industrijskih objekata i to na izgradnju manjih objekata za pretežno lokalne potrebe, kao i izgradnju energetskih objekata i mini hidroelektrana snage maksimalno do 30 MW;
2) izgradnju elektrana na bio-gas i to elektrana na bio-gas snage do ukupno 5 MW, dok se izgradnja solarnih elektrana ograničava na kapacitet do ukupno 100 kW;
3) izgradnja vetrogeneratora, i to samo na izgradnju u značajno izmenjenim, antropogenim područjima u rubnim zonama spoljašnjih granica III stepena;
4) izgradnju asfaltnih baza na manje pogone, koji se mogu rastaviti, kapaciteta do ukupno 50 t na sat samo u značajno izmenjenim, antropogenim područjima u rubnim zonama spoljašnjih granica III stepena;
5) izgradnju objekata turističkog smeštaja i javnih skijališta, infrastrukturne mreže i infrastrukturnih objekata u skladu sa održivim korišćenjem prirodnih vrednosti i kapacitetom prostora;
6) skladišta industrijske robe i građevinskog materijala i vikendica, i to na rubne delove zaštićenog područja i uz postojeća naselja;
7) eksploataciju i primarnu preradu rezervi mineralnih sirovina i geotermalnih resursa na udaljenosti koja su veća od 2-3 km od zona I i II režima zaštite;
8) obrazovanje objekata za upravljanje otpadom, na manje objekte za upravljanjem otpadom, koji služe za sakupljanje, skladištenje i tretman neopasnog otpada. Odlaganje otpada je zabranjeno u granicama zaštićenog područja, u skladu sa zakonom;
9) izgradnju naselja i širenje njihovih građevinskih područja, na izgradnju unutar i oko postojećih naselja i na izgradnju individualnih stambenih objekata i malih industrijski i privrednih objekata. Nije dozvoljeno širenje postojećih naselja u pravcu područja u režimu I i II stepena zaštite;
10) ribolov - na rekreativni, sanacioni i naučnoistraživački, s tim što se na pojedinim delovima vodotoka, koji su značajni za reprodukciju, može zabraniti;
11) lov - na potrebe održavanja optimalne brojnosti i zdravstvenog stanja populacija lovnih vrsta;
12) lovstvo - na zaštitu, upravljanje, lov, korišćenje populacija divljači u lovištu, očuvanje i mere na unapređenju staništa divljači i zaštitu, uređivanje i održavanje lovišta;
13) formiranje šumskih monokultura alohtonih vrsta na šumskom zemljištu, osim u cilju sprečavanje erozije i sanacije devastiranih i neplodnih površina;
14) održavanje postojećih poljoprivrednih monokultura;
15) primenu hemijskih sredstava na upotrebu veštačkih đubriva na obradivim površinama, a za hemijska sredstva za zaštitu bilja uz saglasnost Ministarstva.
Postojeći izgrađeni objekti energetskih i rudarskih subjekata i započeti radovi na režimu zaštite II stepena, koristiće se u skladu sa zakonom.
Radovi i aktivnosti iz čl. 3, 4. i 5. ograničavaju se prostorno, vremenski, po obimu i u odnosu na prostorni raspored prirodnih i stvorenih vrednosti, u skladu sa održivim korišćenjem prirodnih vrednosti i kapacitetom prostora i pojava.
Radovi i aktivnosti koji su ograničeni i predmet su ove uredbe, a ugrožavaju neku od temeljnih vrednosti zaštićenog područja zabranjuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode, aktom o proglašenju zaštićenog područja i međunarodnim ugovorima.
Aktom o proglašenju zaštićenog područja bliže i detaljnije se utvrđuju zabrane i ograničenja za izgradnju objekata, radovi i aktivnosti.
Aktivne mere zaštite u režimu zaštite II, odnosno proaktivne mere zaštite u režimu zaštite III stepena su aktivnosti kojima se obezbeđuje povoljno stanje zaštićenih vrsta i prioritetnih tipova staništa.
Ove mere bliže se utvrđuju aktom o proglašenju zaštićenog područja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.
Radovi koji nisu zabranjeni, kao i radovi za koje se osnovano pretpostavlja da mogu imati nepovoljne posledice na zaštićeno područje, podležu proceduri procene uticaja na životnu sredinu i pribavljanja saglasnosti, u skladu sa zakonom.
Prostorni i urbanistički planovi, programi i osnove korišćenja zaštićenih područja moraju da budu usaglašeni sa ovom uredbom.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".