ZAKONO UREĐENJU I DELOVANJU KREDITNOG SISTEMA("Sl. list FNRJ", br. 68/46) |
UVODNA ODREDBA
Kreditni aparat Federativne Narodne Republike Jugoslavije sačinjavaju državna (savezna, republikanska i mesna), zadružna i privatna bankarska i osiguravajuća preduzeća.
OSNOVNE ODREDBE
Koncentracija novčanih sredstava
Prilikom osnivanja odnosno davanja odobrenja za osnivanje kreditnih preduzeća vodiće se prvenstveno računa o tome da se obrazuju finansiski snažna kreditna preduzeća.
Maksimalno iskorišćavanje slobodnih sredstava
1) Da bi se slobodna narodna novčana sredstva uložena u kreditni aparat mogla do krajnje mere iskoristiti za kreditovanje države i narodne privrede, ceo kreditni aparat biće organizovan kao jedinstvena celina.
2) Narodna banka Federativne Narodne Republike Jugoslavije kao i republikanske banke za kratkoročni kredit dužne su da putem odobravanja kredita kreditnim preduzećima obezbede njihovu likvidnost.
Koncentracija dugoročnih sredstava i ekonomisanje njima
1) Dugoročna novčana sredstva mogu se upotrebljavati samo za dugoročna kreditovanja i plasmane (naročito za potrebe investicija).
2) Ministar finansija FNRJ svojim rešenjima utvrđuje koja se sredstva smatraju dugoročnim.
3) Shodnim merama će se sprovesti da se dugoročna sredstva ulažu u dugoročne plasmane i naročito da se koncentrišu u preduzećima za dugoročni kredit, odnosno ulože u dugoročne državne ili državom garantovane hartije od vrednosti.
Negovanje štednje i plaćanja bez upotrebe gotovine
1) Negovanju i širenju smisla za štednju u svima vidovima ima se posvetiti stalna briga.
2) U cilju ekonomisanja novčanim sredstvima u opticaju, a radi čuvanja vrednosti nacionalne valute kao i lakšeg obezbeđenja likvidnosti kreditnog aparata, vršiće se gde god je to moguće, plaćanje bez upotrebe gotovine.
1) Da bi se mogle pravilno zadovoljiti potrebe države i narodne privrede za kreditom, Ministar finansija FNRJ utvrđuje, u saglasnosti sa Pretsednikom Savezne planske komisije, kreditni plan za određeni period vremena.
2) Plan se izrađuje prema ročnosti potrebnih kredita i raspoloživih sredstava. U cilju izvršenja kreditnog plana, u njemu se utvrđuje preko kojih se kreditnih preduzeća vrši prikupljanje sredstava i kreditovanje.
3) Ukoliko kreditna sredstva prikupljena na teritoriji jedne narodne republike prelaze potrebe te narodne republike određene planom, višak će se upotrebiti na podmirenje kreditnih potreba finansiski slabijih narodnih republika.
1) Ministar finansija FNRJ obrazovaće pri Ministarstvu finansija FNRJ Savetodavni kreditni odbor.
2) Bliže odredbe o delokrugu Savetodavnog kreditnog odbora, o njegovom sastavu i o postupku po kome će raditi, propisaće Ministar finansija FNRJ.
UREĐENJE KREDITNOG APARATA
1) Savezna kreditna preduzeća su:
Narodna banka FNRJ;
Poštanska štedionica FNRJ;
Državna investiciona banka FNRJ;
Zadružna i poljoprivredna banka FNRJ;
Industriska banka FNRJ;
Zanatska banka FNRJ; i
Državni osiguravajući zavod FNRJ.
2) Nova savezna kreditna preduzeća osnivaju se zakonom.
Narodna banka FNRJ
1) Delokrug Narodne banke FNRJ je naročito:
a) da čuva vrednost domaće valute;
b) da izdaje novčanice;
v) da prima uloge na žiro ili tekuće račune sa isplatom na zahtev ili sa otkazom, kao i na blagajničke zapise;
g) da kupuje i prodaje zlato, devize i strane valute;
d) da organizuje platni promet i da bude obračunsko središte za platni promet u zemlji i sa inostranstvom;
đ) da stavlja u promet državni kovani novac;
e) da vrši blagajničku službu za državu;
ž) da odobrava kratkoročne kredite;
z) da koncentriše slobodna kratkoročna novčana sredstva;
i) da se stara o likvidnosti domaćeg kreditnog aparata.
2) Osim preko svojih filijala, Narodna banka FNRJ po potrebi posluje i preko republikanskih preduzeća za kratkoročni kredit.
Poštanska štedionica FNRJ
1) Delokrug Poštanske štedionice FNRJ je naročito:
a) da organizuje i prikuplja narodne uštede;
b) da prima uloge na čekovne račune;
v) da organizuje platni (isplatni i virmanski) promet putem poštanskih ustanova u zemlji i u inostranstvu;
g) da vrši blagajničku službu za državu;
d) da za račun države vrši službu po državnim zajmovima;
đ) da lombarduje državne hartije od vrednosti i varante domaćih javnih skladišta;
e) da eskontuje kratkoročne državne hartije od vrednosti, kupone i izvučene hartije od vrednosti; i
ž) da kupuje i prodaje za svoj i tuđ račun hartije od vrednosti.
2) Poštanska štedionica FNRJ viškove sredstava koji prelaze potrebe njene blagajničke službe plasira prema kreditnom planu (čl. 6).
3) Pojedine poslove iz st. 1 ovog člana obavljaju za Poštansku štedionicu FNRJ, pored njenih filijala i poslovnica, sve poštanske ustanove u zemlji, po propisima koje donosi Ministar finansija FNRJ u sporazumu sa Ministrom pošta. U vršenju ove službe pošte su neposredno podređene Poštanskoj štedionici FNRJ.
Državna investiciona banka FNRJ
1) Dosadašnja Državna hipotekarna banka menja naziv u "Državna investiciona banka FNRJ". Njen delokrug je naročito:
a) da koncentriše dugoročna sredstva u zemlji, naročito javne fondove, određene delove poslovnih rezervi osiguravajućih preduzeća i ustanova socijalnog osiguranja, određene delove uloga na štednju i ostalih depozita kod drugih kreditnih preduzeća (čl 4), kao i sudske i administrativne depozite i pupilne uloge;
b) da izdaje založnice i obveznice;
v) da prima uloge;
g) da odobrava dugoročne i srednjeročne naročito investicione zajmove (kao što su: za kreditovanje državnih investicionih radova, industriskih i rudarskih investicija, plovnih objekata, kao i privatne građevinske delatnosti);
d) da odobrava dopunske kratkoročne zajmove dužnicima koje kredituje dugoročno ili srednjeročno.
2) Državna investiciona banka FNRJ ulaže privremeno slobodna sredstva u Narodnu banku FNRJ.
3) Ministar finansija FNRJ može, izuzetno od propisa tač. a) st. 1) ovoga člana, poveriti rukovanje pojedinim javnim fondovima, namenjenim posebnim privrednim granama, onim saveznim kreditnim preduzećima koja su specijalizovana za kreditovanje odnosne privredne grane.
Zadružna i poljoprivredna banka FNRJ
Delokrug Zadružne i poljoprivredne banke FNRJ (pređašnje Privilegovane agrarne banke) je naročito:
a) da kredituje zemljoradničku i gradsku zadružnu privredu, poljoprivredu uopšte kao i ustanove i preduzeća koja rade sa poljoprivredom; i
b) da sakuplja novčana sredstva, prvenstveno iz zadružnog i poljoprivrednog sektora privrede.
Industriska banka FNRJ
Delokrug Industriske banke FNRJ je naročito:
a) da kredituje industriju i rudarstvo;
b) da kredituje savezna trgovačka preduzeća koja rade sa industrijom i rudarstvom; i
v) da sakuplja novčana sredstva, prvenstveno iz industriskog i rudarskog sektora privrede.
Zanatska banka FNRJ
Delokrug Zanatske banke FNRJ je naročito:
a) da kredituje zanatstvo, prvenstveno preko zadruga; i
b) da sakuplja novčana sredstva, prvenstveno iz zanatskog sektora privrede.
Državni osiguravajući zavod FNRJ
1) Dosadašnji Državni zavod za osiguranje i reosiguranje menja naziv u "Državni osiguravajući zavod FNRJ". Njegov delokrug je naročito:
a) da osigurava protiv požara i drugih rizika svu državnu i ostalu javnopravnu imovinu;
b) da sprovodi sva obavezna osiguranja, osim socijalnog (radničko-namešteničkog), kao i da vrši ostala osiguranja protiv svih vrsta rizika; i
v) da vrši reosiguranje po svim poslovima osiguranja u zemlji i inostranstvu.
2) Državni osiguravajući zavod FNRJ ulaže dugoročna sredstva iz svojih tehničkih i ostalih rezervi prvenstveno u Državnu investicionu banku FNRJ odnosno u dugoročne hartije od vrednosti (čl. 4).
Organizacija saveznih kreditnih preduzeća
1) Sve članove rukovodstava saveznih kreditnih preduzeća, čiji je sopstvenik u potpunosti država, postavlja Ministar finansija FNRJ prema propisima o njihovom uređenju. Kod saveznih kreditnih preduzeća, čiji je delimični sopstvenik država, Ministar finansija FNRJ postavlja one članove rudovodstava koji pretstavljaju deo glavnice koja pripada državi, državnim ustanovama i državnim preduzećima.
2) Kreditna preduzeća mogu po potrebi, a prema svome delokrugu, osnivati filijale, vodeći računa da se ne osnivaju izlišne poslovne jedinice koje poskupljuju režiju. Gde je god moguće, savezna kreditna preduzeća će se služiti za svoje poslove mrežom filijala republikanskih kreditnih preduzeća i mesnim kreditnim preduzećima. Osnivanje i ukidanje filijala podleži saglasnosti Ministra finansija FNRJ ukoliko zakonskim propisima nije drukčije određeno.
3) Kod saveznih kreditnih preduzeća (čl. 8), u čijem kapitalu pored države učestvuju i privatna lica, može država otkupiti učešće privatnih lica isplatom nominalne vrednosti njihovih akcija koja će biti utvrđena po izvršenoj valorizaciji i preračunavanju obaveza u smislu postojećih propisa. Propise o ovome donosi Vlada FNRJ na predlog Ministra finansija FNRJ.
b) Republikanska kreditna preduzeća
Republikanska kreditna preduzeća su ona čija glavnica u potpunosti ili delimično pripada narodnoj republici, a od opšteg su značaja za tu narodnu republiku.
Republikanska kreditna preduzeća su kratkoročnog tipa. Njihov zadatak je da zadovoljavaju one kreditne potrebe koje ne pokrivaju savezna kreditna preduzeća. Njihov delokrug je naročito:
a) da prikupljaju kratkoročna (javna i privatna) novčana sredstva na svom području;
b) da organizuju platni promet na svom području;
v) da kratkoročno kredituju promet dobra i druge privredne delatnosti lokalnog karaktera;
g) da kredituju i da budu finansiska centrala za privatna i državna mesna kreditna preduzeća svoje narodne republike;
d) da kratkoročno kredituju organe državne vlasti i državne uprave narodne republike, autonomnih pokrajina i autonomnih oblasti, kao i administrativno-teritorijalnih jedinica;
đ) da vrše dužnost područnih organa Narodne banke FNRJ;
e) da vrše poslove saveznih kreditnih preduzeća kao komisionari.
1) Republikanska kreditna preduzeća mogu se osnivati samo zakonom narodne republike na predlog ministra finansija odnosne narodne republike a uz saglasnost Ministra finansija FNRJ, sa delokrugom i uređenjem sa kojim se ovaj saglasi. U jednoj narodnoj republici postoji po pravilu samo jedno republikansko kreditno preduzeće. Republikanska kreditna preduzeća izgradiće najširu mrežu filijala, koje se mogu osnivati samo uz prethodnu saglasnost Ministra finansija FNRJ.
2) Sve članove rukovodstva republikanskih kreditnih preduzeća čija glavnica u potpunosti pripada narodnoj republici postavlja ministar finansija narodne republike prema propisima o uređenju ovih preduzeća. Kod republikanskih kreditnih preduzeća čija glavnica delimično pripada narodnoj republici ministar finansija narodne republike postavlja one članove rukovodstava koji pretstavljaju deo glavnice koji pripada narodnoj republici.
3) Ministar finansija FNRJ vrši nadzor nad radom ovih preduzeća preko svog delegata.
Mesna kreditna preduzeća (gradske ili mesne narodne štedionice) su ona čija glavnica u potpunosti ili pretežno pripada gradskom odnosno mesnom narodnom odboru.
1) Delokrug mesnih kreditnih preduzeća je naročito:
a) da organizuju narodnu štednju i prikupljaju uštede;
b) da koncentrišu slobodna kratkoročna sredstva organa državne mesne vlasti i uprave kao i državnih mesnih preduzeća;
v) da kredituju građane svog mesta;
g) da kredituju kratkoročno organe državne mesne vlasti i uprave kao i državna mesna preduzeća;
d) da za organe državne mesne vlasti i uprave kao i za državna mesna preduzeća vrše blagajničku službu i bankarske poslove.
2) Mesna kreditna preduzeća oslanjaju se u svom kratkoročnom poslovanju na republikansko kreditno preduzeće, a u svom dugoročnom poslovanju na najbližu filijalu Državne investicione banke FNRJ.
1) Mesna kreditna preduzeća mogu se osnivati samo po odobrenju ministra finansija odnosne narodne republike, a uz prethodnu saglasnost Ministra finansija FNRJ, sa delokrugom i uređenjem sa kojim se ovaj saglasi.
2) Sve članove rukovodstava mesnih kreditnih preduzeća, čija glavnica pripada u potpunosti gradskom odnosno mesnom narodnom odboru, postavlja ovaj odbor prema propisima o uređenju ovih preduzeća. Kod mesnih kreditnih preduzeća u čijoj glavnici delimično učestvuje gradski odnosno mesni narodni odbor, ovaj odbor postavlja one članove rukovodstva koji pretstavljaju deo glavnice koji pripada odboru.
3) Nadzor nad ovim preduzećima vrši ministar finansija narodne republike preko svog delegata.
g) Opšte odredbe za državna kreditna preduzeća
Postojeća kreditna preduzeća iz državnog sektora (čl. 8 do 22) mogu se ukidati ili spajati rešenjem Vlade FNRJ, na predlog Ministra finansija FNRJ.
1) Za sve obaveze državnih kreditnih preduzeća jemči država.
2) Obveznice, založnice i blagajnički zapisi koje izdaju državna kreditna preduzeća smatraju se u svemu kao državne hartije od vrednosti.
3) Za državna kreditna preduzeća ne važe propisi o državnom računovodstvu.
1) Pred sudovima i drugim organima narodne vlasti državna kreditna preduzeća zastupaju njihovi ovlašćeni službenici u svim pravnim poslovima, pa i u onim za koje je propisano zastupanje preko advokata.
2) U svim spornim slučajevima u kojima se državna kreditna preduzeća pojavljuju kao tužilac ili tuženik, nadležan je sud u mestu njihove centrale odnosno filijale.
1) Knjige i računi, kao i izvodi iz knjiga, kartoteka i računa državnih kreditnih preduzeća, imaju dokaznu snagu javnih isprava.
2) Ispravama o dugu datim državnim kreditnim preduzećima uz izvod iz knjiga, kartoteka ili računa priznaje se izvršni naslov.
3) Sve sporedne tražbine državnih kreditnih preduzeća imaju isti red naplate kao i glavna tražbina, bez obzira na vreme od kada potiču i bez obzira da li su uknjižene.
4) Kod svih javnih prodaja koje se vrše na traženje državnih kreditnih preduzeća mogu ova preduzeća sama da izvrše procenu nepokretnosti i druge imovine koje se prodaje javnom prodajom.
5) Državna kreditna preduzeća kao ponuđači na javnim prodajama oslobađaju se polaganja kaucije.
6) Državna kreditna preduzeća mogu vršiti amortizacioni postupak po nestalim uložnim i depozitnim knjižicama izuzetno od opštih propisa o tome, na način koji propiše Ministar finansija FNRJ.
7) U slučaju smrti ulagača, vlasnika čekovnog računa ili ostavljača mogu državna kreditna preduzeća izdati neposredno licu koje je podmirilo troškove lečenja i sahrane pokojnikov ulog i ostave do iznosa predviđenih organizacionim propisima odnosnog državnog kreditnog preduzeća.
1) Zadružna kreditna preduzeća su kreditne i osiguravajuće zadruge kao i njihovi poslovni savezi.
2) Zadatak zadružnih kreditnih preduzeća je da putem saradnje i uzajamnosti zadovoljavaju kreditne potrebe svojih članova.
1) Delokrug kreditnih zadruga je naročito:
a) da putem zadružnih udela i prikupljanja ušteda stvaraju sredstva za rad;
b) da putem obrazovanja zadružnih fondova stvaraju kolektivni kapital; i
v) da svojim članovima odobravaju zajmove.
2) Kreditne zadruge i njihovi savezi dobijaju, na osnovu kolektivne kreditne sposobnosti svojih zadrugara, dopunska sredstva za rad iz državnog kreditnog sektora, putem kredita od Zadružne i poljoprivredne banke FNRJ odnosno Zanatske banke FNRJ.
3) Kreditne zadruge i njihovi savezi poveravaće viškove sredstava Zadružnoj i poljoprivrednoj banci FNRJ odnosno Zanatskoj banci FNRJ.
1) Delokrug osiguravajućih zadruga je da osiguravaju svoje članove i njihovu imovinu u granicama dozvole za rad izdate od Ministra finansija FNRJ.
2) Osiguravajuće zadruge dužne su da dugoročna sredstva iz svojih tehničkih i ostalih rezervi ulažu, pored dozvoljenih plasmana (na primer u zgrade), prvenstveno u najbližu filijalu Državne investicione banke FNRJ odnosno u dugoročne hartije od vrednosti (čl. 4).
3) Dozvole za rad postojećih osiguravajućih zadruga imaju se revidirati, s tim da se dozvoli rad samo onim osiguravajućim zadrugama koje mogu korisno da posluže narodnoj privredi.
Zadružna kreditna preduzeća će se organizovati tako da budu prostorno što bliže svojim zadrugama, a da budu tako finansiski snažna da mogu zadovoljavati kreditne potrebe svojih članova i sebi obezbediti stručnu radnu snagu.
Privatna kreditna preduzeća su banke i osiguravajuća preduzeća kojima su sopstvenici u potpunosti privatna lica, kao i ona kojima su sopstvenici delimično privatna lica, a nisu savezna (čl. 8), republikanska (čl. 17), ni mesna državna kreditna preduzeća (čl. 20).
Delokrug privatnih banaka je naročito:
1) da sakupljaju slobodna novčana sredstva; i
2) da kredituju privredu, a naročito njen privatni sektor.
1) Delokrug privatnih osiguravajućih preduzeća je da u granicama dozvole za rad izdate od Ministra finansija FNRJ vrše poslove osiguranja svih vrsta rizika, sem onih koji su posebnim propisima rezervisani isključivo za Državni osiguravajući zavod FNRJ.
2) Privatna osiguravajuća preduzeća dužna su da dugoročna sredstva iz svojih tehničkih i ostalih rezervi ulažu, pored dozvoljenih plasmana (na primer zgrada), prvenstveno u najbližu filijalu Državne investicione banke FNRJ odnosno u dugoročne hartije od vrednosti (čl. 4).
1) Privatne banke i osiguravajuća preduzeća mogu raditi samo ako imaju dozvolu za rad Ministra finansija FNRJ. Ovo isto važi i za njihove filijale.
2) Dozvole za rad postojećih privatnih banaka i osiguravajućih preduzeća imaju se revidirati, s tim da se dozvoli rad samo onim preduzećima koja mogu korisno da posluže narodnoj privredi.
3) Kreditna preduzeća osnovana pod okupacijom kao i filijale inostranih kreditnih preduzeća koje su pod okupacijom obrazovane na jugoslovenskoj državnoj teritoriji, ukoliko nisu do sada likvidirani, likvidiraće po propisima o likvidaciji privatnih kreditnih preduzeća.
ZAVRŠNE ODREDBE
1) Naziv banka mogu da nose u svom imenu samo kreditna preduzeća.
2) Naziv štedionica mogu da nose u svom imenu pored Poštanske štedionice samo mesna državna kreditna preduzeća.
3) Naziv zadruga mogu da nose u svom imenu samo ona kreditna preduzeća koja su osnovana po Osnovnom zakonu o zadrugama.
Za prekršaj propisa ovog zakona kao i pravilnika, uputstava, naredaba i rešenja donesenih na osnovu ovoga zakona može Ministar finansija FNRJ izricati kaznu kreditnim preduzećima i drugim odgovornim licima do Dinara 1,000.000. Pored toga mogu se konfiskovati stvari koje su predmet prekršaja.
1) Sprovođenje ovog zakona stavlja se u dužnost Ministru finansija FNRJ. Mere u ovom cilju, kao i u cilju pravilnog poslovanja i uprošćenja rada kreditnog aparata i uređenja i poboljšanja prilika u oblasti kredita i osiguranja propisivaće Ministar finansija FNRJ pravilnicima, uputstvima, naredbama i rešenjima.
2) Ministar finansija FNRJ može svojim rešenjima ovlašćenja iz prethodnog stava prenositi na ministre finansija narodnih republika, određujući pri tom obim prenesene nadležnosti.
3) Merama kojima se reguliše rad privatnih kreditnih preduzeća imaju se obezbediti interesi narodne privrede, države, ulagača, osiguranika, ostalih poverilaca i akcionara.
Ovlašćuje se Ministar finansija FNRJ da može u granicama ovog zakona svojim pravilnicima propisivati uređenje i poslovanje državnih kreditnih preduzeća.
1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti svi propisi koji su s njim u suprotnosti.
2) Pravni propisi o uređenju državnih i samoupravnih kreditnih preduzeća, koji su važili do 6 aprila 1941 godine, primenjivaće se, ukoliko nisu u suprotnosti sa propisima ovog zakona, do donošenja pravilnika u smislu propisa prethodnog člana.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Federativne Narodne Republike Jugoslavije".