PRAVILNIK
O ISPITU I STRUČNOM USAVRŠAVANJU PROSVETNIH SAVETNIKA

("Sl. glasnik RS", br. 78/2013 i 86/2013 - ispr.)

Predmet pravilnika

Član 1

Ovim pravilnikom uređuju se: program, način i rok za polaganje ispita za prosvetnog savetnika, sastav i način rada komisije ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: Ministarstvo) pred kojom se polaže ispit, obrazac uverenja o položenom ispitu za prosvetnog savetnika, naknadu za rad članova komisije, program i oblike stručnog usavršavanja prosvetnog savetnika i druga pitanja u vezi sa stručnim usavršavanjem prosvetnog savetnika.

Program ispita za prosvetnog savetnika

Član 2

Ispit za prosvetnog savetnika (u daljem tekstu: ispit) ima za cilj da utvrdi posedovanje neophodnih znanja i sposobnosti za prosvetnog savetnika, kao i da je ovladao veštinama potrebnim za vršenje stručno-pedagoškog nadzora.

Programom ispita obuhvaćene su teme čija se primena proverava na ispitu.

Program ispita dat je u Prilogu 1 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Polaganje ispita

Član 3

Ispit polaže državni službenik Ministarstva koji obavlja poslove prosvetnog savetnika (u daljem tekstu: zaposleni).

Rok za polaganje ispita

Član 4

Zaposleni podnosi zahtev za odobravanje polaganja ispita najkasnije u roku od tri meseca od dana prijema u radni odnos, odnosno od raspoređivanja na radno mesto na kome se obavljaju poslovi prosvetnog savetnika.

Ispit se polaže u roku od šest meseci od dana prijema zaposlenog u radni odnos, odnosno od raspoređivanja na radno mesto na kome se obavljaju poslovi prosvetnog savetnika.

Ako rok za polaganje ispita ističe u vreme trajanja letnjeg školskog raspusta, ispit se polaže najkasnije do 30. septembra tekuće godine.

Ispit

Član 5

Ispit se sastoji iz:

1) pismenog rada,

2) ostvarivanja neposrednog uvida u rad ustanove, odnosno doma učenika, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora, u skladu sa izabranom temom,

3) obrazlaganja ocene ostvarenosti posećenog oblika obrazovno-vaspitnog rada kome je prisustvovao i odbrane pismenog rada.

Komisija

Član 6

Ministar nadležan za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar) obrazuje komisiju od pet članova, od kojih je jedan predsednik i četiri člana komisije i to: tri člana iz reda zaposlenih u Ministarstvu i po jednog člana iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Za članove komisije imenuju se lice koje je steklo visoko obrazovanje na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine ili na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) po propisu koji uređuje visoko obrazovanje, počev od 10. septembra 2005. godine i najmanje osam godina rada u oblasti obrazovanja, odnosno u državnim organima, organima autonomne pokrajine ili organima jedinice lokalne samouprave na poslovima obrazovanja i vaspitanja i licencu za nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika.

Ministar obrazuje jednu ili više ispitnih komisija, po potrebi.

Način polaganja ispita

Član 7

U roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva, komisija određuje:

- temu pismenog rada,

- ustanovu ili dom učenika gde će zaposleni ostvariti neposredan uvid u rad ustanove, odnosno doma učenika, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora,

- mesto i vreme odbrane pismenog rada i obrazlaganja ocene ostvarenosti posećenog oblika obrazovno-vaspitnog rada kome je zaposleni prisustvovao.

Zaposlenom i ustanovi, odnosno domu učenika gde se vrši neposredan uvid u njihov rad dostavlja se, 15 dana pre polaganja ispita, pismeno obaveštenje o polaganju ispita koje sadrži:

1) temu za pismeni rad,

2) vreme i način predaje rada komisiji,

3) ustanovu, odnosno dom učenika gde će se vršiti neposredan uvid u rad ustanove, odnosno doma učenika, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora i početak ovog dela ispita,

4) mesto i vreme odbrane pismenog rada i obrazlaganja ocene ostvarenosti posećenog oblika obrazovno-vaspitnog rada kome je zaposleni prisustvovao,

5) sastav komisije pred kojom se polaže ispit.

Tok ispita

Član 8

Ispit se polaže u Ministarstvu i u ustanovi, odnosno domu učenika gde se vrši neposredan uvid u rad ustanove, odnosno doma učenika, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora.

Ispit počinje dostavljanjem pet primeraka pismenog rada predsedniku komisije u roku od sedam radnih dana od dana prijema obaveštenja o polaganju ispita. Predsednik komisije dostavlja rad članovima komisije.

Pismeni rad ima do 10 strana kucanog teksta, format A4, margine 2,5 i pismo Times New Roman, veličine slova 12 pt i proreda 1 i izrađuje se u pet primeraka. Komisija pregleda pismeni rad u roku od pet radnih dana od dana prijema rada.

Svaki član komisije daje ocenu sa obrazloženjem za pismeni rad, a završna ocena se donosi usaglašavanjem svih članova komisije.

Zaposleni koji je za pismeni rad dobio ocenu "položio" pristupa polaganju preostalog dela ispita.

Ocenjivanje na ispitu

Član 9

Komisija ocenjuje odvojeno svaki deo ispita i na osnovu toga daje ocenu o ispitu u celini.

Uspeh zaposlenog na ispitu se ocenjuje opisnom ocenom "položio" ili "nije položio".

Zaposleni koji ne pokaže neophodna znanja, veštine i sposobnosti za prosvetnog savetnika, ocenjuje se ocenom "nije položio".

Zaposleni koji iz jednog od tri dela ispita bude ocenjen ocenom "nije položio", kao i zaposleni koji bez opravdanog razloga nije predao pismeni rad u roku, nije pristupio izvođenju odgovarajućeg oblika obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi ili domu učenika ili je u toku ispita odustao od daljeg polaganja, nije položio ispit.

Zaposlenom koji položi ispit izdaje se uverenje o položenom ispitu za prosvetnog savetnika.

Odlaganje polaganja ispita

Član 10

Ako je zaposleni sprečen da pristupi polaganju ispita ili dela ispita, dužan je da o tome obavesti Ministarstvo do početka ispita ili dela ispita i dostavi dokaze o razlozima sprečenosti, najkasnije u roku od tri dana od dana kada je obavestio Ministarstvo.

Ministarstvo procenjuje opravdanost razloga zbog kojih zaposleni nije pristupio polaganju ispita ili dela ispita.

Ako je izostanak opravdan, Ministarstvo određuje novi rok za polaganje ispita i o tome obaveštava zaposlenog.

Zapisnik

Član 11

O toku ispita vodi se zapisnik koji potpisuju predsednik i svi članovi komisije.

Zapisnik sadrži: sastav komisije i rešenje ministra kojim je komisija imenovana, ime i prezime zaposlenog, broj i datum obaveštenja o polaganju ispita, naziv teme pismenog rada, vreme, mesto, naziv i adresa ustanove ili doma učenika u kojoj je ostvaren neposredan uvid u rad ustanove, odnosno rad doma učenika, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora, koji put zaposleni polaže ispit, mesto i vreme odbrane pismenog rada i obrazlaganja ocene ostvarenosti posećenog oblika obrazovno-vaspitnog rada kome je zaposleni prisustvovao, ocena za svaki deo ispita i ispit u celini, podatke o odlaganju ili prekidu ispita, odnosno njegovog dela, vreme završetka ispita, potpise predsednika i članova komisije i druge podatke od značaja za polaganje ispita.

Sastavni deo zapisnika je i pismeni rad zaposlenog.

Uverenje o položenom ispitu

Član 12

Ministarstvo izdaje uverenje zaposlenom koji je položio ispit.

Uverenje potpisuje predsednik komisije i ministar.

Obrazac uverenja o položenom ispitu štampa se na 120-gramskoj hartiji, veličine 21 x 29 cm.

Obrazac uverenja iz stava 3. ovog člana dat je u Prilogu 2 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Naknada za rad članova komisije

Član 13

Članovima komisije pripada naknada za rad u visini koju utvrđuje ministar.

Oblici stručnog usavršavanja prosvetnog savetnika

Član 14

Stručno usavršavanje prosvetnog savetnika ostvaruju se kao:

1) individualno stručno usavršavanje,

2) stručno usavršavanje prosvetnih savetnika u grupi.

Individualno stručno usavršavanje prosvetnih savetnika može se realizovati na inicijativu prosvetnog savetnika i na osnovu upućivanja od strane Ministarstva.

Stručno usavršavanje prosvetnih savetnika u grupi može se realizovati na nivou školske uprave, učešćem grupe prosvetnih savetnika ili učešćem svih prosvetnih savetnika.

Individualno i stručno usavršavanje prosvetnih savetnika u grupi ostvaruje se kroz:

- stalno praćenje i proučavanje propisa, elektronskih i štampanih stručnih publikacija i drugih materijala u vezi sa razvojem obrazovne teorije i prakse u zemlji i svetu,

- organizovanje konsultacija i međusobnu razmenu mišljenja i iskustava prosvetnih savetnika o sprovođenju stručno-pedagoškog nadzora,

- učešće na seminarima odobrenim u skladu sa propisima kojima se uređuje stalno stručno usavršavanje nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika,

- učešće na kursevima, studijskim putovanjima u zemlji i inostranstvu, stručnim sastancima, savetovanjima, kongresima, simpozijumima,

- učešće u radu, organizovanim obukama i razmeni iskustva sa zaposlenima u visokoškolskim ustanovama, institutima, zavodima, centrima za stručno usavršavanje, istraživačkim stanicama i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu,

- pripremu prosvetnog savetnika za voditelja obuka koji će realizovati određene programe stručnog usavršavanja za prosvetne savetnike ili za druge učesnike i na druge načine.

Program stručnog usavršavanja prosvetnog savetnika

Član 15

Stručno usavršavanje prosvetnog savetnika podrazumeva svaki oblik obuke čiji je cilj održavanje postojećih ili sticanje novih znanja, veština i sposobnosti neophodnih za izvršavanje poslova prosvetnog savetnika.

Program stručnog usavršavanja prosvetnog savetnika obuhvata stručno usavršavanje koje se odnosi na:

- podršku samovrednovanju rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama,

- vršenje spoljašnjeg vrednovanja rada ustanova,

- praćenje sprovođenja ogleda u sistemu obrazovanja i vaspitanja,

- podršku u realizaciji završnog ispita,

- praćenje i vrednovanje kvaliteta rada direktora,

- podršku školama u ocenjivanju učenika.

Program stručnog usavršavanja prosvetnog savetnika dat je u Prilogu 3 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Prestanak važenja ranijeg propisa

Član 16

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o ispitu za prosvetnog savetnika ("Službeni glasnik RS", br. 56/05 i 67/05).

Stupanje na snagu

Član 17

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

 

Prilog 1

PROGRAM ISPITA ZA PROSVETNOG SAVETNIKA

 

I SADRŽAJ

1. PREDŠKOLSKI PROGRAM, ŠKOLSKI PROGRAM, GODIŠNJI PLAN RADA I RAZVOJNI PLAN USTANOVE

Planiranje i programiranje rada ustanove;

Osnovni principi izrade školskog/predškolskog/vaspitnog programa;

Osnovni principi izrade godišnjeg plana rada ustanove;

Planiranje i programiranje rada nastavnika/vaspitača;

Godišnji i operativni planovi rada nastavnika;

Godišnji i operativni planovi rada stručnih saradnika;

Predškolski, školski i vaspitni program;

Razvojni plan ustanove;

Osnovni principi izrade razvojnog plana ustanove;

Raspored časova;

Korelacija sadržaja unutar predmeta/oblasti i sa drugim predmetima/oblastima;

Opšti principi, ciljevi i standardi obrazovanja i vaspitanja;

Individualni obrazovni plan;

Program zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i programi prevencije drugih oblika rizičnog ponašanja,

Pripreme za čas/aktivnosti;

Mogućnost realizacije ciljeva i zadataka i obrazovnih standarda;

Uticaj standarda na planiranje sadržaja rada, metoda i oblika;

Značaj pedagoške dokumentacije za planiranje obrazovno-vaspitnog rada;

Projektno planiranje u razvoju obrazovno-vaspitne prakse ustanove;

Praćenje ostvarivanja školskog/predškolskog programa;

Praćenje ostvarivanja godišnjeg plana rada ustanove;

Korigovanje individualnog plana rada na osnovu učeničkih postignuća;

Značaj samovrednovanja za unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada.

2. NASTAVA I UČENJE, VASPITNO-OBRAZOVNI RAD

Metodologija praćenja i uvida u obrazovno-vaspitni proces;

Primena didaktičkih principa u realizaciji obrazovno-vaspitnog rada;

Uloga timskog rada u ustanovi;

Stilovi i tehnike učenja;

Metodički problemi obrade programskih sadržaja;

Nastavne metode, prednosti i nedostaci i kriterijumi izbora, faktori koji utiču na izbor metoda i oblika rada;

Nastavni čas - pojam i vrste;

Oblici obrazovno-vaspitnog rada (frontalni, grupni, individualni, rad u paru);

Rad u kombinovanom odeljenju/grupe učenika mešovitog uzrasta;

Učenje putem informacionih tehnologija;

Interdisciplinarni pristup u obrazovno-vaspitnom radu;

Tematski pristup u obrazovno-vaspitnom radu;

Specifičnosti procesa saznavanja i učenja u nastavi predmeta/oblastima;

Ponavljanje, utvrđivanje i vežbanje u nastavnom procesu;

Transfer u učenju;

Rad i sticanje radnih navika;

Disciplina u ustanovi;

Komunikacija u obrazovno-vaspitnom procesu;

Prevencija umora i dosade u ustanovi;

Značaj vršnjačkog učenja za razvoj dece a posebno dece sa smetnjama u razvoju;

Usmeravanje i podsticanje učenika/dece za korišćenje različitih izvora znanja;

Korišćenje sredstava za učenje;

Udžbenik u savremenoj nastavi;

Korišćenje različitih medija u obrazovno-vaspitnom procesu;

Funkcionalno korišćenje prostora i opreme ustanove;

Školski i domaći zadaci učenika;

Inovacije u obrazovno-vaspitnom procesu;

Istraživačke aktivnosti u funkciji unapređivanja obrazovno-vaspitnog rada;

Izrada i primena testova u nastavi;

Program odeljenjske zajednice.

3. OBRAZOVNA POSTIGNUĆA UČENIKA I DEČJI RAZVOJ I NAPREDOVANJE

Praćenje i vrednovanje rada učenika;

Praćenje individualnog postignuća učenika/napredovanja deteta u cilju podsticanja razvoja;

Izveštavanje o postignućima učenika/napredovanja deteta;

Uloga portfolia učenika/deteta u praćenju napredovanja;

Vršnjačko samovrednovanje u školskom radu;

Funkcionalna znanja učenika;

Uloga normativnih i kriterijskih testova znanja u praćenju napredovanja i postignuća učenika;

Škola i profesionalni razvoj učenika (ili profesionalna orijentacija učenika);

Vrednosne orijentacije učenika i ciljevi obrazovanja;

Organizacija i sprovođenje ispita (razrednih, popravnih, prijemnih i drugih ispita);

Praćenje i ocenjivanje napredovanja učenika;

Postignuća učenika na ispitima i takmičenjima;

Postignuća učenika u bilingvalnim odeljenjima.

4. PODRŠKA DECI, UČENICIMA I PORODICI

Motivacija učenika/dece za učenje u obrazovno-vaspitnom radu;

Prilagođavanje nastave individualnim razlikama učenika;

Primerenost metoda, oblika i sadržaja rada potrebama, mogućnostima i interesovanjima učenika/dece;

Različiti modaliteti uključivanja dece sa posebnim potrebama u obrazovno-vaspitni rad u školi/predškolskoj ustanovi;

Rad sa roditeljima - porodicom radi uključivanja u obrazovno-vaspitni rad;

Rad sa učenicima/decom sa teškoćama u razvoju, učenju i ponašanju;

Rad sa talentovanim učenicima/decom;

Timski pristup u obrazovno-vaspitnom radu;

Škola/predškolska ustanova kao podsticajna sredina za rast i razvoj učenika/deteta;

Organizacija slobodnog vremena (odnosi se na domove učenika);

Stvaranje pozitivne socijalne klime u odeljenju/vaspitnoj grupi;

Vaspitni rad odeljenjskog starešine;

Podsticanje učenika/dece u obrazovno-vaspitnom procesu;

Podrška i komunikacija sa porodicom kod obrazovanja kod kuće ili na daljinu.

5. ETOS

Komunikacija između interesnih grupa u ustanovi;

Razvijanje partnerskog odnosa između zaposlenog u ustanovi i prosvetnog savetnika;

Principi uspešne komunikacije među učesnicima u obrazovno-vaspitnom procesu;

Uvažavanje i poštovanje privatnosti učenika/deteta, roditelja i nastavnika/vaspitača/stručnog saradnika;

Saradnja škole/predškolske ustanove i porodice u funkciji unapređivanja rada;

Saradnja sa lokalnom samoupravom;

Bezbednost u školi/ predškolskoj ustanovi, domu učenika;

Problemi i konfliktne situacije u ustanovi i njihovo razrešavanje;

Socijalna i kulturna klima u školi/predškolskoj ustanovi kao podrška učeničkom/dečjem razvoju;

Uloga učeničkog parlamenta;

Saradnja ustanove sa institucijama iz oblasti obrazovanja i kulture.

6. ORGANIZACIJA RADA USTANOVE I RUKOVOĐENJE

Značaj pedagoške dokumentacije za planiranje obrazovno-vaspitnog rada;

Rukovodilac kao lider (razvija potencijale, uspostavlja poverenje, stvara podsticajne uslove);

Osnove menadžmenta u školi/predškolskoj ustanovi;

Odnosi sa javnošću i marketing škole/predškolske ustanove;

Stilovi i metode efikasnog rukovođenja;

Uloga direktora u obezbeđivanju kvalitetnog rada ustanove;

Kompetencije direktora;

Uloga saveta roditelja u školi/predškolskoj ustanovi.

7. RESURSI

Veza programa stručnog usavršavanja i školskog/predškolskog razvojnog plana;

Mentorstvo - uvođenje u posao (ko i kako uvodi pripravnike u posao);

Selekcija kadra, intervjui, profili zaposlenih;

Stručno usavršavanje zaposlenih u ustanovi;

Funkcionalno korišćenje prostora i opreme ustanove;

Informisanje, komunikacija i koordinacija rada zaposlenih u ustanovi;

Kompetencije nastavnika.

II SPISAK TEMA ZA PISANI RAD

1. Školski/predškolski program u funkciji unapređivanja obrazovno-vaspitnog rada

2. Funkcionalna povezanost ciljeva i sadržaja programa sa metodama i aktivnostima učenika i nastavnika u cilju ostvarivanja obrazovnih standarda

3. Usklađenost školskog/predškolskog programa sa potrebama učenika/dece, roditelja i lokalne samouprave

4. Vođenje propisane dokumentacije

5. Značaj svih oblika vannastavnih aktivnosti za unapređenje nastave

6. Unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz dopunsku nastavu

7. Unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz dodatnu nastavu

8. Planiranje i pripremanje nastave/aktivnosti u obrazovno-vaspitnom procesu

9. Planiranje i pripremanje za izvođenje praktične nastave

10. Značaj eksperimenta u nastavi

11. Primena interaktivnih metoda u nastavi

12. Značaj praktične nastave za stručne predmete

13. Usklađivanje teorijske i praktične nastave u stručnim školama

14. Primena nastavnih/didaktičkih sredstava u obrazovno-vaspitnom radu

15. Aspekti jezika nastave/aktivnosti u obrazovno-vaspitnom radu (razumljivost, primerenost, preciznost)

16. Komunikacija i saradnja u obrazovno-vaspitnom procesu

17. Individualizacija u obrazovno-vaspitnom procesu u funkciji razvoja i napredovanja učenika/dece - izrada IOP-u, saradnji sa centrima za talente, istraživačkim stanicama i sl.

18. Podsticanje učenika/dece u obrazovno-vaspitnom procesu

19. Korelacija znanja u nastavnom procesu između sadržaja iz različitih oblasti u okviru predmeta sa svakodnevnim životom (funkcionalna znanja)

20. Motivacija učenika za učenje

21. Praćenje i ocenjivanje napredovanja učenika

22. Izrada i primena testova u nastavi

23. Mogućnosti primene računara u planiranju, pripremanju i realizaciji nastave

24. Edukativna radionica u nastavi/aktivnosti

25. Upotreba izveštaja o postignućima učenika za unapređivanje obrazovno-vaspitnog procesa

26. Igra i učenje na predškolskom uzrastu

27. Posmatranje i praćenje razvoja i napredovanja dece

28. Stručno usavršavanje zaposlenih u ustanovi

29. Funkcionalno korišćenje prostora i opreme ustanove

30. Sredina za učenje i razvoj dece u predškolskoj ustanovi

31. Bezbednost i sigurnost učenika/dece u školi/predškolskoj ustanovi/domu

32. Praćenje psihofizičkog razvoja i socijalizacije učenika/deteta

33. Analiza ponuđenih programa škole za podršku procesu učenja

34. Podrška individualnim potrebama učenika/deteta u razvoju i učenju

35. Pružanje stručne pomoći i podrške nastavnicima/vaspitačima za podsticanje razvoja i učenja kod učenika/dece

36. Podsticanje i negovanje učeničkih inicijativa

37. Podsticanje i negovanje demokratskih vrednosti kod učenika

38. Profesionalna orijentacija i karijerno vođenje učenika

39. Različiti načini učenja u cilju sticanja kvalitetnog znanja

40. Postignuća učenika na prijemnim i završnim ispitima i takmičenjima

41. Uloga direktora u obezbeđivanju kvalitetnog rada ustanove

42. Sadržaj, realizacija i efekti školskog razvojnog plana

43. Organizacija timskog rada u ustanovi u cilju unapređivanja obrazovno-vaspitnog procesa

44. Značaj samovrednovanja za unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada

45. Informisanje, komunikacija i koordinacija rada zaposlenih u ustanovi

46. Identitet i promocija škole/predškolske ustanove/doma

47. Atmosfera i međuljudski odnosi u ustanovi

48. Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad ustanove

49. Saradnja ustanove sa lokalnom samoupravom

50. Značaj vršnjačkog učenja za razvoj i učenje

51. Podsticanje razvoja zdravih životnih stilova kod učenika

52. Podsticanje darovitih učenika

53. Lidersko delovanje direktora u funkciji razvoja ustanove

54. Sistem praćenja uspešnosti učenika

55. Upotreba obrazovnih standarda za unapređivanje obrazovno-vaspitnog procesa

56. Opis i primena sistema pripravništva i mentorstva

57. Preventivne aktivnosti za sprečavanje nasilja u ustanovi

Prilog 2

UVERENJE O POLOŽENOM ISPITU ZA PROSVETNOG SAVETNIKA

 

 

REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO PROSVETE,
NAUKE I TEHNOLOŠKOG
RAZVOJA

 

BROJ: ___________________

 

_________________________

 

BEOGRAD

 

Na osnovu člana 12. Pravilnika o ispitu i stručnom usavršavanju prosvetnih savetnika

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja izdaje

Uverenje
o položenom ispitu za prosvetnog savetnika

 

 

(ime i prezime zaposlenog)

 

JMBG I_I_I_I_I_I_I_I_I_I_I_I_I_I ,

 

završio-la je

 

(naziv fakulteta/visokoškolske ustanove)

stekao-la je stručni naziv

 

 

i radi

 

 

(naziv radnog mesta)

Imenovani-na je dana __________________ pred ispitnom komisijom POLOŽIO-LA ispit za PROSVETNOG SAVETNIKA.

PREDSEDNIK KOMISIJE

 

MINISTAR

__________________________

(M.P.)

__________________________

 

 

Prilog 3

PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA PROSVETNOG SAVETNIKA

 

1. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA PODRŠKU SAMOVREDNOVANJU RADA U OBRAZOVNO-VASPITNIM USTANOVAMA

Cilj programa: Razvoj znanja i veština prosvetnih savetnika za pružanje pomoći i podrške ustanovama u planiranju i sprovođenju aktivnosti samovrednovanja rada i upotrebi rezultata samovrednovanja za razvoj ustanove.

Obim/trajanje: dva modula modula, dva puta po osam sati stručnog usavršavanja.

Nazivi modula i teme:

Modul 1. Uloga prosvetnih savetnika u samovrednovanju rada ustanova

Teme:

- Podrška ustanovama u izboru predmeta samovrednovanja

- Kvalitetni, pouzdani i objektivni rezultati samovrednovanja u ustanovi i upotreba rezultata samovrednovanja

Modul 2. Uloga prosvetnih savetnika u izradi i sprovođenju razvojnog plana ustanove

Teme:

- Kvalitetan razvojni plan ustanove

- Praćenje realizacije razvojnog plana ustanove - interno i eksterno

- Podrška prosvetnih savetnika u aktivnostima ustanove koje se odnose na sprovođenje razvojnog plana

Literatura:

1. Grupa autora (2012). Priručnik za spoljašnje vrednovanje kvaliteta rada škola. Beograd: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

2. Pravilnik o standardima kvaliteta rada ustanova ("Službeni glasnik RS" br. 7/11, 68/12)

3. Priručnik za inkluzivni razvoj škole (2010). Beograd: Ministarstvo prosvete i nauke, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Save the Children

Provera savladanosti programa: praktični zadatak nakon programa

Nosilac obuke: Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja

2. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA PROSVETNIH SAVETNIKA ZA VRŠENJE SPOLJAŠNJEG VREDNOVANJA RADA USTANOVA

Cilj programa: Osposobljavanje prosvetnih savetnika za vršenje spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada obrazovno-vaspitnih ustanova. Program treba da omogući sprovođenje sistematičnih i uniformnih postupaka vrednovanja. Kroz obradu tema, simulaciju i praktično izvođenje u školi pod nadzorom trenera, program doprinosi unapređenju znanja u oblasti evaluacije u obrazovanju i razvija veštine koje doprinose objektivnom vrednovanju obrazovno vaspitnih ustanova.

Obim/trajanje: Program obuhvata četiri modula, u ukupnom trajanju od deset dana stručnog usavršavanja.

Nazivi modula i teme:

Modul 1. (dva dana) Metodologija spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada ustanova

Teme:

- Metodologija spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada ustanova

- Odnos samovrednovanja i spoljašnjeg vrednovanja

- Nacionalni okvir za spoljašnje vrednovanje kvaliteta rada ustanova

- Izvori dokaza u vrednovanju ostvarenosti standarda kvaliteta rada ustanova

- Standardi, indikatori, nivoi ostvarenosti i izvori dokaza za vrednovanje oblasti kvaliteta nastava i učenje

- Priprema za opservaciju časa

- Opservacija časova snimljenih na DVD-u.

Modul 2. (tri dana) Vrednovanje nastave i učenja

Teme:

- Uvodna tema - osvrt na prvi ciklus obuke i uvod u drugi ciklus

- Zapažanja o posećenim časovima - analiza domaćih zadataka

- Upotreba podataka sa opservacije časa u spoljašnjem vrednovanju rada škola

- Davanje povratne informacije nastavniku nakon posmatranih časova

- Davanje povratne informacije o posećenim časovima organima uprave ustanove

- Pripreme za posmatranje časova

- Opservacija časova u školi (realna situacija)

- Diskusija o posećenim časovima i davanje povratne informacije organima uprave škole

- Refleksija i sumiranje rezultata o kvalitetu posmatranih časova

- Analiza i upotreba kvantitativnih podataka o posmatranim časovima

- Pisanje izveštaja o kvalitetu nastave i učenja u školi

- Završne aktivnosti u obuci.

Modul 3 (dva dana) Triangulacija dokaza

Teme:

- Aspekti posete ustanovi - osvrt i uvod

- Organizovanje spoljašnjeg vrednovanja i rad u timu

- Intervju i posmatranje

- Korišćenje rezultata na osnovu prikupljenih podataka

- Izveštaj za ustanovu.

Modul 4 (tri dana) Priprema i realizacija procesa vrednovanja

Teme:

- Dokazi kvaliteta iz dokumenata škole - priprema za posetu školi

- Neposredna priprema za posmatranje časova i raspoređivanje

- Priprema pitanja za intervjue sa različitim akterima u školi

- Priprema povratne informacije za nastavnika i organe uprave škole

- Sprovođenje spoljašnjeg vrednovanja u školi - praktično izvođenje u školama

- Sumiranje i razmena iskustava o spoljašnjem vrednovanju

- Razvoj veština za pisanje izveštaja o rezultatima spoljašnjeg vrednovanja

- Pisanje sumarnog izveštaja o kvalitetu rada obrazovno vaspitne ustanove.

Literatura:

1. Grupa autora (2012). Priručnik za spoljašnje vrednovanje kvaliteta rada škola. Beograd: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

2. Čaprić, G. (2010). Okvir za vrednovanje kvaliteta rada škola. Naučni skup "Kako unaprediti upravljanje u srednješkolskim obrazovnim institucijama". Zbornik radova. Beograd: Univerzitet Singidunum, 43-56.

3. Eurydice (2004). Evaluation of Schools providing compulsory education in Europe. European Unit, Brussels, pp 65-82.

4. Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

5. HMIE "How good is our school?" Retrived December 27, 2009 from the World Wide Web

<http://www.hmie.gov.uk/documents/publication/hgiosjte3.pdf>

6. Janssens, J.G.F & van Amelsvoort, G. (2008) "School self-evaluation and school inspection in Europe: An exploratory study", Studies in Educational Evaluation 34, pp 15-23.

7. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 52/11 i 55/13)

8. OECD - European report on the quality of school education. Sixteen quality indicators, Retrived May 15 2009 from the World Wide Web <http://ec.europa.eu/education/policies/educ/indic/rapinen.pdf

9. OFSTED "Conducting school inspections" Retrived April 2, 2011 from the World Wide Web http://www.ofsted.gov.uk/Ofsted-home/Forms-and-guidance/Browse-all-by/Other/General/Framework-for-the-inspection-of-maintained-schools-in-England-from-September-2009

10. OFSTED "The framework for school inspections" Retrived April 2, 2011 from the World Wide Web http://www.ofsted.gov.uk/Ofsted-home/Forms-and-guidance/Browse-all-by/Other/General/Framework-for-the-inspection-of-maintained-schools-in-England-from-September-2009

11. Pravilnik o standardima kvaliteta rada ustanova ("Službeni glasnik RS", br. 7/11 i 68/12)

12. Saginor, N. (2008). Diagnostic Classroom Observation: Moving Beyond Best Practice. Thousand Oaks, CA: Corwin Press.

13. Van Bruggen, J. C. "Inspection of Schools as an Engine for Sustainable Change", Retrived Oktober 10, 2009 from the World Wide Web

<http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/workshop/reconstructing_ml _org/pdf/sici_report_reconstructing_ml_org.pd>

Provera savladanosti programa: domaći zadaci, situaciona analiza, diskusija, praktična provera u obrazovno vaspitnim ustanovama.

Nosilac obuke: Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, sertifikovani treneri.

3. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA PRAĆENJE SPROVOĐENJA OGLEDA U SISTEMU OBRAZOVANJA I VASPITANJA

Cilj programa: Razvoj znanja i veština prosvetnih savetnika za pružanje podrške ustanovama u sprovođenju programa ogleda na osnovu relevantnih i merljivih podataka o procesu i rezultatima ogleda. Unapređivanje znanja za izradu i primenu istraživačkih instrumenata za praćenje sprovođenja ogleda. Osposobljavanje za primenu procedura istraživanja obrazovno-vaspitine prakse u programima ogleda.

Obim/trajanje: dva modula, dva puta po osam sati stručnog usavršavanja.

Nazivi modula i teme:

Modul 1 - Uloga i zadaci prosvetnih savetnika u procesu uvođenja ogleda i praćenja realizacije ogleda

Teme:

- Aktivnosti prosvetnih savetnika u razmatranju inicijativa za uvođenje ogleda

- Aktivnosti prosvetnih savetnika u utvrđivanju ispunjenosti uslova za uvođenje ogleda

- Planiranje praćenja ostvarivanja ciljeva i ishoda programa ogleda

Modul 2 - Razvoj i primena procedura i instrumenata za praćenje programa ogleda i upotreba rezultata praćenja u odnosu na dalji status oglednog programa

Teme:

- Indikatori kvaliteta realizacije ogleda

- Upotreba rezultata praćenja programa ogleda u funkciji sumativne procene ostvarenosti ciljeva i ishoda programa ogleda

- Standardi kvaliteta rada škola i kvalitet realizacije programa ogleda

Literatura:

1. Grupa autora (2002). Kvalitetno obrazovanje za sve - put ka razvijenom društvu, Ministarstvo prosvete i sporta, 2002.

2. Grupa autora (2004). Kvalitetno obrazovanje za sve - Izazovi reforme obrazovanja u Srbiji. Beograd: Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije.

3. Grupa autora (2012). Priručnik za spoljašnje vrednovanje kvaliteta rada škola. Beograd: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

4. Monitoring studije i studije procene ostvarenosti ciljeva i ishoda programa ogleda koje su objavili Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i Ministarstvo prosvete i nauke.

Provera savladanosti programa: praktični zadatak u ustanovi nakon programa.

Nosilac obuke: Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

4. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA PODRŠKU U REALIZACIJI ZAVRŠNOG ISPITA

Cilj programa: Unapređivanje kompetencija prosvetnih savetnika za pružanje pomoći i podrške ustanovama u pripremi, realizaciji i upotrebi rezultata završnog završnog ispita za unapređivanje rada škole.

Obim/trajanje: dva modula, dva puta po osam sati stručnog usavršavanja.

Nazivi modula i teme:

Modul 1 - Uloga prosvetnih savetnika u pripremi i realizaciji završnog ispita u školama

Teme:

- Podrška ustanovama u pripremama za probna testiranja učenika

- Priprema ustanova za kvalitetno sprovođenje završnog ispita

- Mesto i uloga prosvetnih savetnika u praćenju sprovođenja završnog ispita

Modul 2 - Pružanje podrške školama u upotrebi rezultata završnog ispita za razvoj škole

Teme:

- Pružanje podrške školama u analizi i tumačenju rezultata završnog ispita

- Mesto i uloga prosvetnih savetnika u akcionom planiranju za unapređivanje rezultata škola na završnom ispitu

Literatura:

- Priručnik za sprovođenje završnog ispita, Ministarstvo prosvete i nauke i Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, 2012.

Provera savladanosti programa: praktični zadatak nakon programa.

Nosilac obuke: Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

5. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA PROSVETNIH SAVETNIKA ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE KVALITETA RADA DIREKTORA

Cilj programa: Osposobljavanje prosvetnih savetnika za primenu standarda kompetencija direktora u praćenju i vrednovanju rada direktora obrazovno vaspitnih ustanova.

Obim/trajanje: dvodnevni seminar.

Nazivi tema:

- Upoznavanje sa standardima kompetencija direktora obrazovno-vaspitnih ustanova

- Uloga prosvetnog savetnika u procesu vrednovanja rada direktora

- Postupci vrednovanja rada direktora (ostvarivanje neposrednog uvida u rad direktora)

- Podrška prosvetnog savetnika u pripremanju kandidata za polaganje za licencu za direktora

Provera savladanosti programa: usmeni prikaz situacione analize i diskusija, pisanje izveštaja.

Nosilac obuke: Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, sertifikovani treneri.

6. PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA PODRŠKU ŠKOLAMA U OCENJIVANJU UČENIKA

Cilj programa: Unapređivanje kompetencija prosvetnih savetnika za pružanje pomoći i podrške ustanovama u ocenjivanju učenika.

Obim/trajanje: dva modula, dva puta po osam sati stručnog usavršavanja.

Nazivi modula i teme:

Modul 1 - Ocenjivanje koje podstiče razvoj učenika

Teme:

- Svrha i principi ocenjivanja

- Formativno, sumativno i dijagnostičko ocenjivanje

- Načini praćenja postignuća učenika

- Ocenjivanje učenika koji ima IOP

Modul 2 - Ocenjivanje kao deo procesa nastave i učenja

Teme:

- Veza između procesa nastave i ocenjivanja

- Izveštavanje o napredovanju učenika, evidencija i pedagoška dokumentacija

- Ocenjivanje učenika u sistemu vrednovanja u obrazovanju

Literatura:

- Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik RS", broj 67/2013)

- Pravilnik o ocenjivanju učenika u srednjoj školi ("Službeni glasnik RS", br. 33/99 i 108/03)

- Pravilnik o opštim standardima postignuća - obrazovni standardi za kraj obaveznog obrazovanja ("Prosvetni glasnik RS", broj 5/2010)

- Pravilnik o obrazovnim standardima za kraj prvog ciklusa obaveznog obrazovanja za predmete srpski jezik, matematika i priroda i društvo ("Prosvetni glasnik RS", broj 5/2011)

- Pravilnik o standardima kvaliteta rada ustanove ("Službeni glasnik RS", br. 7/11 i 68/12)

- Pravilnik o vrednovanju kvaliteta rada ustanova ("Službeni glasnik RS", broj 9/12)

Provera savladanosti programa: praktični zadatak nakon programa.