KOLEKTIVNI UGOVOR
JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA "PUTEVI" KRALJEVO

("Sl. list grada Kraljeva", br. 19/2013)

 

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Kolektivnim ugovorom Javnog komunalnog preduzeća "Putevi" Kraljevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u JKP "Putevi" Kraljevo i međusobni odnosi učesnika Kolektivnog ugovora.

Osnivač u smislu Kolektivnog ugovora je grad Kraljevo, a osnivačka prava vrše nadležni organi grada Kraljeva, u skladu sa zakonom.

Poslodavac u smislu ovog Kolektivnog ugovora je Javno komunalno preduzeće "Putevi" Kraljevo (u daljem tekstu: poslodavac).

Član 2

Odredbe Kolektivnog ugovora neposredno se primenjuju na sve zaposlene.

Na prava, obaveze i odgovornosti koje nisu uređene ovim Kolektivnim ugovorom primenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa.

Prava, obaveze i odgovornosti direktora utvrđuju se ugovorom o radu koji direktor zaključuje sa Nadzornim odborom poslodavca.

II - RADNI ODNOS

Član 3

O pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih odlučuje direktor ili zaposleni koga on ovlasti.

1. Zasnivanje radnog odnosa

Član 4

Direktor odlučuje o potrebi zasnivanja radnog odnosa.

Član 5

Lice koje ispunjava zakonske, opšte uslove i posebne uslove utvrđene Pravilnikom o sistematizaciji poslova zaključuje sa direktorom, odnosno drugim ovlašćenim zaposlenim, ugovor o radu čime zasniva radni odnos kod poslodavca.

Poslodavac je dužan da pri zasnivanju radnog odnosa upozna zaposlenog sa Pravilima poslodavca o načinu ispunjavanja ugovornih i drugih obaveza iz radnog odnosa koja donosi direktor poslodavca.

2. Pripravnici

Član 6

Radni odnos sa pripravnikom zasniva se za rad na poslovima utvrđenim Pravilnikom o sistematizaciji poslova.

Član 7

Pripravnički staž, zavisno od stepena stručne spreme traje najduže i to:

- za pripravnike sa IV stepenom stručne spreme - 6 meseci;

- za pripravnike sa VI stepenom stručne spreme, odnosno završenim osnovnim strukovnim studijama - 9 meseci;

- za pripravnike sa VII stepenom stručne spreme, odnosno završenim osnovnim akademskim studijama - 12 meseci.

Trajanje pripravničkog staža u smislu stava 1. ovog člana, uređuje se ugovorom o radu.

Član 8

Pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom od tri člana.

Stručni ispit se polaže putem testa, pisanog rada ili na drugi odgovarajući način utvrđen u odluci o imenovanju komisije.

Komisija je dužna da o toku polaganja stručnog ispita sačini zapisnik, koji zajedno sa ocenom o osposobljenosti pripravnika za samostalni rad dostavlja direktoru, odnosno ovlašćenom licu poslodavca.

Član 9

Na predlog rukovodioca sektora, odnosno radne jedinice, odnosno službe u kojoj se pripravnik osposobljava, poslodavac može da odluči da pripravnik nije dužan da polaže stručni ispit, s obzirom da je u toku pripravničkog staža osposobljen za samostalan rad.

Ova mogućnost mora da bude prethodno utvrđena u ugovoru o radu koji pripravnik zaključuje sa poslodavcem.

Član 10

Poslodavac može da odluči da pripravnik koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme, po isteku pripravničkog staža ostane u radnom odnosu na neodređeno vreme, o čemu se zaključuje novi ugovor o radu.

III - PREMEŠTAJ ZAPOSLENIH

Član 11

U slučaju potreba procesa i organizacije rada, zaposleni može biti premešten na drugi odgovarajući posao za čije obavljanje se zahteva ista vrsta i stepen stručne spreme koji su utvrđeni ugovorom o radu, o čemu će se zaključiti aneks ugovora o radu.

Član 12

Zaposleni može da bude premešten u drugo mesto rada pod uslovima utvrđenim Zakonom.

Član 13

Zaposleni može biti upućen na rad kod drugog poslodavca pod uslovima utvrđenim Zakonom.

Član 14

Zaposleni može, u izuzetnim okolnostima, privremeno da bude premešten na rad na drugi posao za koji se traži niži stepen stručne spreme određene vrste zanimanja, u slučajevima: više sile (požar, zemljotres, poplava) koja je nastala ili neposredno predstoji, kvara na sredstvima rada i materijalu, prekida rada na poslovima na koje je zaposleni raspoređen, zamene iznenadno odsutnog zaposlenog i sličnim slučajevima.

Zaposleni je dužan da obavlja poslove iz stava 1. ovog člana dok traju izuzetne okolnosti.

Član 15

Ako zaposleni u periodu od tri meseca ne pokazuje potrebna znanja ni sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, odnosno ne ostvaruje odgovarajuće rezultate rada, neposredni rukovodilac pokreće postupak za utvrđivanje znanja i sposobnosti, odnosno rezultata rada zaposlenog.

Zahtev za pokretanje postupka u smislu stava 1. ovog člana, dostavlja se direktoru koji je dužan da, po dobijanju zahteva, obrazuje komisiju koja utvrđuje znanja i sposobnosti, odnosno rezultate rada zaposlenog.

Komisija iz stava 2. ovog člana mora da bude sastavljena od lica koja imaju najmanje isti stepen stručne spreme određene vrste zanimanja kao zaposleni čija se sposobnost, odnosno rezultati rada utvrđuju.

Ako komisija utvrdi da zaposleni nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, odnosno ne ostvaruje odgovarajuće rezultate rada poslodavac može zaposlenom ponuditi obavljanje drugog posla koji odgovara njegovim stvarnim znanjima i sposobnostima, a ako takvih poslova kod poslodavca nema, odnosno ako zaposleni po prijemu rešenja o premeštaju i ponude za zaključivanje izmene (aneksa) ugovora o radu odbije tu ponudu, tada mu poslodavac može otkazati ugovor o radu, sve u skladu sa Zakonom o radu.

IV - RADNO VREME

Član 16

Puno radno vreme zaposlenih iznosi 40 časova nedeljno.

Raspored i preraspodelu radnog vremena u okviru 40 - časovne radne nedelje, početak odnosno završetak radnog vremena, odnosno odmora u toku rada utvrđuje direktor svojom odlukom u skladu sa zakonom.

Prekovremeni rad može biti određen odlukom direktora u slučajevima utvrđenim zakonom.

V - ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmor u toku dnevnog rada, dnevni odmor i nedeljni odmor

Član 17

Zaposleni ima pravo na odmor u toku dnevnog rada, dnevni odmor i nedeljni odmor, u skladu sa Zakonom.

2. Godišnji odmor

Član 18

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:

1. radnog iskustva - staža:

 

- za navršenih 10 godina

1 radni dan

- za navršenih 20 godina

2 radna dana

- za navršenih 25 godina

3 radna dana

2. stručne spreme:

 

- za poslove za koje je utvrđen VII stepen stručne spreme, odnosno akademske studije

5 radnih dana

- za poslove za koje je utvrđen V i VI stepen stručne spreme, odnosno strukovne studije

4 radna dana

- za poslove za koje je utvrđen III i IV stepen stručne spreme

3 radna dana

- za poslove za koje je utvrđen I i II stepen stručne spreme

2 radna dana

3. invalidnosti:

1 radni dan

4. statusa samohranog roditelja deteta do 14 godina:

2 radna dana

5. natprosečnog doprinosa u radu do

2 radna dana.

Član 19

Raspored korišćenja godišnjih odmora utvrđuje direktor, prema planu korišćenja godišnjih odmora za svaku godinu, uz konsultaciju zaposlenog, s tim da se ne remeti proces rada poslodavca, a na predlog neposrednih rukovodilaca.

3. Odsustvo uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo)

Član 20

Poslodavac je dužan da zaposlenom odobri odsustvo sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo) ukupno do 7 (sedam) radnih dana u toku kalendarske godine u sledećim slučajevima:

- stupanja zaposlenog u brak

5 radnih dana

- porođaja supruge

5 radnih dana

- porođaja drugog člana uže porodice

1 radni dan

- teže bolesti člana uže porodice

7 radnih dana

- smrti roditelja, usvojioca, brata ili sestre bračnog druga zaposlenog

2 radna dana

- selidbe sopstvenog domaćinstva

3 radna dana

- zaštite i otklanjanja štetnih posledica u domaćinstvu prouzrokovanih elementarnom nepogodom

3 radna dana

- polaganja stručnog ili drugog ispita 2 radna dana a ukupno 6 radnih dana u toku jedne kalendarske godine

 

- učestvovanja na radno - proizvodnim takmičenjima koja organizuje sindikat najmanje po 1 radni dan (u zavisnosti od udaljenosti mesta održavanja takmičenja), a ukupno 7 radnih dana u toku jedne kalendarske godine

 

- korišćenja organizovanog rekreativnog odmora u cilju prevencije radne invalidnosti

7 radnih dana

- smeštaja člana uže porodice u bolnicu

1 radni dan

- odlazak zaposlenog na odsluženje vojnog roka

2 radna dana.

Pored prava na plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo još:

- 5 radnih dana zbog smrti člana uže porodice

- 2 radna dana za svaki slučaj dobrovoljnog davanja krvi, (računajući i dan davanja krvi).

Članovima uže porodice smatraju se: bračni drug, deca, braća, sestre, roditelji, usvojenik, usvojilac, staratelj i druga lica koja žive u zajedničkom porodičnom domaćinstvu sa zaposlenim.

4. Odsustvo bez naknade (neplaćeno odsustvo)

Član 21

Poslodavac je dužan da zaposlenom omogući neplaćeno odsustvo u slučaju:

- negovanja bolesnog člana uže porodice, roditelja, odnosno usvojioca zaposlenog

5 radnih dana

- smrti srodnika koji nisu navedeni u članu 20. ovog ugovora

2 radna dana.

Direktor može zaposlenom, na njegov zahtev, da omogući korišćenje neplaćenog odsustva u maksimalnom trajanju do 12 meseci, pod uslovom da se time ne remeti proces rada.

Za vreme odsustvovanja sa rada, u smislu stava 1. i 2. ovog člana, zaposlenom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa.

VI - ZAŠTITA ZAPOSLENIH

Član 22

Zaposleni ima pravo na bezbednost i zaštitu zdravlja na radu, u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i drugim opštim aktima kojima se uređuje i organizuje zaštita na radu kod poslodavca.

Poslodavac je dužan da rad organizuje tako što će obezbediti zaštitu života i zdravlja zaposlenog, upoznati zaposlenog sa uslovima rada, merama zaštite na radu i opštim aktima, kao i svakog zaposlenog osposobiti za bezbedan rad.

Član 23

Zaposleni na poslovima za čije obavljanje mora da ispunjava posebne zdravstvene uslove, kod koga je došlo do privremenog gubitka zdravstvene sposobnosti, utvrđene od strane nadležnog zdravstvenog organa, privremeno se premešta na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

Član 24

Invalid - zaposleni sa preostalom radnom sposobnošću, kome nije mogao da se obezbedi drugi odgovarajući posao, može da se uputi na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, u skladu sa godišnjim programom poslovanja.

VII - ZARADE, NAKNADA ZARADA, NAKNADA TROŠKOVA I DRUGA PRIMANJA

1. Sistem obračuna zarada kod poslodavca

Član 25

Godišnjim programom poslovanja, na koji saglasnost daje osnivač, poslodavac utvrđuje ukupne godišnje troškove zarada u skladu sa politikom projektovanog rasta zarada koju utvrđuje Vlada Republike Srbije, odnosno u skladu sa pozitivnim propisima, polazeći i od:

- dostignutog nivoa zarada i njihovog odnosa prema zaradama drugih poslodavaca u istoj grani,

- rasta troškova života,

- učešća zarada u troškovima poslovanja i

- planiranog i ostvarenog finansijskoposlovnog rezultata.

Ukupan iznos sredstava namenjenih za isplatu zarada u tekućem mesecu poslodavac utvrđuje na osnovu godišnjeg programa poslovanja i u zavisnosti od realizacije planiranih prihoda i rashoda, obima ugovorenih poslova čija je realizacija u toku.

2. Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu

Član 26

Zaposlenom se za obavljeni rad i vreme provedeno na radu obračunava i isplaćuje zarada koja se sastoji od:

- osnovne zarade,

- dela zarade za radni učinak i

- uvećane zarade.

Poslodavac se obavezuje da obezbedi isplatu zarade zaposlenima i to:

- akontacija do 50% za tekući mesec do 20-og u tekućem mesecu

- konačan obračun zarade do 5. u mesecu za prethodni mesec.

2.1. Osnovna zarada zaposlenog

Član 27

Osnovna zarada za poslove koje zaposleni obavlja za karakteristične poslove u posebnom, odnosno za grupe poslova u ovom Kolektivnom ugovoru, utvrđuje se množenjem osnovne zarade za najjednostavniji posao sa koeficijentom posla za puno radno vreme.

Koeficijenti poslova u ovom Kolektivnom ugovoru utvrđeni su vrednovanjem elemenata složenosti, odgovornosti, uslova rada i stručne spreme, tako da poslovima kod kojih su ovi elementi podjednako zastupljeni pripada isti koeficijent, s tim da su poslovi različite vrednosti rangirani analitički u okviru devet različitih grupa koeficijenata.

Član 28

Osnovna zarada direktora utvrđuje se ugovorom o radu koji direktor zaključuje sa Nadzornim odborom, a vrednost koeficijenta za obračun osnovne zarade direktora iznosi 6,00.

Član 29

Osnovna zarada iz čl. 27. Kolektivnog ugovora uvećava se za dodatne koeficijente za poslove rukovođenja, i to:

- brigadir - 0,10;

- rukovalac betonske i asfaltne baze, poslovođa - 0,15;

- upravnik, šef knjigovodstva - 0,20;

- šef gradilišta, održavanja, mehanizacije, tehničke pripreme - 0,30;

- rukovodilac R. J, sekretar, pomoćnik direktora - 0,40;

- direktor tehničkog sektora i zamenik direktora - 0,55.

Član 30

Poslovi koje zaposleni obavljaju kod poslodavca razvrstavaju se po grupama i za iste se utvrđuju sledeći koeficijenti za obračun zarada:

Grupa poslova

Opis poslova prema složenosti, odgovornosti i uslovima rada

Raspon koeficijenata

I

Najjednostavniji poslovi (fizički radnik početnik, I stepen stručne spreme)

1,20

II

Poslovi nekvalifikovanog radnika koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada (I st. str. spreme)

1,20 - 1,50

III

Složeniji poslovi NK radnika, poslovi PK radnika i manje složeni poslovi KV radnika

1,50 - 1,90

IV

Poslovi KV radnika u proizvodnji i pružanju komunalnih usluga, uređenju i održavanju komunalnih objekata, poslovi rukovanja sredstvima rada, mašinama i postrojenjima, kao i jednostavni administrativno-tehnički poslovi srednje stručne spreme

1,90 - 2,35

V

Srednje složeni i raznovrsni poslovi srednje stručne spreme vezani za pripremu i praćenje procesa rada, uključujući i složenije administrativno-tehničke poslove

2,20 - 2,40

VI

Najsloženiji poslovi srednje stručne spreme i VKV radnika koji podrazumevaju odgovarajući stepen specijalizacije, rukovođenja radnim celinama izvođenja radova, mehanizacije, računovodstvo i sl.

2,35 - 2,80

VII

Složeni specijalizovani poslovi za koje je potrebna viša školska sprema kao što su poslovi obezbeđenja i zaštite na radu, poslovi finansijske operative, poslovi geometra i drugi slični poslovi

2,60 - 3-20

VIII

Složeni poslovi visoke stručne spreme kao što su poslovi stručnog vođenja procesa rada, rukovođenja raznovrsnim radnim celinama, ekonomsko - pravni poslovi, sprovođenje javnih nabavki, poslovi odgovornih rukovodilaca građenja i sl.

3,20 - 4,10

IX

Najsloženiji poslovi visoke stručne spreme kao što su poslovi stručnog vođenja procesa rada, analize i kontrole, kao i najsloženiji rukovodeći pravno-finansijski, mašinski i građevinski poslovi vezani za rukovođenje sektorima u preduzeću

4,20 - 5,00

OBRAČUNSKI KOEFICIJENTI PO RADNIM MESTIMA

Grupa po kol. ugovoru

Grupa po sistematizaciji

NAZIV POSLOVA

Koeficijent

Odgovornost po osnovu rukovođenja

Ukupan koeficijent

1

2

3

4

5

6

I

I

Pomoćni radnik početnik

1,20

 

1,20

II

I

Čuvar

1,30

 

1,30

 

I

Higijeničar

1,35

 

1,35

 

I

Pomoćni radnik NK II

1,30

 

1,30

 

I

Pomoćni radnik NK I

1,50

 

1,50

III

II

Kurir administrator

1,60

 

1,60

 

II

Građevinski radnik PK

1,67

 

1,67

 

II

Daktilograf

1,80

 

1,80

 

II

Vozač B kategorije

1,86

 

1,86

IV

III

Građevinski radnik KV

2,15

 

2,15

 

III, II

Rukovalac građevinskih mašina II

1,95

 

1,95

 

III

Rukovalac građevinskih mašina I

2,15

 

2,15

 

III

Kovač

2,15

 

2,15

 

III

Autoelektričar

2,20

 

2,20

 

III

Automehaničar II

2,20

 

2,20

 

III

Bravar

2,20

 

2,20

 

III, II

Vozač KV II

2,05

 

2,05

 

III

Vozač KV

2,15

 

2,15

 

III

Vozač D kategorije

2,20

 

2,20

 

III

Vozač kamiona sa prikolicom

2,25

 

2,25

 

III

Električar

2,20

 

2,20

 

III

Brigadir II

2,15

0,10

2,25

 

III

Rukovalac betonske baze

2,20

0,15

2,35

 

III

Rukovalac asfaltne baze

2,20

0,15

2,35

 

IV

Administrativni radnik

1,90

 

1,90

V

IV

Sekretarica direktora

2,05

 

2,05

 

IV

Kontrolor stanja bezbednosti javnih puteva

2,10

 

2,10

 

IV

Magacioner I

2,20

 

2,20

 

IV

Tehničar gradilišta

2,20

 

2,20

 

IV

Laborant

2,20

 

2,20

 

IV

Elektrotehničar

2,30

 

2,30

 

IV, III

Referent za opšte poslove u mehanizaciji

2,20

 

2,20

 

IV

Referent tehničke pripreme

2,30

 

2,30

 

IV

Referent nabavke

2,30

 

2,30

 

IV

Referent opštih poslova

2,30

 

2,30

 

IV

Materijalni knjigovođa

2,35

 

2,35

 

IV

Finansijski knjigovođa

2,35

 

2,35

 

IV

Blagajnik, obračunski službenik

2,35

 

2,35

VI

V, III

Brigadir I

2,25

0,10

2,35

 

IV, III

Poslovođa gradilišta

2,30

0,15

2,45

 

IV

Poslovođa betonjerke

2,30

0,15

2,45

 

IV, III

Poslovođa mehanizacije

2,30

0,15

2,45

 

IV

Poslovođa površinskog kopa

2,30

0,15

2,45

 

V

Mašinbravar

2,35

 

2,35

 

IV

Likvidator

2,35

 

2,35

 

IV

Glavni kontista

2,40

 

2,40

 

IV

Automehaničar I

2,40

 

2,40

 

IV

Samostalni referent tehničke pripreme

2,40

 

2,40

 

IV

Šef gradilišta

2,50

0,30

2,80

 

IV

Šef održavanja puteva u letnjim i zimskim uslovima

2,50

0,30

2,80

VII

VI

Geometar

2,65

 

2,65

 

VI, IV

Šef mehanizacije

2,50

0,30

2,80

 

VI

Referent za bezbednost i zdravlje na radu

2,80

 

2,80

 

VI

Stručni saradnik II u fin. sektoru

2,80

 

2,80

 

VI

Referent finansijske operative

2,80

 

2,80

VIII

VII

Stručni saradnik I u finansijskom sektoru

3,50

 

3,50

 

VII

Pravni referent

3,50

 

3,50

 

VII

Inženjer - saradnik na građenju

3,50

 

3,50

 

VII

Referent za plan, analizu i računovod. poslove

3,50

 

3,50

 

VII

Odgovorni projektant

3,60

 

3,60

 

VII

Upravnik površinskog kopa

3,50

0,20

3,70

 

VII

Šef knjigovodstva

3,50

0,20

3,70

 

VII

Samostalni službenik za javne nabavke

3,80

 

3,80

 

VII

Samostalni pravni referent

4,03

 

4,03

 

VII

Glavni inženjer

3,80

 

3,80

 

VII

Šef tehn. pripreme

3,70

0,30

4,00

IX

VII

Rukovodilac RJ Izvođenje

3,80

0,40

4,20

 

VII

Sekretar preduzeća

4,00

0,40

4,40

 

VII

Direktor finansijskog sektora

4,00

0,40

4,40

 

VII

Direktor tehničkog sektora

4,45

0,55

5,00

 

VII

Pomoćnik direktora za tehnička pitanja

4,40

0,40

4,80

 

VII

Pomoćnik direktora za ekonomska pitanja

4,40

0,40

4,80

 

VII

Zamenik direktora

4,45

0,55

5,00

2.2. Deo zarade po osnovu radnog učinka

Član 31

Pored osnovne zarade, zaposlenom pripada pravo i na deo zarade po osnovu natprosečnog radnog učinka ostvarenog u okviru punog radnog vremena provedenog na radu.

Pod natprosečnim učinkom u smislu stava 1. ovog člana podrazumeva se ostvareni natprosečni obim (količina) obavljenog posla uz standardni kvalitet, ostvareni natprosečni kvalitet uz standardni obim (količinu) obavljenog posla ili ostvareni natprosečni i obim i kvalitet obavljenog posla, s tim da se deo zarade po osnovu tako ostvarenog radnog učinka može obračunati i isplatiti u zbirnom iznosu najviše do 20% od osnovne zarade. Odluku o pravu zaposlenog na deo zarade za ostvareni radni učinak donosi direktor poslodavca, na obrazloženi predlog neposrednog rukovodioca zaposlenog.

Direktor ima pravo na stimulaciju u slučaju kad preduzeće posluje s pozitivnim poslovnim rezultatima. Odluku o isplati stimulacije donosi Skupština grada na predlog Nadzornog odbora.

U slučaju da zaposleni ostvari radni učinak niži od standardnog (obim, količina, odnosno kvalitet) tada mu osnovna zarada može biti umanjena za 20%, shodnom primenom odredaba stava 1. i 2. ovog člana.

2.3. Uvećana zarada

Član 32

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu koja se obračunava na osnovicu - osnovnu zaradu, i to:

1. za rad na dan praznika koji je neradni dan - 110% od osnovice,

2. za rad noću (između 22,00 i 06,00 časova narednog dana) - 26% od osnovice,

3. rad u smenama, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade - 26% od osnovice,

4. za prekovremeni rad - 26% od osnovice,

5. na osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu - 0,4% od osnovice.

3. Zarada iz dobiti i po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (bonusi)

Član 33

Nadzorni odbor može odlučiti da deo dobiti koji ostaje u preduzeću izdvoji za isplatu zarada zaposlenih, a najviše do 50% tog dela.

Učešće zaposlenog u delu dobiti izdvojenom za zarade u skladu sa stavom 1. ovog člana obračunava se srazmerno učešću njegove zarade ostvarene u kalendarskoj godini (za efektivno radno vreme) ukupnom fondu zarada zaposlenih u toj godini.

Nadzorni odbor može posebno odlučiti o dodeli novčane nagrade (bonusa) zaposlenom za izuzetan doprinos poslovnom uspehu poslodavca, a na osnovu posebno obrazloženog predloga direktora, odnosno predsednika Nadzornog odbora.

4. Zarada pripravnika

Član 34

Pripravnik ima pravo na zaradu u visini od 80% osnovne zarade za poslove za koje je zaključio ugovor o radu, kao i naknadu troškova i druga primanja, u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

5. Naknada zarade

Član 35

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada u visini od 100% od osnovice za obračun ove naknade, u sledećim slučajevima:

- korišćenje godišnjeg odmora,

- korišćenje plaćenog odsustva,

- odsustvovanje sa rada na dan praznika koji je neradni dan,

- vojne vežbe,

- odazivanje na poziv državnog organa,

- davanje tkiva i drugih organa u humane svrhe,

- prisustvovanje sednicama i seminarima državnih organa, organa uprave i lokalne samouprave, organa privredne komore, udruženja poslodavaca, organa upravljanja kod poslodavca, organa sindikata i saveza sindikata i stručnog osposobljavanja i usavršavanja radi potrebe procesa rada kod poslodavca.

Član 36

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad (bolovanja) do 30 dana:

- u visini od 70% od osnovice za obračun ove naknade ako je privremena sprečenost za rad prouzrokovana bolešću ili povredom van rada, ali ne manje od minimalne zarade,

- u visini od 100% od osnovice za obračun ove naknade ako je privremena sprečenost za rad prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću ali ne manje od minimalne zarade.

Član 37

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini 60% od osnovice za obračun ove naknade, za vreme prekida rada do koga je došlo bez krivice zaposlenog, najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini, ali ne manje od minimalne zarade.

Naknada zarade iz stava 1. ovog člana pripada zaposlenom i kada zbog prekida, odnosno smanjenja obima rada, u zakonom propisanom postupku bude upućen na odsustvo u trajanju dužem od 45 dana.

Član 38

Poslodavac je dužan da zaposlenom isplati naknadu zarade u visini od 65% prosečne zarade u prethodna tri meseca, pre meseca u kome je nastupila privremena sprečenost za rad, i to:

- za vreme prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca zbog toga što nisu sprovedene propisane mere za bezbednost i zdravlje na radu koje su uslov daljeg obavljanja rada bez ugrožavanja života i zdravlja zaposlenih i drugih lica i u drugim slučajevima u skladu sa zakonom,

- za vreme čekanja na raspoređivanje na druge poslove, na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju prema važećim propisima,

- za vreme prekvalifikacije ili dokvalifikacije na osnovu zakona i

- za vreme čekanja na raspoređivanje na odgovarajuće poslove, nakon obavljene prekvalifikacije ili dokvalifikacije, na osnovu važećih propisa.

Član 39

Pod osnovicom za obračun naknada zarada iz člana 35. do 38. ovog Kolektivnog ugovora podrazumeva se prosečna zarada zaposlenog u prethodna tri meseca za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, koja se sastoji od: osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade i drugih primanja (naknada troškova) koja imaju karakter zarade u skladu sa Zakonom (regres za godišnji odmor, naknade za ishranu u toku rada).

Osnovica iz stava 1. utvrđuje se za efektivni rad ostvaren u punom 40-časovnom radnom vremenu nezavisno od eventualne preraspodele radnog vremena i ne uključujući prekovremeni rad.

6. Naknada troškova

Član 40

Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi naknadu troškova i to:

1. za dolazak i odlazak sa rada,

2. za ishranu za vreme provedeno na službenom putu u zemlji (dnevnice za službeno putovanje u zemlji) i za troškove prenoćišta i putne troškove prevoza,

3. za troškove za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu,

4. za troškove rada i boravka na terenu,

5. za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe,

6. za mesečnu ishranu u toku rada i

7. regres za korišćenje godišnjeg odmora.

Član 41

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova za dolazak i povratak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju od adrese stanovanja navedenoj u ličnoj karti zaposlenog do autobuske stanice u Kraljevu ili do stajališta najbližeg mestu rada, pod uslovom da je adresa stanovanja udaljena za više od tri kilometra od mesta rada.

Naknada troškova prevoza zaposlenima se obezbeđuje putem godišnjih prevoznih karti.

Izuzetno, u slučaju da zaposlenom nije na adekvatan način omogućen javni prevoz od ili do mesta stanovanja, može se isplaćivati u istom iznosu i u gotovom novcu srazmerno broju radnih dana u mesecu za koji se isplaćuje, sve pod uslovima iz stava 1. ovog člana.

Član 42

Zaposleni ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u visini od 5% prosečne mesečne zarade po zaposlenom u privredi Republike prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku - ali najviše do neoporezivog iznosa.

Za vreme službenog putovanja u zemlji zaposleni ima pravo na naknadu troškova prevoza i troškova noćenja prema priloženom računu, osim u hotelu sa četiri ili više zvezdica.

Zaposlenom se može odobriti korišćenje sopstvenog vozila na službenom putu uz naknadu troškova, a najviše do iznosa 10% cene jednog litra goriva koje vozilo koristi po pređenom kilometru.

Akontacija za službeni put se može isplatiti u visini planiranih troškova prema trajanju službenog puta.

Član 43

Zaposlenom na službenom putu pripada pravo na dnevnicu i to:

- svakih 24 časa puna dnevnica;

- za više od 12 časova, a manje od 24 časa puna dnevnica;

- za više od 8 časova, a manje od 12 časova pola dnevnice.

Zaposleni je dužan da u roku od 3 dana po povratku sa službenog puta podnese uredno popunjen putni nalog sa izveštajem o obavljenom poslu.

Član 44

Za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu zaposleni ima pravo na dnevnicu i druge troškove u iznosima i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima o izdacima za službeno putovanje u inostranstvo.

Član 45

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova za smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu i to za troškove smeštaja prema priloženom računu, za prenoćište u hotelu sa najviše tri zvezdice, a za ishranu prema priloženom računu a najviše do visine dnevnice za službeni put u zemlji.

Ako je poslodavac za rad i boravak na terenu obezbedio smeštaj i ishranu, zaposlenom se ne isplaćuje naknada po ovom osnovu.

U slučaju potrebe obavljanja posla van teritorije opštine Kraljevo, zaposleni ima pravo i na dnevnu naknadu za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak) najviše u visini do 2% prosečne zarade po zaposlenom u privredi Republike, prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog organa za statistiku.

Član 46

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova za ishranu (u toku rada) za dane provedene na radu u visini od 20% od prosečne zarade isplaćene u gradu Kraljevu u decembru mesecu prethodne godine, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Zaposleni nema pravo na naknadu troškova iz stava 1. ukoliko poslodavac obezbedi ishranu angažovanjem odgovarajućeg dobavljača.

Član 47

Zaposleni ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini prosečne zarade isplaćene u gradu Kraljevu u decembru mesecu prethodne godine, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Zaposleni ima pravo na pun iznos regresa iz stava 1. ukoliko ima pravo na pun godišnji odmor u skladu sa Kolektivnim ugovorom i pravo na srazmerno manji iznos regresa ukoliko ima pravo na srazmeran godišnji odmor.

7. Druga primanja

Član 48

Poslodavac je dužan zaposlenom da isplati:

1. otpremninu pri odlasku u penziju u visini tri prosečne zarade zaposlenog u momentu isplate (bez poreza i doprinosa), s tim što tako isplaćena otpremnina ne može biti manja od tri prosečne zarade po zaposlenom (bez poreza i doprinosa) kod poslodavca u momentu isplate, odnosno od tri prosečne zarade (bez poreza i doprinosa) isplaćene u Republici prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku,

2. naknadu troškova neophodnih pogrebnih usluga prema priloženom računu u slučaju smrti člana uže porodice, a najviše do neoporezovanog iznosa. Ovu naknadu troškova poslodavac isplaćuje i članovima uže porodice u slučaju smrti zaposlenog. Članovima uže porodice smatraju se bračni drug i deca zaposlenog,

3. naknadu štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja u visini procenjene štete od strane ovlašćenog procenjivača.

Odluku o svim isplatama iz stava 1. ovog člana donosi direktor.

Član 49

Poslodavac može zaposlenom da obezbedi novčanu pomoć u sledećim slučajevima:

1. duže ili teže bolesti zaposlenog i članova uže porodice (do visine medicinske ili apotekarske usluge prema priloženom računu),

2. ublažavanja posledica elementarnih nepogoda na osnovu izveštaja i predloga Komisije za utvrđivanje štete, a najviše do dve prosečne zarade bez poreza i doprinosa u privredi Republike Srbije, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa za statistiku,

3. pomoć zaposlenom u slučaju smrti roditelja, usvojenika ili usvojioca u visini polovine prosečne zarade bez poreza i doprinosa u privredi Republike Srbije, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa za statistiku.

Odluku o isplatama donosi direktor

Član 50

Poslodavac može zaposlenom da isplati jubilarnu nagradu povodom jubilarne godine rada kod poslodavca i to:

- za 10 godina rada kod poslodavca - 1 prosečnu zaradu,

- za 20 godina rada kod poslodavca - 1,5 prosečnu zaradu,

- za 30 godina rada kod poslodavca - 2 prosečne zarade po zaposlenom (bez poreza i doprinosa) ostvarene kod poslodavca u mesecu pre isplate nagrade, a isplate se vrše na Dan poslodavca.

Odluku o isplati jubilarnih nagrada donosi direktor u skladu sa godišnjim programom poslovanja.

Član 51

Poslodavac može u skladu sa godišnjim programom poslovanja i finansijskim mogućnostima obezbediti sredstva za:

- novogodišnje paketiće deci zaposlenog starosti do navršenih 15 godina života,

- poklon zaposlenim ženama za Dan žena, sve do neoporezivog iznosa.

Odluku o isplati donosi direktor u skladu sa godišnjim programom poslovanja.

Član 52

Poslodavac može u skladu sa finansijskim mogućnostima zaposlenima odobriti beskamatni zajam za nabavku ogreva, zimnice i udžbenika do iznosa jedne prosečne zarade u privredi Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku pod sledećim uslovima:

- zajam se odobrava bez kamate sa rokom vraćanja od šest meseci, a najkasnije do kraja tekuće godine, počev od isplate zarade u prvom narednom mesecu u odnosu na mesec u kome je isplaćen zajam,

- zajam se vraća obustavom od zarade zaposlenog,

- isplata zajma u tekućem mesecu ne može se vršiti pre isplate zarade za prethodni mesec,

- novi zajam se ne može odobriti dok se u potpunosti ne vrati ranije odobreni zajam.

Odluku o isplati donosi direktor u skladu sa godišnjim programom poslovanja.

Član 53

Poslodavac će u skladu sa zahtevima i potrebama procesa rada, kao i zahtevima novog načina i organizacije rada obezbediti sredstva za naknadu troškova obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih, sve za potrebe poslodavca.

Poslodavac odobrava isplatu naknade troškova iz stava 1. ovog člana i to: školarine, takse, putnih troškova, plaćenog odsustva i druge naknade troškova neophodnih za sticanje odgovarajuće kvalifikacije, stručnog ispita, licence i sl.

Član 54

Poslodavac može u skladu sa finansijskim mogućnostima davati pomoć u redovnom školovanju deci umrlih zaposlenih radnika, najviše u visini do neoporezovanog iznosa, sve u skladu sa uslovima, kriterijumima i po postupku utvrđenom posebnim opštim aktom.

Član 55

Poslodavac se obavezuje da uz isplatu mesečne zarade zaposlenima, uplaćuje na račun reprezentativnog sindikata sredstva u iznosu od 1%, obračunatih na masu sredstava isplaćenih na ime zarada za prevenciju radne invalidnosti i rekreativni odmor zaposlenih, kao i za radničke sportske igre.

Sredstva iz stava 1. ovog člana će se strogo namenski koristiti u skladu sa programom sindikata.

VIII - ZABRANA KONKURENCIJE

Član 56

Sa zaposlenim se može ugovoriti klauzula zabrane konkurencije po kojoj zaposleni ne može bez saglasnosti poslodavca u svoje ime i za svoj račun, odnosno u ime i za račun drugog pravnog ili fizičkog lica izvoditi građevinske radove na objektima niskogradnje (posebno saobraćajnicama), izrađivati projekte za navedene objekte, niti obavljati komercijalne poslove vezane za tu vrstu delatnosti, a sve to na teritoriji grada Kraljeva i teritoriji opština koje se graniče sa gradom Kraljevom.

IX - NAKNADA ŠTETE

Član 57

Postojanje štete, njenu visinu, okolnosti pod kojima je nastala, ko je štetu prouzrokovao i kako se nadoknađuje, utvrđuje poslodavac u skladu sa Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.

Član 58

Direktor ili zaposleni koga on ovlasti, pokreće rešenjem postupak za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog za štetu u roku od pet dana od dana prijema prijave o prouzrokovanoj šteti ili ličnog saznanja da je šteta prouzrokovana poslodavcu i određuje lice za sprovođenje postupka.

Prijava iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime zaposlenog koji je štetu prouzrokovao, vreme, mesto i način izvršenja štetne radnje, dokaze koji ukazuju da je zaposleni prouzrokovao štetu i predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog za štetu.

Član 59

Rešenje o pokretanju postupka za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog za štetu sadrži: ime i prezime zaposlenog, poslove koje zaposleni obavlja, vreme, mesto i način izvršenja štetne radnje i dokaze koji ukazuju na to da je zaposleni izvršio štetnu radnju i ime i prezime članova komisije za sprovođenje postupka naknade štete.

Član 60

Postojanje štete, njenu visinu, okolnosti pod kojima je nastala, ko je štetu prouzrokovao i kako se nadoknađuje šteta utvrđuje komisija koju imenuje direktor, a u kojoj se nalazi i predstavnik sindikata.

Postupak utvrđivanja štete propisuje komisija.

Komisija može, u zavisnosti od socijalnog stanja zaposlenog i njegove porodice, da predloži poslodavcu da zaposleni naknadi štetu u više rata, da se naknada štete umanji za određeni procenat ili da se zaposleni oslobodi naknade štete.

Član 61

Kada komisija iz člana 60. ovog Kolektivnog ugovora, utvrdi sve činjenice i okolnosti od uticaja na odgovornost zaposlenog, predlaže direktoru ili zaposlenom koga direktor ovlasti da donese rešenje kojim se zaposleni obavezuje da nadoknadi štetu ili se oslobađa od odgovornosti.

Rešenjem kojim se zaposleni obavezuje da nadoknadi štetu, određuje se način i rok naknade štete.

Član 62

Zaposleni je dužan da po prijemu rešenja iz čl. 61. ovog Kolektivnog ugovora, da pisanu izjavu da li prihvata ili ne prihvata da nadoknadi štetu.

Ako zaposleni ne prihvati da nadoknadi štetu, o šteti odlučuje nadležni sud.

 

Član 63

Poslodavac može, u opravdanim slučajevima odrediti isplatu naknade štete u ratama ili delimično (ili potpuno) osloboditi zaposlenog od naknade štete koju je prouzrokovao, osim ako je štetu prouzrokovao namerno.

Predlog za oslobađanje od naknade štete može podneti zaposleni.

Pri donošenju odluke o delimičnom oslobađanju od naknade štete, poslodavac će ceniti rad i ponašanje zaposlenog kao i da li bi zaposleni sa naknadom štete bio doveden u težak materijalni položaj.

X - VIŠAK ZAPOSLENIH

Član 64

Određivanje zaposlenih za čijim radom je prestala potreba vrši se primenom kriterijuma utvrđenih Programom rešavanja viška zaposlenih koji donosi poslodavac u saradnji sa reprezentativnim sindikatom, u skladu sa zakonom.

Član 65

Poslodavac ne može doneti odluku o prestanku radnog odnosa po osnovu viška, invalidu rada koji je invalidnost stekao radom kod tog poslodavca, bez njegove saglasnosti, kao ni zaposlenom kome nedostaje najviše pet godina staža osiguranja do sticanja prava na starosnu penziju, u skladu sa zakonom.

Član 66

Zaposlenom koji predstavlja višak zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, u slučaju otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan da isplati otpremninu u skladu sa Zakonom.

XI - OTKAZ UGOVORA O RADU

Član 67

Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu iz razloga i na način predviđen zakonom.

Član 68

Zaposlenom prestaje radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, ako svojom krivicom učini sledeće povrede radnih obaveza, i to:

1. neopravdano izostajanje sa rada (nedolazak na posao, zakašnjenje ili napuštanje radnog mesta pre isteka radnog vremena) pet radnih dana uzastopno ili sedam radnih dana s prekidima u toku godine,

2. dolazak na posao u napitom stanju, opijanje u toku rada ili odbijanje zaposlenog da se podvrgne alko - testu,

3. nedolično ponašanje prema ostalim zaposlenima (svađa, uvreda, tuča i sl.) ili prema trećim licima,

4. neblagovremeno, nesavesno ili nemarno izvršavanje radnih obaveza,

5. necelishodno, neodgovorno ili nesavesno korišćenje sredstava rada ili neovlašćena posluga sredstava rada,

6. zloupotreba položaja ili prekoračenje datog ovlašćenja,

7. neprijavljivanje povrede radne obaveze,

8. prouzrokovanje imovinske štete, namerno ili iz grube nepažnje,

9. prekršaj zabrane klauzule konkurencije,

10. odavanje poslovne, službene ili druge tajne utvrđene opštim aktom ili odlukom direktora,

11. odbijanje zaposlenog da obavlja poslove na koje je raspoređen ili odbijanje da postupi po nalogu neposrednog rukovodioca,

12. zloupotreba prava na bolovanje, kao i neblagovremeno dostavljanje poslodavcu potvrde lekara o nastupanju privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o radu i zdravstvenom osiguranju,

13. organizovanje političkih organizacija kod poslodavca.

XII - DOSTAVLJANJE PISMENA

Član 69

Ugovor o radu otkazuje se rešenjem u pisanom obliku i obavezno sadrži obrazloženje i pouku o pravnom leku.

Rešenje mora da se dostavi zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog.

Ako poslodavac nije mogao da dostavi rešenje u smislu stava 2. ovog člana, dužan je da o tome sačini pismenu belešku.

U slučaju iz stava 3. ovog člana rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku od osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.

Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rešenja, osim ako Zakonom o radu ili rešenjem nije određen drugi rok.

Odredbe iz stava 2-4 ovog člana primenjuju se i na postupak dostavljanja i drugih rešenja kojima se odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih.

XIII - OSTVARIVANJE I ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH

Sporazumno rešavanje sporova

Član 70

Sporna pitanja između poslodavca i zaposlenog rešava arbitar koga sporazumom određuju strane u sporu iz reda stručnjaka u oblasti koja je predmet spora.

Rok za pokretanje postupka pred arbitrom je tri dana od dana dostavljanja rešenja zaposlenom.

Arbitar je dužan da donese odluku u roku od 10 dana od dana podnošenja zahteva za sporazumno rešavanje spornih pitanja.

Za vreme trajanja postupka pred arbitrom zbog otkaza ugovora o radu, zaposlenom miruje radni odnos.

Ako arbitar ne donese odluku u roku iz stava 2. ovog člana, rešenje o otkazu ugovora o radu postaje izvršno.

Odluka arbitra je konačna i obavezuje poslodavca i zaposlenog.

XIV - UČEŠĆE U UPRAVLJANJU

Član 71

Nadzorni odbor poslodavca sačinjavaju predstavnici osnivača i predstavnik zaposlenih koji se određuje na način utvrđen Statutom preduzeća.

Predsednik reprezentativnog sindikata ima pravo da prisustvuje sednicama Nadzornog odbora.

Član 72

Nadzorni odbor poslodavca dužan je da pre razmatranja predloga statusnih promena ili privatizacije zatraži mišljenje sindikata.

XV - USLOVI ZA RAD SINDIKATA

Član 73

Poslodavac je dužan da sindikatu omogući delovanje u skladu sa njegovom ulogom i zadacima.

Poslodavac je dužan da organizaciji sindikata obezbedi uslove za rad u skladu Zakonom.

Organizacija sindikata je dužna da obezbedi vršenje svojih aktivnosti na način kojim se ne remeti redovno funkcionisanje i poslovanje poslodavaca i radna disciplina.

XVI - ORGANIZOVANJE ŠTRAJKA

Član 74

Zaposleni se obavezuju da u pogledu prava na štrajk, načina organizovanja i sprovođenje štrajka u svemu postupaju saglasno Zakonu o štrajku.

Minimum procesa rada za vreme trajanja štrajka utvrđuje se aktom osnivača.

XVII - REŠAVANJE SPOROVA U PRIMENI KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 75

Sporovi koji nastanu u primeni ovog kolektivnog ugovora rešavaju se pred arbitražom i nadležnim sudom.

Član 76

Učesnici u zaključivanju ovog kolektivnog ugovora će, u roku od 15 dana od nastanka spora u primeni Kolektivnog ugovora, obrazovati arbitražu čiji je zadatak da nastali spor reši.

Član 77

Arbitraža se obrazuje za svaki nastali spor.

Arbitraža ima pet članova.

Arbitraža je sastavljena od po jednog predstavnika učesnika u zaključivanju ovog kolektivnog ugovora i dva arbitra koja učesnici određuju sporazumno.

Članovi arbitraže iz svojih redova biraju predsednika.

Član 78

Arbitraža donosi odluku o spornom pitanju u roku od 15 dana od dana obrazovanja arbitraže.

Arbitraža donosi odluku većinom glasova svih članova.

Odluka arbitraže obavezuje učesnike u zaključivanju kolektivnog ugovora.

Član 79

Učesnici ovog kolektivnog ugovora će troškove angažovanja članova i rada arbitraže snositi solidarno.

XVIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 80

Ovaj Kolektivni ugovor se zaključuje na tri godine.

Po isteku roka iz st. 1. ovog člana, Kolektivni ugovor prestaje da važi, ako se učesnici Kolektivnog ugovora drugačije ne sporazumeju najkasnije 30 dana pre isteka važenja Kolektivnog ugovora.

Član 81

Važenje ovog Kolektivnog ugovora može prestati sporazumom svih učesnika ili otkazom Kolektivnog ugovora.

Otkaz Kolektivnog ugovora u celosti ili delimično podnosi se u pisanoj formi, sa obrazloženjem i mora da sadrži predlog novih odredbi.

U slučaju otkaza, Kolektivni ugovor se primenjuje do zaključivanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže šest meseci od dana podnošenja otkaza.

Učesnici su dužni da postupak pregovaranja započnu najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja otkaza.

Član 82

Izmene i dopune ovog Kolektivnog ugovora vrše se aneksom, na način i po postupku za njegovo zaključivanje.

Član 83

Ovaj ugovor se smatra zaključenim kad ga potpišu svi ovlašćeni predstavnici učesnika u njegovom zaključivanju.

Član 84

Danom stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor JKP "Putevi" Kraljevo objavljen u "Službenom listu grada Kraljeva", broj 20/2010.

Član 85

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Kraljeva".