RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

("Sl. list grada Kragujevca", br. 13/2014)

 

I OSNOVNE ODREDBE

1. Pregled računovodstvenih politika

Član 1

Računovodstvene politike predstavljaju načela, pravila i osnove koje se primenjuju pri sastavljanju i prezentovanju računovodstvenih izveštaja.

Računovodstvene politike budžeta grada Kragujevca predstavljaju zbir računovodstvenih politika korisnika budžetskih sredstava grada Kragujevca.

Poslovne promene u računovodstvu budžeta, odnosno trezoru grada Kragujevca, vode se po gotovinskoj osnovi na propisanim šestocifrenim sub-analitičkim kontima sadržanim u kontnom planu Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 103/11, 10/12, 18/12, 95/12, 22/13, 48/13, 61/13, 63/13 - ispr. 106/13, 120/13 i 20/14).

Ukoliko propisana subanalitička konta ne zadovoljavaju potrebu korisnika sredstava budžeta, odnosno trezora grada Kragujevca, evidencija se obezbeđuje na sedmocifrenom i višem nivou.

Finansijski izveštaji u računovodstvu budžeta, odnosno trezora grada Kragujevca, sastavljaju se na gotovinskoj osnovi, a u skladu sa međunarodnim standardima za javni sektor na propisanim šestocifrenim subanalitičkim kontima sadržanim u kontnom planu Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem.

2. Tekući prihodi i primanja

Tekući prihodi

Član 2

U tekuće prihode spadaju sledeće kategorije:

1) Porezi - porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke (porez na zarade, porez na prihode od samostalnih delatnosti, porez na prihode od imovine i porez na druge prihode), porez na imovinu (porez na imovinu, porez na nasleđe i poklon, porez na kapitalne transakcije i porez na akcije na ime i udele), porez na dobra i usluge (komunalne takse za korišćenje reklamnih panoa, porezi, takse i naknade na motorna vozila, naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa, boravišna taksa i opštinske i gradske naknade) i drugi porezi (komunalna taksa na firmu).

2) Donacije i transferi - donacije od inostranih država (tekuće donacije od inostranih država u korist nivoa gradova), donacije od međunarodnih organizacija (tekuće donacije od međunarodnih organizacija u korist nivoa gradova) i transferi od drugih nivoa vlasti (tekući transferi od drugih nivoa vlasti u korist nivoa gradova, drugi tekući transferi od drugih nivoa vlasti u korist nivoa gradova i kapitalni transferi od drugih nivoa vlasti u korist nivoa gradova).

3) Drugi prihodi:

(1) Prihodi od imovine - kamate na sredstva konsolidovanog računa trezora Grada, naknada za korišćenje prirodnih dobara i naknada za korišćenje prostora i građevinskog zemljišta),

(2) Prihodi od prodaje dobara i usluga (prihodi od prodaje dobara ili usluga od strane tržišnih organizacija u korist nivoa gradova, takse u korist nivoa gradova, naknada za uređivanje građevinskog zemljišta i prihodi budžeta Grada od sporedne prodaje dobara i usluga koje vrše državne netržišne jedinice,

(3) Novčane kazne i oduzeta imovinska korist (prihodi od novčanih kazni za prekršaje u korist nivoa gradova),

(4) Dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica (tekući dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica u korist nivoa gradova),

(5) Mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa gradova.

4) Memorandumske stavke za refundaciju rashoda (memorandumske stavke za refundaciju rashoda i memorandumske stavke za refundaciju rashoda iz prethodne godine).

Tekući prihodi se, shodno gotovinskoj osnovi, utvrđuju u momentu naplate, tj. priliva sredstava na račun budžeta Grada.

Obračunati ne naplaćeni tekući prihodi evidentiraju se u okviru pasivnih vremenskih razgraničenja.

Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava od strane budžetskih korisnika evidentira se u glavnoj knjizi trezora kao storno rashoda, a u korist potraživanja od budžetskih korisnika, a kod budžetskog korisnika kao storno prihoda i u korist obaveze prema budžetu Grada.

Porezi

Član 3

Porezi predstavljaju vrstu javnih prihoda za finansiranje javnih rashoda u skladu sa Odlukom o budžetu grada Kragujevca.

Prihodi od poreza mogu biti ustupljeni i izvorni.

Skupština Grada utvrđuje visinu stopa poreza za prihode koji su izvorni prihodi budžeta Grada i to do visine najviše stope propisane zakonom. Ostvareni prihodi na ime poreza u toku godine se koriguju za povraćaj više ili pogrešno doznačenih sredstava po rešenjima Poreske uprave.

Donacije i transferi

Član 4

Donacija je namenski bespovratni prihod, koji se ostvaruje na osnovu pisanog ugovora između davaoca i primaoca donacije. Obuhvata bespovratno primljena sredstva od inostranih država i međunarodnih organizacija. Donacije mogu biti kapitalne i tekuće.

Donacije obuhvataju i poklone u naturi, a evidentiraju se u poslovnim knjigama kao povećanje nefinansijske imovine i izvora kapitala.

Ostatak neutrošenih sredstava na ime primljenih donacija prenosi se u narednu godinu za istu namenu.

Transferi od drugih nivoa vlasti obuhvataju sredstva iz budžeta Republike Srbije koja se prenose budžetu Grada. Sastoje se od nenamenskog transfera kao i od drugih tekućih i kapitalnih transfera (namenski transferi). Ove transfere Republika obezbeđuje Gradu za obavljanje određenih poslova iz okvira izvornog ili poverenog delokruga rada.

Drugi prihodi

Član 5

Drugi prihodi, sem naknade za korišćenje prirodnih dobara, spadaju u izvorne prihode Grada i ostvaruju se na njenoj teritoriji.

Stope ovih prihoda, kao i način i merila za određivanje visine gradskih taksi i naknada utvrđuje Skupština Grada, u skladu sa zakonom.

Odluka skupštine može se menjati najviše jedanput godišnje i to u postupku utvrđivanja budžeta Grada za narednu godinu.

Izuzetno, odluka se može menjati i u slučaju donošenja, odnosno izmene zakona ili drugog propisa kojim se uređuju izvorni prihodi jedinice lokalne samouprave.

Memorandumske stavke za refundiranje rashoda

Član 6

Memorandumske stavke za refundiranje rashoda obuhvataju prihode po osnovu memorandumskih stavki za pokrivanje rashoda za tekuću godinu i memorandumskih stavki za refundiranje rashoda prethodne godine. U ove prihode spadaju prihodi koji se naplate od fondova za zdravstveno osiguranje na ime naknade po osnovu bolovanja preko 30 dana, po osnovu naknade za porodiljsko odsustvo, naknade invalidima rada druge kategorije i dr.

Administrativni transferi - transferi između budžetskih korisnika na istom nivou i prihodi iz budžeta

Član 7

Ove vrste prihoda imaju indirektni budžetski korisnici iz sredstava koja im se kao transferna sredstva prenose iz budžeta Grada.

U postupku konsolidacije ovi prihodi - prihodi iz budžeta se upoređuju sa administrativnim transferima iz budžeta od direktnih budžetskih korisnika indirektnim budžetskim korisnicima ili između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 490000), a zatim se međusobno zatvaraju.

Primanja od prodaje nefinansijske imovine

Član 8

Primanja od prodaje nefinansijske imovine su primanja od prodaje osnovnih sredstava (nepokretnosti, pokretne imovine, ostalih osnovnih sredstava), primanja od prodaje zaliha (robnih rezervi, zaliha proizvodnje, robe za dalju prodaju), primanja od prodaje dragocenosti, primanja od prodaje prirodne imovine (zemljišta, podzemnih blaga i šuma i voda).

Evidentiranje primanja vrši se u momentu naplate, a u korist računa budžeta Grada.

Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske imovine

Član 9

Primanja od zaduživanja predstavljaju prilive po osnovu primanja od zaduživanja i to:

- primanja od zaduživanja na domaćem tržištu,

- primanja od zaduživanja na inostranom tržištu

Primanja od prodaje finansijske imovine predstavljaju prilive po osnovu prodaje finansijske imovine i to: primanja od otplate kredita datih fizičkim licima i domaćinstvima u zemlji i primanja od prodaje domaćih akcija i ostalog kapitala - sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije.

Sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije evidentiraju se zaduženjem tekućeg računa budžeta Grada, a odobrenjem izvora novčanih sredstava - subanalitički konto - Ostala finansijska imovina, uz istovremeno knjiženje u klasi 9.

Član 10

Tekući prihodi i primanja se, shodno gotovinskoj osnovi, utvrđuju u momentu naplate odnosno priliva sredstava na račun budžeta grada Kragujevca.

Obračunati nenaplaćeni tekući prihodi evidentiraju se u okviru pasivnih vremenskih razgraničenja.

Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava od strane budžetskih korisnika evidentira se u glavnoj knjizi trezora kao storno rashoda, a u korist potraživanja od budžetskih korisnika, a kod budžetskog korisnika kao storno prihoda i u korist obaveze prema budžeta grada Kragujevca, ukoliko je promena nastala u tekućoj budžetskoj godini.

2. Tekući rashodi i izdaci

Rashodi i izdaci budžeta Grada predstavljaju konsolidovane rashode i izdatke direktnih i indirektnih korisnika budžeta Grada.

Tekući rashodi

Član 11

Tekući rashodi obuhvataju rashode koji se javljaju kod budžetskih korisnika u vršenju funkcije za koju su osnovani.

Tekući rashodi obuhvataju: rashode za zaposlene, korišćenje usluga i roba, amortizaciju i upotrebu sredstava za rad, rashode kamata i troškova zaduživanja, subvencije, donacije, dotacije i transfere i ostale rashode.

Tekući rashodi i izdaci se evidentiraju u momentu kada je plaćanje izvršeno.

Rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.

Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.

Rashodi za zaposlene

Član 12

Rashodi za zaposlene obuhvataju: rashode za plate, dodatke i naknade zaposlenih (zarade), socijalne doprinose na teret poslodavca, naknade u naturi, socijalna davanja zaposlenima, naknade troškova za zaposlene, nagrade zaposlenima i ostali posebni rashodi.

Korišćenje usluga i roba

Član 13

Korišćenje usluga i roba obuhvata: stalne troškove, troškove putovanja, usluge po ugovoru, specijalizovane usluge, tekuće popravke i održavanje i materijal.

Rashodi kamata

Član 14

Otplata kamata obuhvata kamate iz dužničko-poverilačkih odnosa (domaće i strane).

Kamate se u momentu plaćanja evidentiraju kao rashod.

Obračunate, a neplaćene kamate evidentiraju se kao obračunati neplaćeni rashodi.

Subvencije

Član 15

Subvencije obuhvataju tekući i kapitalni prenos sredstava primaocima radi podsticanja proizvodnje i pružanje usluga, odnosno subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama, privatnim finansijskim institucijama, javnim finansijskim institucijama i privatnim preduzećima.

Donacije, dotacije i transferi

Član 16

Donacije obuhvataju tekuće i kapitalne donacije stranim vladama i međunarodnim organizacijama.

Transferi ostalim nivoima vlasti obuhvataju tekuće i kapitalne transfere višim nivoima vlasti (korisnici budžeta Republike Srbije).

Ostale donacije, dotacije i transferi obuhvataju tekuće i kapitalne donacije, dotacije i transfere.

Kursne razlike

Član 17

Finansijski plasmani, potraživanja i obaveze u stranoj valuti preračunavaju se u dinarskoj protivvrednosti prema srednjem kursu stranih valuta na dan isplate. Tako utvrđenim preračunatim dinarskim iznosima finansijskih plasmana potraživanja i obaveza utvrđuju se pozitivne, odnosno negativne kursne razlike.

Pozitivne kursne razlike evidentiraju se u korist tekućih prihoda.

Negativne kursne razlike evidentiraju se na teret tekućih rashoda.

Prava iz socijalnog osiguranja

Član 18

Prava iz socijalnog osiguranja obuhvataju naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta.

Socijalna pomoć iz budžeta Grada obuhvata naknade po raznim osnovama koje se, po zahtevima direktnog i indirektnog budžetskog korisnika, isplaćuju iz budžeta za socijalnu zaštitu, obrazovanje, kulturu, nauku, sport, nagrade učenicima i studentima, naknade za decu i porodicu i ostale naknade.

Ostali rashodi

Član 19

Ostali rashodi obuhvataju: dotacije nevladinim organizacijama, poreze, obavezne takse i kazne, novčane kazne i penale po rešenjima sudova, naknade štete za povrede ili štetu nastalu usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka i drugo.

Administrativni transferi

Član 20

Prenos sredstava namenjen indirektnim korisnicima, u skladu sa Odlukom o budžetu, evidentira se zaduženjem odgovarajuće vrste administrativnog transfera, a odobrenjem tekućeg računa.

U postupku konsolidacije, administrativni transferi se upoređuju sa transferima između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 780000), i prihodima iz budžeta (kategorija 790000), a zatim se međusobno zatvaraju.

Izdaci za nefinansijsku imovinu

Član 21

Izdaci za nefinansijsku imovinu obuhvataju izdatke za: osnovna sredstva (zgrade i građevinski objekti, mašine i opreme, ostale nekretnine i oprema, kultivisana imovina i nematerijalna imovina), zalihe (robne rezerve, zalihe proizvodnje i zalihe robe za dalju prodaju), dragocenosti i prirodna imovina (zemljište, rudna bogatstva, šume i vode).

Evidentiranje izdataka za nefinansijsku imovinu vrši se u momentu isplate, uz istovremeno povećanje vrednosti nefinansijske imovine i kapitala.

Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine

Član 22

Ovi izdaci obuhvataju izdatke za otplatu glavnice (domaćim kreditorima, stranim kreditorima) i nabavku finansijske imovine (domaće i strane).

Izdaci za otplatu glavnice predstavljaju odliv sredstava, a ne tekuće rashode, i za njihovu vrednost se smanjuju obaveze i novčana sredstva, s tim da se istovremeno sprovode knjiženja u klasi 6.

Izdaci za nabavku finansijske imovine, takođe predstavljaju odliv sredstava, i za njihovu vrednost se povećava potraživanje i smanjuju novčana sredstva, s tim da se paralelno sprovode knjiženja u klasi 6.

3. Ukupan višak prihoda i primanja - budžetski suficit

Manjak prihoda i primanja - budžetski deficit

Član 23

Završni račun budžeta Grada dobija se konsolidacijom ukupnog iznosa prihoda, primanja, rashoda i izdataka direktnih korisnika, indirektnih korisnika i glavne knjige trezora Grada i isključivanjem administrativnih transfera. Konsolidacijom ukupnog iznosa tekućih prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine sa ukupnim iznosom tekućih rashoda i izdataka za nabavku nefinasijske imovine, utvrđuje se višak prihoda i primanja - budžetski suficit koji se koriguje na sledeći način:

a) uvećan za uključivanje

- dela neraspoređenog viška prihoda i primanja iz ranijih godina koji je korišćen za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine

- dela novčanih sredstava amortizacije koji je korišćen za nabavku nefinansijske imovine,

- dela prenetih neutrošenih sredstava iz ranijih godina korišćen za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine,

- iznosa rashoda i izdataka za nefinansijsku imovinu finansiranih iz kredita,

- iznosa privatizacionih primanja korišćenih za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine.

b) umanjen za uključivanje izdataka:

- utrošenih sredstava tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za otplatu obaveza po kreditima,

- utrošenih sredstava tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za nabavku finansijske imovine.

Nakon korigovanja viška prihoda i primanja - budžetskog suficita na navedeni način, utvrđuje se ukupan višak prihoda i primanja - budžetski suficit za prenos u narednu godinu.

II NEFINANSIJSKA IMOVINA

4. Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima

Nekretnine i oprema, kultivisana imovina, dragocenosti, prirodna imovina, nefinansijska imovina u pripremi i avansi i nematerijalna imovina

Član 24

Nekretnine i oprema, kultivisana imovina, dragocenosti, prirodna imovina, nefinansijska imovina u pripremi i avansi i nematerijalna imovina se evidentiraju po nabavnoj vrednosti.

Nabavnu vrednost čini fakturna vrednost uvećana za zavisne troškove nastale do momenta stavljanja u upotrebu. Izvršene nabavke tokom godine povećavaju vrednost nefinansijske imovine i kapitala.

Nekretninama i opremom smatraju se ona sredstva čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine.

U okviru zgrada i građevinskih objekata - stambene zgrade i stanovi se evidentiraju kao ostale stambene zgrade.

Kultivisana imovina obuhvata osnovno stado i višegodišnje zasade.

Dragocenosti obuhvataju dragocenosti.

Prirodna imovina obuhvata poljoprivredno zemljište.

Nefinansijska imovina u pripremi i avansi obuhvataju izdatke za stalna sredstva od početka ulaganja do početka korišćenja.

Nematerijalna imovina obuhvata kompjuterski softver, književna i umetnička dela i drugu materijalnu imovinu.

Primanja nastala prilikom prodaje osnovnih sredstava evidentiraju se zaduženjem tekućeg računa uz odobrenje primanja od prodaje nefinansijske imovine.

Gubitak nastao prilikom otuđivanja i rashodovanja osnovnih sredstava predstavlja smanjenje vrednosti nefinansijske imovine u stalnim sredstvima i kapitala.

Za nefinansijsku imovinu koja se rashoduje ili otuđuje, pre isknjiženja iz knjigovodstvene evidencije vrši se obračun amortizacije, nakon čega se isknjižava zaduženjem odgovarajućeg konta ispravke vrednosti za iznos otpisane vrednosti i konta izvora nefinansijske imovine u stalnim sredstvima za iznos neotpisane (sadašnje) vrednosti, a odobrenjem odgovarajućeg konta nefinansijske imovine za iznos nabavne vrednosti.

Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza obavljaju se u skladu sa:

- Uredbom o evidenciji i popisu nepokretnosti i drugih sredstava u državnoj svojini ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 27/96), kao i

- Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 106/2006).

Amortizacija nefinansijske imovine

Član 25

Pri sastavljanju završnog računa, obračun amortizacije vrši se u skladu sa sledećim propisima:

- Uredbom o budžetskom računovodstvu ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 125/03 i 12/06);

- Zakonom o budžetu Republike Srbije i Odlukom o budžetu grada Kragujevca

- Pravilnikom o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije ("Službeni list SRJ", broj 17/97 i 24/2000),

Amortizacija stalne nefinansijske imovine - nekretnine i oprema (osnovna sredstva), obračunava se za svako sredstvo pojedinačno po zakonom propisanim stopama koje su određene tako da se nabavna vrednost osnovnih sredstava amortizuje primenom proporcionalne metode u toku predviđenog veka upotrebe osnovnog sredstva.

Knjiženje obračunatog otpisa (amortizacije) nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava vrši se na teret izvora sredstava (kapitala) osim u slučaju kada je propisom o donošenju budžeta za tekuću godinu obračun otpisa - amortizacije na drugačiji način regulisan.

Osnovna sredstva, nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva u državnoj svojini, u poslovnim knjigama se evidentiraju prema nabavnoj vrednosti umaljenoj za ispravku vrednosti po osnovu amortizacije.

Jednom otpisano osnovno sredstvo, bez obzira na to što se i dalje koristi, ne može biti predmet ponovnog procenjivanja vrednosti i ne podleže otpisivanju dok ga koristi isto pravno lice.

Nefinansijska imovina u zalihama

Član 26

Zalihe nefinansijske imovine u zalihama procenjuju se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost čine neto fakturne vrednost i zavisni troškovi nabavke. Pod zavisnim troškovima nabavke podrazumevaju se svi direktni troškovi u postupku nabavke do i nakon uskladištenja.

Zalihe robnih rezervi i robe za dalju prodaju evidentiraju se po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po metodi ponderisane prosečne cene.

Zalihe robnih rezervi i robe za dalju prodaju iskazuju se, u trenutku nabavke, kao izdaci za nefinansijsku imovinu, a u trenutku prodaje, kao primanja od prodaje nefinansijske imovine.

Zalihe sitnog inventara i potrošnog materijala se evidentiraju po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po metodi prosečne cene.

Sitan inventar i potrošni materijal se otpisuju u celosti prilikom stavljanja u upotrebu.

Zalihe sitnog inventara i potrošnog materijala, koje se nabavljaju za obavljanje redovne delatnosti, iskazuju se kao tekući rashod u trenutku nabavke, s tim što se razduženje magacina obezbeđuje na osnovu evidencije utroška.

Rashodovan sitan inventar i potrošan materijal isknjižavaju se iz evidencije zaduženjem subanalitičkog konta kapitala - nefinansijske imovine u zalihama, i to za potrošni materijal konto zalihe potrošnog materijala, a sitan inventar konto zalihe sitnog inventara, a odobrenjem odgovarajućeg subanalitičkog konta zaliha sitnog inventara i zaliha potrošnog materijala.

III FINANSIJSKA IMOVINA

Dugoročna finansijska imovina

Član 27

Dugoročna finansijska imovina sastoji se od učešća kapitala u međunarodnim finansijskim institucijama, učešća kapitala u domaćim javnim nefinansijskim preduzećima i institucijama, učešća kapitala u ostalim domaćim finansijskim institucijama, učešće kapitala u domaćim nefinansijskim privatnim preduzećima i učešće kapitala u domaćim poslovnim bankama.

Učešće u kapitalu procenjuje se po nabavnoj vrednosti.

Učešće u kapitalu na osnovu uplate novih ulaganja evidentira se kao povećanje učešća u kapitalu i izdataka za finansijsku imovinu.

Učešće u kapitalu otpisuje se srazmerno iznosu iskazanog gubitka na osnovu izveštaja pravnog lica u koje je uložen kapital.

Izvori kapitala se povećavaju ili smanjuju za povećanje, odnosno smanjenje vrednosti učešća u kapitalu.

Novčana sredstva

Član 28

Novčana sredstva se procenjuju po nominalnoj vrednosti.

Novčana sredstva obuhvataju: tekuće račune, izdvojena novčana sredstva i akreditive, blagajnu, devizni račun i ostala novčana sredstva.

Novčana sredstva budžeta grada Kragujevca na dan 31.12. tekuće godine obuhvataju sva stanja sredstava na podračunima koja su uključena u Konsolidovani račun trezora (KRT) grada Kragujevca i čine njegov sastavni deo.

Stanje računa - konsolidovanog računa trezora 505 sastoji se od stanja računa 500 - Stanje svih podračuna korisnika budžetskih sredstava, umanjeno za iznos plasiranih sredstava kod banaka na računima 210 - Depozit kod banaka i 213 - Oročena sredstva kod banaka.

Kratkoročna potraživanja

Član 29

Kratkoročna potraživanja se procenjuju po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno ako je nemogućnost naplate izvesna i dokumentovana.

Kratkoročna potraživanja obuhvataju potraživanja budžetskih korisnika po osnovu prodaje od kupaca u zemlji i inostranstvu i druga potraživanja: za kamate, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od drugih organa i organizacija, po osnovu preplaćenih poreza i doprinosa i ostala potraživanja.

Kratkoročna potraživanja se u momentu nastanka promene evidentiraju zaduženjem, a odobrenjem obaveza iz grupe pasivnih vremenskih razgraničenja. U momentu naplate se zatvara konto pasivnih vremenskih razgraničenja i odobrava se odgovarajućem kontu u klasi prihoda.

Kratkoročni plasmani

Član 30

Kratkoročni plasmani se procenjuju po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti, a direktno za nastalu i dokumentovanu nenaplativost.

Kratkoročni plasmani obuhvataju kratkoročne kredite, date avanse, depozite, kaucije i ostale kratkoročne plasmane.

Kratkoročni krediti obuhvataju kredite odobrene pravnim i fizičkim licima u zemlji.

Dati avansi obuhvataju avanse date za nabavku materijala, robe i za obavljanje usluga. Za iznos neiskorišćenih, odnosno nepokrivenih datih avansa, na dan sastavljanja završnog računa iskazuju se tekući rashodi i izdaci i pasivna vremenska razgraničenja (razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci), u skladu sa gotovinskom osnovom za vođenje budžetskog računovodstva.

Aktivna vremenska razgraničenja

Član 31

Ova kategorija obuhvata razgraničene rashode do jedne godine (premije osiguranja, zakupnine, pretplate za stručne časopise i publikacije, rashode grejanja i druge rashode), obračunate neplaćene rashode i izdatke i ostala aktivna vremenska razgraničenja.

Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze budžetskih korisnika koje terete rashode i izdatke budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.

Obaveze

Član 32

Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija. Smanjenje obaveza po osnovu Zakona, vanparničnog poravnanja i sl. vrši se direktnim otpisivanjem.

Obaveze obuhvataju: domaće i strane dugoročne obaveze, domaće i strane kratkoročne obaveze, obaveze po osnovu rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu ostalih rashoda, izuzev rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu subvencija, obaveze po osnovu donacija, dotacija i transfera, obaveze za socijalno osiguranje i obaveze iz poslovanja.

Pasivna vremenska razgraničenja

Član 33

Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene prihode i primanja, razgraničene plaćene rashode i izdatke, obračunate (fakturisane) nenaplaćene prihode i primanja i ostala pasivna vremenska razgraničenja.

Razgraničeni prihodi i primanja obuhvataju razgraničene prihode iz donacija i ostale razgraničene prihode i primanja.

Razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci obuhvataju iznose koji su u obračunskom periodu isplaćeni, a u momentu izvršene isplate nisu evidentirani kao tekući rashodi ili izdaci za nabavku nefinansijske imovine (akontacija za službeno putovanje, avans za materijal, avans za nabavku nefinansijske imovine i dr.). Na dan bilansiranja za iznos izvršene isplate evidentiranje se vrši zaduženjem odgovarajućeg konta tekućeg rashoda ili izdataka, a odobrenjem konta razgraničeni plaćeni rashodi.

Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.

Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundiranje na ime naknade po osnovu bolovanja zaposlenih u trajanju preko 30 dana, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za invalide rada druge kategorije, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.

IV SREDSTVA REZERVE

Član 34

U okviru budžeta deo planiranih prihoda ne raspoređuje se unapred, već se zadržava na ime tekuće budžetske rezerve.

Sredstva tekuće rezerve koriste se za neplanirane svrhe za koje nisu utvrđene aproprijacije ili za svrhe za koje se u toku godine pokaže da aproprijacije nisu bile dovoljne.

Tekuća budžetska rezerva opredeljuje se najviše do iznosa utvrđenog Zakonom o budžetskom sistemu.

Sredstva tekuće budžetske rezerve raspoređuju se na direktne korisnike budžetskih sredstava tokom fiskalne godine.

Sredstva stalne rezerve iskazuju se na aproprijaciji namenjenoj za budžetske rezerve. Koriste se za finansiranje rashoda i izdataka Grada u otklanjanju posledica vanrednih okolnosti, kao što su zemljotres, poplava suša, požar, klizišta, snežni nanosi, grad, životinjske i biljne bolesti, ekološka katastrofa i druge elementarne nepogode, odnosno drugih vanrednih događaja koji mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili prouzrokuju štetu većih razmera.

Stalna budžetska rezerva opredeljuje se najviše do iznosa utvrđenog Zakonom o budžetskom sistemu. Izveštaji o korišćenju sredstava stalne i tekuće budžetske rezerve dostavljaju se Skupštini grada uz završni račun.

V VANBILANSNA AKTIVA I PASIVA

Član 35

Vanbilansna aktiva obuhvata osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i druge garancije i ostalu vanbilansnu aktivu.

Vanbilansna pasiva obuhvata obaveze za osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i ostale garancije i ostalu vanbilansnu aktivu.

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36

Ove Računovodstvene politike stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli organa grada Kragujevca.

Član 37

Donošenjem ovih Računovodstvenih politika prestaju da važe Računovodstvene politike broj 110-29/13-IV od 12.07.2013. godine.