UREDBAO PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KAMENA GORA"("Sl. glasnik RS", br. 99/2014) |
Područje "Kamena Gora", deo dinarskih planina Starog Vlaha na krajnjem jugozapadnom delu Srbije, proglašava se zaštićenim područjem II kategorije - regionalnog, odnosno velikog značaja, kao predeo izuzetnih odlika pod imenom "Kamena Gora" (u daljem tekstu: Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora").
Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" stavlja se pod zaštitu da bi se očuvale geomorfološke, hidrogeološke i biološke vrednosti planinskog područja koje je autentično po dubokim klisurama i mozaičnom rasporedu šumskih, livadskih i tresetnih zajednica koje čine ovaj prostor jedinstvenim: sliv reke Gračanice sa svojom klisurom predstavlja geomorfološko-hidrološki prirodni fenomen; bočne klisure reke Lim sa brojnim reliktnim zajednicama i refugijalnim staništima na krečnjačkim liticama; klimazonalne i zonalne zajednice šuma koje obuhvataju 60% ukupne površine ovog područja; staništa brojnih retkih i ugroženih biljnih vrsta koje se nalaze u kategorijama zaštićenih i strogo zaštićenih, endemična flora sa više tipova endemizma, najosetljiviji i najugroženiji tip staništa vlažne livade i tresavice; raznovrsnost životinjskih vrsta - sisara, ptica, gmizavaca i insekata od nacionalnog i međunarodnog značaja; da bi se očuvali karakteristični prirodni predeli, specifični objekti narodnog graditeljstva, kulturno-istorijsko nasleđe i tradicionalni način života koje ovaj prostor izdvajaju kao poseban.
Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" nalazi se na teritoriji opštine Prijepolje, odnosno katastarskih opština Kamena Gora, Brajkovac, Gojakovići, Mataruge, Orašac, Kruševo, Gračanica i Miljevići ukupne površine 7.762,33 ha od čega je 3.679,77 ha (47,41%) u državnoj svojini, a 4.082,56 ha (52,59%) u privatnoj svojini.
Opis granice i grafički prikaz Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora" dati su u prilozima, koji su odštampani uz ovu uredbu i čine njen sastavni deo.
Na području Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora" utvrđuju se režimi zaštite II i III stepena:
Režim zaštite II stepena, ukupne površine 1.912,72 ha, odnosno 24%, utvrđuje se na šest izolovanih lokaliteta:
1) "Borovnjak" - površina 31,55 ha, KO Kamena Gora - vegetaciju čine pretežno čiste bukove šume, gde se nalaze staništa mnogobrojnih životinjskih vrsta, odnosno stanište velikog tetreba;
2) "Metaljka" - površina 196,79 ha, KO Kamena Gora - osnovnu vrednost čine stare šume smrče sa staništima brojne terio-ornito i herpetofaune;
3) "Crni vrh" - površina 379,46 ha, KO Kamena Gora, KO Brajkovac - vredno stanište vrsta flore i faune karakterističnih za komplekse evropskih četinarskih i mešovitih - četinarsko-lišćarskih šuma;
4) "Petnja" - površina 374,29 ha, KO Gojakobići, KO Orašac, katastarska opština Brajkovac - veliki broj stalnih i povremenih izvora po obodu formira mrežu stalnih i povremenih površinskih tokova koji nestaju u brojnim ponorima;
5) "Kruševo i klisura reke Gračanice" - površina 863,96 ha, KO Mataruge, KO Orašac, KO Kruševo, KO Miljevića - ovaj lokalitet čine dve, u velikoj meri različite predeone celine povezane sličnom geološkom građom i tipom vegetacije, hidrologijom i orografijom. Klisura je prirodni refugijum biljnog i životinjskog sveta i predeo izuzetnih prirodnih vrednosti. Karstni plato Kruševo pokriven je retkim šumama hrasta kitnjaka i termofilnim zajednicama crnog graba u formi šibljaka;
6) "Dankova pusija" - površina 66,66 ha, KO Kruševo - čine ga masivne, krečnjačke litice okrenute ka dolini Lima. Dominantnu vegetaciju čine retke šume kitnjaka, kao i šibljaci crnog graba sa brojnim reliktnim i refugijalnim staništima;
Režim zaštite III stepena, utvrđuje se na površini od 5.849,61 ha, odnosno 75,36% područja Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora".
Na području na kojem je utvrđen režim zaštite II stepena mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavljati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način.
Na području na kojem je utvrđen režim zaštite II stepena, zabranjene su sledeće aktivnosti:
1) izvođenje radova koji mogu dovesti do narušavanja objekata geonasleđa;
2) čista seča šuma koja nije planirana kao redovan vid obnavljanja šuma;
3) seča koja nije u skladu sa planovima gazdovanja šumama;
4) seča stabala zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta drveća;
5) paljenje vatre, osim na mestima određenim za tu namenu;
6) branje, kidanje i uništavanje biljnog pokrivača sa predstavnicima strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta flore;
7) upotreba nedozvoljenih sredstava za lov ribe (npr. kreč, eksploziv, struja, mreže i dr);
8) aktivnosti koje dovode do značajnog uznemiravanje ptica u periodu razmnožavanja (mart-jul);
9) uništavanje gnezda ptica;
10) formiranje mrciništa na području karstnih sedimenata zaštićenog područja;
11) postavljanje (ukucavanje) tabli i drugih obaveštenja na stablima;
12) slobodno ispuštanje otpadnih voda u vodotoke;
13) promena namene vodnog zemljišta;
14) kaptiranje izvora;
15) izgradnja vodozahvata i bušotina za potrebe pojedinačnih domaćinstava;
16) odlaganje otpada.
Na području na kojem je utvrđen režim zaštite II stepena ograničavaju se sledeće aktivnosti:
1) gazdovanje šumama i šumskim zemljištem utvrđenim u planovima i osnovama gazdovanja šumama kojima se obezbeđuje umereno povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihovog sastava, strukture i zdravstvenog stanja, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim sastojinama;
2) izvođenje hitnih radova u okviru sanacije vetroloma, vetroizvala, požara, prenamnoženja štetnih organizama i drugo uz uslove zaštite prirode;
3) radovi vezani za naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa;
4) sprovođenje naučnoistraživačkih radova i praćenje prirodnih procesa;
5) primena odgovarajućih bioloških mera borbe protiv štetnih organizama šuma;
6) izvođenje mera zaštite i unapređenja populacija retkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta;
7) praćenje stanja (monitoring) flore i faune;
8) sprovođenje odgovarajućih mera protivpožarne i protiverozione zaštite;
9) uklanjanje niskog rastinja shodno orografiji terena radi omogućavanja nesmetanog prolaza duž postojeće staze kroz klisuru Gračanice;
10) izgradnja stambenih i ekonomskih objekata uz uslove zaštite prirode.
Na području na kojem je utvrđen režim zaštite III stepena mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa, uključujući ograničen lov za potrebe postizanja i održavanja optimalne brojnosti i zdravstvenog stanja populacije lovnih vrsta, kao i ograničeno korišćenje prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju.
Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" poverava se na upravljanje Javnom preduzeću "Srbijašume" (u daljem tekstu: upravljač).
U obavljanju zakonom utvrđenih poslova upravljanja zaštićenim područjem, upravljač je ovlašćen i dužan naročito da: se stara o zaštićenom prirodnom dobru na način koji omogućava da se u potpunosti sprovedu propisane mere i aktivnosti zaštite (režim zaštite) u cilju očuvanja i unapređenja prirodnog dobra, vrši obeležavanje prirodnog dobra, donese plan upravljanja, donese akt o unutrašnjem redu na prostoru prirodnog dobra, obezbeđuje čuvarsku službu, u slučaju nastalih promena koje mogu uništiti ili narušiti osnovnu vrednost zaštićenog prirodnog dobra obaveštava Zavod za zaštitu prirode Srbije, obezbeđuje uslove za sprovođenje naučnoistraživačkih, obrazovnih, informativno-propagandnih i drugih aktivnosti u skladu sa zakonom, obezbeđuje finansijska sredstva iz sopstvenih prihoda i iz naknada za korišćenje zaštićenog prirodnog dobra, kao i drugih izvora utvrđenih zakonom, obraća se nadležnim organima radi obezbeđivanja sredstava iz opštinskog i republičkog budžeta i drugih izvora prihoda.
Upravljač je dužan da izvrši upis delatnosti upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija delatnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Očuvanje, unapređenje, održivo korišćenje i prikazivanje prirodnih i drugih vrednosti područja Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" sprovodi se prema planu upravljanja koji donosi upravljač na period od deset godina (u daljem tekstu: Plan upravljanja), sa sadržinom i na način propisan zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.
Plan upravljanja sadrži preventivne mere zaštite od požara u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu od požara i propisima donetim na osnovu tog zakona.
Plan upravljanja upravljač donosi i dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo) najkasnije u roku od deset meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
U postupku davanja saglasnosti na Plan upravljanja, Ministarstvo pribavlja mišljenja ministarstava nadležnih za poslove nauke, prosvete, kulture, rudarstva i energetike, privrede, građevine, saobraćaja i prostornog planiranja, turizma i finansija.
Upravljač je dužan da jednom u tri godine analizira sprovođenje Plana upravljanja i ostvarene rezultate i po potrebi izvrši njegovu reviziju.
Do donošenja Plana upravljanja, upravljač vrši poslove na osnovu godišnjeg programa upravljanja koji donosi i dostavlja Ministarstvu na saglasnost u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Godišnji program upravljanja iz stava 6. ovog člana sadrži naročito: sažet prikaz prirodnih i drugih vrednosti zaštićenog područja, ciljeva zaštite i održivog korišćenja, mogućnosti i ograničenja za njihovo ostvarivanje; detaljan prikaz godišnjih zadataka na čuvanju, održavanju, unapređenju, prikazivanju i održivom korišćenju zaštićenog područja za potrebe nauke, obrazovanja, rekreacije i turizma i ukupnog socio-ekonomskog razvoja; prikaz konkretnih poslova na izradi i donošenju upravljačkih dokumenata, prvenstveno Plana upravljanja, akta o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi i akta o naknadi za korišćenje zaštićenog područja; prikaz zadataka na obeležavanju zaštićenog područja, zasnivanju informacionog sistema i protivpožarnoj zaštiti; prikaz subjekata i organizacionih i materijalnih uslova za izvršenja programa, visine i izvora potrebnih finansijskih sredstava.
Upravljač je dužan da obezbedi sprovođenje režima zaštite, odnosno unutrašnji red i čuvanje zaštićenog područja u skladu sa pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi koji donosi uz saglasnost Ministarstva u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
U okviru sadržine propisane zakonom kojim se uređuje zaštita prirode, pravilnikom iz stava 1. ovog člana bliže se utvrđuju zabranjeni radovi i aktivnosti, kao i pravila i uslovi obavljanja radova i aktivnosti koji su dopušteni na području Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora".
Pravilnik iz stava 1. ovog člana se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Upravljač je dužan da na propisan način obeleži Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" i njegove spoljne granice, najkasnije u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Upravljač je dužan da zasnuje digitalnu bazu podataka, odnosno geografski informacioni sistem o prirodnim i stvorenim vrednostima, nepokretnostima, aktivnostima i drugim podacima od značaja za upravljanje Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora" u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Upravljač donosi i dostavlja Ministarstvu na saglasnost akt o naknadi za korišćenje zaštićenog područja Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Sredstva za sprovođenje Plana upravljanja obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije, od naknade za korišćenje zaštićenog područja, prihoda ostvarenih obavljanjem delatnosti upravljača i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Planovi uređenja prostora, šumske, lovne, poljoprivredne i druge osnove i programa koji obuhvataju zaštićeno područje Predeo izuzetnih odlika "Kamena Gora" usaglasiće se sa Prostornim planom Republikom Srbije, Planom upravljanja i režimima zaštite utvrđenim ovom uredbom.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
OPIS GRANICE PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KAMENA GORA"
Granica Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora" polazi od tačke preseka državnih granica Republike Srbije i Republike Crne Gore, sa KO Brajkovac i KO Gojakovići. U pravcu istoka, prateći državnu granicu, odnosno, južni obod KO Gojakovići, granica prirodnog dobra zahvata k.p. br. 1220, posle koje se odvaja od državne granice i dolazi do k.p. br. 1247. Južnim, a zatim istočnim obodom k.p. br. 1247, dolazi do puta, k.p. br. 1366, preseca ga, pa nastavlja severnim ivicama k.p. br. 1290 i 1287. Zatim, ide putem, k.p. br. 1366, seče južnu stranu k.p. br. 828 i 832. Nastavlja zapadnim obodom k.p. br. 834/1 i izlazi na put, k.p. br. 1371, kojim u pravcu severa dolazi do tromeđe k.p. br. 766, 764 i 1371, u potpunosti obuhvata k.p. br. 764 i 765, zatim izlazi na put, k.p. br. 1371, seče ga idući ka severnom obodu k.p. br. 834/1 i 832. Granica zatim nastavlja putem, k.p. br. 1371, do raskrsnice sa putem, k.p. br. 1366, seče ga i u pravcu zapada nastavlja do raskrsnice sa putem, k.p. br. 665, koji prati u pravcu severa do raskrsnice sa putem, k.p. br. 1367, odakle nastavlja obodom k.p. br. 4, 18 i 19, i putem, k.p. br. 1367 u pravcu istoka dolazi na granicu sa KO Orašac. Zatim nastavlja pravcem jug-jugoistok, granicom KO Orašac i KO Kruševo do k.p. br. 657, odakle nastavlja unutrašnjim obodom ove katastarske parcele do granice sa KO Kruševo. Granicu KO Kruševo prati u pravcu severozapada. Od granice KO Kruševo se odvaja i prolazi kroz KO Gračanicu istočnom stranom k.p. br. 54, a zatim putevima k.p. br. 55/1 i 53/1 dolazi do raskrsnice sa putem, k.p. br. 440 kojim nastavlja do k.p. br. 53/2, 32 i 33, seče reku Gračanicu u pravcu severozapada ulazeći u KO Miljevići do njene najistočnije tačke, k.p. br. 1003. Granica zatim prati reku Gračanicu u pravcu juga, odvaja se od nje putem, k.p. br. 1016, a zatim putem, k.p. br. 2410 u pravcu severa do raskrsnice sa putem, k.p. br. 1024. Prateći severnu stranu k.p. br. 2367 granica ide u pravcu zapada, a zatim skreće, prateći k.p. br. 1029, 1038 i 1058 sa jugozapadne strane. Nastavlja u pravcu juga prateći put, k.p. br. 2412, zatim se odvaja od njega obodom k.p. br. 1064 i 1074. Odatle prati zapadnu stranu k.p. br. 1064, 2363 i 2367. Menja pravac u severozapadni i ide severnom stranom k.p. br. 2321, 2317, 2316, 2277, 2280, 2289, 2297, 2299, 2285, 2301, 2300, 2152, 2155, 2154, 2150, 2164, 2165, 2122, 2125 i 2128, gde izlazi na put, k.p. br. 2423, prati ga u pravcu juga, do puta, k.p. br. 2121, a zatim južnom stranom k.p. br. 2118, do puta k.p. br. 2422, koga prati u pravcu juga, a zatim se odvaja severnom stranom k.p. br. 2085 i izlazi na put, k.p. br. 1823, kojim nastavlja do južne strane k.p. br. 1815, odakle se odvaja i izlazi na put, k.p. br. 1813, a zatim nastavlja do puta, k.p. br. 1810 kojim dolazi do granice sa KO Mataruge. Počevši od te tačke, granica prirodnog dobra prati severozapadnu granicu KO Mataruge, severnu KO Brajkovac, zatim nastavlja obodom KO Kamena Gora do državne granice sa Republikom Crnom Gorom, a zatim prateći državnu granicu dolazi do početne tačke.
1) Lokalitet "Borovnjak" obuhvata površinu od 31,55 ha (100% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na KO Kamena Gora, na k.p. br. 1 i 2. Granica lokaliteta u celosti obuhvata k.p. br. 1 i 2.
2) Lokalitet "Metaljka" sa ukupnom površinom od 196,79 ha (100% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na KO Kamena Gora, na k.p. br. 1494, 1495/1, 1496, 1755/1, 2473 i 2471. Početna tačka granice je na mestu ukrštanja državnih granica Republike Srbije i Republike Crne Gore sa k.p. br. 1470 i 1494. Od te tačke, granica nastavlja u pravcu juga, prateći istočnu stranu k.p. br. 1494 i 1495/1 sve do puta, k.p. br. 2473, kojeg seče pod pravim uglom do k.p. br. 1755/3 i 1755/1. Odatle nastavlja obodom k.p. br. 1755/1 do državne granice, koju prati u pravcu severa do početne tačke.
3) Lokalitet "Crni vrh" obuhvata površinu od 379,46 ha (99,44% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na KO Kamena Gora, na k.p. br. 2081/2, 2081/1, 2082, 2032/1, 2032/2 i 2032/3 i KO Brajkovac, na k.p. br. 1 i 2. Početna tačka granice je na mestu ukrštanja državnih granica Republike Srbije i Republike Crne Gore sa k.p. br. 2025, 2032/2. Od te tačke ona nastavlja u pravcu istoka, prateći obode k.p. br. 2032/2, 2032/3, 2032/1 i 2081/1 do tromeđe sa k.p. br. 2081/1, 2081/2 i 2034. Zatim, granica menja pravac u severoistočni, prati zapadnu stranu k.p. br. 2081/2, odakle nastavlja obodom k.p. br. 1, i pravcem jugoistoka do puta, k.p. br. 1197, koga prati do raskrsnice sa putem, k.p. br. 1198. Od te tačke, granica nastavlja u pravcu zapada, pa naglo skreće prema jugu do istočnog oboda k.p. br. 1, odakle nastavlja do granice Republike Srbije i Republike Crne Gore i početne tačke opisa.
4) Lokalitet "Petnja" obuhvata površinu od 374,29 ha (44,47% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na teritoriji KO Gojakovići, na k.p. br. 1366, 1372, 1, 1000, 1001, 1002, 1003, 1004/1, 1004/2, 1005, 1006/1, 1006/2, 1007, 1008, 1009, 1010, 1011, 1012, 1013, 1014, 1015, 1016, 1017, 1018, 1019, 1020, 1021, 1022, 1023, 1024, 1025, 1026, 1027, 1028, 1029, 1030, 1031, 1032, 1033, 1034, 1035, 1036, 1037, 1038, 1039, 1040, 1041, 1042, 1043, 1044, 1045, 1046, 1047, 1048, 1049, 1050, 1051, 1052, 1053, 1054, 1055, 1056, 1057, 1058, 1059, 1060, 1061, 1062, 1063, 1064, 1065, 1066, 1067, 1068, 1069, 1070, 1071, 1072, 1073/1, 1073/2, 1074, 1075, 1076, 1077, 1078/1, 1078/2, 1079/1, 1079/2, 1080, 1081, 1082, 1083, 1084, 1085, 1086, 1087, 1088, 1089, 1090, 1091, 1092, 1093, 1094, 1095, 1096, 1097, 1098/1, 1098/2, 1099, 1100, 1101, 1102, 1103/1, 1103/2, 1104, 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111, 1112, 1113, 1114, 1115, 1116, 1117, 1118, 1119, 1120, 1121, 1122, 1123, 1124, 1125, 1126, 1127, 1128, 1129, 1130, 1131, 1132, 1133, 1134, 1135, 1136, 1137, 1138, 1139, 1140, 1141, 1142, 1143, 1144, 1145, 1146, 1147, 1148, 1149, 1252, 1253, 1254, 1255, 1256, 1257, 1258, 1259, 1260, 1261, 1262, 1263, 1264, 1265, 1266, 1267, 1268, 1269, 1270, 1271/1, 1271/2, 1272, 1273, 1274, 1275, 1276/1, 1276/2, 1276/3, 1276/4, 1277/1, 1277/2, 1278, 1279, 1280, 1281, 1282, 1283, 1284, 1285, 1286, 2, 3, 4, 843, 844, 845, 846, 847, 848, 849, 850, 851, 852, 853, 854, 855, 856, 857, 858, 859, 860, 861, 862, 863, 864/1, 864/2, 865, 866, 867, 868, 869, 870, 871, 872, 873, 874, 875, 876, 877, 878, 879, 880, 881, 882, 883, 884, 885, 886, 887, 888, 889, 890, 891, 892, 893, 894, 895, 896, 897, 898, 899, 900, 901, 902, 903, 904, 905, 906, 907, 908, 909, 910, 911, 912, 913, 915, 916/1, 916/2, 917, 918, 919, 920, 921, 922, 923, 924, 925, 927, 928, 929, 930, 931, 932, 934, 935, 936, 937/1, 937/2, 938, 939, 940, 941, 942, 943, 944, 945, 946, 947, 948, 949, 950, 951, 952, 953, 954, 955, 956, 957, 958, 959/1, 959/2, 960, 961, 962, 963, 964, 965, 966, 967, 968, 969, 970, 971, 972, 973, 974, 975, 976, 977, 978, 979, 980, 981, 982, 983, 984, 985, 986, 987, 988, 989, 990, 991, 992, 993, 994, 995/1, 995/2, 996, 997, 998 i 999.
Početna tačka granice je na mestu ukrštanja KO Gojakovići, KO Orašac i KO Brajkovac. Od ove tačke, granica u pravcu jugozapada prati granicu KO Brajkovac do državne granice sa Republikom Crnom Gorom, odakle u pravcu jugoistoka skreće i prati granicu KO Gojakovići do tačke preseka k.p. br. 1314/1 i 1278. Odatle granica nastavlja prateći istočni obod k.p. br. 1314/1, preseca k.p. br. 1366, nastavlja severnom stranom k.p. br. 828, 1151, 1152, 1153 i 1154, preko k.p. br. 828 dolazi do puta k.p. br. 1372, preseca ga, obilazi k.p. br. 926 sa severne strane. Granica dalje nastavlja u pravcu istoka prateći južne strane k.p. br. 925, 924, 918, 916/1, zatim savija severoistočno i prati istočne, a zatim južne obode k.p. br. 915, 919, 922, 920, 913, 910, 863, 860, 859, 854 i 852. Granica se lomi u pravcu severozapada i ide severnom stranom k.p. br. 849, 848 i 847, zatim dolazi do puta k.p. br. 842 prati ga južnom stranom do raskrsnice sa putem k.p. br. 1366, preseca ga i nastavlja do puta k.p. br. 665, prati ga u pravcu severa do granice sa k.p. br. 15. Granica se odvaja od puta k.p. br. 665 i prati liniju preseka k.p. br. 4 i k.p. br. 15, 14, 9, 5, 7, 6, 10, 17, 19 i 18 a zatim putem k.p. br. 1367 dolazi do granice sa KO Orašac. Granica dalje nastavlja granicom KO Gojakovići i KO Orašac do početne tačke.
5) Lokalitet "Kruševo i klisura reke Gračanice" obuhvata površinu od 863,96 ha (65,63% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na teritoriji KO Mataruge na k.p. br. 270/1, 678 i 674, KO Orašac na k.p. br. 1508, 175, 176, 177, 178, 179, 172, 173 i 174, KO Kruševo na k.p. br. 1, 2, 9, 7, 8, 5, 6, 3, 4, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 124, 125, 126, 127, 128, 129, 130, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 138, 139, 140, 141, 142, 143, 144, 145, 146, 147, 148, 161, 162, 163, 164, 165, 166, 167, 168, 169, 170, 171, 172, 173, 174, 175, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182, 183, 184, 185, 186, 187, 189, 190, 191, 192, 193, 194/1, 194/2, 195, 196, 197, 198, 199, 200, 201, 202, 203, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 211, 212, 213, 214, 215, 216, 217, 218, 219, 220, 221, 222, 223, 224, 234, 235, 236, 237, 238, 239, 240, 241, 242, 243, 244, 245, 246, 247, 248, 249, 250, 251, 252, 253, 254, 255, 256, 257, 258, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 266, 267, 268, 269, 270, 271, 272, 273, 274, 275, 276, 277, 278, 279, 280, 281, 282, 283, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 290, 291, 292, 293, 294, 295, 296, 297, 298, 299, 300, 301, 302, 303/1, 303/2, 304, 305, 306, 307, 308, 309, 310, 311, 312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319, 320, 321, 322, 323, 324, 325, 326, 327, 328, 329, 330, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 338, 339, 340, 341, 342, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 349, 350, 351, 352, 353, 354, 355, 356, 357, 358, 359, 360, 361, 362, 363, 364, 367, 366, 368, 369, 370, 371, 372, 373, 374, 375, 376, 377, 378, 379, 380, 381, 382, 383, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 390, 391, 392, 393, 394, 395, 396, 397, 398, 399, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 408, 409, 410, 411, 412, 413, 414/1, 414/2, 415, 416, 417, 418, 419, 420, 422/1, 422/2, 422/3, 424, 423, 425, 426, 427, 428, 429, 430, 431, 432, 433, 434, 435, 436, 437, 438, 439, 440, 441, 442, 443, 444, 445, 446, 447, 448, 449, 450, 451, 452, 453, 454, 455, 456, 457, 458, 459, 460, 461, 462, 463, 464, 465, 466, 467, 468, 469, 470, 471, 472, 473474, 475, 476, 477, 478, 479, 480, 481, 482, 483, 484, 485, 486, 487, 488, 489, 490, 491, 492, 493, 494, 495, 496, 497, 498, 499, 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517, 518, 519, 520, 521, 522, 523, 524, 525, 526, 533, 534, 535, 536, 539, 540, 541, 542, 543, 544, 545, 546, 547, 548, 549, 550, 551, 552, 553, 554, 555, 557, 558, 559, 560, 561, 562, 563, 564, 565, 566, 567, 568, 569, 570, 571, 572, 573, 574, 575, 576, 577, 578, 581, 582, 583, 584, 585, 586, 587, 588, 589, 590, 591, 592, 593, 594, 595, 596, 597, 598, 599, 600, 601, 602, 603, 604, 605, 606, 607, 608, 609, 610, 611, 612, 613, 614, 615, 616, 617, 618, 619, 620, 621, 622, 623, 624, 625, 626, 627, 628, 629, 630, 631, 632, 633, 634, 635, 636, 637, 638, 639, 640, 641, 642, 643, 644, 645, 646, 647, 648, 649, 650, 654, 655, 656, 188, 537, 653, 227 i 652/1, KO Gračanica na k.p. br. 35, 39, 40, 41, 50, 51/1, 51/2, 52, 54, 55/1, 53/1 i 438 i KO Miljevići na k.p. br. 1028, 1063, 1061, 1062, 1064, 1037, 2128, 2086, 2087, 2088, 2110, 2108, 2109, 2106, 2103, 2101, 2102, 2105, 2107, 2100, 2097, 2094, 2095, 2096, 2098, 2122, 2123, 2118, 2125, 2127, 2163, 2162, 2164, 2134, 2135, 2148, 2133, 2147, 2146, 2136, 2145, 2137, 2149, 2150, 2165, 2316, 2317, 2104, 2141, 2293, 2294, 2295, 2296, 2297, 2298, 2299, 2292, 2285, 2286, 2300, 2301, 2284, 2287, 2288, 2144, 2153, 2152, 2154, 2155, 2142, 2140, 2368, 2281, 2282, 2283, 2290, 2291, 2280, 2289, 2277, 2278, 2279, 2318, 2319, 2320, 2321, 2364, 2151, 2091, 2092, 2369, 2139, 2099, 2365, 2366, 2121, 2138, 2143, 2363, 2367, 2424, 2402/1, 2410, 2415, 2422 i 2085.
Početna tačka granice nalazi se u KO Mataruge, na tromeđi k.p. br. 246, 270/1 i puta k.p. br. 674. Odatle granica nastavlja obodom k.p. br. 270/1, obuhvatajući je u potpunosti, sve do reke Gračanice i k.p. br. 678. Zatim granica nastavlja granicom KO Mataruge i KO Orašac do mesta preseka k.p. br. 8, 176 i granice KO Mataruge. Kroz KO Orašac granica ide južnom stranom ivica k.p. br. 176, 172 i 177 i dolazi do granice sa KO Kruševo, gde zaobilazi k.p. br. 528 sa severne strane, nastavlja do puta k.p. br. 538, spušta se u pravcu juga do granice sa KO Bukovik. Odatle nastavlja graničnom linijom KO Kruševo i KO Bukovik do tačke preseka k.p. br. 571, 579 i KO Bukovik, zatim ide zapadnom stranom k.p. br. 579, 580 i dolazi do puta k.p. br. 653, seče ga i izlazi na severnu stranu k.p. br. 153, a zatim prati k.p. br. 150/1 do puta k.p. br. 227. Granica nastavlja putem u pravcu severa, a zatim ga seče u pravcu tromeđe k.p. br. 239, 233 i puta k.p. br. 227. Severnom stranom k.p. br. 233, 232, i 231 granica ide u pravcu istoka, a zatim menja pravac u severni, ide istočnom stranom k.p. br. 241. Dalje, prati zapadnu stranu k.p. br. 150/1, dolazi do puta k.p. br. 653, seče ga i nastavlja južnom stranom k.p. br. 112 i dolazi do puta k.p. br. 652/1, seče ga i menja pravac u severni, pa nastavlja putem, do raskrsnice sa putem k.p. br. 10 odakle nastavlja prateći k.p. br. 1 do granice sa KO Gračanica. Granica ide granicom KO Kruševo i KO Gračanica, a zatim ide kroz KO Gračanica prateći istočnu stranu k.p. br. 54. Granica dolazi do puta k.p. br. 55/1, seče ga, ide južnom stranom k.p. br. 55/2, dolazi do puta k.p. br. 53/1, seče ga i prati istočnu a zatim severnu stranu k.p. br. 35, dalje nastavlja zapadnom stranom puta k.p. br. 34 kojeg prati do reke Gračanice i ide severoistočno do najsevernije tačke k.p. br. 33. Odatle granica seče reku Gračanicu pod pravim uglom i izlazi na granicu sa KO Miljevići. Granicom KO Miljevići i KO Gračanica ide do puta k.p. br. 1016, zatim seče put k.p. br. 2410, prateći obod k.p. br. 2367 dolazi do ivice k.p. br. 1028 i 1029. Severoistočnom stranom k.p. br. 1028, 1037, 1064 granica ide do puta k.p. br. 2412 u pravcu juga, a zatim zapadno do tromeđe k.p. br. 1074, 1064 i puta k.p. br. 2412. Granica od tromeđe nastavlja u pravcu juga zapadnim stranama k.p. br. 1064, 2363 i 2367 do oboda k.p. br. 2321 i 2323. Odatle granica prati sa severne strane obod k.p. br. 2321, 2317, 2316, 2277, 2280, 2289, 2297, 2299, 2285, 2301, 2300, seče put k.p. br. 2415 i dalje nastavlja severnim stranama k.p. br. 2152, 2155, 2154, 2150, 2164, 2165, seče put k.p. br. 2422, i dalje 2122, 2125 i 2128, gde dolazi do puta k.p. br. 2423. Granica se dalje kreće putem k.p. br. 2423, putem k.p. br. 2121, zatim južnom stranom k.p. br. 2118 i dolazi do puta k.p. br. 2422, kojim nastavlja do severne strane k.p. br. 2085 i puta k.p. br. 1823. Putem ide do južne strane k.p. br. 1815, prati je i izlazi na zapadnu stranu k.p. br. 2369 kojom pravcem juga dolazi do granice sa KO Mataruge, a zatim kroz KO Mataruge prolazi putem k.p. br. 674 do početne tačke.
6) Lokalitet "Dankova pusija" obuhvata površinu od 66,66 ha (100% u državnoj svojini).
Lokalitet se nalazi na KO Kruševo, na k.p. br. 150/1.
Početna tačka granice se nalazi na tromeđi KO Bukovik sa k.p. br. 153 i 150/1. Od početne tačke, granica nastavlja severoistočno, prateći obod k.p. br. 153 do njene najistočnije tačke (Y=7394969,10 X=4793495,91) u kojoj seče k.p. br. 150/1 po pravoj liniji - potez Strugovi, u dužini od 1632 m, dolazi do puta Užice - Bijelo Polje (Y=7396538,32 X=4793945,48). Granica dalje nastavlja obodom k.p. br. 150/1 do početne tačke.