PRAVILNIK
O METODAMA ISPITIVANJA SORTI KRMNOG SIRKA (SORGHUM BICOLOR (L.) MOENCH.) I SUDANSKE TRAVE (SORGHUM SUDANENSE STAPF.) RADI PRIZNAVANJA SORTE

("Sl. glasnik RS", br. 145/2014)

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se metode ispitivanja sorti krmnog sirka (Sorghum bicolor (L.) Moench.) i sudanske trave (Sorghum sudanense Stapf.) (u daljem tekstu: sorta) na oglednom polju i u laboratoriji, radi priznavanja sorte.

Metodama iz stava 1. ovog člana ispituju se određene bitne osobine sorte, radi utvrđivanja:

1) različitosti, uniformnosti i stabilnosti sorte (DUS test);

2) bolje proizvodne i upotrebne vrednosti sorte (VCU test).

Metode ispitivanja sorte su skup postupaka i podataka koje preduzima, odnosno prikuplja pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuje priznavanje sorti poljoprivrednog bilja za vršenje ispitivanja sorte (u daljem tekstu: izvođač ogleda).

Član 2

Proizvodna i upotrebna vrednost sorte utvrđuje se na osnovu rezultata ispitivanja određenih bitnih osobina sorte koje se odnose na:

1) prinos zelene mase;

2) prinos suve materije;

3) kvalitet biomase (sadržaj sirovih proteina, sadržaj celuloze, sadržaj neutralnih - NDF vlakna i sadržaj kiselih - ADF vlakna).

Sorta se ispituje tako što se bitne osobine iz stava 1. ovog člana sorte koja se ispituje upoređuju sa bitnim osobinama jedne ili više sorti standard, u skladu sa zakonom kojim se uređuje priznavanje sorti poljoprivrednog bilja.

Član 3

Sorta se ispituje u više odvojenih ogleda na oglednom polju. Ogled čine elementarne parcele na kojima se vrši ispitivanje.

Ogledi iz stava 1. ovog člana se izvode po planu "potpuno slučajnog blok sistema" u četiri ponavljanja, a randomizacija, odnosno plan ogleda je isti za sve lokalitete.

Sorta se ispituje na najmanje tri lokaliteta koji čine mrežu ogleda.

Član 4

Sorta se ispituje na oglednom polju u skladu sa zahtevom za priznavanje sorte u kome vlasnik sorte, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik predlaže da se sorta radi ispitivanja razvrsta u odgovarajući ogled prema vrsti (krmni sirak, sudanska trava) ili nameni kod krmnog sirka (za biomasu, biogas).

Sorta razvrstana na način iz stava 1. ovog člana, radi ispitivanja seje se sa sortom standard u određeni ogled.

Kao sorta standard određuje se sorta koja po svojim biološkim i proizvodnim osobinama ima najveću vrednost za namenu za koju se vrši ispitivanje.

Za ispitivanje na oglednom polju dostavlja se seme sorte koje je ispitano na kvalitet, zdravstveno ispravno i netretirano.

Član 5

Predusevi na celoj površini oglednog polja na kome se vrši ispitivanje moraju biti odgovarajući usevi poput ozima žita, mahunarke i šećerne repe.

Sorta se gaji u plodoredu, na površini gde nema divljeg sirka.

Ispitivanje sorte vrši se na zemljištu bez depresija, dobre strukture i plodnosti, koje je pre setve ispitano na prisutnost zemljišnih štetočina, a po potrebi, izvodi se i predsetveno tretiranje insekticidima.

Količine mineralnih đubriva, vreme i način njihove primene, kao i ostale agrotehničke mere primenjuju se prilikom ispitivanja sorte na oglednom polju tako da budu u skladu sa najvišim nivoom tehnologije gajenja sorte.

Član 6

Sorta koja se ispituje seje se na površini od 10 m2 a čine je četiri reda od po 5 m dužine sa razmakom između redova od 50 cm, razmakom biljaka u redu od 10 cm (kada se seje sudanska trava), odnosno do 12,5 cm (kada se seje krmni sirak), razmakom između parcela 50 cm i razmakom između blokova 1 m.

Seme se seje na dubini od 3 do 5 cm, zavisno od osobina zemljišta, njegove vlažnosti i krupnoće semena.

Član 7

U toku vegetacije sorte koja se ispituje, evidentiraju se:

1) datum setve i datum nicanja (preko 50% izniklih biljaka);

2) datum metličenja (preko 50% cvetalih biljaka);

3) datum košenja (prvi otkos početkom metličenja, a drugi šest nedelja kasnije);

4) visina biljke (cm) - (meri se od osnove do vrha stabljike uzetih iz srednjeg reda neposredno pred kosidbu);

5) poleganje biljaka.

Otpornost sorte na poleganje utvrđuje se tako što se prati poleganje biljaka od metličenja do kosidbe i prikazuje se odgovarajućom ocenom od jedan (1) do devet (9), i to:

1) ocena 1 - znači da ima od 75% do 100% poleglih biljaka;

2) ocena 3 - znači da ima od 50% do 75% poleglih biljaka;

3) ocena 5 - znači da ima od 25% do 50% poleglih biljaka;

4) ocena 7 - znači da ima do 25% poleglih biljaka;

5) ocena 9 - znači da nema poleglih biljaka.

Član 8

U toku ispitivanja sorte u oglednom polju u odnosu na standardnu sortu utvrđuje se stepen prisustva bolesti i štetočina, s tim što izvođači ogleda sami evidentiraju vrstu i stepen prisustva bolesti.

Ocenjivanje otpornosti sorte koja se ispituje prema bolestima i štetočinama vrši se odgovarajućom ocenom od jedan (1) do devet (9), i to:

1) ocena 1 - znači da ima 75-100% obolelih biljaka;

2) ocena 3 - znači da ima 50-75% obolelih biljaka;

3) ocena 5 - znači da ima 25-50% obolelih biljaka;

4) ocena 7 - znači da ima do 25% obolelih biljaka;

5) ocena 9 - znači da nema obolelih biljaka.

Član 9

U toku proizvodne godine izvođač ogleda po kosidbi svake sorte u oglednom polju merenjem utvrđuje:

1) prinos zelene mase (kg/parceli) za svako ponavljanje;

2) prinos suve materije (kg/parceli) za svako ponavljanje.

Na osnovu ovih rezultata izračunava se prinos izražen u kg/parceli i kg/ha za sve sorte u ogledu.

Član 10

Sorta se ispituje u laboratoriji tako što se ispituje hemijski sastav zelene mase, odnosno sadržaj sirovih proteina, sirove celuloze, suve materije, masti, pepela, BEM, vlakana.

Za utvrđivanje hemijskog sastava zelene mase iz stava 1. ovog člana uzima se prosečan uzorak veličine 0,5 kg neposredno posle kosidbe, iz pokošene mase sa svake parcele, odnosno sa svakog ponavljanja, u drugoj godini ispitivanja.

Uzeti uzorci iz svih ponavljanja se izmešaju i iz dobijene mase uzimaju se dva uzorka veličine po 1 kg za hemijske analize i utvrđivanje suve materije.

Član 11

Izvođač ogleda po završenom ispitivanju sorte na oglednom polju evidentira: naziv izvođača ogleda; ime i prezime lica odgovornog za izvođenje ogleda; lokalitet na kome se izvodi ogled; tip zemljišta i sadržaj hranjivih materija u zemljištu na kome se nalazi ogledno polje; predusev; obavljene agrotehničke mere; podatke iz čl. 7, 8. i 9. ovog pravilnika, kao i druge podatke koji utiču na prinos ispitivane sorte (oštećenja od štetočina, prirodnih nepogoda i drugo).

Izvođač ogleda po završenom ispitivanju sorte u laboratoriji evidentira podatke iz člana 10. stav 1. ovog pravilnika, kao i naziv izvođača ogleda, odgovorno lice za izvođenje ogleda i lokalitet na kome se ogled izvodi.

Podaci iz stava 1. i 2. ovog člana sastavni su deo godišnjih i konačnih rezultata ispitivanja.

Član 12

Različitost, uniformnost i stabilnost sorte ispituje se metodom određenom tehničkim uputstvom za testiranje različitosti, uniformnosti i stabilnosti sorte.

Član 13

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".