ODLUKA
O UTVRĐIVANJU EROZIONOG PODRUČJA I PROTIVEROZIONIM MERAMA

("Sl. list grada Zaječara", br. 32/2015)

Član 1

Ovom Odlukom utvrđuje se eroziono područje na zemljištima ugroženim od erozije na teritoriji grada Zaječara i propisuju protiverozione mere, radi sprečavanja štete od erozije.

Član 2

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovoj Odluci imaju sledeće značenje:

Vodotok jeste korito tekuće vode zajedno sa obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno teče i može biti prirodni (reka, bujica, potok) i veštački (kanal, prosek, izmešteno korito).

Rečni sliv jeste oblast sa koje se sav površinski oticaj sliva mrežom potoka, reka, a moguće i jezerom, prema ušću, estuaru ili delti reke u more.

Podsliv jeste oblast sa koje se sav površinski oticaj sliva mrežom potoka, reka, a moguće i jezerom, prema određenoj tački vodotoka.

Bujični tok (bujica) jeste povremeni ili stalni tok u kome, usled intenzivnih atmosferskih padavina ili brzog topljenja snega, dolazi do nagle izmene vodnog režima u vidu visokih poplavnih talasa i mogućeg ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, kao i ambijentnih vrednosti.

Eroziono područje jeste područje na kome, usled dejstva vode, nastaju pojave spiranja, jaružanja, brazdanja, podrivanja i kliženja, zemljište koje može postati podložno ovim uticajima zbog promena načina korišćenja (seča šuma, degradacija livada, izgradnja objekata na nestabilnim padinama i drugo), kao i zemljište rudničkih i industrijskih jalovišta.

Član 3

Na teritoriji grada Zaječara utvrđuju se sledeća eroziona područja:

1. Sliv Grliške reke:

- Leva pritoka Belog Timoka sa površinom sliva od oko 202 km2 - celo slivno područje na KO Lasovo, KO Gornja Bela Reka, KO Lenovac, KO Leskovac, KO Planinica i KO Grlište;

2. Sliv Belog Timoka sa pritokama:

- Suvi potok, KO Selačka, površina sliva oko 12,32 km2 - celo slivno područje;

- Selačka reka, KO Selačka, površina sliva oko 15,40 km2 - celo slivno područje;

- Beli potok (Maloizvorska reka), KO Mali Izvor, površina sliva oko 20 km2 - celo slivno područje;

- Magaševac, KO Mali Izvor, površina sliva oko 2,80 km2 - celo slivno područje;

- Ljuti dol, KO Vratarnica, površina sliva oko 5,57 km2 - celo slivno područje sa pritokama;

- Segmentski dol, KO Vratarnica, površina sliva oko 4,64 km2 - celo slivno područje sa pritokama;

- Šaška reka, KO Vratarnica, površina sliva oko 27,64 km2 - celo slivno područje;

- Prlitska reka, KO Prlita, površina sliva oko 27,28 km2 - gornji deo sliva;

- Beli Timok, sliv leve obale reke na KO Grljan;

- Beli Timok, sliv leve obale reke na KO Zagrađe;

- Lubnička reka, leva pritoka Belog Timoka, sa površinom sliva od oko 77,08 km2 - celo slivno područje na KO Planinica, KO Lubnica, KO Šljivar i KO Grljan;

- Sliv reke Vrbica, leva pritoka Belog Timoka, sa površinom sliva od oko 36,08 km2 - celo slivno područje na KO Marinovac, KO Vrbica i KO Borovac;

3. Sliv Crnog Timoka:

- Slivno područje na KO Gamzigrad, KO Zvezdan i KO Zaječar;

4. Sliv Velikog Timoka sa pritokama:

- Duboki potok, leva pritoka, sa površinom sliva od oko 3,20 km2 na KO Zaječar;

- Alapin potok, leva pritoka, sa površinom sliva od oko 54,00 km2 - KO Nikoličevo, sa pritokama Suvodolskom, Nikoličevskom i Pivničkom rekom;

- Vražogrnačka reka (Crna reka), leva pritoka, na KO Vražogrnac i KO Rgotina;

- Jelašnička reka, sa površinom sliva od oko 55 km2, na KO Čokonjar i KO Jelašnica, sa pritokama:

• Maguševački potok, na KO Jelašnica;

• Bučine potok, na KO Dubočane, KO Jelašnica i KO Koprivnica;

• Koprivnička reka, na KO Koprivnica;

- Salaška reka, leva pritoka, sa površinom sliva od oko 97,00 km2 na KO Velika Jasikova, sa pritokama:

• Dubočanski potok, KO Dubočane;

• Medvedovac potok, KO Velika Jasikova, KO Mala Jasikova;

• Jasikovačka reka, KO Mala Jasikova;

• Izvorište i tok Salaške reke, KO Glogovica;

• Klisura reka - KO Glogovica, KO Salaš i KO Velika Jasikova;

- Brusnički potok, leva pritoka, sa površinom sliva od oko 14,25 km2, na KO Brusnik i KO Klenovac;

- Sikolska reka, deo sliva na KO Metriš;

- Braćevačka reka, desna pritoka, deo sliva sa pritokama:

• Bajin potok, KO Šipikovo;

• Brezje potok, deo sliva na KO Šipikovo;

• Prožorovačka reka, deo sliva na KO Jasenovac;

- Jasenovački potok, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 1,20 km2 na KO Veliki Jasenovac;

- Koprijec potok, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 2,95 km2 na KO Jasenovac;

- Valja Laku potok, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 4,35 km2; potok Gradskovo, sa površinom sliva od oko 8,80 km2; potok Otašu Suvat, sa površinom sliva od oko 1,90 km2; potok Virovi, sa površinom sliva od oko 6,90 km2; potok Ogašu Ćalu al mare, sa površinom sliva od oko 2,50 km2, sve na KO Gradskovo;

- Tok Velikog Timoka, na delu KO Trnavac i KO Tabakovac, sa pripadajućim delom sliva na levoj i desnoj obali toka;

- Velikoizvorska reka, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 25,60 km2 na KO Veliki izvor - desna strana sliva;

- Krivi potok, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 3,80 km2 na KO Veliki Izvor - desna strana sliva;

- Bezdanica reka, desna pritoka, sa površinom sliva od oko 8,60 km2 na KO Veliki Izvor i KO Halovo - desna strana sliva;

- Desna strana slivnog područja Timoka u KO Halovo, KO Gradskovo i KO Veliki Jasenovac.

Član 4

Radi sprečavanja i otklanjanja štetnog dejstva erozije i bujica grad Zaječar je u obavezi da sprovodi preventivne mere i zaštitne radove, kao i da gradi i održava vodne objekte za zaštitu od erozije i bujica.

Član 5

Na erozionom području iz člana 3. ove Odluke, u cilju sprovođenja preventivnih mera, zabranjuje se vlasnicima, odnosno korisnicima zemljišta:

- pustošenje, krčenje i čista seča šuma i drugih dugogodišnjih zasada na ugroženim parcelama i iznad njih, kao i na terenima sa nagibom;

- nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i neobrađenih površina i njihovo pretvaranje u oranične površine radi uzgoja jednogodišnjih kultura;

- dugotrajno skladištenje čvrstog materijala na ugroženim parcelama i iznad njih;

- ispaša stoke u šumama i na novoformiranim livadama;

- zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvođenje tih voda;

- izgradnja objekata bez odgovarajuće planske i projektne dokumentacije;

- izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljišta (vodenice, brane, kanali, ribnjaci i slično);

- eksploatacija rečnih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbeđenja propusne sposobnosti korita bujica;

- neplansko vađenje zemlje, peska, šljunka i kamena, bez prethodne stručne procene parcela na kojima se planira eksploatacija istih i dobijanja saglasnosti za eksploataciju;

- druge radnje kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica.

Član 6

Radi sprečavanja štete od erozije, vlasnici, odnosno korisnici zemljišta dužni su da na erozionom području iz člana 3. ove Odluke, preduzimaju sledeće zaštitne radove u cilju sprovođenja protiverozionih mera:

- pošumljavanje i gajenje višegodišnjih zasada (šumskih i voćarskih);

- podizanje i gajenje poljozaštitnih pojaseva ili sađenje višegodišnjih drvenastih biljaka;

- obrađivanje zemljišta sa nagibom većim od 10% upravno na pad terena, odnosno po izohipsama (horizontalno);

- terasiranje poljoprivrednog zemljišta, na padinama nagiba većeg od 9%;

- zatravnjivanje strmih zemljišta, tj. podizanje veštačkih livada;

- pošumljavanje goleti;

- hidromelioraciju ili kulturno-tehničku melioraciju degradiranih parcela (šuma i pašnjaka);

- đubrenje oraničnih površina stajskim đubrivom;

- uređenje bujičnih vodotoka (čišćenje korita, terasiranje i sl.);

- izgradnju specifičnih građevinskih objekata (gardona, terasica, rustikalnih zidića, pletara i ostalih retenzionih objekata);

- napasanje stoke na određeno vreme ili ograničavanje broja grla koja se mogu puštati na određene površine;

- druge mere u skladu sa Zakonom o vodama i odredbama ove Odluke.

Član 7

Troškove sprovođenja protiverozionih mera snose vlasnici, odnosno korisnici zemljišta. Ukoliko se protiverozionim merama štite određeni objekti korisnici objekta su dužni da učestvuju u troškovima sprovođenja protiverozionih mera.

Ako bujični tokovi i jaki erozioni procesi ugrožavaju naselja, industrijska postrojenja, magistralne i regionalne puteve i melioracione sisteme ili ako se prostiru na teritoriji grada Zaječara i neke od susednih opština, sredstva za izgradnju objekata i izvršenje radova i mera za zaštitu od štetnog dejstva erozije i bujica obezbeđuju Grad Zaječar i susedne opštine - zahvaćene bujičnim i erozionim procesima, i Republika Srbija.

Član 8

Za izgradnju investicionih objekata i za izvođenje građevinskih radova na erozivnom području, za koje je vodnim aktima za izgradnju propisano izvođenje radova i mera za zaštitu od erozije i bujica, pravno lice koje gradi taj objekat dužno je da te radove i mere izvede na način predviđen tehničkom dokumentacijom, pre dobijanja upotrebne dozvole za taj objekat, shodno odredbama čl. 15., 16. i 17. Zakona o vodama.

Član 9

Nadzor nad sprovođenjem ove Odluke vrši Gradska uprava Grada Zaječara - Odeljenje za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, u saradnji sa nadležnim vodnim inspektorom Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Član 10

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 dinara do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1. ne preduzme protiverozione mere utvrđene u članu 4. ove Odluke;

2. postupi protivno odredbi člana 5. ove Odluke;

3. ne postupi u skladu sa odredbama člana 6. stav 1. Odluke;

4. ne postupi u skladu sa odredbama člana 8. Odluke.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 75.000 dinara.

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana, kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 10.000 do 250.000 dinara.

Član 11

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 dinara do 75.000 dinara kazniće se fizičko lice - vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta, ako:

1. ne preduzme protiverozivne mere utvrđene u članu 4. Odluke;

2. postupi protivno odredbama člana 5. Odluke;

3. ne postupi u skladu sa odredbama člana 6. stav 1. Odluke;

4. ne postupi u skladu sa odredbama člana 8. Odluke.

Član 12

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju da važe sledeće odluke:

- Odluka o utvrđivanju erozivnog područja i protiverozivnim merama, III broj 011-62/02 od 27.10.1993. godine ("Sl. list opština Boljevac, Bor, Zaječar, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin i Sokobanja", br. 30/1993), Odluka o izmenama i dopunama Odluke o utvrđivanju erozivnog područja i protiverozivnim merama, I broj 011-37 od 23.09.2008. godine ("Sl. list Grada Zaječara", br. 3/2008),

- Odluka o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje u oblasti privrede, član 10., I broj 011-10 od 12.03.2010. god. ("Sl. list Grada Zaječara", br. 3/2010) Odluka o izmenama i dopunama Odluke o utvrđivanju erozivnog područja i protiverozivnim i merama, I broj 011-46 od 25.03.2014. god. ("Sl. list Grada Zaječara", br. 15/2014).

Član 13

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Zaječara".