UPUTSTVO

ZA POSTUPANJE PO ZAHTEVIMA PORESKIH OBVEZNIKA ZA ODLAGANJE PLAĆANJA DUGOVANOG POREZA

("Sl. list grada Kragujevca", br. 37/2014 i 45/2015)

1. Uputstvom za postupanje po zahtevima poreskih obveznika za odlaganje plaćanja dugovanog poreza uređeno je pravo, postupak i način za odlaganje dugovanog poreza, kao i procedura donošenja upravno poreskih akata.

2. Pravo na odlaganje plaćanja dugovanog poreza imaju svi poreski obveznici, pravna i fizička lica (u daljem tekstu: poreski obveznik) za lokalne javne prihode (porez na imovinu, lokalnu komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru, naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta, uključujući i sporedna poreska davanja u daljem tekst: porezi).

3. Postupak za odlaganje plaćanja dugovanog poreza pokreće se samo na osnovu pismenog i obrazloženog zahteva poreskog obveznika.

4. Zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza nezavisno od dospelosti (u daljem tekstu: zahtev), može se podneti:

- pre dospelosti dugovanog poreza za plaćanje;

- posle isteka roka dospelosti, a pre izdavanja opomene za plaćanje dugovanog poreza;

- posle izdavanja i dostavljanja opomene poreskom obvezniku;

- posle isteka roka za plaćanje dugovanog poreza iz opomene, a pre početka postupka prinudne naplate dugovanog poreza;

- posle početka postupka prinudne naplate dugovanog poreza donošenjem i dostavljanjem rešenja o prinudnoj naplati;

- u toku postupka prinudne naplate dugovanog poreza.

5. Neplaćeni dugovani porez (u daljem tekstu: dug) može se odložiti u celosti ili delimično.

6. Odlaganje plaćanja duga može se odobriti jednokratno ili na rate, ali najduže do 24 meseca, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci, pri čemu iznos najmanje rate ne može biti manji od 50% iznosa najveće rate.

7. Odlaganje plaćanja duga može se odobriti samo ako obveznik ispunjava propisane uslove iz člana 2. Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga ("Službeni glasnik RS", broj 53/2003, 61/2004 i 71/2005 - u daljem tekstu: Uredba);

8. Plaćanje duga može se odložiti pod uslovom da dug iznosi najmanje:

1) za fizičko lice - 10% oporezivih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj je podnet zahtev;

2) za preduzetnika i malo pravno lice - 5% ukupnog godišnjeg prihoda iskazanog u poslednjem finansijskom izveštaju, odnosno godišnjeg paušalnog prihoda;

3) za srednja i velika pravna lica - 5% obrtnih sredstava iskazanih u poslednjem finansijskom izveštaju.

9. Izuzetno, ako poreski obveznik ne ispunjava uslove iz tačke 8. ovog Uputstva podnese zahtev, a ne ispunjava uslove iz Uredbe, ali kao sredstvo obezbeđenja naplate ponudi menicu avaliranu od strane poslovne banke ili bankarsku garanciju na iznos koji ne može biti manji od visine duga čije se plaćanje odlaže, Gradonačelnik može odlučiti da se poreskom obvezniku odobri odlaganje plaćanja duga, potpisivanjem sporazuma između Grada Kragujevca i poreskog obveznika u skladu sa članom 73. stav 4. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj: 80/02, 84/02, 23/2003, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05, 62/06, 61/07, 20/09, 72/09, 53/10, 101/11, 2/12, 93/12, 47/13, 108/13 i 68/14, u daljem tekstu: ZPPPA).

10. Ako poreski obveznik ispunjava uslove iz člana 2. Uredbe, u postupku odlučivanja po zahtevu od poreskog obveznika se pismenim zahtevom traži davanje sredstava obezbeđenja naplate (u daljem tekstu: sredstvo obezbeđenja), koja ne mogu biti manja od visine duga za čije plaćanje se traži odlaganje.

11. Od obveznika se, kao sredstvo obezbeđenja, može zahtevati:

1) hipoteka na nepokretnosti obveznika;

2) neopoziva bankarska garancija;

3) jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine na kojoj nema tereta;

4) trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se stavlja administrativna zabrana, dug može naplatiti;

5) menica avalirana od strane poslovne banke.

Ako se dug obezbeđuje sredstvima iz podtačke 1) i 3) ove tačke, sredstvo obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine duga.

12. Izuzetno, od poreskog obveznika se neće zahtevati sredstvo obezbeđenja ako dug na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja iznosi i to:

1) za pravno lice - do 1.000.000,00 dinara,

2) za preduzetnika - do 200.000,00 dinara,

3) za fizičko lice - do 100.000,00 dinara.

13. Odlaganje duga iz tačke 12. ovog Uputstva, za koji se neće zahtevati sredstvo obezbeđivanja vrši se bez ispunjavanja uslova iz člana 2. Uredbe, donošenjem rešenja u kojem su precizirani: iznos duga, broj rata, dospeće rata, obaveza obračuna kamate i upozorenje da ako se obveznik ne pridržava rokova iz rešenja, ili ukoliko u periodu za koje je odloženo plaćanje duga ne izmiri tekuću obavezu da će se po službenoj dužnosti, ukinuti rešenje i pristupiti prinudnoj naplati. Rešenje potpisuje načelnik Gradske poreske uprave.

14. Od obveznika se može zahtevati jedno ili više sredstava obezbeđenja istovremeno.

Prilikom upućivanja zahteva za pružanje sredstava obezbeđenja, Gradskoj poreskoj upravi (u daljem tekstu: Uprava) zahteva davanje određene vrste sredstava obezbeđenja i ceni kvalitet sredstva obezbeđenja iz kojeg će se izvršiti efikasna naplata odloženog a neplaćenog iznosa duga, ako dužnik ne bude plaćao odloženi dug u rokovima iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja duga.

15. O odlaganju plaćanja duga, odlučuju:

Načelnik Uprave - po zahtevima poreskih obveznika podnetih do početka postupka prinudne naplate, koji imaju dug do iznosa propisan u tački 12. ovog Uputstva.

Gradonačelnik - po zahtevima poreskih obveznika podnetim posle početka postupka prinudne naplate i po zahtevima poreskih obveznika koji imaju dug preko iznosa propisan tačkom 12. ovog Uputstva.

16. Odlaganje plaćanja duga o kojem odlučuje načelnik vrši se na osnovu rešenja Uprave, dok se odlaganje plaćanja duga o kojem odlučuje Gradonačelnik vrši na osnovu sporazuma potpisanog od strane Gradonačelnika.

U sporazum, odnosno rešenje o odlaganju plaćanja duga obavezno se unosi upozorenje obvezniku da će se, ako odloženi dug ne plaća u rokovima iz sporazuma, odnosno rešenja ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje duga ne izmiri tekuću obavezu, sporazum, odnosno rešenje poništiti/ukinuti, i da će se odmah pristupiti naplati iz sredstava obezbeđenja bez donošenja posebnog rešenja o određivanju prinudne naplate (član 74. stav 8. ZPPPA).

17. Odlaganje plaćanja duga poreskom obvezniku, osim u slučajevima iz člana 74a i 74b ZPPPA, se vrši na rate, uz plaćanje redovno tekućih obaveza:

(1) dug za porez na imovinu fizička lica (drugo lice koje ne vodi poslovne knjige u skladu sa propisima Republike Srbije) na nepokretnosti, osim poslovnih objekata, na 24 rate o čemu će se zaključiti Sporazum o odlaganju dugovanog poreza - za dug veći od 100.001,00 dinara, odnosno, rešenje o odlaganju dugovanog poreza - za dug ispod 100.000,00 dinara;

(2) preduzetnici i fizička lica koji poseduju poslovne objekte na rate u zavisnosti od visine duga:

do 100.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 10.000,00 dinara,

od 100.001,00 dinar do 300.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 30.000,00 dinara,

od 300.001,00 dinar - 1.000.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 50.000,00 dinara,

od 1.000.001,00 dinar - 2.000.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 100.000,00 dinara,

preko 2.000.001,00 dinar - minimalna mesečna rata 200.000,00 dinara, a najviše 24 rate;

(3) pravna lica na rate u zavisnosti od visine duga:

do 500.000,00 dinara - na 4 (četiri) mesečne rate,

od 500.001,00 dinar - 1.000.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 125.000,00 dinara,

od 1.000.001,00 dinar - 5.000.000,00 dinara - minimalna mesečna rata 200.000,00 dinara, a najviše 24 rate,

preko 5.000.001,00 dinar - minimalna mesečna rata 500.000,00 dinara, a najviše 24 rate.

18. Zbog značaja kontinuirane i efikasne naplate planiranog iznosa lokalnih javnih prihoda budžetom grada Kragujevca tokom cele fiskalne godine postupak odlučivanja po zahtevima sprovodi se po hitnom postupku, bez odugovlačenja u službenim rokovima određenim ovim Uputstvom.

Ovlašćeno službeno lice Uprave (u daljem tekstu: obrađivač zahteva) je dužan da pripremi predlog nacrt rešenja ili nacrt sporazuma po zahtevu najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema traženog sredstva obezbeđenja.

19. Poreski obveznik je dužan da pre podnošenja zahteva sa svim usaglasi stanje duga po vrstama lokalnih javnih prihoda, sa Upravom, čije se odlaganje traži. Zahtev u koji se unosi usaglašeno stanje duga predaje se Upravi.

20. Uz zahtev obveznik prilaže:

Fizičko lice - dokaze o visini prihoda (potvrdu o visini zarade, poslednji ček o isplati penzije za penzionere Republičkog fonda PIO, potvrdu Nacionalne službe za zapošljavanje, ako obveznik ostvaruje ovu naknadu, rešenje o utvrđivanju poreza na prihode od poljoprivrede i šumarstva, rešenje o utvrđivanju poreza na prihode od nepokretnosti) ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se zahtev podnosi;

Mikro i malo pravno lice i preduzetnik koji vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva - bilans uspeha sa stanjem na dan 31.12. prethodne godine, kao i odluku o razvrstavanju izvršenom u skladu sa zakonom;

Preduzetnik koji vodi poslovne knjige po sistemu prostog knjigovodstva - bilans uspeha sa stanjem na dan 31.12. prethodne godine;

Preduzetnik koji se oporezuje prema godišnjem paušalno utvrđenom neto prihodu - rešenje o utvrđivanju javnih prihoda od samostalnog obavljanja delatnosti za prethodnu godinu;

Novoosnovano malo ili mikro pravno lice - bilans uspeha za tekuću godinu sastavljen na osnovu broja meseci poslovanja u tekućoj godini, kao i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom;

Novoosnovani preduzetnik - bilans uspeha za tekuću godinu sastavljen na osnovu broja meseci poslovanja u tekućoj godini;

Novoosnovani preduzetnik koji se oporezuje prema paušalno utvrđenom oporezivom prihodu - rešenje o utvrđivanju javnih prihoda od samostalnog obavljanja delatnosti za tekuću godinu;

Srednja i velika pravna lica, uključujući i banke i druge finansijske organizacije, berze i berzanske posrednike i organizacija za osiguranje - bilans stanja sa stanjem na dan 31.12. prethodne godine, kao i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom;

Novoosnovano srednje i veliko pravno lice - bilans stanja za tekuću poslovnu godinu sastavljen na osnovu broja meseci poslovanja u tekućoj godini, kao i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom, a na osnovu poslovanja u periodu za koji se sastavljaju finansijski izveštaji;

Pravno lice (mikro, malo, srednje i veliko) i preduzetnik, koji obavljaju delatnosti sezonskog karaktera ili su povezana sa inostranim preduzećem čija je izveštajna godina različita od kalendarske godine - bilans stanja, odnosno bilans uspeha sa stanjem na poslednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske godine, ako su od nadležnog organa za poslove finansija dobila saglasnost da mogu sastavljati finansijske izveštaje za period koji je različit od kalendarske godine, a pravna lica i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom.

Pravno lice (mikro, malo, srednje i veliko) i preduzetnik koji su pre podnošenja zahteva vršili statusne promene, promene oblika organizovanja - bilans uspeha, odnosno bilans stanja sastavljen na dan donošenja odluke o statusnoj promeni, odnosno promeni oblika organizovanja, a pravna lica i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom;

Pravno lice (mikro, malo, srednje i veliko) u stečaju - bilans uspeha, odnosno bilans stanja sa stanjem na dan 31.12. prethodne godine, sastavljen za period od otvaranja postupka stečaja do kraja prethodne godine, kao i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom;

Pravno lice (mikro, malo, srednje i veliko) u stečaju nad kojim je stečaj otvoren u toku tekuće godine - bilans uspeha, odnosno bilans stanja sastavljen na osnovu broja meseci poslovanja u stečaju u tekućoj godini, kao i odluku o razvrstavanju u skladu sa zakonom.

Pravno lice (mikro, malo, srednje i veliko) nad kojim je otvoren postupak stečaja ne može podneti zahtev za odlaganje plaćanja duga nastalog do dana otvaranja postupka stečaja, pošto sva potraživanja poverilaca, uključujući i nedospela, prema stečajnom dužniku, pa i po osnovu javnih prihoda, dospevaju danom otvaranja stečaja u smislu člana 81. Zakona o stečaju ("Sl. glasnik RS", br. 104/09, 99/11 - dr. Zakoni i 71/12 - odluka US) i prijavljuju se sudu koji vodi stečajni postupak.

21. Po prijemu zahteva i dokaza uz zahtev o ispunjavanju uslova iz člana 2. Uredbe, obrađivač zahteva Uprave proverava da li poreski obveznik ispunjava uslove iz Uredbe i da li je dao kvalitetno sredstvo obezbeđenja.

22. Ako ispunjava uslove iz Uredbe i ako je sredstvo obezbeđenja kvalitetno Uprava priprema nacrt rešenja ili nacrt sporazuma, koji obavezno sadrži obrazložene razloge zbog kojih se predlaže odobravanje odlaganja plaćanja duga, uz navođenje uslova pod kojim bi se odlaganje odobrilo (dug se odlaže u celosti ili delimično, jednokratno ili na rate, broj rata koji se opredeljuje, dato konkretno sredstvo obezbeđenja naplate) i isti se, u zavisnosti od visine poreskog duga iz tačke 15. ovog Uputstva, dostavlja licu ovlašćenom za odlučivanje o reprogramu.

23. Gradonačelnik može u smislu člana 73. stav 7. ZPPPA, odlučiti da se obvezniku koji ne ispunjava uslove iz tačke 8. ovog Uputstva ali kao sredstvo obezbeđenja naplate ponudi menicu avaliranu od strane poslovne banke ili bankarsku garanciju na iznos koji ne može biti manji od visine duga čije se plaćanje odlaže, odobri odlaganje plaćanja duga na način iz člana 73. stav 4. ZPPPA, odnosno u skladu sa tačkom 16. ovog Uputstva.

24. Ukoliko Gradonačelnik ili načelnik Uprave ne odobre odlaganje plaćanja duga, obrađivač zahteva priprema nacrt rešenje kojim se zahtev odbija.

25. Ukoliko zahtev nije uredan, odnosno sadrži neki formalni nedostatak koji sprečava postupanje po zahtevu ili ako je nerazumljiv ili nepotpun, obvezniku se dostavlja pismeni zahtev da nedostatke otkloni u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva, sa upozorenjem da će zahtev biti odbačen, ako obveznik ne postupi po zahtevu Uprave i ne otkloni nedostatke u svom zahtevu u navedenom roku.

26. Ako obveznik ne otkloni nedostatke iz prethodne tačke u ostavljenom roku, zbog čega se ne može po istom postupati, Uprava donosi zaključak kojim odbacuje zahtev kao neuredan, odmah po isteku roka, a najkasnije u roku od tri radna dana po isteku pomenutog roka.

27. Ako Uprava po prijemu zahteva, utvrdi da obveznik ne ispunjava uslove iz člana 2. Uredbe, donosi rešenje o odbijanju zahteva.

28. Ako obveznik protiv rešenja iz prethodne tačke, izjavi žalbu, prvostepeni organ Uprava je dužan da istu razmotri i, ako žalbu ne reši na jedan od načina iz člana 144. ZPPPA, istu sa spisima predmeta dostavi drugostepenom organu Poreske uprave na odlučivanje. Ako Uprava oceni da postoje uslovi da se žalba reši na jedan od načina iz člana 144. ZPPPA, a nije ovlašćena za odlučivanje po zahtevu, priprema nacrt sporazuma i isti dostavlja Gradonačelniku radi donošenja.

29. Ako se od poreskog obveznika, kao sredstvo obezbeđenja zahteva neopoziva bankarska garancija plativa na prvi poziv obveznik je dužan da Upravi dostavi bankarsku garanciju, izdatu shodno odredbama čl. 1083. do 1087. Zakona o obligacionim odnosima ("Sl. list SRJ", br. 29/78... 31/93), kojim je uređeno da se aktima poslovne banke utvrđuju bliži uslovi i način obavljanja garancijskih poslova. Garancija je ugovor između banke garanta i nalogodavca, odnosno dužnika.

Prilikom prijema garancije obavezno se proverava da li garancija sadrži sve elemente, a posebno se obraća pažnja na:

- vrednost garancije, odnosno iznos na koji glasi, a koji mora biti jednak ili veći od iznosa duga,

- rok garancije, koji mora biti duži najmanje pet radnih dana od dana dospeća za plaćanje poslednje rate po predlogu dužnika,

- potpis i pečat garanta.

Prilikom preuzimanja garancije od poreskog obveznika sastavlja se zapisnik, koji potpisuje obrađivač zahteva Uprave i obveznik, a jedan primerak zapisnika se predaje poreskom obvezniku. Preuzeta garancija se čuva u blagajni Gradske uprave za finansije.

Ako se od poreskog obveznika, kao sredstvo obezbeđenja, zahteva trasirana menica, ona mora biti menica po viđenju bezuslovno akceptirana od strane banke izdatu shodno Zakonu o menici, kojom prilikom se obavezno proverava da li menica sadrži sve elemente i da li je akceptirana.

Ako se od poreskog obveznika, kao sredstvo obezbeđenja, zahteva avalirana menica, ona mora biti menica po viđenju avalirana za celu meničnu svotu od strane banke u skladu sa zakonom, na iznos ne manji od visine duga čija se naplata obezbeđuje tom menicom.

Ako se od poreskog obveznika - fizičkog lica, kao sredstvo obezbeđenja, zahteva avalirana menica, ona mora biti menica po viđenju, avalirana za celu meničnu svotu od strane dva jemca (žiranta), iz čijih se zarada, na kojim je stavljena administrativna zabrana, dug može naplatiti. Poreski obveznik - fizičko lice je dužan da uz menicu podnese Upravi i potvrde o visini zarade oba žiranta, kao i iznosu na koji su zarade već opterećene.

Ukoliko menica ne sadrži sve bitne elemente, propisane zakonom, ukoliko nije akceptirana, odnosno avalirana i ukoliko je visina zarada žiranata nedovoljna za naplatu poreskog duga, menica se ne može prihvatiti kao sredstvo obezbeđenja duga.

Menica se preuzima zapisnički i čuva u blagajni Gradske uprave za finansije.

Zakon o platnom prometu ("Sl. list SRJ", broj 3/02 i 5 /03 i "Sl. glasnik RS", broj 43/04, 62/06, 111/09 - dr zakon i 31/11 - u daljem tekstu: Zakon), propisano je odredbama člana 47a, da se prinudna naplata iz člana 47. stav 1. tačka 3. istog zakona, može vršiti na osnovu menica ili ovlašćenja iz te tačke samo ako su menice i ovlašćenja evidentirani u registru menica i ovlašćenja koji vodi Narodna banka Srbije.

Saglasno stavu 4. člana 47a. Zakona, Registar menica i ovlašćenja je javna knjiga i vodi se u elektronskom obliku, a podaci iz ovog registra dostupni su na internet strani Narodne banke Srbije.

Kao datum i vreme registrovanja menica i ovlašćenja smatra se datum i vreme kada su na internet strani Narodne banke Srbije objavljeni podaci iz stava 2. člana 47a, za čiju tačnost i verodostojnost odgovara banka.

Saglasno odredbama stava 2. navedenog člana Zakona, Registar menica i ovlašćenja sadrži sledeće podatke:

1) serijski broj menice/ovlašćenja,

2) matični broj dužnika, odnosno jemca ili avaliste,

3) datum izdavanja menice/ovlašćenja,

4) datum dospeća menice/ovlašćenja,

5) iznos na menici/ovlašćenja, a ako je reč o blanko menici - podatke o osnovu izdavanja (npr. ugovor o kreditu i sl.) i iznos iz osnova izdavanja

6) datum i vreme registrovanja menice/ovlašćenja.

Zahtev za registraciju menice ili ovlašćenja iz stava 1. člana 47a Zakona, dužnik podnosi svojoj banci, koja izdaje potvrdu o registrovanim menicama ili ovlašćenjima.

Zakonom je propisano da se prinudna naplata više neće vršiti na osnovu menica ili ovlašćenja koji nisu evidentirani u registru menica i ovlašćenja.

Zahtev za registraciju menica ili ovlašćenja u propisanom roku podnosi obveznik.

Saglasno odredbama Zakona, Narodna banka Srbije donela je Odluku o bližim uslovima, sadržini i načinu vođenja Registra menica i ovlašćenja ("Sl. glasnik RS", broj 56/11 - u daljem tekstu: Odluka).

Ovom Odlukom, propisani su bliži uslovi pod kojima, i način na koji Narodna banka Srbije vodi registar menica i ovlašćenja koje je dužnik dao svojoj banci i poveriocima, sadržina Registra, kao i način brisanja podataka iz Registra. Odredbama tačke 3. Odluke, propisano je da zahtev za registraciju menice/ovlašćenja dužnik podnosi svojoj banci. Odredbama tačke 11. Odluke, propisano je da zahtev za registraciju menice/ovlašćenja mogu podneti dužnik ili poverilac, na način propisan tačkom 4. Odluke.

Prinudna naplata menica/ovlašćenja vrši se samo ako su evidentirani u Registru.

Saglasno navedenom, a imajući u vidu da Uprava prilikom odobravanja odlaganja plaćanja duga u smislu odredaba člana 73. i člana 74. ZPPPA, kao sredstvo obezbeđenja mogu prihvatiti kako trasiranu menicu, tako i menicu avaliranu od strane poslovne banke, ukazuje se na sledeće:

a) Poreski obveznik u postupku odlaganja plaćanja duga, kao sredstvo obezbeđenja pruži menicu u smislu odredaba člana 74. stav. 2. tačka 6. ZPPPA, potrebno je da Upravi dostavi potvrdu nadležne banke o registrovanim menicama, odnosno ovlašćenjima.

b) Zahtev za registraciju menica podnosi se u dva primerka neposredno banci dužnika, od koji jedan ostaje banci, dok drugi, koji banka overava, zadržava podnosilac zahteva.

v) U pogledu brisanja menica, menice isplaćene kroz prinudnu naplatu ili povučene iz prinudne naplate brišu se iz registra.

g) Posebno je potrebno voditi računa o dospelosti menica, imajući u vidu da se menica za koju nije pokrenut postupak prinudne naplate briše iz Registra, posle isteka pet dana od datuma dospeća menice, što znači da ukoliko Uprava u roku od pet dana od dana dospeća menice ne dostavi banci nalog za naplatu, ista će se po sili zakona brisati iz Registra, a samim tim naplata iz menice više neće biti moguća.

d) Obrasci zahteva nalaze se na internet strani Narodne banke.

đ) Uprava vodi posebnu evidenciju o primljenim i upisanim menicama u Registar menica.

ž) Načelnik Uprave je dužan da odredi zaposlenog koji će biti odgovoran za vođenje evidencije i praćenja dospelosti menica.

30. Ako se od poreskog obveznika, kao sredstvo obezbeđenja, zahteva upis hipoteke na nepokretnosti, Uprava opredeljuje obveznikovu konkretnu nepokretnost ili više njih vodeći računa da nepokretnost nije opterećena hipotekom u korist drugog poverioca, da njena tržišna vrednost nije manja od 120% iznosa duga, kao i da se prinudna naplata iz te nepokretnosti njenom prodajom, za slučaj da poreski obveznik ne poštuje odobrenu dinamiku plaćanja duga i tekuće obaveze, može efikasno izvršiti.

U navedenom slučaju poreski obveznik je dužan da Upravi podnese: overeni prepis lista nepokretnosti izdatog od strane organizacione jedinice Republičkog geodetskog zavoda, u kome je, na osnovu založne izjave poreskog obveznika, upisana hipoteka najmanje u visini duga na konkretnoj nepokretnosti poreskog obveznika u korist Grada Kragujevca, radi obezbeđenja naplate duga čije se odlaganje zahteva, odnosno drugi validan dokaz da je vlasnik nepokretnosti.

31. Ako se od obveznika - fizičkog lica, kao sredstvo obezbeđenja, zahteva jemstvo drugog lica, koje je vlasnik imovine na kojoj nema tereta, Uprava zahteva od obveznika da dostavi jemstvo drugog lica u vrednosti koja ne može biti manja od 120% visine duga čija se naplata obezbeđuje za slučaj odlaganja plaćanja.

U navedenom slučaju obveznik dostavlja Upravi:

- ugovor o jemstvu,

- overeni prepis lista nepokretnosti izdatog od strane organizacione jedinice Republičkog geodetskog zavoda, u kome je, na osnovu založne izjave jemca, na konkretnoj nepokretnosti jemca upisana hipoteka najmanje u visini duga obveznika, u korist Grada Kragujevca, radi obezbeđenja laćanja duga obveznika.

32. Kada poreski obveznik dostavi tražena kvalitetna sredstva obezbeđenja, pristupa se razmatranju zahteva i odlučivanju o istom.

33. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi, obrađivač zahteva postupa u skladu sa tačkom 17. ovog Uputstva i predlog za reprogram kao i nacrt rešenja i nacrt sporazum dostavlja:

- načelniku Uprave za donošenje rešenje po zahtevu;

- Gradonačelniku za donošenja Sporazuma po zahtevu;

34. Nacrt rešenja po zahtevu i sporazumu, kada se odlaganje plaćanja duga vrši potpisivanjem sporazuma, odobrava i parafira svojim potpisom:

- obrađivač zahteva za načelnika Uprave,

- obrađivač zahteva i načelnik Uprave za Gradonačelnika.

35. Kada se po zahtevu donosi rešenje ili sporazum, tada se potpisani sporazum ili rešenje dostavlja obrađivaču zahteva. Obrađivač zahteva poziva obveznika radi potpisivanja i uručenja sporazuma ili rešenja.

36. Ako Gradonačelnik po zahtevu ne prihvati nacrt Sporazuma za odlaganje plaćanja poreskog duga i donese odluku da se zahtev odbije, Uprava donosi rešenje o odbijanju zahteva.

37. Ako protiv rešenja iz prethodne tačke obveznik izjavi žalbu, prvostepeni organ Uprava je dužna da istu razmotri i, ako žalbu ne reši na jedan od načina iz člana 144. ZPPPA, istu sa spisima predmeta dostavlja u zakonskom roku drugostepenom organu Poreske uprave na odlučivanje.

38. Ako Gradonačelnik po zahtevu prihvati nacrt sporazuma i odobri odlaganje plaćanja duga, prosleđuje spise predmeta Upravi, odnosno obrađivaču zahteva, koji telefonom poziva obveznika radi potpisivanja sporazuma o odlaganju plaćanja duga.

39. Potpisane sporazume, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja duga, obrađivač zahteva evidentira u registar podnetih zahteva i prati njihovo izvršenje.

Ako se praćenjem izvršenja sporazuma, odnosno rešenja, utvrdi da obveznik ne plaća odloženi dug u rokovima iz sporazuma, odnosno rešenja, ili ne izmiri tekuću obavezu Uprava je dužna da u roku od tri radna dana od isteka roka za plaćanje rate, ako rata ne bude uplaćena ili tri dana ako tekuća obaveza ne bude uplaćena, priprema nacrt rešenja kojim se poništava sporazum, odnosno ukida rešenje o odlaganju plaćanja duga, i po njegovom donošenju odmah predaje na uručenje poreskom obvezniku.

U navedenom slučaju Uprava posle dostavljanja poreskom obvezniku rešenja o poništaju/ukidanju sporazuma o odlaganju (ili rešenja o odlaganju), pristupa naplati odloženog, a neplaćenog duga naplati iz podnetih sredstava obezbeđenja.

Kada Uprava odloženi a neplaćeni iznos duga naplaćuje iz podnetih sredstava obezbeđenja, ne donosi se rešenje o prinudnoj naplati, već se poreski obveznik pismeno obaveštava da će se pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog duga iz datog sredstva obezbeđenja naplate.

Ako se odloženi a neplaćeni dug ne naplati, ili se ne naplati u celosti iz sredstava obezbeđenja, Uprava počinje postupak prinudne naplate iz predmeta prinudne naplate propisanih članom 84. ZPPPA, donošenjem rešenja o prinudnoj naplati.

40. Ako Uprava poništi sporazum, odnosno ukine rešenje o odlaganju plaćanja duga i otpočne postupak prinudne naplate donošenjem rešenja o prinudnoj naplati, a dužnik, posle njegovog prijema, ponovo podnese zahtev za odlaganje, Uprava zahtev odbacuje rešenjem kao nedopušten, a shodno članu 74. stav 10. ZPPPA.

41. Odlaganje plaćanja duga poreskih obveznika nad kojim se sprovodi reorganizacija u skladu sa Zakonom kojim se uređuje stečaj, može se odobriti u jednakim ratama do 60 meseci uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci.

Odobrenjem odlaganja plaćanja duga prekida se zastarelost prava na naplatu duga čiji rok plaćanja je odložen, a vreme za koje je odlaganje plaćanja odobreno ne uračunava se u rok zastarelosti.

O odlaganju plaćanja duga u skladu sa stavom 1. i 2. člana 74a ZPPPA odlučuje lice iz člana 73. stav 3. ZPPPA odnosno Gradonačelnik.

Za odlaganje plaćanja duga u postupku davanja saglasnosti na Plan reorganizacije u postupku stečaja, nije potrebno tražiti sredstvo obezbeđenja shodno mišljenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja broj 011-00-186/2011-06 od 11.07.2011. godine.

Odluku o reprogramu duga u postupku davanja saglasnosti na Plan reorganizacije poreskog obveznika u stečajnom postupku i ako plan sadrži reprogram duga (do 60 rata), kao i odluku o celom Planu reorganizacije donosi Gradonačelnik ili lice koje je Gradonačelnik ovlastio shodno članu 73. stav 3. ZPPPA.

42. Odlaganje plaćanja duga poreskih obveznika koji su zaključili ugovor o finansijskom restrukturiranju u skladu sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava vrši se shodno članu 74b ZPPPA.

Izuzetno od odredaba tačke 6. Uputstva, poreskom obvezniku koji, podnese Upravi zahtev za odlaganje plaćanja duga saglasno odredbama člana 74b. ZPPPA i člana 16. Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društava ("Sl. glasnik RS", broj 36/2011), odlaganje plaćanja duga može se odobriti u jednakim ratama do 60 meseci, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci.

Odlaganje plaćanja duga može se odobriti samo ako obveznik ispunjava propisane uslove, odnosno ukoliko Upravi dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o finansijskom restrukturiranju iz tačke 14. Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društva, odnosno priloži izvod iz registra APR-a sa upisanom zabeležbom o postojanju tog ugovora.

Izuzetno od odredaba člana 73. stav 1. ZPPPA, od obveznika u ovom slučaju neće se tražiti dokazi o ispunjenju uslova iz člana 2. Uredbe, ali je poreski obveznik dužan da pruži sredstvo obezbeđenja naplate, koje ne može biti manja od visine duga za čije plaćanje se traži odlaganje, osim ako je visina duga do visine utvrđene članom 74. stav 6. ZPPPA.

Obvezniku koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava, kome je odobreno plaćanje poreskog duga u skladu sa odredbama člana 73. ZPPPA, a koji podnese zahtev za odlaganje plaćanja poreskog duga u skladu sa članom 74b. ZPPPA, pre isteka perioda na koji mu je plaćanje duga odloženo, može se odobriti odlaganje plaćanja poreskog duga za period koji, sa periodom na koji mu je plaćanje poreskog duga već odloženo, iznosi najduže do 60 meseci.

O reprogramu odlučuje Gradonačelnik.

43. O svim zahtevima poreskih obveznika za odlaganje duga o kojima nije odlučeno do dana stupanja na snagu Izmena i dopuna ZPPPA ("Službeni glasnik RS", broj 68/2014) primenjivaće se odredbe ZPPPA ("Službeni glasnik RS", broj 80/02….47/13 i 108/13).

44. Ovo Uputstvo stupa na snagu danom donošenja.

 

Samostalni članovi Uputstva o izmeni
Uputstva za postupanje po zahtevima poreskih obveznika za odlaganje plaćanja dugovanog poreza

("Sl. list grada Kragujevca", br. 45/2015)

Član 4

Po zahtevima za odlaganje dugovanog poreza po kojima ne bude pravosnažno odlučeno do dana stupanja na snagu ove izmene, Gradska poreska uprava odlučiće u skladu sa ovim uputstvom.

Poreski obveznici kojima je do dana stupanja na snagu ove izmene, doneto Rešenje o odlaganju dugovanog poreza imaju pravo da podnesu zahtev za izmenu Rešenja u skladu sa ovim uputstvom.

Član 5

Ovo Uputstvo o izmeni Uputstva za postupanje po zahtevima poreskih obveznika za odlaganje plaćanja dugovanog poreza stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Kragujevca".