ODLUKAO MERAMA ZA ZAŠTITU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA TERITORIJI GRADA NOVOG SADA("Sl. list Grada Novog Sada", br. 63/2015) |
Ovom odlukom propisuju se mere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od poljske štete, mere za zaštitu od spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu, i mere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda, kao i način kontrole primene mera zaštite poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Grada Novog Sada (u daljem tekstu: Grad).
Pod poljskom štetom, u smislu ove odluke, podrazumeva se šteta koja je nastala uništavanjem i oštećenjem useva, zasada, sadnica, stabala, i poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, oštećenja koja dovode do smanjenja produktivnosti, strukture i slojeva poljoprivrednog zemljišta, kao i svako drugo oštećenje na poljoprivrednom zemljištu.
Poljoprivredno zemljište, u smislu ove odluke, jeste zemljište koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju (njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare), koje se nalazi van građevinskog reona naseljenih mesta na teritoriji Grada, kao i zemljište koje je određeno kao građevinsko zemljište do privođenja planiranoj nameni, bez obzira na svojinu.
Pod usevima, u smislu ove odluke, podrazumevaju se zasejane poljoprivredne kulture namenjene za ljudsku i stočnu ishranu i industrijsku preradu.
Pod zasadima, u smislu ove odluke, podrazumevaju se voćnjaci i vinogradi koji se nalaze van granica građevinskog područja Grada.
Pod poljskim putevima, u smislu ove odluke, podrazumevaju se nekategorisani putevi koji povezuju parcele poljoprivrednog zemljišta.
II ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD POLJSKE ŠTETE
Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su da redovno obrađuju poljoprivredno zemljište, da vrše sistematsko uklanjanje parložne trave i ambrozije, da koriste sredstva koja poboljšavaju kvalitet poljoprivrednog zemljišta i u tome postupaju kao dobri domaćini i po pravilima kodeksa dobre poljoprivredne prakse.
Radi zaštite i očuvanja hemijskih i bioloških svojstava poljoprivrednog zemljišta i obezbeđivanja pravilne upotrebe mineralnih i organskih đubriva i pesticida, vlasnik odnosno korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta treba da sprovodi kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i vodi evidencije o količini unetog mineralnog đubriva i pesticida.
Ispaša stoke može se vršiti samo na pašnjacima i sopstvenom zemljištu.
Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta mogu svoje obradivo zemljište da koriste za ispašu stoke u vreme kada ono nije zasejano poljoprivrednim usevima.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta od poljske štete, zabranjeno je vršiti sledeće radnje:
1. uništavati i oštećivati useve i zasade na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednu mehanizaciju na poljoprivrednim imanjima,
2. ubirati, brati, prisvajati, kidati, čupati useve i plodove ili kositi travu na tuđem poljoprivrednom zemljištu,
3. bez saglasnosti vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta sakupljati ostatke poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom zemljištu,
4. rasturati i razbacivati poljoprivredne proizvode složene u kamare, plastove ili slično na tuđem poljoprivrednom zemljištu,
5. oštetiti ili seći useve, zasade i višegodišnje drvenaste biljke koje čini poljozaštitni pojas,
6. prelaziti prevoznim sredstvom preko tuđeg poljoprivrednog zemljišta,
7. praviti pešačke prelaze preko tuđeg poljoprivrednog zemljišta,
8. goniti stoku, odnosno puštati živinu preko tuđeg poljoprivrednog zemljišta bez saglasnosti vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta,
9. vršiti ispašu stoke na obradivom poljoprivrednom zemljištu, osim na sopstvenom, i
10. ostavljati stoku u polju bez čuvara.
Usevi i zasadi štite se u svim fazama vegetacije, kao i skinuti rod dok se nalazi na poljoprivrednom zemljištu.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja koja dovode do smanjenja produktivnosti, strukture i slojeva poljoprivrednog zemljišta, zabranjeno je vršiti sledeće radnje:
1. bacati biljne ostatke, smeće, otpatke, građevinski šut, kao i leševe uginulih životinja i drugi otpad u čvrstom i tečnom stanju na svoju i tuđu njivu, poljski put, i u kanale za odvodnjavanje i navodnjavanje,
2. spaljivati organske ostatke useva na poljoprivrednom zemljištu, posle žetve,
3. oštetiti useve ili zasade na susednoj parceli prilikom vršenja poslova obrade zemljišta, ubiranja useva i plodova i zaštite bilja hemijskim sredstvima,
4. preoravati, sužavati, prekopavati, zasipati i zatrpavati poljske puteve, pašnjake, utrine, staze, nasipe, ili kanale za odvodnjavanje i navodnjavanje,
5. ispuštati i odlagati opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanale za odvodnjavanje i navodnjavanje,
6. ukloniti, srušiti, uništiti ili oštetiti na tuđem poljoprivrednom zemljištu podignutu ogradu, postavljeni znak, ili drugi ograđeni prostor koji služi za smeštaj alata i poljoprivredne mehanizacije.
Zaštitu poljoprivrednog zemljišta od mraza vrše vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta primenom aktivnih i pasivnih mera.
U aktivne mere zaštite od mraza spadaju: konzervacija toplote, dodavanje toplote i mešanje vazduha.
Konzervacija toplote podrazumeva zadržavanje toplote koju zemljište izlučuje u prizemnom sloju vazduha tokom noći i to: pokrivanjem biljaka otpadnim materijalom sa poljoprivrednog gazdinstva, industrijskim i hemijskim proizvodima, zamagljivanjem i zadimljavanjem, stvaranjem veštačke magle raznim hemijskim sredstvima, dimom, prskanjem (orošavanjem), odnosno stvaranjem veštačke kiše.
Pasivne mere za zaštitu od mraza koriste se da bi se izbegla opasnost od mraza, a planiraju se i primenjuju pre nego što se pojavi opasnost od mraza, i to putem: odabira lokacije za sađenje, postavljanja prirodnih ili veštačkih barijera kojima se sprečava priliv hladnog vazduha, postavljanja pokrivača kod višegodišnjih zasada i održavanja optimalne vlage u zemljištu, pomeranja vremena sadnje biljaka i pravilne obrade zemljišta.
Zaštita od grada višegodišnjih zasada sprovodi se u skladu sa propisima koji uređuju sistem odbrane od grada, a vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta mogu u cilju zaštite od dejstva grada preduzimati i individualne mere kao što je postavljanje protivgradnih mreža na višegodišnjim zasadima.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od požara sprovodi se u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", br. 111/09 i 20/15) i Pravilnika o posebnim merama zaštite od požara u poljoprivredi ("Službeni glasnik RS", broj 27/84).
III ORGANIZACIJA I POSLOVI POLJOREDARSKE SLUŽBE
Poslove zaštite i kontrolu primene mera zaštite poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa odredbama ove odluke, obavlja poljoredarska služba organizovana u okviru Gradske uprave za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Poljoredarska služba), putem nadzornika - poljoredara.
Poslovi Poljoredarske službe su: obilazak poljoprivrednog zemljišta, poljskih puteva i kanala za odvodnjavanje i navodnjavanje, uočavanje izvršenih radnji iz čl. 4. i 5. ove odluke, koje za posledicu mogu imati nastajanje poljske štete, konstatovanje nastale poljske štete i opasnosti od nastanka poljske štete i obaveštavanje nadležnih organa, kao i vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta o postojanju opasnosti od nastanka poljske štete, kao i o nastaloj poljskoj šteti.
Nadzornik - poljoredar ima službenu legitimaciju u kojoj je pored ličnih podataka naznačen organ u kome je zaposlen, kao i područje na kojem vrši dužnost nadzornika - poljoredara.
Nadzornik - poljoredar je dužan da poslove iz člana 7. stav 2. ove odluke obavlja odeven u službenu uniformu sa jasno vidljivom oznakom Poljoredarske službe.
Izgled i oznaka službene uniforme i službene legitimacije uređuje se aktom koji donosi Gradsko veće Grada Novog Sada.
U obavljanju poslova zaštite poljoprivrednog zemljišta nadzornik - poljoredar ima prava i dužnosti da:
- svakodnevno obilazi poljoprivredno zemljište, poljske puteve i kanale za odvodnjavanje i navodnjavanje na području na kojem vrši dužnost nadzornika - poljoredara,
- uočava radnje kojima se nanosi poljska šteta na poljoprivrednom zemljištu, poljskim putevima, kanalima za odvodnjavanje i navodnjavanje i mehanizaciji na poljoprivrednim imanjima,
- utvrđuje identitet vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta kojem je naneta šteta,
- upozori vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta i kanala za odvodnjavanje i navodnjavanje da izvrši uklanjanje korova, parložne trave i ambrozije,
- za svaku radnju kojom je pričinjena šteta ili postoji opasnost od nastanka štete utvrdi bliže obeležje radnje, podatke o poljoprivrednom zemljištu na kojem je šteta učinjena, označi vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta, izvršioca radnje i svedoke, i o tome sačini zapisnik,
- vrši i druge poslove koje naloži šef Poljoredarske službe.
Nadzornik - poljoredar je dužan da zatraži pomoć Policijske uprave u Novom Sadu radi identifikacije lica koje je zatečeno u činjenju poljske štete.
Nadzornik - poljoredar obavlja poslove na površini do 3.000 hektara.
Nadzornik - poljoredar je dužan da prilikom uočavanja nastale poljske štete sačini zapisnik koji sadrži: vreme i mesto na kome je šteta pričinjena, opis pričinjene štete, identitet lica zatečenog u radnji izvršenja štete (ime, prezime, adresa i JMBG), ukoliko može da se utvrdi, i njegovu izjavu, izjave svedoka, izjave oštećenog lica - vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta kome je učinjena šteta i potpis nadzornika - poljoredara.
Nadzornik - poljoredar je dužan da prilikom uočavanja nastanka poljske štete fotografiše poljoprivredno zemljište, poljski put i kanale za odvodnjavanje i navodnjavanje na kojima je šteta učinjena.
U slučaju da vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta utvrdi da mu je šteta pričinjena, a nadzornik - poljoredar nije to uočio, može štetu prijaviti Poljoredarskoj službi i priložiti fotografije o nastaloj šteti, najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za pričinjenu štetu, o čemu se sačinjava zapisnik.
Zapisnik sa fotografijama iz st. 2. i 3. ovog člana, nadzornik - poljoredar je dužan da dostavi šefu Poljoredarske službe, u roku od tri dana od dana njegovog sačinjavanja.
Šef Poljoredarske službe, na osnovu zapisnika sa dokazima o radnji kojom je pričinjena poljska šteta, dužan je odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema zapisnika, da obavesti i dostavi primerak zapisnika vlasniku, odnosno korisniku poljoprivrednog zemljišta kome je šteta pričinjena.
Šef Poljoredarske službe dužan je da primerak zapisnika sa dokazom o radnji, kojom je pričinjena poljska šteta, dostavi poljoprivrednom inspektoru, radi preduzimanja mera u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, kao i drugim nadležnim organima.
Poljoredarska služba i mesne zajednice međusobno sarađuju u cilju primene mera za zaštitu poljoprivrednog zemljišta propisanih ovom odlukom a posebno prilikom prikupljanja podataka u vezi sa slučajevima nanošenja poljske štete, identifikacije vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta, počinioca štete i sl.
Mesna zajednica može da odredi lice koje će biti zaduženo da koordinira rad sa šefom Poljoredarske službe.
Poljoredarska služba sačinjava godišnji plan rada za narednu godinu i dostavlja načelniku Gradske uprave za inspekcijske poslove.
Za učinjenu štetu odgovara počinilac štete, a vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta može samo putem suda da ostvari pravo na naknadu za pričinjenu štetu na poljoprivrednom zemljištu od počinioca.
IV SREDSTVA ZA RAD POLJOREDARSKE SLUŽBE
Sredstva za zarade i druga primanja zaposlenih u Poljoredarskoj službi obezbeđuju se u budžetu Grada Novog Sada, a za opremu, sredstva za rad i drugi materijal sredstva se obezbeđuju u skladu sa godišnjim programom zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Grada, iz sredstava ostvarenih od davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta i naknade za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta, a koji pripadaju Gradu.
Nadzor nad primenom odredaba ove odluke vrši Gradska uprava za privredu.
Poljoredarska služba je dužna da godišnje jedanput ili po potrebi dostavi izveštaj o radu Gradskom veću Grada Novog Sada.
Poljoredarska služba organizovaće se u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke, iz reda zaposlenih u Gradskoj upravi za inspekcijske poslove, koji moraju da imaju najmanje srednju stručnu spremu.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o zaštiti useva i zasada na poljoprivrednom zemljištu od poljske štete ("Službeni list Grada Novog Sada", broj 16/03).
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Grada Novog Sada".