METODOLOGIJA
ZA ODREĐIVANJE CENE PRISTUPA SKLADIŠTU PRIRODNOG GASA

("Sl. glasnik RS", br. 143/2014 i 4/2016)

 

I PREDMET METODOLOGIJE

Ovom metodologijom se određuje metod regulacije cene pristupa skladištu prirodnog gasa, koji je zasnovan na opravdanim troškovima poslovanja i odgovarajućem prinosu na sredstva uložena u efikasno obavljanje energetske delatnosti, elementi za koje se utvrđuju tarife (u daljem tekstu: tarifni elementi) i način izračunavanja regulisanih cena, odnosno tarifa, način obračuna usluge skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, dužina regulatornog perioda kao vremenskog perioda za koji se izračunava cena pristupa sistemu za skladištenje prirodnog gasa, način utvrđivanja opravdanosti troškova, kao i način, postupak i rokovi za dostavljanje dokumentacije i vrsta dokumentacije koju operator skladišta prirodnog gasa dostavlja Agenciji za energetiku Republike Srbije (u daljem tekstu: Agencija).

II METODOLOŠKI PRISTUP

Metodologija se zasniva na metodu regulacije "troškovi plus", kojom se operatoru skladišta određuje maksimalna visina prihoda za regulatorni period, odnosno cena pristupa skladištu prirodnog gasa kojom se obezbeđuje:

1) pokrivanje opravdanih troškova poslovanja, i odgovarajućeg prinosa na efikasno uložena sredstva u obavljanje delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa kojima se obezbeđuje kratkoročna i dugoročna sigurnost snabdevanja, odnosno održivi razvoj sistema;

2) bezbednost rada sistema;

3) podsticanje ekonomske i energetske efikasnosti;

4) nediskriminacija, odnosno jednak položaj za sve korisnike skladišta i

5) sprečavanje međusobnog subvencionisanja između pojedinih delatnosti koje obavlja operator skladišta i između pojedinih korisnika sistema.

III POJMOVI I DEFINICIJE

Pojmovi upotrebljeni u ovoj metodologiji imaju sledeće značenje:

1) Gasni dan - vremenski period koji traje 24 sata i čiji početak je u 8,00 časova;

2) Gasni mesec - vremenski period koji odgovara kalendarskom mesecu čiji je početak prvi gasni dan u tom mesecu;

3) Info-pravila - skup energetskih i ekonomskih podataka sistematizovanih u tabelama koji se dostavljaju Agenciji u cilju njenog redovnog izveštavanja i prilikom podnošenja odluke o ceni pristupa skladištu prirodnog gasa na saglasnost;

4) m3 - količina prirodnog gasa koja pri pritisku od 101325 Pa (1,01325 bar), temperaturi od 288,15 K (15 oC) i donjoj toplotnoj vrednosti od 33.338,35 kJ zauzima zapreminu od jednog kubnog metra;

5) Maksimalno odobreni prihod - maksimalan iznos prihoda operatora skladišta u regulatornom periodu kojim se nadoknađuju svi opravdani troškovi koji nastaju obavljanjem delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa i odgovarajući prinos na efikasno uložena sredstva;

6) Regulatorni period - vremenski period u trajanju od jedne kalendarske godine - u daljem tekstu u formulama i objašnjenjima formula označen sa t;

7) "Skladišna godina" - vremenski period koji počinje 1. aprila tekuće godine u 8,00, a završava se 1. aprila sledeće kalendarske godine u 8,00;

8) Standardni paket usluge skladištenja - usluga skladištenja koja se sastoji od kapaciteta utiskivanja, radne zapremine prirodnog gasa i kapaciteta istiskivanja, koji su određeni tako da iznose isti procenat u ukupnom kapacitetu utiskivanja, u ukupnoj radnoj zapremini prirodnog gasa i u ukupnom kapacitetu istiskivanja skladišta, koje operator skladišta utvrđuje sa ciljem optimalnog iskorišćenja skladišta. Broj standardnih paketa skladištenja ne može biti manji od 100;

9) Tarifni elementi - obračunske veličine na koje se raspoređuje maksimalno odobreni prihod operatora skladišta koji je određen za regulatorni period u skladu sa ovom metodologijom;

10) Kapacitet istiskivanja - maksimalna količina prirodnog gasa koja se fizički može istisnuti iz skladišta u jedinici vremena, i izražava se u m3/dan;

11) Kapacitet utiskivanja - maksimalna količina prirodnog gasa koja se fizički može utisnuti u skladište u jedinici vremena, i izražava se u m3/dan i

12) Radna zapremina skladišta - je maksimalna količina prirodnog gasa koja se može uskladištiti, i izražava se u m3.

Ostali pojmovi upotrebljeni u ovoj metodologiji imaju isto značenje kao u zakonu kojim se uređuje oblast energetike.

Pri izračunavanju prema formulama u ovoj metodologiji, sve vrednosti koje se izražavaju u procentima se dele sa 100.

IV ODREĐIVANJE MAKSIMALNO ODOBRENOG PRIHODA

Maksimalno odobreni prihod operatora skladišta se obračunava na osnovu opravdanih troškova poslovanja i odgovarajućeg prinosa na efikasno uložena sredstva u obavljanju delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa.

Opravdanost troškova se ocenjuje prema prirodi konkretnog troška sagledavanjem njegove svrsishodnosti, proverom količina i cene kojom je izazvan konkretan trošak, uporednom analizom troškova operatora skladišta zasnovanom na podacima o troškovima u prethodnom periodu i troškovima drugih operatora skladišta u zemlji i okruženju (benchmarking).

IV.1. Zajednički operativni troškovi, sredstva, troškovi amortizacije i ostali prihodi

Zajedničkim operativnim troškovima se smatraju operativni troškovi nastali radi omogućavanja funkcionisanja operatora skladišta koji pored delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa obavlja drugu energetsku delatnost čija je cena regulisana ili koji pored tihenergetskih delatnosti obavlja i druge energetske, odnosno druge delatnosti koje se ne smatraju energetskim delatnostima, a koji se ne mogu direktno alocirati na pojedine delatnosti.

Zajedničkim sredstvima se smatraju sredstva (nematerijalna ulaganja osim goodwill-a, nekretnine, postrojenja i oprema) koja su neophodna za funkcionisanje operatora skladišta koji, pored delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, obavlja drugu energetsku delatnost čija je cena regulisana ili koji pored tih energetskih delatnosti obavlja i druge energetske, odnosno druge delatnosti koje se ne smatraju energetskim delatnostima, a koja se ne mogu direktno alocirati na pojedine delatnosti.

Zajedničkim troškovima amortizacije se smatraju troškovi amortizacije zajedničkih sredstava nastali radi omogućavanja funkcionisanja operatora skladišta koji, pored delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, obavlja drugu energetsku delatnost čija je cena regulisana ili koji pored tih energetskih delatnosti obavlja i druge energetske, odnosno druge delatnosti koje se ne smatraju energetskih delatnostima, a koji se ne mogu direktno alocirati na pojedine delatnosti.

Zajedničkim ostalim prihodima se smatraju ostali prihodi ostvareni angažovanjem zajedničkih resursa operatora skladišta koji se ne mogu direktno alocirati na pojedine delatnosti.

Zajednički operativni troškovi, sredstva, troškovi amortizacije i ostali prihodi se raspoređuju na delatnost skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa za koju se utvrđuje maksimalno odobreni prihod i na druge energetske, odnosno druge delatnosti koje se ne smatraju energetskim delatnostima, na osnovu transparentnih pravila (ključeva) utvrđenih u skladu sa opštim aktom o računovodstvu i računovodstvenim politikama energetskog subjekta i objektivnim kriterijumima.

IV.2. Obračun maksimalno odobrenog prihoda

Obračun maksimalno odobrenog prihoda operatora skladišta po osnovu obavljanja delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa vrši se primenom sledeće formule:

MOPt = OTt + At + PPCKt * RSt - OPt + KEt

gde su:

MOPt - maksimalno odobreni prihod po osnovu obavljanja delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa u periodu t (u dinarima);

OTt - operativni troškovi u periodu t (u dinarima);

At - troškovi amortizacije u periodu t (u dinarima);

PPCKt - stopa prinosa na regulisana sredstva u periodu t (u %);

RSt - regulisana sredstva u periodu t (u dinarima);

OPt - ostali prihodi u periodu t (u dinarima);

KEt - korekcioni element u periodu t (u dinarima).

IV.2.1. Operativni troškovi

Operativni troškovi predstavljaju opravdane troškove nastale po osnovu obavljanja delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa i čine ih:

1. troškovi materijala;

2. troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi;

3. troškovi proizvodnih usluga;

4. nematerijalni troškovi i

5. deo rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih, a koji se isplaćuju u regulatornom periodu.

U ovim operativnim troškovima sadržani su i:

- operativni troškovi sredstava pribavljenih bez naknade

- regulatorna naknada koja čini deo cene za pristup skladištu i

- troškovi nabavke prirodnog gasa za sopstvenu potrošnju skladišta.

Regulatorna naknada se utvrđuje na osnovu formule:

RNt = 0,9% * (UOTt + At + PPCKt * RSt)

gde je:

RNt - regulatorna naknada u periodu t (u dinarima);

UOTt - operativni troškovi utvrđeni pre uključivanja troškova nabavke prirodnog gasa za sopstvenu potrošnju skladišta i troška regulatorne naknade u periodu t (u dinarima);

At - troškovi amortizacije u periodu t (u dinarima);

PPCKt - stopa prinosa na regulisana sredstva u periodu t (u %) i

RSt - regulisana sredstva u periodu t (u dinarima).

Trošak nabavke prirodnog gasa za sopstvenu potrošnju skladišta se utvrđuje na osnovu formule:

TGSt = GSt * Ct

gde su:

TGSt - troškovi nabavke prirodnog gasa za sopstvenu potrošnju skladišta u periodu t (u dinarima);

GSt - količina prirodnog gasa neophodna za sopstvenu potrošnju skladišta je zbir količina prirodnog gasa: za pogon kompresora tokom utiskivanja prirodnog gasa, za predgrevanje prirodnog gasa tokom istiskivanja prirodnog gasa i za druge sopstvene potrebe operatora skladišta u periodu t (u m3) i

Ct - opravdana ponderisana prosečna nabavna cena prirodnog gasa za sopstvenu potrošnju skladišta uključujući i sve opravdane zavisne troškove nabavke prirodnog gasa u periodu t (u dinarima/m3).

IV.2.2. Troškovi amortizacije

Troškovi amortizacije predstavljaju opravdane troškove amortizacije sredstava koja su u funkciji obavljanja delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, pri čemu se u troškove amortizacije uključuju i troškovi amortizacije sredstava pribavljenih bez naknade.

Troškovi amortizacije obuhvataju troškove amortizacije postojećih sredstava na početku regulatornog perioda i troškove amortizacije sredstava koja će biti aktivirana u regulatornom periodu.

Troškovi amortizacije postojećih i sredstava koja će biti aktivirana u regulatornom periodu obračunavaju se proporcionalnom metodom u procenjenom korisnom veku trajanja sredstava.

Troškovi amortizacije sredstava koja će biti aktivirana u regulatornom periodu obračunavaju se na osnovicu koju čini 50% vrednosti aktiviranih nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za nabavku istih.

Troškovi amortizacije se računaju prema sledećoj formuli:

At = APSt + AASt

gde su:

At - troškovi amortizacije u periodu t (u dinarima);

APSt - troškovi amortizacije postojećih sredstava u periodu t (u dinarima) i

AASt - troškovi amortizacije sredstava koja će biti aktivirana u periodu t (u dinarima).

IV.2.3. Regulisana sredstva

Regulisana sredstva predstavljaju neto vrednost nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina, postrojenja i opreme koja su angažovana na obavljanju delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, izuzimajući:

- neto vrednost sredstava pribavljenih bez naknade, kao što su donacije, učešće trećih lica u izgradnji skladišta prirodnog gasa i slično i

- neto vrednost nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za njihovu nabavku, koja se ne aktiviraju u regulatornom periodu ili koja nisu opravdana i/ili efikasna.

Opravdanost i efikasnost investicija radi potrebe razvoja skladišta prirodnog gasa, u cilju zadovoljavanja porasta potražnje za prirodnim gasom, kao i povećanja sigurnosti i kvaliteta isporuke, se utvrđuje na osnovu:

- tehničko-tehnoloških, ekonomskih i drugih parametara i pokazatelja opravdanosti i efikasnosti ulaganja i

- usklađenosti ulaganja sa godišnjim programom, odnosno planom poslovanja i planom razvoja skladišta.

Regulisana sredstva su osnovica za obračun prinosa na efikasno uložena sredstva koji operator skladišta može da ostvari u regulatornom periodu.

Vrednost regulisanih sredstava obračunava se kao aritmetička sredina vrednosti regulisanih sredstava na početku regulatornog perioda i vrednosti regulisanih sredstava na kraju regulatornog perioda prema sledećoj formuli:

RSt = (PRSt + KRSt)/2

gde su:

RSt - regulisana sredstva u periodu t (u dinarima);

PRSt - vrednost regulisanih sredstava na početku perioda t (u dinarima) i

KRSt - vrednost regulisanih sredstava na kraju perioda t (u dinarima).

Vrednost regulisanih sredstava na početku regulatornog perioda obračunava se prema sledećoj formuli:

PRSt = PNVSt - PSBNt - PNSUPt

gde su:

PNVSt - neto vrednost nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina postrojenja i opreme na početku regulatornog perioda (u dinarima);

PSBNt - neto vrednost sredstava pribavljenih bez naknade na početku regulatornog perioda (u dinarima) i

PNSUPt - neto vrednost nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za nabavku istih na početku regulatornog perioda, a koja neće biti aktivirana u regulatornom periodu ili koja nisu opravdana i/ili efikasna (u dinarima).

Vrednost regulisanih sredstava na kraju regulatornog perioda obračunava se prema sledećoj formuli:

KRSt = PRSt - ARSt + ΔSUPt - NOPSt - ΔSBNt - ΔNSUPt

gde su:

ARSt - troškovi amortizacije regulisanih sredstava koji ne uključuju troškove amortizacije sredstava pribavljenih bez naknade u periodu t koji se obračunavaju na način definisan ovom metodologijom (u dinarima);

ΔSUPt - promena vrednosti nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za nabavku istih u periodu t, uvećana za neto vrednost nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za nabavku istih na početku regulatornog perioda, a koja će biti aktivirana u periodu t (u dinarima);

NOPSt - neto vrednost sredstava koja su otuđena i/ili trajno povučena iz upotrebe u periodu t (u dinarima);

ΔSBNt - promena vrednosti sredstava pribavljenih bez naknade u periodu t (u dinarima) i

ΔNSUPt - promena vrednosti nematerijalnih ulaganja (osim goodwill-a), nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi i avansa datih za nabavku istih koja neće biti aktivirana u periodu t ili koja nisu opravdana i/ili efikasna (u dinarima).

IV.2.4. Stopa prinosa na regulisana sredstva

Stopa prinosa na regulisana sredstva utvrđuje se kao ponderisana prosečna cena kapitala operatora skladišta.

Ponderisana prosečna cena kapitala je ponderisani prosek stope prinosa na sopstveni kapital i ponderisane prosečne stope prinosa na pozajmljeni kapital, prema ponderima od 0,4 za sopstveni kapital i 0,6 za pozajmljeni kapital i obračunava se pre oporezivanja prema sledećoj formuli:

PPCKt = (0,4 * CSKt) / (1 - SPt) + 0,6 * CPKt

gde su:

PPCKt - stopa prinosa na regulisana sredstva u periodu t (u %);

CSKt - cena sopstvenog kapitala posle oporezivanja u periodu t (u %);

SPt - stopa poreza na dobit prema važećim zakonskim propisima u periodu t (u %) i

CPKt - ponderisana prosečna cena pozajmljenog kapitala u periodu t (u %).

Cena sopstvenog kapitala posle oporezivanja treba da odražava specifični rizik operatora skladišta, rizik zemlje i preovlađujuće uslove pribavljanja kapitala na finansijskom tržištu u regulatornom periodu.

Pozajmljeni kapital u smislu ovog pododeljka predstavlja zbir dugoročnih obaveza i kratkoročnih finansijskih obaveza kojima se finansiraju regulisana sredstva.

Cena pozajmljenog kapitala se računa kao ponderisana prosečna kamatna stopa na ukupno pozajmljena sredstva, pri čemu se kao ponderi uzimaju učešća pozajmljenih sredstava u ukupno pozajmljenim sredstvima. Cena pozajmljenog kapitala se priznaje do nivoa cene obazrivo i racionalno pozajmljenih sredstava.

IV.2.5. Ostali prihodi

Ostali prihodi su prihodi ostvareni angažovanjem resursa namenjenih obavljanju delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa, kao što su: prihodi po osnovu ugovorenih mesečnih neprekidnih i prekidnih kapaciteta, prihodi po osnovu ugovorenih dnevnih neprekidnih i prekidnih kapaciteta, prihodi od aktiviranja učinaka i robe, dobici od prodaje regulisanih sredstava, prihodi po osnovu naknađenih šteta i drugi prihodi.

IV.2.6. Korekcioni element

Korekcioni element je vrednosni izraz (novčani iznos) kojim se umanjuje ili uvećava maksimalno odobreni prihod za regulatornom period (t) za iznos odstupanja ostvarenog prihoda po osnovu realizovanih tarifnih elemenata i regulisanih cena na koje je data saglasnost za t-2 regulatorni period od opravdanog prihoda za t-2 regulatorni period obračunatog na način utvrđen ovom metodologijom a na osnovu ostvarenih energetskih veličina i vrednosti opravdanih troškova i ostalih prihoda ostvarenih u t-2 regulatornom periodu, odnosno u prethodnim regulatornim periodima za koje korekcija nije izvršena.

Korekcioni element se obračunava prema sledećoj formuli:

KEt = (OPPRt-2 - OPRt-2) * (1 + I t-2)

gde su:

KEt - korekcioni element u periodu t (u dinarima);

OPPRt-2 - opravdani prihod po osnovu obavljanja delatnosti skladištenja i upravljanja skladištem prirodnog gasa u periodu t-2, obračunat u skladu sa ovom metodologijom na osnovu ostvarenih energetskih veličina i vrednosti opravdanih troškova i ostalih prihoda (u dinarima);

OPRt-2 - ostvareni prihod po osnovu realizovanih tarifnih elemenata i regulisanih cena na koje je data saglasnost za period t-2 (u dinarima) i

It-2 - indeks potrošačkih cena u Republici Srbiji u periodu t-2, prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike (u %).

U slučaju iz st. 1. i 2. ovog pododeljka, korekcioni element se ne primenjuje prilikom obračuna maksimalno odobrenog prihoda za prva dva regulatorna perioda.

Ako operator skladišta prilikom podnošenja odluke o ceni pristupa skladištu prirodnog gasa na saglasnost Agenciji, raspolaže podacima o ostvarenim energetskim veličinama i finansijskim izveštajima za t-1 regulatorni period, korekcioni element se izračunava na osnovu podataka iz t-1 regulatornog perioda, odnosno prethodnih regulatornih perioda za koje korekcija nije izvršena. U ovom slučaju korekcioni element se ne primenjuje prilikom obračuna maksimalno odobrenog prihoda za prviregulatorni period.

U slučaju da se regulisane cene nisu primenjivale od početka regulatornog perioda, korekcioni element se obračunava samo za deo regulatornog perioda u kome su se regulisane cene primenjivale, pod uslovom da operator skladišta raspolaže finansijskim izveštajima za deo regulatornog perioda u kome su se regulisane cene primenjivale. Kada operator skladišta ne raspolaže finansijskim izveštajima za deo regulatornog perioda u kome su se regulisane cene primenjivale, ostvareni prihod se obračunava za deo regulatornog perioda u kome se nisu primenjivale regulisane cene, primenom regulisanih cena.

Prvi regulatorni period u smislu ovog pododeljka je kalendarska godina u kojoj su primenjene regulisane cene pristupa skladištu prirodnog gasa, obrazovane u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike.

V TARIFNI ELEMENTI

Tarifni elementi su obračunske veličine na koje se raspoređuje maksimalno odobreni prihod operatora skladišta koji je određen za regulatorni period.

Utvrđuju se tarifni elementi: "standardni paket usluge skladištenja", "kapacitet utiskivanja", "kapacitet istiskivanja", "radna zapremina skladišta" i "prirodni gas za rad skladišta".

Tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" se utvrđuje kao broj standardnih paketa usluge skladištenja ugovorenih u toku regulatornog perioda i izražava se kao ceo broj.

Tarifni element "kapacitet utiskivanja" se utvrđuje na osnovu ugovorenih godišnjih neprekidnih kapaciteta utiskivanja u toku regulatornog perioda, i izražava se u m3/dan.

Tarifni element "kapacitet istiskivanja" se utvrđuje na osnovu ugovorenih godišnjih neprekidnih kapaciteta istiskivanja u toku regulatornog perioda, i izražava se u m3/dan.

Tarifni element "radna zapremina skladišta" se utvrđuje na osnovu ugovorenih zapremina skladišta u toku regulatornog perioda, i izražava se u m3.

Tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" se utvrđuje na osnovu količina prirodnog gasa koje su planirane da se utisnu u skladište u toku regulatornog perioda, i izražava se u m3.

VI RASPODELA MAKSIMALNO ODOBRENOG PRIHODA NA TARIFNE ELEMENTE

Deo maksimalno odobrenog prihoda koji se raspoređuje na tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" se izračunava prema formuli:

MOPsp = k * (MOPt - TGSt)

gde su:

MOPt - maksimalno odobreni prihod u periodu t (u dinarima);

MOPsp - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" (u dinarima) i

k - koeficijent, 0,5 < k ≤ 0,9, jednak je procentualnom učešću kapaciteta utiskivanja, radne zapremine skladišta i kapaciteta istiskivanja koji će biti ponuđeni korisnicima skladišta preko standardnih paketa usluge skladištenja u ukupnim kapacitetima utiskivanja, u ukupnoj radnoj zapremini skladišta i u ukupnim kapacitetima istiskivanja skladišta, koji utvrđuje operator skladišta.

Deo maksimalno odobrenog prihoda koji nije raspoređen na tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" se raspoređuje na tarifne elemente: "kapacitet utiskivanja", "kapacitet istiskivanja", "radna zapremina skladišta" i "prirodni gas za rad skladišta" prema formulama:

MOPku = (1-k) * 0,35 * (MOPt - TGSt)
MOPki = (1-k) * 0,35 * (MOPt - TGSt)
MOPrzs = (1-k) * 0,3 * (MOPt - TGSt)
MOPgs = TGSt

gde su:

MOPku - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "kapacitet utiskivanja" (u dinarima);

MOPki - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "kapacitet istiskivanja" (u dinarima);

MOPrzs - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "radna zapremina skladišta" (u dinarima) i

MOPgs - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" (u dinarima).

VII TARIFE

Tarife se utvrđuju za svaki od tarifnih elemenata: "standardni paket usluge skladištenja", "kapacitet utiskivanja", "kapacitet istiskivanja", "radna zapremina skladišta" i "prirodni gas za rad skladišta".

U zavisnosti od vrste ugovorenog kapaciteta (neprekidni kapacitet ili prekidni kapacitet) za tarifne elemente "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja", utvrđuju se tarife za neprekidni kapacitet i tarife za prekidni kapacitet.

U zavisnosti od vremenskog perioda za koji se kapacitet ugovara (godina, mesec, dan), tarife se utvrđuju kao godišnje tarife, mesečne tarife i dnevne tarife.

VII.1. Godišnja tarifa za neprekidni kapacitet

Godišnja tarifa "standardni paket usluge skladištenja" se izračunava kao količnik maksimalno odobrenog prihoda raspoređenog na tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" u skladu sa poglavljem VI. ove metodologije i tarifnog elementa "standardni paket usluge skladištenja" utvrđenog u skladu sa poglavljem V. ove metodologije, prema formuli:

Tsp = MOPsp / Bsp

gde su:

Tsp - godišnja tarifa "standardni paket usluge skladištenja" (u dinarima/standardni paket usluge skladištenja);

MOPsp - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" (u dinarima) i

Bsp - tarifni element "standardni paket usluge skladištenja".

Godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet utiskivanja" se izračunava kao količnik maksimalno odobrenog prihoda raspoređenog na tarifni element "kapacitet utiskivanja" u skladu sa poglavljem VI. ove metodologije i tarifnog elementa "kapacitet utiskivanja" utvrđenog u skladu sa poglavljem V. ove metodologije, prema formuli:

Tku = MOPku / TEku

gde su:

Tku - godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet utiskivanja" (u dinarima/m3/dan);

MOPku - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "kapacitet utiskivanja" (u dinarima) i

TEku - tarifni element "kapacitet utiskivanja" (u m3/dan).

Godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet istiskivanja" se izračunava kao količnik maksimalno odobrenog prihoda raspoređenog na tarifni element "kapacitet istiskivanja" u skladu sa poglavljem VI. ove metodologije i tarifnog elementa "kapacitet istiskivanja" utvrđenog u skladu sa poglavljem V. ove metodologije, prema formuli:

Tki = MOPki / TEki

gde su:

Tki - godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet istiskivanja" (u dinarima/m3/dan);

MOPki - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "kapacitet istiskivanja" (u dinarima) i

TEki - tarifni element "kapacitet istiskivanja", (u m3/dan).

Godišnja tarifa "radna zapremina skladišta" se izračunava kao količnik maksimalno odobrenog prihoda raspoređenog na tarifni element "radna zapremina skladišta" u skladu sa poglavljem VI. ove metodologije i tarifnog elementa "radna zapremina skladišta" utvrđenog u skladu sa poglavljem V. ove metodologije, prema formuli:

Trzs = MOPrzs / TErzs

gde su:

TKrzs - godišnja tarifa "radna zapremina skladišta" (u dinarima/m3);

MOPrzs - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "radna zapremina skladišta" (u dinarima) i

TErzs - tarifni element "radna zapremina skladišta" (u m3).

VII.2. Mesečna tarifa za neprekidni kapacitet

Mesečna tarifa za neprekidni "kapacitet utiskivanja" se utvrđuje za mesece tokom kojih operator skladišta utiskuje prirodni gas u skladište (Tkumn).

Mesečna tarifa za neprekidni "kapacitet istiskivanja" se utvrđuje za mesece tokom kojih operator skladišta istiskuje prirodni gas iz skladišta (Tkimn).

Mesečne tarife za neprekidni "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja" se izračunavaju kao proizvod odgovarajuće godišnje tarife izodeljka VII.1. ove metodologije i koeficijenta 0,25.

VII.3. Mesečna tarifa za prekidni kapacitet

Mesečna tarifa za prekidni "kapacitet utiskivanja" se utvrđuje za mesece tokom kojih operator skladišta fizički utiskuje prirodni gas u skladište (Tkump).

Mesečna tarifa za prekidni "kapacitet istiskivanja" se utvrđuje za mesece tokom kojih operator skladišta fizički istiskuje prirodni gas iz skladišta (Tkimp).

Mesečne tarife za prekidni "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja" se izračunavaju kao proizvod odgovarajuće godišnje tarife izodeljka VII.1. ove metodologije i koeficijenta 0,2.

VII.4. Dnevna tarifa za neprekidni kapacitet

Dnevna tarifa za neprekidni "kapacitet utiskivanja" se utvrđuje za dane u periodu kada operator skladišta utiskuje prirodni gas u skladište (Tkudn).

Dnevna tarifa za neprekidni "kapacitet istiskivanja" se utvrđuje za dane u periodu kada operator skladišta istiskuje prirodni gas iz skladišta (Tkudn).

Dnevne tarife za neprekidni "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja" se izračunavaju kao proizvod odgovarajuće godišnje tarife izodeljka VII.1. ove metodologije i koeficijenta 0,01.

VII.5. Dnevna tarifa za prekidni kapacitet

Dnevni prekidni kapaciteti se mogu realizovati kada je suma najavljenih kapaciteta utiskivanja/istiskivanja za naredni gasni dan manja od kapaciteta utiskivanja/istiskivanja skladišta.

Dnevna tarifa za prekidni "kapacitet utiskivanja" se utvrđuje u mesecima tokom kojih operator skladišta utiskuje prirodni gas u skladište (Tkudp).

Dnevna tarifa za prekidni "kapacitet istiskivanja" se utvrđuje u mesecima tokom kojih operator skladišta istiskuje prirodni gas iz skladišta (Tkidp).

Dnevne tarife za prekidni "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja" se izračunavaju kao proizvod odgovarajuće godišnje tarife za neprekidni kapacitet iz odeljka VII.1. ove metodologije i koeficijenta 0,005.

VII.6. Tarifa za prirodni gas za rad skladišta

Tarifa "prirodni gas za rad skladišta" se izračunava kao količnik maksimalno odobrenog prihoda raspoređenog na tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" u skladu sa poglavljem VI. ove metodologije i tarifnog elementa "prirodni gas za rad skladišta" utvrđenog u skladu sa poglavljem V. ove metodologije, prema formuli:

Tgs = MOPgs / TEgs

gde su:

Tgs - tarifa "prirodni gas za rad skladišta" (u dinarima/m3);

MOPgs - deo maksimalno odobrenog prihoda raspoređen na tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" (u dinarima);

TEgs - tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" (u m3).

VIII NAČIN OBRAČUNA USLUGE SKLADIŠTENJA PRIRODNOG GASA

Godišnja tarifa "standardni paket usluge skladištenja" se primenjuje na broj standardnih paketa usluge skladištenja koji su korisnik skladišta i operator skladišta ugovorili u toku jedne skladišne godine. Obračun se vrši tako što se iznos utvrđen primenom tarife raspoređuje prema broju obračunskih perioda u skladišnoj godini.

Za korisnika skladišta godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet utiskivanja" se primenjuje na kapacitet utiskivanja koji su korisnik i operator skladišta ugovorili, s tim što se usluga utiskivanja ugovorena za period od jedne skladišne godine obračunava tako što se iznos utvrđen primenom godišnje tarife raspoređuje prema broju obračunskih perioda u skladišnoj godini.

Godišnja tarifa za neprekidni "kapacitet istiskivanja" se primenjuje na kapacitet istiskivanja koji su korisnik skladišta i operator skladišta ugovorili, s tim što se usluga istiskivanja ugovorena za period od jedne skladišne godine obračunava tako što se iznos utvrđen primenom godišnje tarife raspoređuje prema broju obračunskih perioda u skladišnoj godini.

Za korisnika skladišta mesečne i dnevne tarife za neprekidni i prekidni "kapacitet utiskivanja" i "kapacitet istiskivanja" se primenjuju na kapacitet utiskivanja/istiskivanja koji su korisnik i operator skladišta ugovorili.

Godišnja tarifa "radna zapremina skladišta" se primenjuje na količine prirodnog gasa koja koji su korisnik skladišta i operator skladišta ugovorili, s tim što se usluga radna zapremina skladišta ugovorena za period od jedne skladišne godine obračunava tako što se iznos utvrđen primenom godišnje tarife raspoređuje prema broju obračunskih perioda u skladišnoj godini.

Za korisnika skladišta tarifa "prirodni gas za rad skladišta" se primenjuje na utisnute količine prirodnog gasa, utvrđene merenjem, u obračunskom periodu.

Tarifa "prirodni gas za rad skladišta" se ne obračunava za korisnika skladišta koji koristi uslugu mesečnog prekidnog kapaciteta utiskivanja.

Za korisnika skladišta, koji po isteku skladišne godine nije istisnuo sve količine prirodnog gasa utisnute u toj skladišnoj godini, u narednoj skladišnoj godini primenjuje se godišnja tarifa "standardni paket usluge skladištenja" na broj standardnih paketa određenih kao količnik razlike količina prirodnog gasa koje je korisnik utisnuo i istisnuo u prethodnoj skladišnoj godini i radne zapremine prirodnog gasa definisane u okviru standardnog paketa usluge skladištenja.

IX NAČIN, POSTUPAK I ROKOVI DOSTAVLJANJA PODATAKA I DOKUMENTACIJE I PROMENA CENE PRISTUPA SKLADIŠTU PRIRODNOG GASA

IX.1. Dokumentacija i rokovi za dostavljanje

Operator skladišta Agenciji dostavlja:

1) podatke i dokumentaciju u skladu sa propisom kojim se utvrđuje način, postupak i rokovi vođenja knjigovodstvenih evidencija, sprovođenje razdvajanja računa po delatnostima i dostava podataka i dokumentacije za potrebe regulacije;

2) plan razvoja skladišta;

3) popunjene tabele info pravila za izračunavanje cene pristupa skladištu prirodnog gasa koje se objavljuju na sajtu Agencije (www.aers.rs) (uz zahtev za davanje saglasnosti na odluku o ceni pristupa skladištu prirodnog gasa i na zahtev Agencije);

4) popunjene tabele info pravila za redovno izveštavanje koje se objavljuju na sajtu Agencije u skladu sa dinamikom definisanom u tabelama i

5) druge podatke i dokumentaciju na zahtev Agencije, u skladu sa Zakonom.

IX.2. Način dostavljanja

Podatke i dokumentaciju iz odeljka IX.1. ove metodologije operator skladišta dostavlja u pismenoj formi, potpisane od strane ovlašćenog lica, a popunjene tabele info pravila i u elektronskoj formi na e-mail adresu Agencije.

IX.3. Izmena cene pristupa skladištu prirodnog gasa na zahtev Agencije

Ako na osnovu dostavljenih podataka i dokumentacije iz odeljka IX.1. ove metodologije, Agencija u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utvrđene Zakonom, utvrdi da operator skladišta primenom regulisanih cena ostvaruje prihode koji su veći od opravdanog prihoda koji se dobijaprimenom ove metodologije, na zahtev Agencije operator skladišta podnosi novi zahtev za davanje saglasnosti na odluku o ceni pristupa skladištu prirodnog gasa sa odlukom o ceni, u roku od 30 dana od dana prijema tog zahteva.

IX.4. Neurednost zahteva

Smatra se da zahtev za davanje saglasnosti na odluku o ceni pristupa skladištu prirodnog gasa sa odlukom o ceni nije podnet Agenciji, ukoliko dokumentacija iz odeljka IX.1. ove metodologije nije dostavljena u rokovima i na način utvrđen ovom metodologijom.

X PRIMENA METODOLOGIJE

Prilikom prvog obrazovanja cene pristupa skladištu prirodnog gasa u skladu sa odredbama ove metodologije:

1) tarifni element "standardni paket usluge skladištenja" je jednak broju 100 standardnih paketa usluge skladištenja;

2) tarifni element "kapacitet utiskivanja" je jednak kapacitetu utiskivanja skladišta, umanjen za kapacitet utiskivanja u okviru standardnog paketa usluge skladištenja, koji utvrđuje i objavljuje operator skladišta;

3) tarifni element "kapacitet istiskivanja" je jednak kapacitetu istiskivanja skladišta, umanjen za kapacitet istiskivanja u okviru standardnog paketa usluge skladištenja, koji utvrđuje i objavljuje operator skladišta;

4) tarifni element "radna zapremina skladišta" je radna zapremina skladišta, umanjena za radnu zapreminu skladišta u okviru standardnog paketa usluge skladištenja, koju utvrđuje i objavljuje operator skladišta i

5) tarifni element "prirodni gas za rad skladišta" je jednak količini prirodnog gasa koja se može utisnuti u skladište u toku skladišne godine koju utvrđuje i objavljuje operator skladišta.

XI ZAVRŠNE ODREDBE

Ovu metodologiju objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije" i ona stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.