PRAVILNIK

O MERAMA ZA OTKRIVANJE, SPREČAVANJE ŠIRENJA I SUZBIJANJE ŠTETNOG ORGANIZMA XYLELLA FASTIDIOSA (WELLS ET AL.), NAČINU ODREĐIVANJA GRANICA ZARAŽENOG, UGROŽENOG I PODRUČJA BEZ ŠTETNIH ORGANIZAMA, USLOVIMA ZA OKONČANJE NALOŽENIH MERA, KAO I NAČINU OBAVEŠTAVANJA O PREDUZETIM MERAMA

("Sl. glasnik RS", br. 31/2016)

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se mere za otkrivanje, sprečavanje širenja i suzbijanje svih podvrsta bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) (u daljem tekstu: štetni organizam), način određivanja granica zaraženog, ugroženog i područja bez štetnog organizma, uslovi za okončanje naloženih mera, kao i način obaveštavanja o preduzetim merama i prestanak mera.

Član 2

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

1) određeno bilje jesu biljke domaćini i bilje za sadnju, osim semena, koje pripada rodovima ili vrstama navedenim u Prilogu 1 - Lista bilja za koje je poznato da je osetljivo na evropske i neevropske izolate štetnog organizma (određeno bilje), koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo;

2) biljke domaćini jesu biljke namenjene sadnji, osim semena, koje pripadaju rodovima ili vrstama koje su navedene u evropskim bazama podataka za koje je utvrđeno da su osetljive na jednu ili više podvrsta navedenog štetnog organizma;

3) držalac određenog bilja je lice profesionalno uključeno u jednu ili više sledećih aktivnosti:

(1) sadnju bilja,

(2) oplemenjivanje bilja,

(3) proizvodnju, uključujući uzgoj, umnožavanje i održavanje bilja,

(4) unošenje i premeštanje bilja unutar i van teritorije Republike Srbije,

(5) stavljanje bilja u promet.

Član 3

Radi otkrivanja štetnog organizma prilikom unošenja u Republiku Srbiju određenog bilja poreklom iz zemalja u kojima nije prisutan štetni organizam, sprovodi se fitosanitarni pregled na prisustvo štetnog organizma, kojim se proverava da li su ispunjeni uslovi za unošenje određenog bilja, i to:

1) da li pošiljku određenog bilja prati fitosanitarni sertifikat koji u rubrici "Dopunska izjava" sadrži podatak da štetni organizam nije prisutan u toj zemlji;

2) da na određenom bilju nije utvrđeno prisustvo niti simptomi štetnog organizma.

Fitosanitarni pregled na prisustvo štetnog organizma vrši se u u skladu sa članom 5. stav 2. ovog pravilnika.

Član 4

Radi otkrivanja štetnog organizma, prilikom unošenja u Republiku Srbiju određenog bilja poreklom iz zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan štetni organizam, sprovodi se fitosanitarni pregled na prisustvo štetnog organizma, kojim se proverava da li su ispunjeni uslovi za unošenje određenog bilja, i to:

1) da određeno bilje prati fitosanitarni sertifikat koji u rubrici "Dopunska izjava" sadrži podatke navedene u stavu 3. ili stavu 4. ovog člana;

2) da na određenom bilju nije utvrđeno prisustvo niti simptomi štetnog organizma.

Fitosanitarni pregled na prisustvo štetnog organizma vrši se u skladu sa članom 5. stav 3. ovog pravilnika.

Za određeno bilje poreklom iz područja u kojem nije prisutan štetni organizam, koje je ustanovljeno kao slobodno od štetnog organizma u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere, u fitosanitarnom sertifikatu u rubrici "Dopunska izjava" navodi se sledeće:

1) da su biljke tokom celog svog životnog ciklusa gajene na području koje je ustanovljeno kao slobodno od štetnog organizma u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere;

2) naziv područja koje je uspostavljeno kao slobodno od štetnog organizma navodi se u fitosanitarnom sertifikatu u rubrici "Mesto porekla".

Za određeno bilje poreklom iz područja za koje je poznato da je u njemu prisutan štetni organizam u fitosanitarnom sertifikatu u rubrici "Dopunska izjava" navodi se sledeće:

1) da je određeno bilje proizvedeno na jednom ili više mesta proizvodnje u skladu sa uslovima iz stava 5. ovog člana;

2) da je Nacionalna organizacija za zaštitu bilja zemlje porekla objavila ili dostavila Republici Srbiji listu mesta proizvodnje uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje porekla. Naziv mesta proizvodnje, odnosno lokacija navodi se u rubrici "Mesto porekla";

3) da su fitosanitarni tretmani protiv vektora štetnog organizma primenjeni na mestu proizvodnje i području iz stava 5. tačka 3) ovog člana;

4) da su reprezentativni uzorci svih vrsta određenog bilja sa svih mesta proizvodnje godišnje testirani u odgovarajućem momentu i da je potvrđeno odsustvo štetnog organizma na osnovu testiranja sprovedenih u skladu sa međunarodno priznatim metodama ispitivanja;

5) da je određeno bilje transportovano u zatvorenim kontejnerima ili pakovanjima, čime je isključena mogućnost zaraze štetnim organizmom ili njegovim vektorima;

6) da su pre izvoza, na partijama određenog bilja, sprovedeni vizuelni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu sa međunarodno priznatim metodama ispitivanja i da je potvrđeno odsustvo štetnog organizma, pri čemu se koristila šema uzorkovanja kojom je moguće utvrditi nivo prisustva zaraženog bilja od 1% ili veći, sa stepenom pouzdanosti od 99% i koje je naročito bilo usmereno na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisustva štetnog organizma;

7) da su neposredno pre izvoza na partijama određenog bilja sprovedeni fitosanitarni tretmani protiv poznatih vektora štetnog organizma.

Mesto proizvodnje iz stava 4. tačka 1) ovog člana mora da ispunjava sledeće uslove:

1) da je odobreno od strane Nacionalne organizacije za zaštitu bilja zemlje porekla kao slobodno od štetnog organizma i njegovih vektora u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere;

2) da je fizički zaštićeno od unošenja štetnog organizma i njegovih vektora;

3) da je okruženo područjem širine 200 m za koje je na osnovu vizuelnih pregleda, a u slučaju sumnje i na osnovu uzorkovanja i testiranja, utvrđeno da je slobodno od štetnog organizma i na kojem se sprovode odgovarajući fitosanitarni postupci protiv vektora štetnog organizma koji mogu da uključe i uklanjanje bilja;

4) da je podvrgnuto odgovarajućim fitosanitarnim tretmanima kako bi bilo slobodno od prisustva vektora štetnog organizma koji mogu da uključe i uklanjanje bilja;

5) da su godišnje sprovedena, u odgovarajuće vreme, najmanje dva inspekcijska pregleda na mestu proizvodnje i području iz tačke 3) ovog stava;

6) da tokom procesa proizvodnje određenog bilja, na mestu proizvodnje, nisu otkriveni simptomi zaraze štetnim organizmom niti njegovi vektori ili u slučaju uočavanja sumnjivih simptoma, da je sprovedeno testiranje i potvrđeno odsustvo štetnog organizma;

7) da tokom procesa proizvodnje određenog bilja, u području iz tačke 3) ovog stava, nisu otkriveni simptomi zaraze štetnim organizmom niti njegovi vektori ili u slučaju uočavanja sumnjivih simptoma, da je sprovedeno testiranje i potvrđeno odsustvo štetnog organizma.

Bilje roda Coffea namenjeno sadnji, osim semena, poreklom iz Kostarike (Costa Rica) i Hondurasa ne može se unositi na teritoriju Republike Srbije.

Član 5

Fitosanitarni pregled prilikom unošenja u Republiku Srbiju određenog bilja, na prisustvo štetnog organizma sprovodi se na graničnom prelazu proverom dokumentacije u skladu sa čl. 3. i 4. ovog pravilnika, proverom identiteta i proverom zdravstvenog stanja pošiljke određenog bilja.

Ukoliko je određeno bilje poreklom iz zemlje u kojoj štetni organizam nije prisutan, fitosanitarni inspektor vrši:

1) vizuelni pregled i

2) u slučaju sumnje na prisustvo štetnog organizma i njegovih vektora, uzorkovanje i testiranje partije radi potvrđivanja odsustva štetnog organizma.

Ukoliko je određeno bilje poreklom iz zemlje za koju je poznato da je u njoj prisutan štetni organizam, fitosanitarni inspektor vrši:

1) vizuelni pregled i

2) uzorkovanje svake partije i testiranje kako bi se potvrdilo odsustvo štetnog organizma i njegovih vektora.

Za uvezeno određeno bilje iz stava 3. ovog člana određuje se postkarantinski nadzor u trajanju od dva vegetaciona perioda.

Veličina uzorka treba da bude takva da se njome može utvrditi nivo zaraze od 1% ili veći, sa stepenom sigurnosti od 99%, uzimajući u obzir Međunarodni standard za fotosanitarne mere (ISPM 31).

Član 6

Radi otkrivanja štetnog organizma sprovodi se poseban nadzor, u odgovarajuće vreme tokom godine, u skladu sa Programom mera zaštite zdravlja bilja.

Poseban nadzor iz stava 1. ovog člana obuhvata vizuelne preglede, uzimanje uzoraka i testiranje u slučaju sumnje na prisustvo štetnog organizma i zasniva se na naučnim i tehničkim principima i dokazima, biologiji štetnog organizma i njegovih vektora, prisustvu i biologiji određenog bilja, kao i drugim relevantnim podacima u vezi sa štetnim organizmom.

Član 7

Držalac određenog bilja ili bilo koje drugo lice koje uoči simptome štetnog organizma ili posumnja na njegovu pojavu o tome bez odlaganja obaveštava ministarstvo nadležno za poslove zdravlja bilja.

U slučaju sumnje na pojavu štetnog organizma, fitosanitarni inspektor uzima službeni uzorak i dostavlja ga ovlašćenoj laboratoriji, radi laboratorijskog ispitivanja.

Do dobijanja rezultata laboratorijske analize, fitosanitarni inspektor zabranjuje premeštanje određenog bilja.

Član 8

Kada se na osnovu rezultata laboratorijskih ispitivanja potvrdi prisustvo štetnog organizma granice zaraženog, ugroženog i područja bez štetnog organizma određuju se tako što se:

1) utvrđuje i označava zaraženo područje koje obuhvata bilje:

(1) na kome je potvrđeno prisustvo štetnog organizma,

(2) koje pokazuje simptome koji upućuju na moguću zarazu štetnim organizmom,

(3) koje može biti zaraženo štetnim organizmom zbog neposredne blizine zaraženog bilja,

(4) za koje je poznato da je poreklom sa istog mesta proizvodnje kao i zaraženo bilje ili je proizvedeno od tog bilja;

2) utvrđuju granice ugroženog područja, širine najmanje 10 km oko zaraženog područja;

3) razgraničava zaraženo područje, ugroženo područje i područje bez štetnog organizma na osnovu važećih naučnih principa, biologije štetnog organizma i njegovih vektora, nivoa zaraze, prisustva vektora i rasprostranjenosti određenog bilja.

Ako se potvrdi prisustvo jedne ili više podvrsta štetnog organizma, može se označiti zaraženo i ugroženo područje u pogledu samo tih podvrsta.

Ukoliko se potvrdi prisustvo štetnog organizma u ugroženom području, razgraničenje zaraženog i ugroženog područja se preispituje i menja u skladu sa novonastalom situacijom.

Područje na kome je potvrđeno prisustvo štetnog organizma ne mora odmah da se označi kao zaraženo i ugroženo, ako se utvrdi da:

1) postoje dokazi (fitosertifikat, faktura, carinska deklaracija i sl.) da je štetni organizam nedavno unet sa biljem na kom je pronađen;

2) postoje naknadna saznanja da je bilje bilo zaraženo pre njegovog unošenja u to područje;

3) nisu identifikovani vektori štetnog organizma u blizini bilja, na osnovu testiranja sprovedenih u skladu sa međunarodno priznatim metodama.

U slučaju iz stava 4. ovog člana:

1) vrši se poseban nadzor u trajanju od najmanje dve godine, radi utvrđivanja zaraze drugog bilja, osim bilja na kojem je potvrđen štetni organizam;

2) na osnovu posebnog nadzora iz tačke 1) ovog stava procenjuje se potreba označavanja područja;

3) obaveštavaju se druge zemlje o rezultatima posebnog nadzora iz tačke 1) ovog stava i o opravdanosti neuspostavljanja zaraženog i ugroženog područja.

Biljke domaćini ne mogu se saditi u zaraženom području, osim na mestima koja su fizički zaštićena od unošenja vektora koji prenose štetni organizam.

Član 9

U zaraženom i ugroženom području i području iz člana 8. stav 4. ovog pravilnika, sprovode se sledeće mere, sa ciljem eradikacije štetnog organizma:

1) uklanjanje bez odlaganja, u poluprečniku od 100 m:

(1) bilja za koje je potvrđeno da je zaraženo štetnim organizmom,

(2) bilja sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu štetnim organizmom ili za koje se sumnja da je zaraženo štetnim organizmom,

(3) svih biljaka domaćina bez obzira na njihovo zdravstveno stanje;

2) uzorkovanje i testiranje određenog bilja u poluprečniku od 100 m oko svake zaražene biljke, u skladu sa Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere (ISPM 31);

3) pre uklanjanja bilja iz tačke 1) ovog stava, sprovođenje odgovarajućih fitosanitarnih postupaka protiv vektora štetnog organizma i bilja koje može biti domaćin tim vektorima, a ti postupci mogu da uključe i uklanjanje bilja;

4) uništavanje bilja iz tačke 1) ovog stava i njegovih delova, na licu mesta ili na najbližoj mogućoj lokaciji unutar zaraženog područja koja je određena za tu svrhu, na način da se izbegne širenje štetnog organizma;

5) istraživanje, radi utvrđivanja porekla zaraze štetnim organizmom, pri čemu se prati i bilje koje se dovodi u vezu sa zarazom, uključujući i bilje koje je premeštano pre označavanja područja;

6) praćenje prisustva štetnog organizma sprovođenjem posebnog nadzora u odgovarajuće vreme, vizuelnim pregledima određenog bilja, uzorkovanjem, testiranjem bilja sa simptomima, kao i bilja bez simptoma koje se nalazi u blizini. U ugroženom području, površina na kojoj se istražuje prisustvo štetnog organizma podeljena je na kvadrante dimenzija 100 m x 100 m, pri čemu se vizuelni pregledi vrše u svakom kvadrantu;

7) aktivnosti koje podižu nivo javne svesti o opasnosti koju predstavlja ovaj štetni organizam i fitosanitarnim merama donesenim sa ciljem sprečavanja unošenja i širenja štetnog organizma, kao i postavljanje oznaka koje ukazuju na zaraženo i ugroženo područje;

8) gde je to potrebno, preduzimanje mera koje se odnose na rešavanje specifičnih situacija za koje se smatra da mogu sprečiti, onemogućiti ili odložiti eradikaciju;

9) sve druge mere u cilju eradikacije u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere ISPM 9 i uz primenu integrisanog pristupa u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardom za fitosanitarne mere ISPM 14;

10) primena odgovarajuće dobre poljoprivredne prakse za uklanjanje štetnog organizma i njegovih vektora.

O rezultatima istraživanja iz stava 1. tačka 5) ovog člana, obaveštavaju se zemlje porekla određenog bilja, kao i zemlje kroz koje i u koje se određeno bilje premeštalo.

Član 10

Određeno bilje koje je jednim delom ili ceo životni ciklus gajeno u zaraženom ili ugroženom području ne može se premeštati unutar i van tog područja.

Određeno bilje iz stava 1. ovog člana, može se premeštati samo ako je gajeno na mestu proizvodnje koje je:

1) registrovano u Registru proizvođača, prerađivača, uvoznika, distributera i skladištara bilja, biljnih proizvoda i propisanih objekata pod nadzorom;

2) ustanovljeno kao slobodno od štetnog organizma i vektora, u skladu sa relevantnim Međunarodnim standardima za fitosanitarne mere;

3) fizički zaštićeno od unošenja štetnog organizma i njegovih vektora;

4) okruženo područjem širine 200 m za koje je na osnovu vizuelnih pregleda, a u slučaju sumnje i na osnovu uzorkovanja i testiranja, utvrđeno da je slobodno od štetnog organizma, na kome se sprovode odgovarajući fitosanitarni tretmani protiv vektora štetnog organizma koji mogu da uključe i uklanjanje bilja;

5) podvrgnuto odgovarajućim fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisustva vektora štetnog organizma koji mogu da uključe i uklanjanje bilja;

6) inspekcijski pregledano najmanje dva puta godišnje u odgovarajuće vreme, uključujući i područje iz tačke 4) ovog stava;

7) takvo da tokom procesa proizvodnje određenog bilja, nisu otkriveni simptomi zaraze štetnim organizmom niti njegovi vektori ili u slučaju uočavanja sumnjivih simptoma, da je sprovedeno testiranje i potvrđeno odsustvo štetnog organizma;

8) takvo da tokom procesa proizvodnje određenog bilja, u području iz tačke 4) ovog stava, nisu otkriveni simptomi zaraze štetnim organizmom niti njegovi vektori ili u slučaju uočavanja sumnjivih simptoma, da je sprovedeno testiranje i potvrđeno odsustvo štetnog organizma.

Reprezentativni uzorci svih vrsta određenog bilja iz stava 2. ovog člana, sa svih mesta proizvodnje, godišnje se testiraju u odgovarajućem momentu kako bi se potvrdilo odsustvo štetnog organizma. Testiranja se sprovode u skladu sa međunarodno priznatim metodama ispitivanja.

Pre premeštanja, na partijama određenog bilja iz stava 2. ovog člana, sprovedeni su vizuelni pregledi, uzorkovanje i molekularno testiranje u skladu sa međunarodno priznatim metodama ispitivanja i potvrđeno je odsustvo štetnog organizma, pri čemu se koristila šema uzorkovanja kojom je moguće utvrditi nivo prisustva zaraženog bilja od 1% ili veći sa stepenom sigurnosti od 99% i koje je naročito bilo usmereno na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisustva štetnog organizma.

Pre premeštanja partija određenog bilja sprovode se fitosanitarni tretmani protiv svih vektora štetnog organizma.

Određeno bilje se transportuje u zatvorenim kontejnerima ili pakovanjima, čime je isključena mogućnost zaraze štetnim organizmom ili njegovim vektorima.

Određeno bilje iz stava 2. ovog člana prilikom premeštanja prati biljni pasoš, izdat u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje biljni pasoš.

Biljke domaćini koje nikad nisu rasle unutar zaraženog i ugroženog područja mogu se premeštati samo ako ih prati biljni pasoš.

Član 11

Kada se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za premeštanje određenog bilja, fitosanitarni inspektor bez odlaganja nalaže uništavanje bilja koje ne ispunjava uslove, na licu mesta ili na obližnjoj lokaciji, preduzimajući sve mere predostrožnosti tokom i nakon uklanjanja, radi sprečavanja širenja štetnog organizma i vektora.

Član 12

Držaoci bilja koji dostavljaju, odnosno primaju i uvoze određeno bilje, koje je gajeno najmanje jednim delom životnog ciklusa u zaraženom odnosno ugroženom području ili je premeštano kroz ta područja, vode evidenciju o svakoj dostavljenoj, odnosno primljenoj partiji bilja i nazivu držaoca bilja koji je tu partiju primio, odnosno nazivu dobavljača.

Držaoci bilja, evidencije iz stava 1. ovog člana, čuvaju tri godine od dana kada su primili, odnosno dostavili predmetnu partiju.

Držaoci bilja obaveštavaju nadležnog fitosanitarnog inspektora o svim dostavljenim i primljenim partijama i dostavljaju podatke koji uključuju poreklo partije, pošiljaoca i primaoca partije, mesto odredišta, individualne serije, broj sedmice ili broj proizvodne serije biljnog pasoša i identitet i količinu određene partije.

Član 13

Zainteresovana javnost, putnici, profesionalni međunarodni prevoznici informišu se o pretnji koju štetni organizam predstavlja sprovođenjem kampanje podizanja svesti. Informacije se objavljuju na internet stranici Ministarstva i drugih nadležnih institucija.

Član 14

Podaci i informacije o pojavi štetnog organizma i preduzetim merama, kao i podaci i informacije o prestanku mera, dostavljaju se drugim državama i međunarodnim organizacijama, u skladu sa međunarodnom konvencijom i sporazumima obavezujućim za Republiku Srbiju.

Član 15

Ako se tokom sprovođenja posebnog nadzora i praćenja prisustva štetnog organizma u zaraženom i ugroženom području, ne utvrdi prisustvo štetnog organizma tokom perioda od pet godina, zaraženo i ugroženo područje se ukida i prestaje primena mera iz člana 9. ovog pravilnika.

Član 16

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

 

Prilog

 

LISTA BILJA ZA KOJE JE POZNATO DA JE OSETLJIVO NA EVROPSKE I NEEVROPSKE IZOLATE ŠTETNOG ORGANIZMA (ODREĐENO BILJE)

Acacia longifolia (Andrews) Willd.

Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.

Acer

Aesculus

Agrostis gigantea Roth

Albizia julibrissin Durazz.

Alnus rhombifolia Nutt.

Alternanthera tenella Colla

Amaranthus blitoides S. Watson

Ambrosia acanthicarpa Hook.

Ambrosia artemisiifolia L.

Ambrosia trifida L.

Ampelopsis arborea (L.) Koehne

Ampelopsis cordata Michx.

Asparagus acutifolius L

Artemisia douglasiana Hook.

Artemisia vulgaris var. heterophylla (H.M. Hall & Clements) Jepson

Avena fatua L.

Baccharis halimifolia L.

Baccharis pilularis DC.

Baccharis salicifolia (Ruiz & Pav.)

Bidens pilosa L.

Brachiaria decumbens (Stapf)

Brachiaria plantaginea (Link) Hitchc.

Brassica

Bromus diandrus Roth

Callicarpa americana L.

Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.

Carex

Carya illinoinensis (Wangenh.) K. Koch

Cassia tora (L.) Roxb.

Catharanthus

Celastrus orbiculata Thunb.

Celtis occidentalis L.

Cenchrus echinatus L.

Cercis canadensis L.

Cercis occidentalis Torr.

Chamaecrista fasciculata (Michx.) Greene

Chenopodium quinoa Willd.

Chionanthus

Chitalpa tashkinensis T. S. Elias & Wisura

Citrus

Cistus creticus L.

Cistus monspeliensis L.

Cistus salviifolius L.

Coelorachis cylindrica (Michx.) Nash

Coffea

Commelina benghalensis L.

Conium maculatum L.

Convolvulus arvensis L.

Conyza canadensis (L.) Cronquist

Cornus florida L.

Coronopus didymus (L.) Sm.

Cynodon dactylon (L.) Pers.

Cyperus eragrostis Lam.

Cyperus esculentus L.

Cytisus scoparius (L.) Link

Cytisus racemosus Broom

Datura wrightii Regel

Digitaria horizontalis Willd.

Digitaria insularis (L.) Ekman

Digitaria sanguinalis (L.) Scop.

Disphania ambrosioides (L.) Mosyakin & Clemants

Dodonaea viscosa Jacq.

Duranta erecta L.

Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.

Encelia farinosa A. Gray ex Torr.

Eriochloa contracta Hitchc.

Erodium

Escallonia montevidensis Link & Otto

Eucalyptus camaldulensis Dehnh.

Eucalyptus globulus Labill.

Eugenia myrtifolia Sims

Euphorbia hirta L.

Euphorbia terracina L.

Fagus crenata Blume

Ficus carica L.

Fragaria vesca L.

Fraxinus americana L.

Fraxinus dipetala Hook. & Arn.

Fraxinus latifolia Benth.

Fraxinus pennsylvanica Marshall

Fuchsia magellanica Lam.

Genista monspessulana (L.) L. A. S. Johnson

Genista ephedroides DC.

Geranium dissectum L.

Ginkgo biloba L.

Gleditsia triacanthos L.

Grevillea juniperina L.

Hebe Laurus nobilis L.

Hedera helix L.

Helianthus annuus L.

Hemerocallis

Heteromeles arbutifolia (Lindl.) M. Roem.

Hibiscus schizopetalus (Masters) J.D. Hooker

Hibiscus syriacus L.

Hordeum murinum L.

Hydrangea paniculata Siebold

Ilex vomitoria Sol. ex Aiton

Ipomoea purpurea (L.) Roth

Iva annua L.

Jacaranda mimosifolia D. Don

Juglans

Juniperus ashei J. Buchholz

Koelreuteria bipinnata Franch.

Lactuca serriola L.

Lagerstroemia indica L.

Lavandula dentata L.

Lavandula angustifolia Mill.

Ligustrum lucidum L.

Lippia nodiflora (L.) Greene

Liquidambar styraciflua L.

Liriodendron tulipifera L.

Lolium perenne L.

Lonicera japonica (L.) Thunb.

Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter & Burdet

Lupinus aridorum McFarlin ex Beckner

Lupinus villosus Willd.

Magnolia grandiflora L.

Malva

Marrubium vulgare L.

Medicago polymorpha L.

Medicago sativa L.

Melilotus

Melissa officinalis L.

Metrosideros

Modiola caroliniana (L.) G. Don

Montia linearis (Hook.) Greene

Morus

Myoporum insulare R. Br.

Myrtus communis L.

Nandina domestica Murray

Neptunia lutea (Leavenw.) Benth.

Nerium oleander L.

Nicotiana glauca Graham

Olea europaea L.

Origanum majorana L.

Paspalum dilatatum Poir.

Persea americana Mill.

Pelargonium graveolens L’Hér

Phoenix reclinata Jacq.

Phoenix roebelenii O’Brien

Pinus taeda L.

Pistacia vera L.

Plantago lanceolata L.

Platanus

Pluchea odorata (L.) Cass.

Poa annua L.

Polygala myrtifolia L.

Polygonum arenastrum Boreau

Polygonum lapathifolium (L.) Delarbre

Polygonum persicaria Gray

Populus fremontii S. Watson

Portulaca

Prunus

Pyrus pyrifolia (Burm. f.) Nakai

Quercus

Ranunculus repens L.

Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.

Rhamnus alaternus L.

Rhus diversiloba Torr. & A. Gray

Rosa californica Cham. & Schldl.

Rosmarinus officinalis L.

Rubus

Rumex crispus L.

Salix

Salsola tragus L.

Salvia mellifera Greene

Sambucus

Sapindus saponaria L.

Schinus molle L.

Senecio vulgaris L.

Setaria magna Griseb.

Silybum marianum (L.) Gaertn.

Simmondsia chinensis (Link) C. K. Schneid.

Sisymbrium irio L.

Solanum americanum Mill.

Solanum elaeagnifolium Cav.

Solidago virgaurea L.

Sonchus

Sorghum

Spartium junceum L.

Spermacoce latifolia Aubl.

Stellaria media (L.) Vill.

Tillandsia usneoides (L.) L.

Toxicodendron diversilobum (Torr. & A. Gray) Greene

Trifolium repens L.

Ulmus americana L.

Ulmus crassifolia Nutt.

Umbellularia californica (Hook. & Arn.) Nutt.

Urtica dioica L.

Urtica urens L.

Vaccinium

Verbena litoralis Kunth

Veronica

Vicia faba L.

Vinca

Vitis

Westringia fruticosa (Willd.) Druce

Westringia glabra L.

Xanthium spinosum L.

Xanthium strumarium L.