PRAVILNIK
O STANDARDIMA KOMPETENCIJA ZA PROFESIJU STRUČNOG SARADNIKA U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI I NJEGOVOG PROFESIONALNOG RAZVOJA

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 3/2021)

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se standardi kompetencija za profesiju stručnog saradnika u predškolskoj ustanovi i njegovog profesionalnog razvoja.

Standardi kompetencija iz stava 1. ovog člana odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.

Član 2

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije - Prosvetnom glasniku".

 

STANDARDI KOMPETENCIJA ZA PROFESIJU STRUČNOG SARADNIKA U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI I NJEGOVOG PROFESIONALNOG RAZVOJA

Uvodni deo

Standardi kompetencija za profesiju stručnog saradnika u predškolskoj ustanovi i njegovog profesionalnog razvoja definisani su na osnovu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 88/17, 27/18 - dr. zakoni, 10/19 i 6/20), Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 18/10, 101/17, 113/17 - dr. zakon i 10/19), Pravilnika o osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja ("Službeni glasnik RS - Prosvetni glasnik", broj 16/18) i dokumenta Evropske komisije o kompetencijama praktičara u predškolskom vaspitanju i obrazovanju (Competence Requirements in Early Childhood Education and Care, 2011).

Definisanje standarda kompetencija stručnog saradnika zasniva se na principima predškolskog vaspitanja i obrazovanja koji su dati u Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, a to su:

1) dostupnost: jednako pravo i dostupnost svih oblika predškolskog vaspitanja i obrazovanja, bez diskriminacije i izdvajanja;

2) demokratičnost: uvažavanje potreba i prava dece i porodice, uključujući pravo na uvažavanje mišljenja, aktivno učešće, odlučivanje i preuzimanje odgovornosti;

3) otvorenost: građenje odnosa sa porodicom, drugim delovima u sistemu obrazovanja (škola), zajednicom (institucijama kulture, zdravstva, socijalne zaštite), lokalnom samoupravom i širom društvenom zajednicom;

4) autentičnost: celovit pristup detetu, uvažavanje razvojnih specifičnosti predškolskog uzrasta, različitosti i posebnosti, negovanje igre kao autentičnog načina izražavanja i učenja predškolskog deteta, oslanjanje na kulturne specifičnosti;

5) razvojnost: razvijanje različitih oblika i programa u okviru predškolske delatnosti u skladu sa potrebama dece i porodice i mogućnostima lokalne zajednice, kontinuirano unapređivanje kroz vrednovanje i samovrednovanje, otvorenost za pedagoške inovacije.

Definisanje standarda kompetencija stručnog saradnika zasniva se i na teorijsko-vrednosnim polazištima o učenju i razvoju deteta, praksi predškolske ustanove odnosno vrtića i načelima sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja datim u Osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja "Godine uzleta".

Savremeni teorijski pristupi o razvoju i promenama u obrazovanju ukazuju da promena u obrazovanju nije jednokratni događaj implementacije, nego je kompleksni, nelinearni, kontinuirani proces konkretizovanja inovativnih ideja i pristupa u kontekstu obrazovne ustanove. U ovom procesu neophodna je podrška različitih nivoa obrazovnog sistema, kao i stručno vođenje procesa promene u samoj ustanovi. Stručni saradnici u predškolskoj ustanovi su komparativna prednost sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji jer upravo oni kroz svoju jedinstvenu i specifičnu profesiju imaju vodeću ulogu u stalnom procesu razvoja i promena prakse ustanove i transformaciji predškolske ustanove u kulturu zajednice koja uči.

Definisanjem standarda kompetencija stručnog saradnika stvaraju se pretpostavke za razvijanje kvaliteta predškolskog vaspitanja i obrazovanja kroz usaglašeno delovanje na planu sistema obrazovanja, planu predškolske ustanove i na individualnom planu profesionalnog razvoja stručnog saradnika, a u pravcu razvijanja ovako definisanih kompetencija.

Različiti profili stručnih saradnika (pedagog, psiholog, pedagog za fizičko, muzičko, likovno vaspitanje, logoped) prepoznaju se u standardima kompetencija za profesiju stručnog saradnika čime se ističe značaj njihovog stručnog angažovanja i doprinosa kontinuiranom razvoju prakse predškolske ustanove i kvaliteta vaspitno-obrazovnih programa.

Standardi kompetencija stručnog saradnika predstavljaju smernice koje su namenjene:

- donosiocima odluka u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja pri kreiranju sistemskih mera i aktivnosti kojima se podržava razvoj ovako shvaćene kompetentnosti;

- kreatorima studijskih programa inicijalnog obrazovanja stručnjaka koji mogu biti stručni saradnici i sistema akreditacije studijskih programa ovih profila;

- kreiranju sistema profesionalnog razvoja (uvođenje u posao, sticanje dozvole za rad, stručno usavršavanje i napredovanje);

- prosvetnim savetnicima u razvijanju sistema podrške praktičarima u razvijanju kompetencija;

- rukovodiocima i stručnoj službi predškolskih ustanova u kreiranju stručnog usavršavanja i sredine kojom se podržava refleksivna praksa;

- stručnim saradnicima za procenu vlastitih kompetencija, planiranje i praćenje svog profesionalnog razvoja u cilju razvoja profesionalne prakse.

Standardi nisu instrument (ček-lista) za spoljašnju evaluaciju, već mogu služiti kao smernice pri vrednovanju kompetentnosti stručnog saradnika.

Profesionalna kompetentnost stručnog saradnika se posmatra kroz jedinstvo dimenzija znanja (znanja "o"), umenja (znanja "da") i vrednosti. Znati, raditi i biti su dimenzije koje su u svakodnevnoj profesionalnoj praksi stručnog saradnika integrisane. Kompetentnost stručnog saradnika razvija se kroz kontinuirani proces učenja, preispitivanjem stručnih znanja, umenja i vrednosti u promenljivom društvenom i vaspitnom kontekstu. Razvijanje kompetentnosti je proces za koji nije odgovoran samo stručni saradnik, već zahteva sistemski pristup kojim se takav proces podržava.

Kompetentnost stručnog saradnika je u ovom dokumentu određena kroz sledeća područja:

1) strateško (razvojno) planiranje i praćenje prakse predškolske ustanove,

2) saradnju i zajedništvo,

3) razvijanje refleksivne prakse predškolske ustanove,

4) razvijanje kvaliteta realnog programa,

5) vlastito profesionalno delovanje i profesionalni razvoj.

1. Kompetentnost za strateško (razvojno) planiranje i praćenje prakse predškolske ustanove

ZNANJA

UMENJA

VREDNOSTI

Teorijska i društveno-kulturna izvorišta svrhe i funkcija predškolskog vaspitanja i obrazovanja
Znanje o mestu predškolskog vaspitanja i obrazovanja u lokalnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu
Razumevanje društvenih i ekonomskih tendencija i kulturnih obeležja koji utiču na rad predškolske ustanove
Savremeni pristupi programima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i teorijskih polazišta na kojima se zasnivaju
Tendencije u razvoju prakse predškolskog vaspitanja i obrazovanja na međunarodnom planu
Relevantna dokumenta iz oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja nacionalne obrazovne politike

Preuzima vodeću ulogu u kreiranju strateških dokumenata na nivou predškolske ustanove (predškolski program, godišnji plan rada i razvojni plan ustanove) zasnovanih na kontekstualizaciji teorijsko-vrednosnih polazišta i ciljeva Osnova programa.
Kroz dijalog i razmenu definiše i strateški planira viziju razvoja ustanove i mere za dalji razvoj i unapređenje rada, a na osnovu sagledavanja i kritičke analize rada ustanove (analize realizovanih strateških planova) i utvrđivanja kapaciteta i potreba.
Analizira i primenjuje zakonska i podzakonska akta u okviru sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja, iznalazeći najbolji način za njihovu primenu u kontekstu ustanove u kojoj radi.
Strateško planiranje i sve aspekte rada ustanove zasniva na principima demokratske i inkluzivne prakse.
Kontinuirano prati implementaciju strateških dokumenata u cilju uviđanja potrebe za redefinisanjem plana i pravovremenog reagovanja.
Uviđa ulogu specifičnosti okruženja i strukture i kulture ustanove u oblikovanju prakse ustanove i neguje pozitivne specifičnosti ustanove i njenog okruženja (specifičnosti lokalne zajednice, prostorni uslovi, kolektiv, struktura grupa, karakteristike dece i porodice...).
Usmerava kapacitete predškolske ustanove i sagledava potencijale lokalne zajednice za organizovanje različitih oblika, programa i usluga u skladu sa najboljim interesom deteta i porodice.
Uspostavlja praksu predškolske ustanove na principima uvažavanja različitosti (kulturne, jezičke, zdravstvene, socijalne...), jednakosti i osetljivosti na diskriminaciju i nepravdu.
Osmišljava i učestvuje u realizaciji dodatne podrške deci i porodicama, posebno deci iz osetljivih grupa.
U cilju boljeg sagledavanja prakse ustanove, kontinuirano prati i dokumentuje ključne aspekte rada ustanove primenjujući različite tehnike dokumentovanja.
Kulturu upotrebe digitalnih tehnologija integriše u sve segmente prakse predškolske ustanove.

Pozitivno liderstvo kroz saradnju, zajedničko učešće i deljenje odgovornosti
Dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja svoj deci
Demokratski i inkluzivni pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju kojim se uvažava različitost, prava i interes dece i porodice u obrazovanju

2. Kompetentnost za saradnju i zajedništvo

ZNANJA

UMENJA

VREDNOSTI

Tipovi kulture ustanove i strategije razvijanja kulture kao zajednice koja uči
Modeli stručnog vođenja promene i razumevanje transformacijskog vođenja
Tehnike pozitivne komunikacije i deljenog liderstva
Poznavanje različitih pristupa odnosu porodičnog i javnog vaspitanja
Priroda i karakteristike partnerskih odnosa u vaspitanju i obrazovanju

Gradi odnos poverenja i uvažavanja kroz otvorenu, argumentovanu i dvosmernu komunikaciju sa vaspitačima i drugim praktičarima.
Inicira, dogovara i realizuje različite vidove razmene sa vaspitačima (boravak u grupi, sastanci, onlajn komunikacija...).
Razvija osećaj zajedništva podržavanjem i stvaranjem prilika u kojima vaspitači i drugi zaposleni međusobno sarađuju.
Ohrabruje vaspitače da sa kolegama razmenjuju iskustva o svojoj praksi, teškoće i dileme u radu.
Razvija kulturu zajedništva kroz jačanje jakih strana kolektiva i "slavljenje" uspeha.
Razlike u mišljenju i probleme u praksi koristi kao prilike za učenje.
Podstiče profesionalnu komunikaciju u ustanovi vodeći računa o razmeni svih neophodnih informacija i dokumenata i negujući otvorenu i konstruktivnu komunikaciju sa svim zaposlenima u ustanovi.
Aktivnu ulogu u timu stručnih saradnika, kao i u radu određenog tima/stručnog organa, zasniva na principima timskog rada.
Gradi zajednicu učenja sa stručnim saradnicima i saradnicima, deleći zajedničke vrednosti i odgovornost.
Kontinuirano ostvaruje saradnju sa direktorom, pruža stručnu podršku, definiše i analizira probleme, otvara pitanja i pokreće inicijative kroz konstruktivni dijalog po svim pitanjima od značaja za vaspitno-obrazovnu praksu, u ustanovi i van nje.
Učestvuje, inicira i organizuje različite oblike profesionalne saradnje ustanove sa drugim ustanovama, relevantnim institucijama, organizacijama i udruženjima.
Razvija osetljivost na potrebe porodice i deteta kroz preispitivanje profesionalnih znanja, očekivanja i stereotipa i razumevanje perspektive porodice.
Razvija saradnju ustanove sa porodicom zasnovanu na uzajamnom poverenju, uvažavanju i razmeni.
Stvara mogućnosti za različite načine povezivanja porodice i predškolske ustanove i različite načine učešća porodice u predškolskoj ustanovi.
U planiranju i realizaciji oblika saradnje sa porodicom polazi od potreba porodice u odnosu na program.
Uključuje porodicu u rad ustanove kroz organizaciju sastanaka, tribina, zajedničkih akcija i aktivnosti.
Predlaže aktivnosti i obezbeđuje uslove za veći stepen uključenosti Saveta roditelja u rad ustanove.
Primenjuje tehnike uključivanja porodice u proces vrednovanja rada ustanove i vaspitno-obrazovnog programa.
Pruža specifičnu podršku porodicama u osetljivim periodima za porodicu i prema specifičnim potrebama porodice.
Planira i učestvuje u realizaciji različitih načina osnaživanja roditelja 1 kroz jačanje roditeljskih kompetencija.
Razvija kontinuiranu komunikaciju sa porodicom kroz različite načine, koristeći i potencijale digitalnih uređaja, aplikacija i alatki.
Gradi sa roditeljima zajedničko razumevanje ključnih vaspitno-obrazovnih pitanja (o važnosti igre, o važnosti boravka napolju i razumnom riziku, o pripremi za školu kroz razvoj dispozicija za učenje, o ranoj pismenosti) kroz različite načine uzajamne komunikacije (sastanke, tribine, pisane i digitalne materijale).
Doprinosi vidljivosti uloge i značaja predškolske ustanove i programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja u lokalu kroz organizovanje različitih akcija i aktivnosti.
Pokreće, osmišljava i uključuje se u aktivnosti koje doprinose većem stepenu saradnje ustanove sa lokalnom samoupravom.
Podržava i aktivno učestvuje u inicijativama pokrenutim na lokalnom nivou koje promovišu prava deteta i učešće dece i porodice u lokalnoj zajednici.
Kreira mogućnosti i inicira povezivanje predškolske ustanove sa ustanovama, institucijama i organizacijama lokalne zajednice.
Identifikuje potencijalne resurse u lokalnoj zajednici za obezbeđivanje potrošnih materijala i didaktičkih sredstava, uspostavlja saradnju i koordinira realizaciju.

Kultura zajedništva: poverenje, podrška, uvažavanje, kolegijalnost, otvorenost, prihvatanje rizika, preuzimanje odgovornosti, zajedničko učenje, pozitivno potkrepljenje
Uvažavanje primarne uloge i značaja roditelja i porodice u vaspitanju na ranom uzrastu
Demokratski i inkluzivni pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju kao osnov razvoja socijalne povezanosti
Uključenost različitih sistema (institucija, ustanova, organizacija, pojedinaca) u zajednici kao resursa učenja i razvoja dece i zajedničkog socijalnog učešća

___________
1 Pod terminom roditelji podrazumevaju se roditelji, odnosno drugi zakonski zastupnici deteta

3. Kompetentnost za razvijanje refleksivne prakse predškolske ustanove

ZNANJA

UMENJA

VREDNOSTI

Poznavanje savremenih shvatanja o vođenju promene u obrazovanju
Razumevanje svrhe, načina pokretanja i sprovođenja istraživanja praktičara
Znanja o dimenzijama refleksivne prakse i učenju kroz akciju
Poznavanje tehnika samovrednovanja u funkciji razvoja prakse

Pokreće istraživanja u kontekstu svakodnevne prakse i pruža podršku istraživanjima praktičara u cilju promene vaspitne prakse.
Primenjuje tehnike samovrednovanja prakse u funkciji razvoja refleksivne prakse i njene promene.
Razvija pedagoška znanja preispitivanjem teorije i prakse kroz istraživanja i u dijalogu sa drugim zaposlenima u ustanovi.
Građenje zajedničkih profesionalnih znanja i uverenja ostvaruje učenjem kroz akciju.
Pokreće, učestvuje i podržava projekte u svojoj ustanovi koji doprinose promeni prakse i kontinuiranom usavršavanju praktičara i inicira uključivanje ustanove u projekte drugih relevantnih institucija i organizacija.
Prati konkurse i izrađuje stručnu dokumentaciju za apliciranje za projekte na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Prati i pruža podršku pripravnicima i mentorima u procesu uvođenja u posao vaspitača i drugih stručnih saradnika.
Radi razmene iskustava, zajedničkog učenja i istraživanja, omogućava umrežavanje sa kolegama iz drugih objekata i ustanova.
Povezuje se sa istraživačima, donosiocima obrazovne politike, organizacijama i institucijama, organizacijama civilnog društva u realizaciji projekata.
Organizuje različite oblike horizontalnog učenja unutar ustanove i sa drugim ustanovama.
Na osnovu praćenja promene u praksi, razvija i organizuje različite oblike stručnog usavršavanja u predškolskoj ustanovi.
Promoviše važnost, nabavlja i upućuje na kontinuirano bavljenje savremenom literaturom iz oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Uviđa značaj i prednosti korišćenja digitalnih tehnologija za podsticanje učenja i refleksivne prakse i koristi ih u radu.

Demokratski i kritičko-refleksivni pristup praksi predškolskog vaspitanja i obrazovanja
Profesionalni razvoj kao proces zajedničkog preispitivanja i učenja
Kontinuirano učenje kao osnov jačanja razvojnih kapaciteta ustanove i kvaliteta programa
Kolektivno vlasništvo nad promenom i kolektivni profesionalizam kao zajedničko nastojanje davanja smisla i svrhe promeni kulture i prakse predškolske ustanove
Samoevaluacija i kritičko preispitivanje kao osnov promene i građenja kvaliteta prakse
Kultura upotrebe digitalnih tehnologija u funkciji razvijanja zajednice učenja

4. Kompetentnost za razvijanje kvaliteta realnog programa

ZNANJA

UMENJA

VREDNOSTI

Koncepcija Osnova programa i strategije razvijanja realnog programa
Kontekstualna priroda i dimenzije programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja
Stručna znanja iz određene oblasti u funkciji podrške dobrobiti deteta i građenja kvaliteta realnog programa
Poznavanje savremenih pristupa u stručnoj oblasti svih profila stručnih saradnika i načina stavljanja u funkciju građenja kvaliteta realnog programa

Fleksibilno planira podršku razvoja kvaliteta programa u svakom objektu predškolske ustanove u skladu sa prioritetima promene vaspitne prakse i specifičnostima svakog vrtića.
Zajedno sa vaspitačima, organizuje različite načine kritičkog i refleksivnog preispitivanja dimenzija realnog programa, u cilju usaglašavanja realnog programa sa koncepcijom Osnova programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Podstiče vaspitače na kritičko preispitivanje kulture i strukture vrtića kroz konstruktivnu razmenu i konkretne akcije u cilju promene.
Pruža stručnu podršku u razvijanju integrisanog pristupa učenju i situacionog učenja u aktivnostima sa detetom/decom.
Kroz neposredno učešće i davanjem predloga za promenu, uključuje se u razvijanje realnog programa u dečjem vrtiću.
Ističe značaj, inicira i stvara uslove za ostvarivanje aktivnosti zajedničkog učešća dece i odraslih u i izvan predškolske ustanove.
Zajedno sa vaspitačima razvija načine podrške razvoju vršnjačke zajednice.
U cilju boljeg sagledavanja prakse, posmatra, osluškuje, beleži, postavlja pitanja i pokreće dijalog sa vaspitačem.
Daje predloge u odnosu na organizaciju fizičke sredine u unutrašnjim i otvorenim prostorima vrtića i po potrebi preuzima konkretne aktivnosti u dogovoru sa vaspitačem (nabavka određenog materijala, organizacija, koordinacija, davanje ideja).
Zajedno sa vaspitačem, na osnovu korišćene dokumentacije, analizira proces razvijanja program i učenja u grupi.
Kroz aktivno učešće sa vaspitačima, razvija i kritički preispituje različite strategije praćenja, dokumentovanja i vrednovanja vaspitno-obrazovnog programa.
Daje predloge i sugestije i vodi dijalog sa vaspitačima o načinima dokumentovanja u funkciji vidljivosti procesa učenja.
Osmišljava u saradnji sa vaspitačem različite načine korišćenja njegove pedagoške dokumentacije u cilju pokretanja dijaloga sa decom, porodicom i vaspitačima.
Učestvuje u razvijanju strategija za dodatnom podrškom deci i njihovim aktivnim učešćem u životu grupe i po potrebi preduzima konkretne aktivnosti.
Podstiče i daje konkretne predloge o različitim vidovima uključivanja porodice u teme/projekte.
U dijalogu sa vaspitačem sagledava mogućnosti saradnje sa lokalnom zajednicom i pronalaženje mesta u lokalnoj sredini koja su inspirativna za dečju igru i istraživanje.
Zajedno sa vaspitačem kreira i koristi instrumente za vrednovanje ključnih dimenzija realnog programa koji su vaspitaču funkcionalni za dalje razvijanje kvaliteta programa.

Dečji vrtić kao mesto zajedničkog življenja kroz zajedničko učešće dece i odraslih u smislenim situacijama i autentičnim odnosima
Promovisanje demokratije, solidarnosti, aktivizma, kreativnosti, dobrobiti i ličnog ispunjenja svih učesnika
Uvažavanje prava dece na aktivno učešće u obrazovanju kroz usmerenost na dobrobit deteta i podršku njegovim potencijalima
Životno okruženje deteta i lokalna zajednica kao mesto učenja i participacije dece

5. Kompetentnost za vlastito profesionalno delovanje i razvoj

ZNANJA

UMENJA

VREDNOSTI

Teorijska znanja i tendencije razvoja iz stručne oblasti
Razumevanje društvenih i stručnih tendencija i zahteva koji se postavljaju pred profesiju stručnog saradnika
Poznavanje inicijativa i dokumenata obrazovne politike
Znanja o korišćenju digitalnih tehnologija
i razumevanje njihovih potencijala i ograničenosti

Svoj rad zasniva na savremenim pristupima predškolskom vaspitanju i obrazovanju, razvoju sopstvene i srodnih nauka/struka/oblasti i na koncepciji Osnova programa.
Zastupa stavove i vrednosti u skladu sa principima i vrednostima na kojima počiva sistem predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Republici Srbiji.
Pokazuje posvećenost i odgovornost, rukovodeći se najboljim interesom dece i porodice.
Jasno definiše i usklađuje prioritete u svom radu u odnosu na razvojni put ustanove i društveni kontekst u kojem radi.
Pokazuje spremnost i otvorenost za preispitivanje svoje prakse, u cilju njene promene.
Konstruktivno se suočava sa stalnim i nepredvidivim promenama sveta i vremena u kojem živimo, vodeći računa o vrednostima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i interesima deteta.
Oslonac za promenu gradi kroz razmenu sa drugima i kroz razumevanje njihovih praksi i stavova, a ne na prenošenju gotovih znanja i zadavanju zadataka.
Dokumentuje u kontinuitetu svoje profesionalne aktivnosti u cilju sticanja boljeg samouvida, kontinuiranog istraživanja i promene vlastite prakse.
Kroz vlastita istraživanja i samorefleksiju, kritički sagledava svoju ulogu i doprinos u predškolskoj ustanovi.
Kontinuirano se usavršava i usmerava svoj profesionalni razvoj u funkciji promene vaspitne prakse i jačanja svog profesionalnog integriteta.
Koristi digitalne tehnologije (različite programe i alate) poznavajući njihove prednosti i ograničenja kao oruđa za građenje kvaliteta svog rada (u dokumentovanju, saradnji sa kolegama, radu sa porodicom, promovisanju, stručnom i javnom nastupu…).
Argumentovano ukazuje na probleme u praksi predškolskog vaspitanja i obrazovanja (učestvuje u radnim grupama i telima, povezuje se sa relevantnim institucijama i organizacijama) i pokreće inicijative u cilju njihovog prevazilaženja.
Aktivno se angažuje u lokalnoj zajednici na zastupanju prava i interesa deteta i porodice i promovisanju njihovog učešća u životu vrtića.
Daje doprinos kvalitetu predškolskog vaspitanja i obrazovanja kroz učešće na stručnim skupovima, u medijima, publikovanjem iskustava i stručnim delovanjem.
Aktivno učestvuje i doprinosi radu stručnog društva svog profila i angažuje se u stručnim udruženjima.
Aktivno učestvuje i doprinosi radu u stručnim telima i uključuju se u konsultovanje i izradu dokumenata obrazovne politike.

Etičko utemeljenje profesije kao autonomne i odgovorne profesionalne prakse vođene najboljim interesom deteta
Kritičko refleksivni odnos prema vlastitoj praksi
Proaktivni odnos u promociji predškolskog vaspitanja i obrazovanja i promociji i zaštiti prava i odgovornosti profesije i jačanja profesionalnog integriteta