Radi lakšeg sagledavanja izmena i dopuna propisa, nova sadržina odredaba data je zelenom, prethodna crvenom bojom, a nepromenjene odredbe nisu posebno označene, tako da pregledanjem crno-zelenog teksta pregledate važeću, a crno-crvenog teksta, prethodnu verziju propisa. Prečišćen tekst bez crvenih i zelenih oznaka i dalje možete videti na tabu "Tekst dokumenta". |
Propis - analitički prikaz promenaZAKONO OSNIVANJU MUZEJA ŽRTAVA GENOCIDA("Sl. glasnik RS", br. 49/92, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 - dr. zakon i 49/2021) |
[ČLAN 1 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Radi trajnog sećanja na žrtve genocida nad Srbima, prikupljanja, obrade i korišćenja podataka o njima i ostvarivanju obaveza iz Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, osniva se: "Muzej žrtava genocida", sa sedištem u Beogradu [Kragujevcu] (u daljem tekstu: Muzej).
Muzej se može baviti i prikupljanjem, obradom i korišćenjem podataka o genocidu nad Jevrejima, Romima i pripadnicima drugih naroda i nacionalnih manjina.
Radi obeležavanja sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima ustanovljava se 22. april dan proboja zatvorenika ustaškog logora Jasenovac 1945. godine, kao Dan sećanja na žrtve genocida.
Muzej:
1. prikuplja, obrađuje i čuva podatke o pojedinačnim i grupnim žrtvama zločina genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način streljanja, nastupile posledice i dr.) i drugim genocidnim činjenicama (prinudno raseljavanje, uzimanje talaca, odvođenje u logor, prinudni rad, pljačka imovine, upotreba nedozvoljenih sredstava u borbi, uništavanje i pljačkanje kulturno-istorijskih spomenika i dobara i dr.);
2. prikuplja, ispituje i čuva građu (službena dokumenta, spiskove, svedočenja, muzejske eksponate, fotografije, filmove, video i tonske snimke, knjige, medicinsku i drugu dokumentaciju i dr.) o zločinu genocida;
3. prikuplja, obrađuje i čuva podatke od značaja za utvrđivanje organizatora, izvršilaca zločina, naredbodavaca i saučesnika odgovornih za učinjene zločine genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način izvršenja zločina i dr.);
4. prikuplja, obrađuje i čuva podatke o spasiocima žrtava zločina genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način spasavanja žrtava i dr.);
5. utvrđuje i radi na obeležavanju mesta stradanja (logora, jama, stratišta) žrtava;
6. obezbeđuje korišćenje kulturno-istorijske građe i saznanja kojim raspolaže u kulturne, obrazovne, vaspitne, informativne i druge svrhe putem izlaganja ove građe u okviru stalnih i povremenih izložbi, publikovanja i na drugi način čini dostupnim javnosti;
7. sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.
Muzej može obrazovati stalne zbirke i odeljenja i u mestu van svog sedišta.
Statutom Muzeja bliže se uređuju poslovi Muzeja iz stava 1. ovog člana, kao i organizacija rada na prikupljanju i obradi podataka (način uključivanja istaknutih stručnjaka i naučnih radnika, obrazovanje ekspertskih grupa za obradu određenih podataka i dr.).
Muzej organizuje stručne i naučne skupove posvećene sećanju na zločine genocida.
Poslovi iz stava 1. ovog člana su poslovi od interesa za Republiku.
Muzej, podatke koje u skladu sa ovim zakonom obrađuje i čuva, prikuplja od građana, organizacija i organa.
Državni i drugi organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije dužni su da Muzeju dostavljaju podatke i građu o zločinu genocida kojima raspolažu, a koje u skladu sa ovim zakonom prikuplja i obrađuje Muzej.
Nadležni republički organi preduzimaju mere na obezbeđivanju podataka i druge građe za Muzej kojima raspolažu organi i organizacije van teritorije Republike Srbije, odnosno odgovarajući savezni organi.
[ČLAN 2 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Na rad Muzeja primenjuju se propisi koji važe za ustanove, kao i propisi kojima se uređuje oblast kulture, zaštite kulturnih dobara i muzejske delatnosti [o kulturnim dobrima], ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sredstva za osnivanje i rad Muzeja obezbeđuju se u budžetu Republike.
Muzej može da stiče sredstva za ostvarivanje svoje delatnosti i iz: poklona, legata, fondova, zadužbina, sopstvene izdavačke delatnosti i iz drugih izvora.
Organi Muzeja su direktor, upravni odbor i nadzorni odbor.
[ČLAN 3 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Radom Muzeja rukovodi direktor.
Direktora Muzeja imenuje i razrešava Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada), u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture [na vreme od četiri godine].
Direktor odgovara Vladi za izvršavanje poslova Muzeja i odgovoran je za zakonitost njegovog rada.
[ČLAN 4 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Upravni odbor ima pet članova[, od kojih su dva iz reda zaposlenih u Muzeju].
Predsednika i članove Upravnog odbora imenuje i razrešava Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture [na vreme od četiri godine].
[ČLAN 5 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Upravni odbor:
1. donosi statut Muzeja;
2. odlučuje o poslovanju Muzeja;
3. usvaja godišnji izveštaj o poslovanju i godišnji obračun;
4. donosi program rada Muzeja;
5. odlučuje o korišćenju sredstava, u skladu sa zakonom;
6. vrši i druge poslove utvrđene statutom.
[Saglasnost na statut i program rada Muzeja daje Vlada.]
Upravni odbor daje odobrenje za korišćenje i publikovanje podataka ili dokumenata kojima raspolaže Muzej.
[ČLAN 6 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan iz reda zaposlenih u Muzeju.
Predsednika i članove Nadzornog odbora imenuje i razrešava Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture [na vreme od dve godine].
Nadzorni odbor:
1. vrši nadzor nad poslovanjem Muzeja, pregleda godišnji izveštaj i godišnji obračun;
2. ukazuje Vladi na propuste upravnog odbora i direktora;
3. predlaže Vladi i upravnom odboru Muzeja mere koje treba preduzeti radi uspešnijeg poslovanja na osnovu nađenog činjeničnog stanja.
Direktor Muzeja može obrazovati, u skladu sa statutom, savet Muzeja, kao svoje savetodavno telo, koga čine istaknuti naučni radnici.
[ČLAN 7 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Nadzor nad zakonitošću rada Muzeja vrši ministarstvo nadležno za oblast kulture [Ministarstvo kulture].
Novčanom kaznom do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzeće, ustanova i druga organizacija koja Muzeju ne dostavi podatke iz člana 4. stav 2. ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u preduzeću, ustanovi i organizaciji novčanom kaznom do 50.000 dinara.
Novčanom kaznom do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u državnom organu.
_______________
NAPOMENA REDAKCIJE:
Novčane kazne za prekršaje određene ovim zakonom izmenjene su Zakonom o valorizovanju novčanih kazni za prekršaje iz republičkih zakona ("Sl. glasnik RS", br. 53/93 i 67/93), Zakonom o izmenama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prestupe i prekršaje ("Sl. glasnik RS", br. 48/94) i Zakonom o izmenama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prestupe i prekršaje ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005).
Ministarstvo kulture utvrđuje ispunjenost uslova za početak rada Muzeja.
Direktor Muzeja podnosi prijavu za upis Muzeja u sudski registar.
Ministarstvo kulture i Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Srbije obavljaće administrativno-stručne poslove za Muzej, do njegovog upisa u sudski registar.
Muzej počinje sa radom u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Upravni odbor je dužan da donese statut u roku od 60 dana od dana početka rada Muzeja.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama
Zakona o osnivanju Muzeja žrtava genocida
("Sl. glasnik RS", br. 49/2021)
Član 8
Direktor muzeja će podneti prijavu promene sedišta muzeja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Statut muzeja će se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 9
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".