UREDBAO PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "OVČARSKO-KABLARSKA KLISURA"("Sl. glasnik RS", br. 77/2021) |
Područje Ovčarsko-kablarske klisure, koje se nalazi u centralnoj Srbiji, pripada regiji Zapadnog Pomoravlja i obuhvata dolinu Zapadne Morave i koje čini klisura sa planinskim celinama Ovčara i Kablara na koji se zapadno nadovezuje Debela gora sa jedne strane i sa druge strane pobrđe na kome je selo Vrančani, proglašava se za Predeo izuzetnih odlika pod imenom "Ovčarsko-kablarska klisura" i stavlja pod zaštitu kao područje I kategorije, odnosno područje od izuzetnog značaja (u daljem tekstu: Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura").
Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" stavlja se pod zaštitu u cilju zaštite i očuvanja atraktivnih morfoloških osobenosti ovog područja, koje čini erozioni rečni oblik reljefa, predstavljen klisurastom, duboko usečenom moravskom dolinom i izraženim uklještenim meandrima, sa 12 reprezentativnih geoloških i geomorfoloških objekata geonasleđa.
Područje klisure odlikuje izuzetno florističko bogatstvo i klisura predstavlja jedan od centara raznovrsnih ekosistema i vegetacijskih serija: polidominantnih, zatim osiromašenih, reliktnih zajednica, kao i zajednica savremenog tipa. Zabeležena su 864 biljna taksona od kojih: 18 strogo zaštićenih biljnih vrsta, 43 endemične vrste i 47 reliktnih vrsta, kao i prisustvo tercijarnih relikata (crni grab, grab, grabić, crni jasen, ruj i dr.) u hrastovom ili prelaznom hrastovo-bukovom pojasu. U okviru granica područja registrovano je ukupno 185 vrsta ptica, a od sisara: vuk, mrki medved i dr, 11 vrsta gmizavaca i devet vrsta vodozemaca (šest vrsta gmizavaca i osam vrsta vodozemaca pripadaju grupi strogo zaštićenih vrsta). Od ihtiofaune zastupljene su strogo zaštićene vrste riba (vijunica, vijun i balkanski vijun), 18 autohtonih recentnih vrsta riba (14 ima status zaštićenih divljih vrsta: potočna pastrmka, dvoprugasta uklija, deverika, bucov, mrena, potočna mrena, skobalj, šaran, krkuša, gavčica, klen, som, štuka i grgeč). Registrovano je 95 vrsta dnevnih leptira (15 strogo zaštićenih vrsta od nacionalnog značaja, dok je pet vrsta od evropskog značaja).
Na području Ovčarsko-kablarske klisure nalazi se 12 svetinja: devet aktivnih manastira, jedna crkva na starom manastirskom mestu, crkva - kapela i zbeg crkva - spomen kosturnica.
Područje Ovčarsko-kablarske klisure je ekološki značajno područje na prostoru Republike Srbije pod rednim brojem 37 - "Ovčarsko-kablarska klisura" u Prilogu 1. Uredbe o ekološkoj mreži ("Službeni glasnik RS", broj 102/10), koje je identifikovano u okviru međunarodne ekološke mreže Emerald (RS0000033), a identifikovano je i kao međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (RS031IBA).
Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" nalazi se na teritoriji grada Čačka i opštine Lučani. Na teritoriji grada Čačka obuhvata katastarske opštine Vrnčani, Rošci, Vidova, Međuvršje i Pakovraće, a na teritoriji opštine Lučani obuhvata katastarske opštine Lučani, Dljin i Dučalovići.
Površina Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" je 4.910,8 ha, od čega je u državnoj svojini 1.407,61 ha (28,66%), u privatnoj svojini 2.826,29 ha (57,55%), u javnoj svojini 82,44 ha (1,7%) i u crkvenoj svojini 593,47 ha (12,09%).
Opis granica i grafički prikaz Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" prikazani su u Prilogu - Opis granica i grafički prikaz Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Na području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" utvrđuju se režimi zaštite I, II i III stepena.
Režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 8,47 ha (0,17%), u okviru koje se nalaze lokaliteti: "Banjski potok" i "Orlove stene".
Režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 1.205,44 ha (24,54%), u okviru koje se nalaze lokaliteti: "Orovica", "Vjetrina", "Čvrkići", "Vidovo", "Meandri", "Kablar", "Rid", "Duga kosa", "Ovčar", "Debela gora", "Svete Trojice", "Dučalovići", "Banjski potok II" i "Sadljike".
Režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 3.696,89 ha (75,28%), u okviru koje se nalaze lokaliteti koji nisu pod režimima zaštite I i II stepena.
Na području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, sprovodi se proaktivna zaštita. U okviru režima zaštite III stepena, mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora.
Osim zabrane radova i aktivnosti koje su kao takve utvrđene članom 35. Zakona o zaštiti prirode, na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, zabranjuju se i:
1) radovi i aktivnosti koji mogu imati nepovoljan uticaj na geomorfološke, hidrološke i pedološke karakteristike, živi svet, životnu sredinu, ekološki integritet i estetska obeležja predela;
2) promena namene površina koja može imati uticaj na temeljne vrednosti prirodnog dobra;
3) izgradnja hidroenergetskih objekata (brana - akumulacija), uključujući i regulaciju i pregrađivanje vodotoka, i to na vodotocima sa izrazito klisurastim i kanjonskim dolinama;
4) izvođenje zemljanih, građevinskih i drugih radova kojima se može oštetiti, poremetiti ili ugroziti zaštićeno područje i njegova okolina;
5) slobodno ispuštanje otpadnih i zagađujućih voda u vodotoke;
6) otvaranje novih majdana tehničkog kamena unutar zaštićenog područja, osim ukoliko se materijal takvih ili sličnih karakteristika ne može naći na području izvan granica zaštićenog područja, ili je taj materijal privremenog karaktera i prostorno i vremenski strogo ograničen, a koristi se za poboljšanje uslova života lokalne zajednice (izgradnja i održavanje lokalnih saobraćajnica i sl.);
7) eksploatacija mineralnih sirovina u zonama neposredne i uže zaštite izvorišta vodosnabdevanja, na područjima ili u blizini područja namenjenog turizmu, na području ili u blizini zaštićene okoline nepokretnih kulturnih dobara;
8) industrijska i individualna eksploatacija i iskorišćavanje mineralnih sirovina (bigar, kalcit i dr.);
9) čista seča šuma, koja nije planirana kao redovan vid obnavljanja šuma, osim u slučajevima propisanim zakonom;
10) svaka neplanska seča i uništavanje autohtonih vrsta drveća i žbunja, osim uzgojnosanitarnih radova i aktivnosti na očuvanju lokaliteta sa reliktnom šumskom vegetacijom;
11) seča pojedinačnih starih stabala, značajnih dendrometrijskih karakteristika, značajnih za očuvanje biodiverziteta i kulturnog nasleđa;
12) unošenje invazivnih i alohtonih vrsta flore i faune u prirodne ekosisteme;
13) uklanjanje autohtone vegetacije;
14) branje, lomljenje, kidanje i iskopavanje biljnih vrsta u prirodnim sastojinama;
15) sakupljanje zaštićenih vrsta izvan propisanog perioda i korišćenje tehničkih sredstava koja mogu oštetiti ili uništiti primerke zaštićenih vrsta, odnosno njihova staništa;
16) uznemiravanje faune i sakupljanje jaja;
17) izvođenje radova koji mogu dovesti do uništavanja ili oštećivanja objekata geonasleđa;
18) uzimanje fosilonosnih materijala sa geoloških profila;
19) formiranje poslovno-radnih zona i izgradnja privremenih ili stalnih industrijskih i privrednih objekata koji bi svojim pogonima, eksploatacijom ili otpadnim materijama ugrozili uslove životne sredine, ambijentalne karakteristike prostora i/ili nepokretna kulturna dobra;
20) izgradnja septičkih jama propusnog tipa i svako ispuštanje otpadnih i osočnih voda u vodotoke i zemljište.
Radovi i aktivnosti ograničavaju se na:
1) izgradnju solarnih elektrana i elektrana na bio-gas;
2) izgradnju infrastrukturne mreže i infrastrukturnih objekata u skladu sa održivim korišćenjem prirodnih vrednosti i kapaciteta prostora;
3) izgradnju skladišta industrijske robe i građevinskog materijala;
4) izgradnju objekata - vikendica;
5) eksploataciju i primarnu preradu mineralnih sirovina, na udaljenosti koja je veća od minimum 2 km od zone I i II režima zaštite;
6) obrazovanje objekata za upravljanje otpadom ograničava se na manje objekte koji služe za sakupljanje, skladištenje i tretman neopasnog otpada;
7) izgradnju naselja i širenje njihovih građevinskih područja u skladu sa planskom dokumentacijom;
8) način gazdovanja predviđen i propisan planskim dokumentima iz oblasti šumarstva, za sve gazdinske jedinice koje su u zaštićenom području;
9) način gazdovanja na površinama na kojima se istraživanjima potvrdi prisustvo strogo zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta koje su retke i ugrožene i za koje su potrebne dodatne mere zaštite, usaglašene sa formulisanim merama zaštite;
10) lov za potrebe održavanja optimalne brojnosti i zdravstvenog stanja populacije lovnih vrsta;
11) ribolov se ograničava na rekreativni, sportski, selektivni i naučnoistraživački;
12) dnevni ulov ribe za rekreativne ribolovce ograničava se na najviše 5 kg autohtonih vrsta riba, a za pojedine vrste riba ograničava se i broj primeraka (npr. za pastrmke i druge, definisane vrste - tri komada zbirno; za klena, zajedno sa drugim vrstama - deset komada zbirno);
13) primenu hemijskih sredstava i drugih radova i aktivnosti koji nemaju nepovoljan uticaj na prirodne i druge vrednosti zaštićenog područja;
14) skladištenje/deponovanje stajnjaka, osoke i drugih izvora eutrofikacije ograničava se na, za tu svrhu predviđene, propisno opremljene lokacije, koje nisu u kontaktu sa podzemnim vodama;
15) infrastrukturno opremanje i uređenje prostora za potrebe rekreacije i turizma, obrazovnog i naučnog rada, planinarskih aktivnosti i drugo;
16) uređenje i unapređenje ambijentalne raznovrsnosti i lepote predela i visokih kvaliteta elemenata životne sredine.
Na području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena, sprovodi se aktivna zaštita radi očuvanja i unapređenja prirodnih vrednosti, posebno kroz mere upravljanja populacijama divljih biljaka i životinja, održanje i poboljšanje uslova u prirodnim staništima i tradicionalno korišćenje prirodnih resursa.
Osim zabrane radova i aktivnosti koje su kao takve utvrđene članom 35. Zakona o zaštiti prirode i članom 5. ove uredbe, u režimu zaštite IІ stepena zabranjuje se i:
1) promena postojeće morfologije terena i izmena hidrodinamičkih karakteristika i režima Zapadne Morave i njenih pritoka, kao i svi drugi radovi i intervencije koje mogu uticati na izmenu hidrološkog režima podzemnih i površinskih voda, osim intervencija čišćenja korita od trave i trske;
2) upotreba i kretanje plovila bez pratnje čuvara ili saglasnosti upravljača Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura";
3) upotreba plovila (osim čuvarske službe) na meandrima (Rapailovača, Uspenije i Međuvršje) ka akumulaciji;
4) izvođenje aktivnosti i svaka promena postojeće morfologije, potkopavanje, zasecanje i svi drugi radovi i intervencije koji mogu negativno uticati na objekte geonasleđa;
5) uzimanje fosilonosnog materijala;
6) izvođenje geofizičkih istraživanja helikopterom;
7) izmena morfologije terena, odnosno izvođenje radova koji bi mogli da unište ili naruše geomorfološke i hidrološke karakteristike područja;
8) ulazak u speleološke objekte, pećine i jame, bez saglasnosti upravljača Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" i pratnje odgovarajućeg vodiča;
9) lomljenje, iznošenje i drugo oštećivanje pećinskog nakita;
10) bacanje smeća i otpada u jame;
11) hvatanje, uznemiravanje, iznošenje i ubijanje pećinske faune;
12) bilo koja aktivnost koja dovodi do značajnog uznemiravanja ptica u periodu razmnožavanja (mart-jul);
13) uništavanje gnezda ptica;
14) formiranje mrciništa na području karstnih sedimenata prirodnog dobra;
15) postavljanje tabli i drugih obaveštenja na stablima;
16) prevođenje voda i izmena hidrodinamičkih karakteristika i režima potoka i reka, kao i svi drugi radovi i intervencije koje mogu uticati na izmenu hidrološkog režima podzemnih i površinskih voda;
17) promena namene vodnog zemljišta;
18) deponovanje bilo kakvog materijala na zaštićenom području, u priobalnom području Zapadne Morave kao i u jarugama i vodotocima u neposrednoj okolini;
19) rukovanje otrovnim hemijskim materijama i naftnim derivatima na način koji može prouzrokovati zagađenje zemljišta i vode;
20) izvođenje zemljanih, građevinskih i drugih radova kojima se može oštetiti, poremetiti ili ugroziti zaštićeno područje i njegova okolina;
21) povećanje poljoprivrednog i livadskog zemljišta sečom šume;
22) nekontrolisano sakupljanje lekovitog bilja;
23) korišćenje i uništavanje strogo zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva i preduzimanje aktivnosti kojima bi se mogla ugroziti njihova staništa;
24) korišćenje tehničkih sredstava koja mogu oštetiti ili uništiti primerke zaštićenih vrsta, odnosno njihova staništa i njihovo sakupljanje izvan propisanog perioda;
25) promena vegetacijskog sastava bez prethodne saglasnosti nadležne ustanove zaštite prirode;
26) kresanje lisnika za stočnu hranu, čista seča šuma na nagibima, preterano opterećenje livadsko-pašnjačkih površina, kao i neplanska gradnja šumskih puteva, bez odgovarajućih evakuacionih organa za padavinske vode (rigole i putni propusti);
27) uklanjanje krajrečne vegetacije, odlaganje/unošenje lišća/lisne mase, granjevine, ostataka stabala i drugog materijala u rečna korita;
28) upotreba svih nedozvoljenih sredstava za lov ribe (npr. kreč, hlor, konoplja, eksploziv, struja, mreže i dr.) i lov ribe rukama;
29) bilo koje radnje i aktivnosti kojima se ugrožava fauna riba i remeti njihov mrest, rast, ishrana i kretanje;
30) uređivanje prostora i/ili izvođenje radova i aktivnosti koji mogu da naruše utvrđena svojstva, statičku bezbednost i namenu objekata sa statusom nepokretnih kulturnih dobara;
31) kampovanje i loženje vatre, osim na mestima koja su za to predviđena;
32) spaljivanje strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru i spaljivanje biljnih ostataka.
Radovi i aktivnosti ograničavaju se na:
1) izvođenje hitnih i neophodnih sanacionih šumskih radova nakon akcidentnih situacija prilikom vetroloma, vetroizvala, požara, kalamiteta insekata;
2) formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura;
3) kaptiranje izvora za potrebe vodosnabdevanja postojećih domaćinstava;
4) gazdovanje šumama i šumskim zemljištima utvrđenim u planovima i osnovama gazdovanja šumama, gazdovanje blisko prirodnom, kojim se obezbeđuje održavanje postojećih šumskih ekosistema i poboljšanje njihovog sastava, strukture i zdravstvenog stanja, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim sastojinama;
5) tradicionalno korišćenje kamena, gline i drugog materijala za lokalne potrebe;
6) zaštitu obale vodotokova od fluvijalne i površinske erozije primenom tehničkih, biotehničkih i bioloških mera;
7) čišćenje korita vodotokova od vegetacije i nanosa u cilju očuvanja propusne moći, a po potrebi i produbljivanje korita;
8) izgradnju objekata turističkog smeštaja, ugostiteljstva i turističke infrastrukture, koja se ograničava na izgradnju manjih objekata za prezentaciju prirodnih vrednosti ili objekata u tradicionalnom stilu;
9) izgradnju objekata za konvencionalno gajenje domaćih životinja i divljači u okviru postojećih seoskih domaćinstava;
10) upotrebu veštačkih đubriva na obradivim površinama - u okviru primene hemijskih sredstava, a upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničava se na upotrebu uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo);
11) korišćenje objekata geonasleđa u naučne i turističke svrhe;
12) dnevni ulov na najviše 5 kg autohtonih vrsta riba, a za pojedine vrste riba ograničava se i broj primeraka: mladica - jedan komad, potočna pastrmka, lipljen, šaran, som i smuđ - tri komada zbirno, skobalj, mrena, klen i plotica, deset komada zbirno;
13) lovstvo na sanitarni lov divljači, zaštitu i unapređivanje populacija divljači u lovištu i mere na unapređivanju staništa divljači;
14) izgradnju podzemnih infrastrukturnih vodova.
Na području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena, sprovodi se stroga zaštita, kojom se omogućavaju procesi prirodne sukcesije i očuvanje staništa i životnih zajednica u uslovima divljine.
Osim zabrane radova i aktivnosti koje su kao takve utvrđene članom 35. Zakona o zaštiti prirode i čl. 5. i 6. ove uredbe, u režimu zaštite I stepena zabranjuje se i:
1) svi radovi i aktivnosti, osim naučnih istraživanja i strogo kontrolisanih aktivnosti usmerenih ka očuvanju i unapređivanju postojećeg stanja ekosistema;
2) korišćenje prirodnih resursa;
3) izgradnja objekata.
Radovi i aktivnosti ograničavaju se na:
1) naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa;
2) kontrolisanu (brojno, vremenski i prostorno) posetu isključivo radi stručne edukacije;
3) obeležavanje granica;
4) sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojava biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina, uz saglasnost Ministarstva.
Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" poverava se na upravljanje Javnoj ustanovi "Turistička organizacija Čačka", Čačak (u daljem tekstu: Upravljač).
U obavljanju zakonom utvrđenih poslova upravljanja zaštićenim područjem, Upravljač je ovlašćen i dužan naročito da: organizuje čuvarsku službu; obeleži zaštićeno područje i područje zaštitne zone; donese plan upravljanja, godišnji program upravljanja i akt o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi; vodi evidencije o prirodnim vrednostima i ljudskim aktivnostima; obaveštava korisnike zaštićenog područja i zaštitne zone o mogućnostima za obavljanje radova i aktivnosti; učestvuje u postupku utvrđivanja naknade za uskraćivanje ili ograničavanje prava korišćenja; izdaje saglasnosti i odobrenja; prati stanje i vodi evidencije o prirodnim vrednostima, nepokretnostima i ljudskim aktivnostima; utvrđuje i naplaćuje naknade za korišćenje zaštićenog područja.
Očuvanje, unapređenje, održivo korišćenje i prikazivanje prirodnih i drugih vrednosti Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", sprovodi se prema planu upravljanja koji donosi Upravljač na period od deset godina (u daljem tekstu: Plan upravljanja), sa sadržinom i na način propisan zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.
Plan upravljanja sadrži ciljeve i prioritetne zadatke očuvanja povoljnog stanja zaštitne zone, kao i preventivne mere zaštite od požara u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od požara i propisima donetim na osnovu tog zakona.
Plan upravljanja Upravljač donosi i dostavlja Ministarstvu najkasnije u roku od deset meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
U postupku davanja saglasnosti na Plan upravljanja, Ministarstvo pribavlja mišljenja ministarstava nadležnih za poslove nauke, prosvete, turizma, prostornog planiranja, vodoprivrede, rudarstva, poljoprivrede, šumarstva i finansija.
Upravljač je dužan da jednom u tri godine analizira sprovođenje Plana upravljanja i ostvarene rezultate i po potrebi izvrši njegovu reviziju.
Do donošenja Plana upravljanja, Upravljač vrši poslove na osnovu godišnjeg programa upravljanja koji je dužan da donese i dostavi Ministarstvu na saglasnost u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Godišnji program upravljanja iz stava 6. ovog člana sadrži naročito: sažet prikaz prirodnih i drugih vrednosti zaštićenog područja, ciljeva zaštite i održivog korišćenja, mogućnosti i ograničenja za njihovo ostvarivanje; detaljan prikaz godišnjih zadataka na čuvanju, održavanju, unapređenju, prikazivanju i održivom korišćenju zaštićenog područja za potrebe nauke, obrazovanja, rekreacije i turizma i ukupnog socio-ekonomskog razvoja; prikaz konkretnih poslova na izradi i donošenju upravljačkih dokumenata, prvenstveno Plana upravljanja, akta o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi i akta o naknadi za korišćenje zaštićenog područja; prikaz zadataka na obeležavanju zaštićenog područja, zasnivanju informacionog sistema i protivpožarnoj zaštiti; prikaz subjekata i organizacionih i materijalnih uslova za izvršenje programa, kao i visine i izvora potrebnih finansijskih sredstava.
Upravljač je dužan da obezbedi sprovođenje režima zaštite, odnosno unutrašnji red i čuvanje zaštićenog područja u skladu sa pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi, koji donosi uz saglasnost Ministarstva u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
U okviru sadržine propisane Zakonom o zaštiti prirode, pravilnikom iz stava 1. ovog člana se bliže utvrđuju zabranjeni radovi i aktivnosti, kao i pravila i uslovi obavljanja radova i aktivnosti koji su dopušteni na području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura".
Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Upravljač je dužan da na propisan način obeleži Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", njegove spoljne granice i granice površina, odnosno lokaliteta sa režimom zaštite II i III stepena najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Upravljač je dužan da, u saradnji sa Republičkim geodetskim zavodom i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, izvrši identifikaciju granica Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" na terenu, digitalnoj ortofoto karti i katastarskom planu, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Upravljač će u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ove uredbe izraditi softversko rešenje o prirodnim i stvorenim vrednostima, nepokretnostima, aktivnostima i drugim podacima od značaja za upravljanje Predelom izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura".
Upravljač može proglasiti ribarsko područje u okviru granica Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i održivo korišćenje ribljeg fonda.
Visinu naknade za korišćenje Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" svojim aktom utvrđuje Upravljač, u skladu sa zakonom kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara.
Zabrane i ograničenja propisani ovom uredbom ne odnose se na aktivnosti i radove koje realizuju Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije za potrebe odbrane.
Sredstva za sprovođenje Plana upravljanja obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije, od naknade za korišćenje zaštićenog područja, prihoda ostvarenih obavljanjem delatnosti Upravljača i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Planski dokumenti, planovi, programi i osnove iz oblasti šumarstva, lovstva, upravljanja ribljim fondom, vodoprivrede, poljoprivrede i turizma i drugi programi i planovi koji se odnose na korišćenje prirodnih resursa i prostora u zaštićenom području Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", usaglasiće se sa Prostornim planom Republike Srbije, ovom uredbom i Planom upravljanja.
Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" ("Službeni glasnik RS", broj 46/19), ostaje na snazi do donošenja nove, odnosno predviđeni radovi i aktivnosti nastaviće da se realizuju u skladu sa tim planom.
Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o zaštiti predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura" ("Službeni glasnik RS", broj 16/00).
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
OPIS GRANICA I GRAFIČKI PRIKAZ PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "OVČARSKO-KABLARSKA KLISURA"
1. Granice Predela izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura"
Početna tačka opisa granice se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dučalovići, na tromeđi kat. parc. br. 115, 107/1 i 510. Od početne tačke granica ide u pravcu jugozapada i prati međe kat. parc. br. 107/1, 106, 90/1, 84/1, 85/1, 75/1, 74/5,74/6, 74/7, 74/8, 62, 58, 57, 45/2, 44/1, 163, 162, 156, 155/2, 155/1, 146, 144, 118/2, 118/1, 135/3, 117, 135/1, preseca put (kat. parc. br. 2169), 134/1, 128, 134/3, 127/1, 126/2, 125/1, 125/2, 125/3, 124/2, 124/1, preseca put (kat. parc. br. 2148), 908, preseca put (kat. parc. br.2154), 916, menja pravac u južni i nastavlja međama kat. parc. br. 887/1, 921, 239, 240, 238, 250, 251, 253, 256, 257, 258, 259, 261, 2147, 267/5, 267/4, 267/7, 1462/2, 1462/1, 1459, 1458, 1466, putem (kat. parc. br. 2159) do raskrsnice sa putem (kat. parc. br. 2149) kojeg preseca i dalje međama kat. parc. br. 1666/1, 1664, 1665, 1666/2, 1666/3, 1661/4, 1666/5, 1666/7, 1666/6, 1648, 1647, 1645/1 i 1645/3 do puta (kat. parc. br. 2149). Granica preseca put i menja pravac u severozapadni i ide međama kat. parc. br. 1534, 1530, 1510, 1511, 1512, 1514, 1499/1, 1501, 1503/2, 1477/5, 1477/1, 1468/3, 1468/1, 1470, preseca put (kat. parc. br. 2159), 1452/1, 1452/2, 1451, 1445/1, 1447/1, preseca put (kat. parc. br. 1453), 1449/1, 1448, 1425, 1407/2, 1408, 1411/3, 1411/2, 1388, 1384, 1417, 1382, 1385/2, 1381/1, 1381/2, 1379 i 1377 do Banjskog potoka (kat. parc. br. 2142). Granica preseca Banjski potok i nastavlja jugozapadno kat. parc. br. 1228, 1226, 865/1, 1047, 1045/1, 1044, 1042/2, 1042/1, 1041/2, 1041/1, 1040, 1039/2 i 1039/3 gde dolazi do granice sa KO Lučani. Granica dalje nastavlja kroz KO Lučani, međama kat. parc. br. 60, 470, 471, 36, preseca put (kat. parc. br. 1522) i kat. parc. br. 1 dolazi do KO Dljin. Kroz KO Dljin granica ide u pravcu severa i prati međe kat. parc. br. 2410, preseca put (kat. parc.br. 2395), 2391, preseca put (kat. parc. br. 3328), 209/1, preseca put (kat. parc. br. 3327) i međom kat. parc. br. 194/1 dolazi do obale Zapadne Morave (kat. parc. br. 3362). Granica dalje nastavlja obalom i prati u pravcu istoka Zapadnu Moravu, tj. kat. parc. br. 3362 kojom dolazi na tromeđu opštine Lučani, opštine Požega i grada Čačka.
Granica dalje nastavlja granicom grada Čačka i opštine Požega u pravcu severozapada, zatim menja pravac u istočni i dalje nastavlja kroz teritoriju grada Čačka, kroz KO Vrnčani putem (kat. parc. br. 825) za Gornje Karance. Granica dalje nastavlja međama kat. parc. br. 841, 840/2, 840/1, preseca put (kat. parc. br. 2338), 861, 860, 862, 864, 874, 817, 818, 819, preseca potok (kat. parc. br. 2361), 602, 604, potokom (kat. parc. br. 628), 631, 616, 617, 618/1, 618/2, preseca put (kat. parc. br. 2335), i dalje prati put (kat. parc. br. 2340) sa spoljne strane. Granica dalje ide u pravcu severoistoka međama kat. parc. br. 698, 699, 701, 712/1, 711 i 710, dolazi do Cerovačkog potoka (kat. parc. br. 2359) kojeg preseca i međom kat. parc. br. 402 i 401 dolazi do puta (kat. parc. br. 400). Granica dalje ide u pravcu severoistoka i prati puteve (kat. parc. br. 2337, 140 i 128, 2365/2 i 2336), dolazi do granice sa KO Rošci. Granica dalje ide kroz KO Rošci i prati međe kat. parc. br. 796, 797, preseca put (kat. parc. br. 795), 799, preseca put (kat. parc. br. 3150), 2671, 2672/1, preseca put (kat. parc. br. 2676), 2677, prelazi sa druge strane put (kat. parc. br. 2697) i prati ga sa spoljne strane u pravcu juga, prelazi na put (kat. parc. br. 3152) i prati ga u pravcu istoka obuhvatajući kat. parc. br. 2307/2, 2308, 2309, 2310, 2311 i 2312. Granica se od puta odvaja međama kat. parc. br. 1521/1, 1522/1, 1522/2, 1947/2 i 1947/1 gde dolazi do reke Kamenice (kat. parc. br. 3183). Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka rekom Kamenicom, ulazi u KO Vidova i dalje prateći reku Kamenicu (kat. parc. br. 696). Granica se od reke Kamenice odvaja međom kat. parc. br. 197, i nastavlja u pravcu juga kat. parc. br. 191, 190, 187, preseca put (kat. parc. br. 693) i prati ga sa spoljne strane. Nastavljajući u pravcu juga, granica se odvaja od puta i prati međe kat. parc. br. 625, 627/2, 627/1, 644/1, 644/2, 643 i 634/1, preseca prugu (kat. parc. br. 700) i nastavlja u pravcu jugozapada putem (kat. parc. br. 695/2) uz reku Zapadnu Moravu (kat. parc. br. 697/1).
Granica preseca Zapadnu Moravu i put i pritom ulazi u KO Pakovraće po sledećim prelomnim tačkama: Y=7440663,06 X=4862481,96; Y=7440650,21 X=4862426,00; Y=7440643,13 X=4862386,71.
Granica u pravcu jugozapada nastavlja međama kat. parc. br. 358/2 i 358/1, zatim putem (kat. parc. br. 302) kojeg preseca i dalje međama kat. parc. br. 134, 145, 142/2, 136, 58, 57/1, 55, 54, 50, 49, 42, 41, 40, 38, 35, preseca put (kat. parc. br. 1652) i dolazi do granice sa opštinom Lučani, KO Dučalovići. Granica prati granicu opštine Lučani i grada Čačka, te se odvaja kroz opštinu Lučani, KO Dučalovići međom kat. parc. br. 115 do početne tačke opisa.
2. Granica površina i lokaliteta u režimu zaštite I stepena
Granice lokaliteta definisane su granicama odeljenja, važećih gazdinskih jedinica, kao i katastarskim podelama.
2.1. Lokalitet Orlove stene
Lokalitet se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani, na delu kat. parc. br. 1757. Lokalitet je definisan sledećim prelomnim tačkama:
Y=7435987,20 |
X=4862734,80; |
Y=7435991,19 |
X=4862736,03; |
Y=7435994,57 |
X=4862736,84; |
Y=7435995,80 |
X=4862736,83; |
Y=7435996,72 |
X=4862736,82; |
Y=7435999,78 |
X=4862736,37; |
Y=7436001,62 |
X=4862736,35; |
Y=7436002,84 |
X=4862735,92; |
Y=7436004,36 |
X=4862735,48; |
Y=7436005,59 |
X=4862735,46; |
Y=7436007,40 |
X=4862732,90; |
Y=7436008,92 |
X=4862730,77; |
Y=7436010,44 |
X=4862729,48; |
Y=7436012,25 |
X=4862727,35; |
Y=7436011,62 |
X=4862725,66; |
Y=7436010,08 |
X=4862724,40; |
Y=7436009,44 |
X=4862721,86; |
Y=7436009,43 |
X=4862720,17; |
Y=7436009,41 |
X=4862718,47; |
Y=7436007,85 |
X=4862715,95; |
Y=7436006,01 |
X=4862715,12; |
Y=7436002,03 |
X=4862716,00; |
Y=7435999,58 |
X=4862716,45; |
Y=7435997,75 |
X=4862716,89; |
Y=7435996,23 |
X=4862718,60; |
Y=7435993,48 |
X=4862719,48; |
Y=7435991,04 |
X=4862720,35; |
Y=7435990,13 |
X=4862720,78; |
Y=7435989,21 |
X=4862721,64; |
Y=7435988,61 |
X=4862722,91; |
Y=7435985,88 |
X=4862725,06; |
Y=7435982,25 |
X=4862729,76; |
Y=7435982,26 |
X=4862731,45; |
Y=7435984,12 |
X=4862733,13. |
2.2. Lokalitet Banjski potok
Lokalitet se nalazi u opštini Lučani, KO Dučalovići na delovima kat. parc. br. 13/1 i 2142 (Banjski potok). Početna tačka opisa se nalazi na tromeđi kat. parc. br. 754/1, 754/2 i Banjskog potoka (kat. parc. br. 2142). Od početne tačke granica ide u pravcu severozapada i prati Banjski potok do tromeđe kat. parc. br. 746/1, 747/4 i Banjskog potoka. Granica menja pravac u severoistočni i preseca Banjski potok i kat. parc. br. 13/1 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7435167,35 |
X=4860901,14; |
Y=7435252,33 |
X=4860993,45; |
Y=7435499,71 |
X=4860942,52; |
Y=7435478,54 |
X=4860564,16. |
Y=7435567,52 |
X=4860517,92; |
Y=7435678,86 |
X=4860439,31; |
Y=7435628,06 |
X=4860387,68; |
Prelomnom tačkom br. 7 granica dolazi do Banjskog potoka i preseca ga u pravcu početne tačke opisa.
3. Granica površina i lokaliteta u režimu zaštite II stepena
Granice lokaliteta definisane su granicama odeljenja, važećih gazdinskih jedinica, kao i katastarskim podelama.
3.1. Orovica
Lokalitet Orovica se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani, a početna tačka opisa je na tromeđi kat. parc. br. 1257, 1258 i puta (kat. parc. br. 2338). Od početne tačke granica ide u pravcu severoistoka i prati međe kat. parc. br. 1257, 1256, 1250, 1251 i 1260, zatim preseca Jasenovački potok (kat. parc. br. 2361). Granica dalje ide u pravcu istoka međama kat. parc. br. 1239, 1240, 1246/2, 1247, 1248/2, 1229/1, 1229/2 i 1228, zatim menja pravac u južni i nastavlja međama 1225/5, 1215/10 i 1215/7, preseca Vrnčansku reku (kat. parc. br. 2359), i međom kat. parc. br. 1288 dolazi do puta (kat. parc. br. 1291). Granica preseca put (kat. parc. br. 1291) i nastavlja u pravcu juga međama kat. parc. br. 1287, 1296 i 1297, gde menja pravac u severozapadni i seče Vrnčansku reku (kat. parc. br. 2359) od tromeđe kat. parc. br. 2238, 2239 i Vrnčanske reke najkraćim putem. Granica dalje nastavlja u pravcu severozapada i seče kat. parc. br. 1277 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7430899,15 |
X=4863461,06; |
Y=7430848,00 |
X=4863523,49; |
Y=7430777,09 |
X=4863595,46; |
Y=7430731,06 |
X=4863686,48. |
Y=7430698,25 |
X=4863759,50; |
Y=7430651,68 |
X=4863848,40; |
Y=7430610,82 |
X=4863931,82; |
Prelomnom tačkom br. 7 granica dolazi do puta (kat. parc. br. 2338) i prati ga sa spoljne strane do prelomne tačke br. 8 odakle preseca kat. parc. br. 1272 po sledećim koordinatama:
Y=7430487,08 |
X=4864095,32; |
Y=7430461,18 |
X=4864116,16; |
Y=7430439,73 |
X=4864142,90. |
Granica dalje nastavlja putem (kat. parc. br. 2338) sa spoljne strane do početne tačke opisa.
3.2. Vjetrina
Lokalitet Vjetrina se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani. Početna tačka opisa se nalazi na raskrsnici puteva, tj. tromeđi kat. parc. br. 2345, 1552/2 i 1546/1. Od početne tačke opisa granica ide u pravcu severa i prati put (kat. parc. br. 2345) sa spoljne strane do tromeđe puta i kat. parc. br. 1515 i 1516 gde ga preseca i zapadnom međom kat. parc. br. 1130 dolazi do potoka Skok (kat. parc. br. 2363/1 i prati ga uzvodno u pravcu istoka. Granica se odvaja od potoka i nastavlja međama kat. parc. br. 1491, 1492, 1494, 1496/1, 1496/2, seče 1497 (od najsevernije međne tačke kat. parc. br. 1496/2 u pravcu najsevernije međne tačke kat. parc. br. 1499), i dalje 1499, putem (kat. parc. br. 2345), 1475, 1472/3, 1472/2, 1471/2, 1470/1, 1454, 1451, 1450, 1449, 1452, 1453/2, 1453/1, zatim preseca 1454 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7433430,90 |
X=4865620,64; |
Y=7433488,61 |
X=4865668,37; |
Y=7433501,40 |
X=4865657,61; |
Y=7433516,09 |
X=4865648,87; |
Y=7433529,18 |
X=4865646,10; |
Y=7433541,37 |
X=4865648,12. |
Granica dalje nastavlja u pravcu juga međama kat. parc. br. 1466/1, 1467/1, 1467/2, 1468, 1471/1, 1472/2, 1472/3, 1475, putem (kat. parc. br. 2345), 1625, 1626, 1628/2, 1629, 1631, 1624/2, 1622/1, 1621, 1638, 1639, 1678, 1575, 1574, 1573, 1549, 1550 i 1551/1 gde dolazi do puta (kat. parc. br. 2346) koji prati u pravcu jugozapada sa spoljne strane do početne tačke opisa.
3.3. Čvrkići
Lokalitet Čvrkići se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Rošci, a početna tačka opisa je tromeđa puta (kat. parc. br. 3162), 2358 i 2343. Od početne tačke granica ide u pravcu juga međama kat. parc. br. 2358 i 2359, menja pravac u istočni i nastavlja međama kat. parc. br. 2360/1 i 2360/2, seče put (kat. parc. br. 2371) u pravcu najistočnije međne tačke kat. parc. br. 2366/2, a dalje međama kat. parc. br. 2366/2 i 2366/1 gde ponovo preseca put (kat. parc. br. 2371), i nastavlja međama kat. parc. br. 2361/2, 2361/1, 2360/2, 2360/1 i 2358 do početne tačke opisa.
3.4. Vidovo
Lokalitet Vidovo se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Rošci i KO Vidova. Početna tačka opisa se nalazi na granici KO Rošci i KO Vidova, tj. na tromeđi kat. parc. br. 1895, 1879 (KO Rošci) i zajedničkog puta (kat. parc. br. 3191 u KO Rošci i kat. parc. br. 699 u KO Vidova). Granica od početne tačke opisa ide u pravcu zapada i prolazi kroz KO Vidova putem (kat. parc. br. 699 i 14), preseca ga i međama kat. parc. br. 9, 10 i 12 dolazi do puta (kat. parc. br. 8/2) koji prati u pravcu severozapada do granice sa KO Rošci. Granica dalje prolazi kroz KO Rošci i seče kat. parc. br. 1970/1 pravolinijski po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7438219,47 |
X=4865014,89; |
Y=7438139,79 |
X=4865107,26. |
Prelomnom tačkom br. 2 granica dolazi do međe kat. parc. br. 3176/1, i prati je u pravcu zapada do najsevernije međne tačke kat. parc. br. 1971/1 odakle je preseca pravolinijski u pravcu tromeđe kat. parc. br. 2002, 2003 i 3176/1. Granica nastavlja u istom pravcu južnom međom kat. parc. br. 2003, menja pravac u severni i prati međe kat. parc. br. 2004 i 1970/1, preseca put (kat. parc. br. 3163) i kruži oko kat. parc. br. 2009. Granica menja pravac u istočni i prati sa spoljne strane među puta (kat. parc. br. 3162), a zatim u pravcu jugoistoka međama kat. parc. br. 1899, 1900/2, 1900/3, 1900/1, 1894 i 1895 dolazi do granice sa KO Vidova, tj. početne tačke opisa.
3.5. Meandri
Lokalitet Meandri se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Međuvršje, KO Vidova i KO Rošci. Početna tačka opisa se nalazi u KO Međuvršje, na obali Zapadne Morave (kat. parc. br. 1) i kat. parc. br. 129/1 i 103/1. Od početne tačke granica ide u pravcu severa obalom Zapadne Morave (kat. parc. br. 1), zatim menja pravac u južni kružeći oko poluostrva Međuvršje. Granica ponovo menja pravac u zapadni prateći meandar i dolazi do južne međe kat. parc. br. 290/1 kojom dolazi do puta (kat. parc. br. 467/1), preseca ga i dalje prati južnu među kat. parc. br. 30/2. Granica ponovo dolazi do puta (kat. parc. br. 467/1), preseca ga u pravcu tromeđe kat. parc. br. 467/1, 295/1 i 1. Granica dalje ide u pravcu severozapada i pravolinijski preseca reku Zapadnu Moravu, tj. kat. parc. br. 1 i 465 (KO Međuvršje) i 3200 i 3144/2 (KO Rošci) u pravcu tromeđe kat. parc. br. 3144/2, 3132/1 i 3177/1. Granica dalje prolazi kroz KO Rošci, te u pravcu zapada prati severnu među kat. parc. br. 3132/1, preseca pravolinijski prugu (kat. parc. br. 3177/1) u pravcu tromeđe kat. parc. br. 3137/1, 3137/2 i 3177/1. Granica dalje nastavlja u pravcu severoistoka i prati međe kat. parc. br. 3177/1, 2137/1 i 3144/1 gde izbija na obalu Zapadne Morave i u pravcu severa prati kat. parc. br. 3144/2 do granice KO Vidova. Granica dalje prolazi kroz KO Vidova u pravcu jugozapada međama kat. parc. br. 1/2, 2/2, 568/2, 575/2, 572, 581, 582, 572 i 571 do tromeđe kat. parc. br. 571, 583 i 697/1. Granica dalje pravolinijski preseca reku Zapadnu Moravu i ulazi u KO Međuvršje u pravcu prelomne tačke sa koordinatama (Y=7438411,82; X=4863643,14). Granica dalje nastavlja u pravcu severozapada i međom kat. parc. br. 1 dolazi do početne tačke opisa.
3.6. Kablar
Lokalitet Kablar se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani i KO Rošci. Početna tačka opisa se nalazi na granici KO Vrnčani (kat. parc. br. 1757 i 2352/3) i KO Rošci (kat. parc. br. 3127/2 i 3177/4). Granica ide u pravcu jugozapada kroz KO Vrnčani i prati međe kat. parc. br. 1757, 1756/1, menja pravac u južni, 1756/14, 2316/1 i 1756/5 oko koje kruži i menja pravac u severni, te preseca kat. parc. br. 1756/5 iz najzapadnije prelomne tačke kat. parc. br. 1756/13 u pravcu puta, tj. prelomne tačke sa koordinatama (Y=7434810,98; X=4862018,08). Granica u pravcu severa prati među. kat. parc. br. 1756/14, 1756/1, preseca put (kat. parc. br. 2348), 2162, 2161, 2153/4 i 2153/3 gde dolazi do KO Rošci. Granica dalje ide kroz KO Rošci u pravcu istoka međama kat. parc. br. 2944, 2946, 2947, 2948, 2950, 2949, 2963, 2964, 2967, 2969, 2970, 3022, 3021, 3019, 3050, 3047, 3044, 3046, 3114, 3115, 3119, 3118, 3120, 3121, 3122, 3128/3, 3136 i 3137/2. Granica zatim menja pravac u jugozapadni i nastavlja međama kat. parc. br. 3128/2, 3128/1, 3128/5, 3128/4 i 3127/2 kojom dolazi do početne tačke opisa.
Iz lokaliteta Kablar se izuzima površina lokaliteta Orlove stene u režimu prvog stepena zaštite.
3.7. Rid
Lokalitet Rid se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani, a početna tačka opisa je tromeđa kat. parc. br. 2030, 1997/1 i 1998/1. Granica prati međe kat. parc. br. 1998/1, 1998/2, 1996/2, preseca put (kat. parc. br. 1991), i dalje 2027, 2025, 2024, 2003/2, 2052, 2057/2 i 2056 odakle preseca kat. parc. br. 2059 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7432827,12 |
X=4862778,92; |
Y=7432796,74 |
X=4862739,79; |
Y=7432757,24 |
X=4862762,16. |
Granica dalje nastavlja međama kat. parc. br. 2058/2, 2003/3 i 2001/1 koju preseca pravolinijski (iz najzapadnije međne tačke kat. parc. br. 2001/2 u pravcu najjužnije međne tačke kat. parc. br. 2002), i dalje 2002, 2029, 1991 i 1998/1 do početne tačke opisa.
3.8. Duga kosa
Lokalitet Duga kosa se nalazi na teritoriji grada Čačka, KO Vrnčani i obuhvata u celosti sledeće kat. parc. br.: 2283/2, 2285, 2286/1, 2286/2, 2289, 2290, 2291, 2294/1i 2294/2.
3.9. Ovčar
Lokalitet Ovčar se nalazi na teritoriji opštine Lučani (KO Dučalovići) i grada Čačka (KO Međuvršje). Početna tačka opisa se nalazi na granici opštine Lučani i grada Čačka, tj. tromeđi kat. parc. br. 31/1 i 31/2 (KO Dučalovići) i kat. parc. br. 304 (KO Međuvršje). Granica ide u pravcu juga kroz KO Dučalovići i preseca kat. parc. br. 31/1 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7437204,17 |
X=4861671,72; |
Y=7437183,54 |
X=4861641,56; |
Y=7437183,00 |
X=4861601,34; |
Y=7437201,00 |
X=4861562,72; |
Y=7437229,52 |
X=4861585,20. |
Granica nastavlja međama kat. parc. br. 38/1, 43/2, putem (kat. parc. br. 2169) sa spoljne strane, 24/1, 21/2, 21/3, preseca put (kat. parc. br. 2148) na lokalitetu Sretenjska kosa i seče kat. parc. br. 16/1 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7436203,78 |
X=4861591,35; |
Y=7435704,14 |
X=4862009,67; |
Y=7435778,03 |
X=4862077,97. |
Prelomnom tačkom br. 8 granica dolazi do južne međe kat. parc. br. 16/4 koju prati (sa spoljne strane), zatim preseca put (kat. parc. br. 29) i prati kat. parc. br. 31/1 i 30 u pravcu severa, potom i istoka do granice sa KO Međuvršje. Granica dalje nastavlja kroz KO Međuvršje obuhvatajući kat. parc. br. 304 i 473 u potpunosti čijim međama dolazi do početne tačke opisa.
3.10. Debela gora
Lokalitet Debela gora se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dljin i KO Dučalovići. Početna tačka opisa se nalazi u KO Dučalovići na tromeđi kat. parc. br. 1, 2 i 3/1. Od početne tačke opisa granica prati u pravcu jugozapada međe kat. parc. 2 i 945 do granice sa KO Dljin, a zatim nastavlja kroz KO Dljin zajedničkim putem (kat. parc. br. 3352 u KO Dljin, kat. parc. br. 2163 u KO Dučalovići) u pravcu juga. Granica menja pravac u jugozapadni i odvaja se kroz KO Dljin putem (kat. parc. br. 3328) do prelomne tačke br. 1 odakle preseca kat. parc. br. 209/1 po sledećim koordinatama:
Y=7433608,12 |
X=4860097,42; |
Y=7433564,53 |
X=4860144,05; |
Y=7433547,86 |
X=4860170,24; |
Y=7433553,42 |
X=4860217,07; |
Y=7433544,69 |
X=4860248,03; |
Y=7433521,67 |
X=4860271,84; |
Y=7433484,36 |
X=4860300,42; |
Y=7433445,90 |
X=4860334,70; |
Y=7433437,40 |
X=4860352,03; |
Y=7433423,81 |
X=4860364,26; |
Y=7433379,30 |
X=4860379,89; |
Y=7433352,12 |
X=4860398,92; |
Y=7433324,94 |
X=4860428,48; |
Y=7433304,55 |
X=4860443,43; |
Y=7433278,73 |
X=4860447,85; |
Y=7433256,98 |
X=4860458,72; |
Y=7433244,07 |
X=4860457,70; |
Y=7433231,16 |
X=4860461,44; |
Y=7433210,77 |
X=4860474,35; |
Y=7433201,25 |
X=4860500,17; |
Y=7433192,76 |
X=4860512,07; |
Y=7433179,17 |
X=4860515,12; |
Y=7433168,64 |
X=4860509,01; |
Y=7433150,63 |
X=4860515,12; |
Y=7433124,12 |
X=4860535,51; |
Y=7433099,32 |
X=4860581,79; |
Y=7433103,74 |
X=4860621,20; |
Y=7433080,29 |
X=4860640,23; |
Y=7433066,70 |
X=4860661,98; |
Y=7433066,02 |
X=4860681,01; |
Y=7433066,13 |
X=4860681,55; |
Y=7433074,18 |
X=4860721,78; |
Y=7433078,93 |
X=4860773,77; |
Y=7433081,52 |
X=4860828,20; |
Y=7433067,79 |
X=4860832,30; |
Y=7433060,54 |
X=4860834,46; |
Y=7433055,69 |
X=4860835,68; |
Y=7433057,53 |
X=4860863,13; |
Y=7433058,55 |
X=4860885,22; |
Y=7433072,14 |
X=4860910,02; |
Y=7433092,52 |
X=4860939,58; |
Y=7433118,01 |
X=4860967,44; |
Y=7433124,80 |
X=4860975,60; |
Y=7433103,67 |
X=4860993,20; |
Y=7433130,85 |
X=4861030,23; |
Y=7433151,95 |
X=4861046,78; |
Y=7433165,51 |
X=4861057,42; |
Y=7433188,28 |
X=4861086,30; |
Y=7433240,94 |
X=4861108,11; |
Y=7433260,65 |
X=4861189,66; |
Y=7433269,14 |
X=4861229,42; |
Y=7433270,50 |
X=4861267,13; |
Y=7433268,12 |
X=4861276,31; |
Y=7433250,80 |
X=4861268,83; |
Y=7433231,43 |
X=4861263,39; |
Y=7433230,93 |
X=4861263,42; |
Y=7433195,75 |
X=4861265,77; |
Y=7433199,49 |
X=4861292,28; |
Y=7433207,98 |
X=4861307,91; |
Y=7433217,84 |
X=4861325,57; |
Y=7433229,05 |
X=4861362,27; |
Y=7433247,06 |
X=4861403,04; |
Y=7433247,79 |
X=4861403,48; |
Y=7433270,67 |
X=4861417,35; |
Y=7433262,32 |
X=4861426,59; |
Y=7433243,83 |
X=4861451,94; |
Y=7433242,14 |
X=4861454,38; |
Y=7433230,61 |
X=4861471,09; |
Y=7433226,18 |
X=4861477,94; |
Y=7433220,28 |
X=4861484,44; |
Y=7433214,91 |
X=4861491,89; |
Y=7433209,25 |
X=4861502,33; |
Y=7433179,43 |
X=4861555,40; |
Y=7433163,63 |
X=4861581,34; |
Y=7433136,49 |
X=4861603,71; |
Y=7433108,47 |
X=4861635,31; |
Y=7433082,52 |
X=4861669,00; |
Y=7433064,87 |
X=4861712,69; |
Y=7433057,42 |
X=4861740,71; |
Y=7433051,16 |
X=4861763,08; |
Y=7433039,83 |
X=4861779,77; |
Y=7433029,11 |
X=4861788,86; |
Y=7433018,07 |
X=4861803,50; |
Y=7433009,83 |
X=4861821,43. |
Prelomnom tačkom br. 84 granica dolazi do puta (kat. parc. br. 3327) i prati ga u pravcu zapada, zatim se odvaja od njega i zapadnom međom kat. parc. br. 200 dolazi do Zapadne Morave (kat. parc. br. 3362) koju prati obalom u pravcu istoka. Granica dalje prati međe kat. parc. br. 209/1 i 211, a zatim ponovo ulazi u KO Dučalovići i međom kat. parc. br. 2 dolazi do početne tačke opisa.
3.11. Svete Trojice
Lokalitet Svete Trojice se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dučalovići i obuhvata u celosti kat. parc. br. 881.
3.12. Banjski potok II
Lokalitet Banjski potok II se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dučalovići, a početna tačka opisa je tromeđa kat. parc. br. 754/1, puta (kat. parc. br. 885/14) i Banjskog potoka (kat. parc. br. 2142). Od početne tačke opisa granica ide u pravcu severozapada međom kat. parc. br. 754/1 i 754/2, preseca put (kat. parc. br. 765/1) i nastavlja međama kat. parc. br. 752/1, 752/2, 751, 750, 749, 747/5, 747/1, 747/6, 747/4, i 746/1 čijom severnom međom dolazi do tačke odakle seče kat. parc. br. 745 pravolinijski do tačke sa koordinatama Y=7435138,67; X=4860990,25. Granica u pravcu istoka seče Banjski potok (kat. parc. br. 2142) najkraćim putem, a zatim i kat. parc. br. 13/1 po sledećim prelomnim tačkama:
Y=7435143,44 |
X=4860990,04; |
Y=7435239,40 |
X=4861042,22; |
Y=7435553,73 |
X=4860984,01; |
Y=7435582,31 |
X=4860628,41. |
Y=7435779,68 |
X=4860441,09; |
Y=7435795,92 |
X=4860305,39; |
Y=7435798,34 |
X=4860285,17; |
Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka i prati među kat. parc. br. 15/4, dolazi do Banjskog potoka (kat. parc. br. 2142), seče ga i prati u pravcu severozapada do početne tačke opisa. Iz lokaliteta Banjski potok II se izuzima površina lokaliteta Banjski potok koji je u režimu zaštite prvog stepena.
3.13. Dučalovići
Lokalitet Dučalovići se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dučalovići i obuhvata u celosti kat. parc. br. 837 i 817/3.
3.14. Sadljike
Lokalitet Sadljike se nalazi na teritoriji opštine Lučani, KO Dučalovići, a početna tačka opisa se nalazi na tromeđi kat. parc. br. 1481/2, 1505/3 i puta (kat. parc. br. 2149). Od početne tačke opisa granica ide u pravcu juga i prati sa spoljne strane put (kat. parc. br. 2149), odvaja se i menja pravac u severozapadni i prati međe kat. parc. br. 1532, 1506, 1507, 1505/2 i 1503/1, gde granica menja pravac u severoistočni i dalje prati međe kat. parc. br. 1482, 1481/3, 1478, 1481/1, 1504 i 1505/3 do početne tačke opisa.
4. Granica režima zaštite III stepena
Režim zaštite III stepena obuhvata preostale površine zaštićenog područja izvan režima zaštite I i II stepena.