REVIDIRANA FISKALNA STRATEGIJA
ZA 2022. GODINU SA PROJEKCIJAMA ZA 2023. I 2024. GODINU

("Sl. glasnik RS", br. 106/2021)

 

I MAKROEKONOMSKI OKVIR ZA PERIOD OD 2022. DO 2024. GODINE

1. Opšti okvir i glavni ciljevi i smernice ekonomske politike

Ekonomska politika u Republici Srbiji dala je adekvatan odgovor na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Dve godine borbe na zdravstvenom i ekonomskom planu dale su zadovoljavajuće rezultate. Zahvaljujući prethodno postignutoj makroekonomskoj stabilnosti stvoren je prostor da odgovor ekonomske politike bude adekvatan po obimu i strukturi. Fiskalnom politikom obezbeđen je sveobuhvatan paket mera kojim je pružena pomoć privredi i stanovništvu i čiji se pozitivni efekti odražavaju na makroekonomske pokazatelje. Obezbeđena vrednost paketa mera pomoći privredi i stanovništvu u 2020. godini procenjena je na 12,8% bruto domaćeg proizvoda (u daljem tekstu: BDP). Produženo trajanje nepovoljne epidemijske situacije u 2021. godini uslovilo je još jednu, po obimu značajnu pomoć privredi i stanovništvu, kako bi se uz masovnu vakcinaciju stanovništva i stavljanje epidemije pod kontrolu, obezbedili uslovi za potpun oporavak i rast ekonomije. Paket pomoći obezbeđen u 2021. godini procenjuje se na 4,2% BDP.

Osnovni ciljevi postavljeni usvojenim Programom ekonomskih mera za podršku privredi Srbije ispunjeni su. Očuvani su privredni kapaciteti i pružena podrška u održavanju likvidnosti privrede u toku trajanja ovih vanrednih okolnosti. Zahvaljujući adekvatnom odgovoru, privreda Republike Srbije ostvarila dobre rezultate čak i u toku 2020. godine, uprkos, do sada neviđenim ograničavajućim faktorima po rast ekonomije. U 2021. godini očekuje se potpuni oporavak i rast privrede iznad prvobitno očekivanog.

Fiskalna strategija u srednjem roku predviđa postepenu stabilizaciju javnih finansija i usmeravanje fiskalnog prostora na javneinvesticije u cilju oporavka i rasta privrede. Borba protiv pandemije i njenih ekonomskih posledica privremeno je pogoršala fiskalnu poziciju zemlje. Osnovni scenario ekonomskih kretanja u srednjem roku pretpostavlja okončanje zdravstvene krize i ekonomski oporavak. Pod tim pretpostavkama srednjoročna putanja deficita je opadajuća i približna održivom nivou na kraju posmatranog perioda. Izuzetno, povećano učešće javnog duga u BDP u 2020. i 2021. godini, imajući u vidu projektovane fiskalne rezultate, od 2022. godine i na dalje se smanjuje i vraća u održive okvire. Iskustvo u prethodnom periodu nam pokazuje da su stabilne javne finansije nužne ne samo kao pretpostavka održivog rasta, već pre svega, kao preduslov adekvatne reakcije države u vanrednim okolnostima poput ove izazvane pandemijom koronavirusa. Raspoloživ fiskalni prostor u narednom srednjoročnom periodu usmerava se održanje dostignutog nivoa javnih ulaganja. Javne investicije ključan su faktor bržeg oporavka privrede i stvaranja osnova za dinamičan privredni rast.

Makroekonomski i fiskalni rizici po predstavljeni osnovni scenario su značajni. I dalje su prisutne neizvesnosti u vezi sa tokom i trajanjem pandemije, brzinom masovne imunizacije, načinom i brzinom kojom će se privrede oporavljati, potrebe za dodatnom pomoći privredi, kao i brojne obaveze koje mogu proisteći iz implicitnih i eksplicitnih garancija države datih kao podrška privredi u toku pandemije.

2. Procene međunarodnog ekonomskog okruženja

Globalni ekonomski oporavak se nastavlja i pored novih talasa virusa, uz očekivanje da će borba protiv pandemije ipak ostaviti negativne efekte na ekonomski rast u srednjem roku. Brzo širenje Delta soja i opasnost od novih varijanti virusa dovelo je do povećane neizvesnosti u vezi sa brzinom prevazilaženja pandemije. Razlike u dinamici ekonomskog oporavka među zemljama posledica su različite dostupnosti vakcina, kao i razlika u obimu i dužini trajanja ekonomskih paketa podrške. Pravovremeno donošenje politika otežano je u uslovima ograničenog rasta zaposlenosti, rastuće inflacije, potencijalnog dugoročnog uticaja pandemije na akumulaciju ljudskog kapitala, kao i borbe protiv klimatskih promena. Jaz u očekivanom oporavku među ekonomskim grupama zemalja proširio se u odnosu na julsku prognozu. Očekuje se da će grupa razvijenih tržišnih ekonomija dostići svoju predpandemijsku putanju rasta u 2022. godini, a da će je premašiti za 0,9% u 2024. godini. Nasuprot tome, za zemlje u razvoju (isključujući Kinu) se očekuje da ukupan nivo BDP u 2024. godini i dalje bude ispod nivoa koji je projektovan pre pandemije i to za 5,5%. Ublažavanje epidemioloških mera je uticalo na snažan rast tražnja za robom i sirovinama, dok su faktori na strani agregatne ponude ostali ograničeni. Ovo je dovelo do značajnog rasta cena dobara, jačanja inflatornih pritisaka i neizvesnosti u pogledu budućih ekonomskih kretanja. Osim napora usmerenih ka obuzdavanju zdravstvene krize i procesu normalizacije, budući izazovi pred donosiocima odluka će biti iznalaženje novih izvora rasta produktivnosti i BDP, implementacija zelene tehnologije i digitalizacija, kao i smanjivanje nejednakosti. Da bi se to ostvarilo, neophodna je značajna međunarodna saradnja, kao i usklađivanje monetarne i fiskalne politike u cilju suzbijanja dugoročnih posledica krize i eventualnih budućih zdravstvenih kriza kao i rešavanje dugoročnog problema klimatskih promena.

Makroekonomske procene Međunarodnog monetarnog fonda

Nakon globalnog šoka izazvanog "velikim zaključavanjem" ekonomski oporavak se nastavlja, ali je izgubio na snazi usled pojave novih sojeva virusa koji se brže prenose. To je dovelo i do dužih poremećaja u globalnim lancima snabdevanja u odnosu na prvobitna očekivanja, što je dodatno podstaklo inflaciju u mnogim zemljama. Prema oktobarskim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (u daljem tekstu: MMF), globalni rast za 2021. godinu u odnosu na julsku projekciju blago je revidiran naniže, sa 6% na 5,9%, dok su izgledi za 2022. godinu ostali nepromenjeni uz očekivani rast od 4,9%. Iako su očekivanja u pogledu kretanja globalne ekonomije gotovo nepromenjena, izgledi po pojedinim zemljama pretrpeli su značajnije izmene. Glavni razlozi za reviziju projektovane putanje ekonomskog oporavka među zemljama se odnose na razlike u dostupnosti vakcina, kao i na razlike u obimu mera ekonomske podrške. Skoro 60% stanovništva u razvijenim zemljama je vakcinisano, dok procenat nevakcinisanih u nerazvijenim zemljama iznosi oko 96%. Značajna fiskalna podrška se nastavlja u razvijenim ekonomijama, dok mnoge ekonomije u usponu smanjuju mere podrške zbog ograničenog fiskalnog prostora.

Rizici za ostvarivanje projekcija i dalje su veliki, pa je sve teže praviti kompromise u donošenju mera i njihovoj primeni. Glavni izvor zabrinutosti je mogućnost pojave agresivnije varijante virusa pre završetka masovne vakcinacije većine stanovništva. Rast inflacije, skok cena sirovina i energenata, predstavljaju rizike čija je materijalizacija izvesna ukoliko otklanjanje uskih grla između ponude i tražnje bude trajalo predugo. Snažna međunarodna saradnja ostaje ključni činilac za oporavak, naročito prilikom proizvodnje i raspodele vakcina, ali i kod pristupa globalnom finansijskom tržištu i podrške u borbi protiv klimatskih promena.

Tabela 1. Međunarodno okruženje - makroekonomski pokazatelji

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

Realni rast BDP1, %

 

 

 

 

 

Svet ukupno

-3,1

5,9

4,9

3,6

3,4

Razvijene ekonomije

-4,5

5,2

4,5

2,2

1,7

SAD

-3,4

6,0

5,2

2,2

1,7

Evrozona

-6,3

5,0

4,3

2,0

1,6

Zemlje u usponu

-2,1

6,4

5,1

4,6

4,5

Kina

2,3

8,0

5,6

5,3

5,2

Rusija

-3,0

4,7

2,9

2,0

1,8

Rast svetske trgovine, %

-8,2

9,7

6,7

4,5

3,8

Stopa nezaposlenosti, %

 

 

 

 

 

Evrozona

7,9

8,0

8,1

7,8

7,6

SAD

8,1

5,4

3,5

3,0

3,0

Potrošačke cene, prosek perioda, %

 

 

 

 

 

Evrozona

0,3

2,2

1,7

1,4

1,5

Razvijene ekonomije

0,7

2,8

2,3

1,9

2,0

Zemlje u usponu

5,1

5,5

4,9

4,3

4,1

Devizni kurs, evro/dolar, kraj perioda

1,1

1,2

1,2

-

-

Cene žitarica, u dolarima, godišnje promene2

8,4

40,2

4,1

-4,9

-4,8

Cene metala, u dolarima, godišnje promene3

3,5

49,7

-6,5

-0,4

-0,5

Cena rude gvožđa, u dolarima4

108,1

171,0

135,0

135,0

135,0

Cene nafte, u dolarima, godišnje promene, %

-32,7

59,1

-1,8

-5,0

-3,8

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

1 Svetski BDP izračunat je prema paritetu kupovne moći.
2 Cena žitarica dobijena kao ponderisani prosek cena pšenice, kukuruza, soje, pirinča i ječma.
3 Cena metala dobijena kao ponderisani prosek cena bakra, aluminijuma, rude gvožđa, kalaja, nikla, cinka, olova i uranijuma.
4 Cena rude gvožđa (sadržaj gvožđa od 62%) za uvoz u Kini, luka Tian Jan, u dolarima po metričkoj toni.

Prema oktobarskim procenama MMF, rast globalne ekonomije u 2021. godini procenjuje se na 5,9%, što je revizija naniže za 0,1 p.p. u odnosu na prethodnu procenu iz jula. Blago pogoršanje izgleda rasta posledica je prekida u lancima snabdevanja u razvijenim zemljama, kao i nepovoljnog razvoja situacije u vezi sa pandemijom u zemljama u usponu. U odnosu na prethodni izveštaj MMF, projekcije rasta za 2022. godinu ostale su nepromenjene, odražavajući očekivane pozitivne efekte vakcinacije, fiskalnu podršku i nastavak povoljnih uslova finansiranja, ali i negativne efekte pandemije. Rast grupe razvijenih zemalja za 2021. godinu revidiran je naniže za 0,4 p.p. u odnosu na prošlu projekciju. Razlog tome su poremećaji u snabdevanju sektora proizvodnje u SAD i Nemačkoj, kao i zatvaranje privrede Japana tokom trećeg kvartala zbog novog talasa pandemije. Najavljene mere podrške u oblasti infrastrukture i životnog standarda u SAD i očekivani plan oporavka EU, zajedno sa nastavkom procesa vakcinacije stanovništva, blago su pogurali naviše projekciju rasta razvijenih zemalja za 2022. godinu na 4,5%. S druge strane, očekivani rast zemalja u usponu za 2021. godinu je blago revidiran naviše, zahvaljujući boljim rezultatima regiona orijentisanih ka izvozu dobara (Latinska Amerika, Bliski Istok i Centralna Azija) koji su nadomestili posledice izazvane pandemijom. Međutim, pojedine zemlje u usponu poput Brazila, Meksika i Rusije se suočavaju sa zaoštravanjem uslova finansiranja i većim rizikom od inflatornih pritisaka, te sužavaju prostor za podršku u borbi protiv pandemije. Izgledi za azijske zemlje u razvoju su revidirani naniže i za 2021. i za 2022. godinu, usled porasta broja zaraženih. Takođe, usled bržeg smanjenja javnih investicija, blago je smanjena i procena rasta Kine za isti period. U srednjem roku se očekuje stabilizacija globalnog rasta na oko 3,3%, a rast će zavisiti od brzine i broja vakcinisanih, kao i od primene daljih mera podrške privredi.

Globalni ekonomski rast, p.p.

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

Izgledi za inflaciju uglavnom odražavaju navedene izglede za rast i očekivano kretanje cena primarnih proizvoda. U razvijenim ekonomijama inflacija će blago opasti sa 2,8% u 2021. godini na 1,9% u 2023. godini, nakon čega se predviđa uglavnom nepromenjena stopa rasta u srednjoročnom periodu. Zemlje u usponu će, nakon rasta cena od 5,5% u 2021. godini, zabeležiti blago usporavanje inflacije u narednim godinama. Prema oktobarskim projekcijama MMF, očekuje se da će cena nafte u 2021. godini iznositi 65,7 $/barel, što je povećanje od 59,1% u odnosu na 2020. godinu, nakon čega se očekuje postepeni pad.

Projekcija kretanja cene nafte, USD po barelu

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

Projektuje se da će cene osnovnih metala zabeležiti snažan rast od 49,7% u 2021. godini vođen oporavkom globalne proizvodnje, dok se za naredni period predviđa stabilizacija i umeren pad cena. Nakon rasta cene gvožđa od skoro 60% u 2021. godini, projektuje se pad od 21% u 2022. godini i stagnacija u srednjem roku. Za cene žitarica, posle naglog skoka u 2021. godini očekuje se blagi rast i u 2022. godini i potom trend opadanja u srednjoročnom periodu. Kamatna stopa na tromesečne depozite denominovane u evrima ostaće na nepromenjenom nivou od -0,5% u 2021. i 2022. godini, dok će stopa na šestomesečne depozite denominovane u dolarima iznositi 0,2% i 0,4%, respektivno.

Kretanje cena, indeksi, 2014=100

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

Projekcija kretanja cena, indeksi, 2019=100

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

Sistem federalnih rezervi SAD (u daljem tekstu: FED) je u septembru zadržao ciljani raspon za kamatnu stopu na nivou od 0% do 0,25%, u skladu sa promenom strategije monetarne politike ka ciljanju prosečne inflacije od 2%, što signalizira da će se osnovna kamatna stopa zadržati na niskom nivou, ali uz indikacije da će u 2022. godini doći do blagog povećanja.

Očekivana kretanja referentne kamatne stope, %

Izvor: MMF, World Economic Outlook, oktobar 2021.

Neizvesnost oko budućeg toka pandemije je najveći rizik po projekciju rasta MMF. Pojava novih sojeva virusa koji se brže prenose, dalja neusklađenost globalne ponude i tražnje, inflatorni pritisci, pooštravanje monetarne politike, društveni nemiri, geopolitičke tenzije kao i učestale vremenske, klimatske i prirodne nepogode, i dalje su prisutni kao rizici po globalni rast i stabilnost. Sa druge strane, brža proizvodnja, distribucija i primena vakcina i nagli rast produktivnosti usled većeg stepena automatizacije radnih mesta i oslanjanja na nove tehnologije, doprineli bi ubrzanju globalnog oporavka i normalizaciji ekonomske aktivnosti.

Makroekonomske procene ECB za područje evrozone

Prema septembarskim procenama Evropske centralne banke, uprkos neizvesnostima vezanim za pandemiju i uskim grlima na strani ponude, ekonomska aktivnost evrozone se brzo oporavlja. U drugom kvartalu 2021. godine oporavak je bio brži od očekivanog, a predviđa se nastavak ubrzanog rasta i tokom druge polovine godine, te se očekuje da predpandemijski nivo bude dostignut krajem 2021. godine. Očekivana putanja oporavka zasnovana je na nekoliko pretpostavki: brza relaksacija restriktivnih mera u drugoj polovini godine, postepeno nestajanje uskih grla u snabdevanju početkom 2022. godine, značajna fiskalna i monetarna podrška i nastavak globalnog oporavka.

Prema projekcijama ECB, privreda evrozone će nakon pada od 6,5% u 2020. godini zabeležiti rast od 5,0% i 4,6% u 2021. i 2022. godini, respektivno. Rast BDP u evrozoni će biti vođen privatnom potrošnjom, koja će zabeležiti snažan rast (3,6% i 7,0% u 2021. i 2022. godini, respektivno) i premašiti pretkrizni nivo početkom 2022. godine. Očekuje se usporavanje rasta investicija u stambene objekte u posmatranom periodu, dok će poslovne investicije ostvariti značajan oporavak u drugoj polovini godine, pa će ukupne investicije zabeležiti rast od 7,2% i 5,3% u 2021. i 2022. godini, respektivno. Predviđa se robustan rast izvoza (8,9% i 6,7% u 2021. i 2022. godini, respektivno) kako bi se otklonili zastoji u snabdevanju nastali usled pandemije tj. nestašica, visokih transportnih troškova i dužeg vremena isporuke dobara i usluga.

Stopa nezaposlenosti je opala u drugom kvartalu 2021. godine i očekuje se da će uglavnom ostati nepromenjena do kraja godine, nakon čega će početkom 2023. godine pasti na nivo pre krize. Takođe, predviđa se nagli skok produktivnosti rada po zaposlenom u 2021. godini, a zatim sledi postepena normalizacija tokom ostatka projektovanog perioda.

Nakon nešto viših stopa inflacije u 2021. godini od 2,2%, očekuje se usporavanje rasta inflacije u narednim godinama usled postepenog iščezavanja jednokratnih faktora, poput baznog efekta visoke cene energenata i vraćanja stope PDV u Nemačkoj na predpandemijski nivo. Projekcija ukupne inflacije je blago revidirana naviše u odnosu na prethodnu projekciju, što odražava očekivani rast inflatornih pritisaka na baznu inflaciju, rast cene energenata, ali i cena hrane.

Nakon izrazito ekspanzivne fiskalne politike tokom 2020. godine, očekuje se ograničeni nastavak fiskalne podrške u 2021. godini. Većina dodatnih mera je privremena i očekuje se njihovo ukidanje i zaokret ka restriktivnoj politici tokom 2022. godine. Nakon značajnog fiskalnog deficita u 2020. godini od 7,3% BDP, predviđa se da će se fiskalni bilans evrozone blago poboljšati u 2021. godine na -7,1% BDP, da bi se potom deficit smanjio na 3,0%, odnosno 2,1% BDP u 2022. i 2023. godini, respektivno. Predviđa se da će udeo duga u BDP u evrozoni dostići vrhunac 2021. godine (98,7%), da bi nakon toga počeo blago da opada kao rezultat povoljnih razlika između kamatnih stopa i stopa ekonomskog rasta koje više nego kompenzuju, postojane, mada sve manje primarne deficite.

ECB je na sastanku u septembru 2021. godine zadržala referentnu kamatnu stopu na rekordno niskom nivou od 0,00%, dok je kamatnu stopu na kreditne i depozitne olakšice zadržala na 0,25% i -0,50%, respektivno. Savet guvernera ECB očekuje da će referentne kamatne stope ostati na trenutnom ili nižem nivou sve dok inflacija ne dostigne ciljanih 2,0%.

Tabela 2. Makroekonomske projekcije za područje evrozone, promena prema istom periodu prethodne godine, %

 

2020.

2021.

2022.

2023.

BDP

-6,5

5,0

4,6

2,1

Lična potrošnja

-8,0

3,6

7,0

2,0

Državna potrošnja

1,3

3,4

-1,2

0,9

Bruto investicije u osnovna sredstva

-7,5

7,2

5,3

3,0

Izvoz

-9,3

8,9

6,7

4,0

Uvoz

-9,2

9,0

7,0

3,8

Zaposlenost

-1,5

0,5

1,2

1,0

Stopa nezaposlenosti

7,9

7,9

7,7

7,3

Inflacija

0,3

2,2

1,7

1,5

Jedinični troškovi rada

4,5

-1,0

-0,4

1,4

Fiskalni rezultat opšte države, % BDP

-7,3

-7,1

-3,0

-2,1

Bruto dug opšte države, % BDP

98,0

98,7

95,1

93,6

Saldo tekućeg računa, % BDP

2,1

1,8

1,3

1,5

Izvor: Makroekonomske projekcije stručnjaka ECB za područje evrozone, septembar 2021.

3. Tekuća makroekonomska kretanja u Republici Srbiji i izgledi za period 2022-2024. godine

Tekuća makroekonomska kretanja i izgledi povoljniji su od inicijalno projektovanih Fiskalnom strategijom. Paket ekonomskih mera realizovan tokom 2021. godine direktno je doprineo povećanju likvidnosti privrednih subjekata i olakšanju poslovanja, posebno u onim sektorima koji su i dalje pod nešto jačim uticajem pandemije, poput turizma i putničkog saobraćaja, dok kroz davanja stanovništvu podstiče domaću tražnju i na taj način indirektno utiče na ekonomsku aktivnost. Paralelno sa ekonomskim merama, ublažavanje restriktivnih zdravstvenih mera rezultiralo je i dinamičnijim oporavkom pojedinih delatnosti uslužnog sektora koji su najviše pogođeni pandemijom. Pored ovih privremenih faktora koji su pozitivno doprineli ekonomskoj aktivnosti došlo je i do strukturnih poboljšanja. Ona se pre svega ogledaju u aktiviranju novih i proširenju postojećih izvozno konkurentnih proizvodnih kapaciteta, kao i u daljem ubrzanom razvoju putne i železničke infrastrukture kojima se trajno povećava potencijal domaće privrede. Strukturna poboljšanja privrede podržana merama ekonomske politike materijalizovala su se već u prvoj polovini 2021. godine, snažnim povećanjem BDP od 7,6% što je bolji rezultat od inicijalno projektovanog i jedan od glavnih razloga revizije naviše očekivanog rasta BDP.

Rast ekonomske aktivnosti i paket ekonomske podrške rezultirali su izostankom značajnijih negativnih efekta pandemije na tržište rada. Očuvana su radna mesta i zarade, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, stopa aktivnosti stanovništva na tržištu rada je povećana u poređenju sa predpandemijskim periodom, a scenario masovnog povećanja nezaposlenosti je izbegnut. Istovremeno, povećanje plata i penzija nije ugrozilo uspostavljenu makroekonomsku ravnotežu i doprinelo je bržem oporavku domaće tražnje. Pored toga, aktivnim učešćem u socio-ekonomskom dijalogu povećana je i minimalna cena rada na način koji ne opterećuje dodatno privredu i ne ugrožava njenu konkurentnost, a sa intencijom da se obezbedi inkluzivni privredni rast i kreira ambijent socijalne kohezije.

Inflacija se početkom godine kretala na niskom i stabilnom nivou. Povećanje inflacije od drugog kvartala 2021. godine posledica je privremenih faktora, pre svega rasta svetskih cena energenata i primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i zastoja u globalnim lancima snabdevanja. Sa prestankom njihovog dejstva očekuje se postepeno smanjenje inflacije i vraćanje u okviru granica ciljanog raspona. Ipak ovakva cenovna kretanja odrazila su se na reviziju naviše očekivane inflacije tokom ove i naredne godine u poređenju sa prethodnom Fiskalnom strategijom.

Povećana ekspanzivnost fiskalne politike nije narušila održivost javnih finansija. Bolja naplata prihoda, pre svega poreskih, usled bržeg od očekivanog rasta privrede odrazili su se i na manji nivo deficita i javnog duga. Zadržavanje javnog duga ispod 60% BDP je važan rezultat u ovoj godini i osnovno sidro za vođenje fiskalne politike u narednom periodu.

Mere koje doprinose ublažavanju posledica epidemije ostaju u fokusu kreatora ekonomske politike i u narednom periodu. Pored toga, prepoznata je neophodnost pronalaženja novih izvora rasta, pa su inovacije, istraživanje i razvoj i kreativne industrije u stalnom fokusu prilikom definisanja budućih politika. Kako bi se podržao ekonomski rast i osigurao održiviji i ekološki prihvatljiviji razvoj jedan od prioriteta Vlade je i implementacija zelenih projekata i podrška programu zelenog rasta, što je potvrđeno i uspešnom emisijom zelenih obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u septembru. Napori su usmereni i na intenziviranje reformskih procesa kako bi se obezbedio kontinuitet poboljšanja privrednog okruženja i omogućilo dalje podizanje kreditnog rejtinga zemlje.

Revizija kretanja osnovnih makroekonomskih agregata u odnosu na prethodnu Fiskalnu strategiju

Realni rast BDP, %

Saldo tekućeg računa, % BDP

Inflacija, prosek perioda, %

Fiskalni rezultat, % BDP

Javni dug opšte države, % BDP

Tekuća kretanja realnog sektora

Prema podacima RZS rast BDP u prvom kvartalu 2021. godine iznosio je 1,8% mg, čime je domaća privreda već u prvom tromesečju premašila nivo ekonomske aktivnosti iz predpandemijskog perioda. Posmatrano sa proizvodne strane, rast BDP u ovom periodu bio je vođen građevinarstvom i industrijskom proizvodnjom koji su dali pozitivan doprinos od po 0,8 p.p. Oporavak privatne građevinske operative uz nastavak realizacije infrastrukturnih radova rezultirali su rastom građevine od 17,8%, dok je industrija nastavila sa povoljnim kretanjima i zabeležila rast od 4,0%. Prvi put od izbijanja epidemije i sektor usluga zabeležio je pozitivan doprinos koji je iznosio 0,6 p.p. pre svega usled rasta u delatnostima trgovine, IKT i finansijskih usluga. Posmatrano po agregatima upotrebe BDP, efekti epidemije i tokom prvog kvartala 2021. godine najviše su se odrazili na ličnu potrošnju, i pored rasta realnog dohotka stanovništva, usled prisutnih ograničenja i primene zdravstvenih mera i posledično manjeg korišćenja turističkih, ugostiteljskih i saobraćajnih usluga. Investicije su zabeležile povećanje u prvom kvartalu od 9,0% mg. i doprinele rastu BDP sa 1,8 p.p. Aktiviranje novih izvozno orijentisanih kapaciteta, kao i povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda uticali su na snažan rast realnog izvoza tokom prvog kvartala 2021. godine, dok je, uvozna aktivnost zabeležila blago smanjenje, tako da je neto izvoz sa doprinosom od 4,8 p.p. bio glavni generator privrednog rasta u prvom tromesečju 2021. godine.

Dobra ekonomska kretanja nastavljena su i u drugom kvartalu uz međugodišnje povećanje BDP od 13,7%. Posmatrano sa proizvodne strane, rast BDP u ovom periodu bio je vođen sektorom usluga, pre svega usled rasta u delatnostima trgovine, turizma, saobraćaja, stručnih i tehničkih usluga. Iako je uslužni sektor tokom drugog kvartala prethodne godine bio pod najjačim uticajem pandemije, tako da je visok rast od oko 15% jednim delom posledica i baznog efekta, značajan broj uslužnih delatnosti premašio je predpandemijske nivoe. Industrija je nastavila sa dobrim kretanjima i zabeležila je doprinos rastu BDP od 2,6 p.p, dok je oporavak privatne građevinske operative uz nastavak realizacije infrastrukturnih radova rezultirao rastom građevine od 17,7%. Nepovoljni agrometeorološki uslovi odrazili su se na poljoprivrednu proizvodnju koja je prema prvim procenama RZS u drugom kvartalu zabeležila pad od oko 2%. Posmatrano po agregatima upotrebe rast BDP u drugom tromesečju u potpunosti je vođen domaćom tražnjom kao rezultat rasta privatne potrošnje i investicija, dok je doprinos neto izvoza bio negativan. Rast realnih zarada i zaposlenosti uz povećanu sklonost stanovništva ka potrošnji, usled boljih epidemioloških uslova u poređenju sa drugim kvartalom prethodne godine, odrazio se na snažno povećanje privatne potrošnje i njen doprinos rastu BDP od 11,9 p.p. Ubrzanje privatnih investicija uz nastavak realizacija infrastrukturnih radova rezultirali su rastom investicione aktivnosti od 22,5%. Brži realni rast uvoza od izvoza, pre svega uvoza repromaterijala za potrebe privrede, imao je za posledicu negativan doprinos neto izvoza rastu BDP od 5,9 p.p.

Doprinosi stopi realnog rasta BDP, proizvodni pristup, p.p.

Doprinosi stopi realnog rasta BDP, rashodni pristup, p.p.

Visokofrekventni indikatori ekonomske aktivnosti takođe ukazuju na pozitivna makroekonomska kretanja tokom 2021. godine. Indikator privredne aktivnosti IPAS1 koji Ministarstvo finansija koristi za ocenu mesečnog BDP, upućuje na zaključak da se ukupna ekonomska aktivnost veoma brzo oporavila od šoka izazvanog zaključavanjem i da je već tokom februara 2021. godine premašen nivo BDP iz predpandemijskog perioda.

____________
1 Za detaljna metodološka objašnjenja videti https://www.mfin.gov.rs//upload/media/ZzkTpV_601696edb3a9a.pdf

Indikator privredne aktivnosti Srbije (IPAS), mil. RSD, ulančane mere obima

Međugodišnje posmatrano, najveću stopu rasta od 20,5% IPAS je zabeležio u aprilu, što je delom posledica niske baze iz istog meseca prethodne godine, ali i rezultat strukturnih poboljšanja i efekta na strani ponude. To je potvrđeno i visokim stopama rasta u narednim mesecima uprkos postepenom iščezavanju baznog efekta, tako da je tokom jula i avgusta 2021. godine zabeležen visok rast privrede od 8,1% mg. i 7,6% mg, respektivno. Uzimajući u obzir dinamiku iz prve polovine godine, prema proceni Ministarstva finansija, u periodu januar-avgust ostvaren je rast ekonomske aktivnosti od 7,6%.

Indikator privredne aktivnosti Srbije (IPAS) po sektorima (doprinosi rastu, p.p.)

Fizički obim ukupne industrijske proizvodnje u prvih osam meseci 2021. godine bio je veći za 6,9% mg. praćen rastom u sva tri sektora, uz dominantan uticaj prerađivačke industrije koja je zabeležila povećanje od 7,8% mg, dok je obim proizvodnje struje i rudarstva bio veći za 5,8% i 0,9% mg, respektivno. Dobra dinamika proizvodnje ostvarena u prerađivačkoj industriji u najvećoj meri je rezultat aktiviranja novih proizvodnih kapaciteta, pre svega kroz efektuiranje stranih direktnih investicija (u daljem tekstu: SDI) iz prethodnog perioda, ali i zbog postepenog oporavaka spoljne tražnje. Zahvaljujući tome došlo je do relativno brzog oporavka industrijske proizvodnje u uslovima izrazito negativnih uticaja pandemije već u drugoj polovini prethodne godine, kao i nastavka povoljnih kretanja tokom 2021. godine.

U prvih osam meseci 2021. godine, više od četiri petine rasta industrije opredeljeno je većom prerađivačkom industrijom, uz diverzifikovan rast u 18 od ukupno 24 delatnosti. Najznačajniji pozitivan doprinos na kretanje prerađivačke industrije imale su izvozno-orijentisane delatnosti poput proizvodnje električne opreme (rast od 30,1%, mg), gumarske industrije (11,1%), metalnih proizvoda (8,3%), automobilske industrije (25,9%) i proizvodnje pića (12,0%). Osim privremenog pada proizvodnje u martu usled remonta proizvodnih kapaciteta u NIS-u, od početka godine značajan pozitivan doprinos dolazi i od naftne industrije koja u prvih osam meseci beleži rast od 10,8%. U istom periodu, proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava beleži snažan rast fizičkog obima proizvodnje od 156,7% mg, dok je proizvodnja građevinskog materijala i mašinske industrije veća za 14,7% i 14,9% mg, respektivno. Pored toga, od početka godine pozitivan uticaj dolazi i od metalske industrije, pri čemu je nakon pokretanja druge visoke peći u smederevskoj železari nivo proizvodnje u avgustu veći za 10,2% mg, a u prvih osam meseci za 6,1% mg.

Međutim, treba napomenuti da je primetna nešto usporenija dinamika indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje od sredine drugog kvartala, odrazilo se na međugodišnji rast već tokom jula i avgusta iznosi svega 1,7% i 0,1%, respektivno. Ipak, i pored skromnih vrednosti fizičkog obima proizvodnje u poslednja dva meseca, ohrabruju dobra kretanja drugih indikatora u industriji koji ukazuju na značajno bolje performanse ovog sektora. Tako je promet u industriji, odnosno prihod od prodaje koji ostvaruju proizvođači industrijskih proizvoda, nastavio da beleži snažan realni međugodišnji rast i tokom jula i avgusta od 14,4% i 20,3%, respektivno, uz rast izvoza industrijskih proizvoda za oko 25% i 33% mg.

Indikatori industrijske aktivnosti, mg. stope rasta, u %

Indeksi fizičkog obima vodećih delatnosti industrijske proizvodnje, 2020 = 100

Izvor: Ministarstvo finansija

Uslužni sektor je deo privrede koji je zbog svoje strukture bio najviše pogođen epidemijom koronavirusa, kako u pogledu jačine tog uticaja tako i po dužini trajanja. Inicijalnom projekcijom potpuni oporavak ovog sektora od šoka izazvanog epidemijom bio je očekivan tek krajem drugog kvartala 2021. godine. Međutim, uslužni sektor je premašio predpandemijski nivo ekonomske aktivnosti već u prvom kvartalu, a snažan rast je nastavljen i tokom drugog kvartala. Ovakva dinamika usluga u najvećoj meri je uticala i na reviziju naviše rasta BDP za ovu godinu.

Bruto dodata vrednost delatnosti uslužnog sektora2, desezonirane stope rasta (2020Q1 = 100), u %

Izvor: Evrostat

Pojedine uslužne delatnosti koje su uprkos pandemiji beležile rast i prethodne godine, poput trgovine, IKT i finansijskih usluga, nastavile su sa pozitivnim kretanjima i tokom 2021. godine. Veći raspoloživi dohodak stanovništva rezultirao je realnim rastom prometa u trgovini na malo od 11,3% mg u prvih osam meseci, dok je promet u trgovini na veliko u prvih šest meseci bio nominalno veći za 21,7%. Fizički obim telekomunikacionih usluga u prvoj polovini 2021. godine bio je veći za 2,3% praćen rastom izvoza IKT usluga od 25,5% u prvih osam meseci. Rast ekonomske aktivnosti privrednih subjekata i povećan prevoz putnika i robe odrazili su se na povećanje fizičkog obima saobraćaja od 23,7% u prvoj polovini godine, uz rast izvoza transportnih usluga od 30,6% u prvih osam meseci.

____________
2 G-I - Trgovina; Saobraćaj i skladištenje; Usluge smeštaja i ishrane | J - Informisanje i komunikacije | K - Finansijske delatnosti i osiguranje | L - Poslovanje nekretninama | M-N - Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti; Administrativne i pomoćne delatnosti | O-Q - Državna uprava; Obrazovanje; Zdravstvo | R-T - Umetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne delatnosti

Indeks fizičkog obima saobraćajnih i telekomunikacionih usluga (2020 = 100)

Izvor: RZS

Delatnosti poput turizma, umetnosti, zabave i rekreacije, koje su zabeležile dramatičan pad, naročito u drugom kvartalu prethodne godine i čije kretanje je posebno osetljivo na razvoj epidemiološke situacije, i dalje nisu dostigle pretkrizni nivo aktivnosti, dok su stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti veoma blizu svog predpandemijskog nivoa. I pored toga, u ovim delatnostima primetan je značajan oporavak. Izvoz turističkih usluga u periodu januar-avgust 2021. godine povećan je za 50,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno broj noćenja domaćih turista veći je za 18,1% mg. u odnosu na prvih osam meseci prethodne godine i niži je za samo 5,7% u odnosu na isti period pretkrizne 2019. godine. Broj noćenja stranih turista snažno raste tokom 2021. godine, pre svega pod uticajem izrazito niske baze iz istog perioda prethodne godine, ali je u prvih osam meseci i dalje niži za 42,7% u odnosu na prvih osam meseci pretkrizne 2019. godine. Ugostiteljstvo beleži snažan rast tokom 2021. godine, pri čemu je realni nivo prometa u prvih sedam meseci veći za oko 63% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno za čak 25% u odnosu na prvih sedam meseci pretkrizne 2019. godine.

Visokofrekventni indikatori najznačajnijih uslužnih delatnosti, 2020=100

Izvor: Ministarstvo finansija

Polazeći od kretanja u međunarodnom okruženju, bržeg rasta u prvoj polovini godine od prethodno projektovanog i uzimajući u obzir efekte donetih mera za podršku privredi i stanovništvu, projekcija BDP za 2021. godinu revidirana je naviše za 1,0 p.p, sa 6,0% na 7,0%.

Kvartalne stope rasta BDP u 2021. godini, %

* Procene Ministarstva finansija

Posmatrano po agregatima upotrebe, ekonomski rast će u 2021. godini biti u potpunosti vođen domaćom tražnjom, dok će očekivan doprinos neto izvoza i dalje biti negativan, mada manje nego u prethodnoj projekciji. Nastavak podrške domaćinstvima u okviru ovogodišnjeg paketa ekonomske podrške Vlade, uz očuvanu stabilnost na tržištu radne snage i očekivano povećanje zarada u privatnom i javnom sektoru, ali i povećane sklonosti stanovništva ka potrošnji u segmentu usluga, rezultiraće dinamičnijim rastom lične potrošnje od prethodno projektovanog. Shodno tome, projekcija rasta privatne potrošnje revidirana je naviše na 6,4%. U 2021. godini očekuje se i nešto snažniji rast investicija, kao rezultat bržeg oporavka privatnih investicija od prethodno očekivanog, uz nastavak planirane dinamike na realizaciji infrastrukturnih projekata države. Revidiranom projekcijom povećanje investicione aktivnosti bi trebalo da iznosi 15,2%, umesto prethodno procenjenih 14,3%. Kada je reč o državnoj potrošnji, ne očekuju se značajnije promene u odnosu na aprilsku procenu. Snažniji oporavak spoljne tražnje će uz aktiviranje novih proizvodnih kapaciteta i rast izvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda, rezultirati većim rastom izvoza u 2021. godini koji se procenjuje na 15,9%. S druge strane, veća privatna potrošnja i investicije uz povećanu izvoznu aktivnost domaćih proizvođača i sa tim povezanim uvozom repromaterijala imaće za posledicu veći rast uvoza od prethodno projektovanog i iznosiće 14,2%. Ovakva dinamika spoljnotrgovinske aktivnosti uticaće na manji negativan doprinos neto izvoza rastu BDP u odnosu na prethodnu projekciju ‒ sa -1,4 p.p. na trenutno projektovanih -0,7 p.p.

Posmatrano sa proizvodne strane, očekuju se povoljnija kretanja u uslužnom sektoru i građevinarstvu, dok je dinamika industrijske proizvodnje i poljoprivrede generalno u skladu sa prethodnom projekcijom. Povećana potrošnja stanovništva u segmentu usluga pogoduje većoj aktivnosti uslužnih delatnosti, posebno u oblasti trgovine, turizma, ugostiteljstva, saobraćaja, zabave i rekreacije ali i čitavog segmenta stručnih i tehničkih usluga. Stabilan rast očekuje se i od IKT i finansijskih usluga. Usled toga revidiran je naviše rast bruto dodate vrednosti (u daljem tekstu: BDV) uslužnog sektora u 2021. godini za oko 2,5 p.p. i u novoj projekciji iznosi 8,4%. Povoljni trendovi u građevinarstvu u prvoj polovini godine, uz brži oporavak privatne građevinske operative i nastavak na realizaciji infrastrukturnih projekata rezultiraće rastom građevine od oko 19%. Kada je reč o industrijskoj proizvodnji, dobri rezultati s početka godine i aktiviranje novih proizvodnih kapaciteta, uz postepeni oporavak spoljne tražnje, rezultiraće stabilnim rastom od 4,5%. Uprkos rekordnom rodu pšenice, nepovoljni vremenski uslovi tokom letnjeg perioda odrazili su se da ovogodišnja poljoprivredna proizvodnja ipak bude na nivou prosečne, što je u skladu sa prethodnom projekcijom koja je podrazumevala pad od oko 4%.

Tabela 3. BDP, stope realnog rasta, %

 

2020.

Q1 2021.

Q2 2021.

2021.*
(procena iz aprilske Fiskalne strategije)

2021.*
(tekuća - revidirana procena)

BDP

-0,9

1,8

13,7

6,0

7,0

Privatna potrošnja

-1,9

-1,8

17,4

5,8

6,4

Državna potrošnja

2,8

-0,6

-3,8

3,0

2,8

Investicije u osnovna sredstva

-1,9

9,0

22,5

14,3

15,2

Izvoz robe i usluga

-4,2

8,4

36,5

13,8

15,9

Uvoz robe i usluga

-3,6

-1,0

42,9

13,4

14,2

Poljoprivreda

2,2

-1,9

-1,6

-4,0

-3,5

Industrija

0,3

4,0

13,5

6,4

4,5

Građevinarstvo

-3,6

17,8

17,7

16,1

18,5

Usluge

-1,2

1,1

15,1

6,0

8,4

Izvor: RZS, preračun Ministarstvo finansija.

* Procena Ministarstva finansija

Projekcije kretanja realnog sektora u periodu 2022-2024. godina

Srednjoročna projekcija kretanja realnog sektora zasnovana je na realističnom pristupu kako bi fiskalna politika bila adekvatno postavljena i kako se ne bi ugrozila dosadašnja postignuća. Kretanja osnovnih makroekonomskih agregata i indikatora za Republiku Srbiju u periodu 2022-2024. godine projektovana su na osnovu aktuelnih ekonomskih trendova i izgleda za Republiku Srbiju i međunarodno okruženje, kao i na osnovu procene efekata planiranih mera ekonomske politike. Vlada će i u ovom periodu voditi odgovornu i predvidivu fiskalnu politiku, sinhronizovanu sa monetarnim vlastima i fokusiranu na saniranje svih posledica epidemije koronavirusa, ali i na lociranju novih izvora rasta. Nastavak priliva SDI obezbediće transfer znanja i tehnologije, podići će konkurentnost i obezbediti nove prodajne kanale domaćim proizvođačima. Mehanizam podsticaja ima za cilj njihovu sektorsku i regionalnu disperziju, kako bi bile obezbeđene pretpostavke ravnomernog razvoja i pune iskorišćenosti konkurentskih prednosti. Ostvarivanje ove projekcije u uslovima visoke neizvesnosti podložno je rizicima, koji su pre svega egzogenog porekla. Matrica rizika projekcije postoji i detaljno je opisana u ovom dokumentu.

Tabela 4. Projekcija osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Srbije

 

Procena

Projekcije

2021.

2022.

2023.

2024.

BDP, mlrd dinara (tekuće cene)

6.163,0

6.638,7

7.175,9

7.747,6

Realni rast BDP, %

7,0

4,5

5,0

5,0

Deflator BDP, %

4,7

3,0

2,9

2,8

Lična potrošnja

6,4

3,7

3,6

3,3

Državna potrošnja

2,8

2,3

1,2

1,2

Bruto investicije u osnovna sredstva

15,2

6,4

8,1

8,9

Izvoz robe i usluga

15,9

9,4

9,9

10,4

Uvoz robe i usluga

14,2

7,6

7,9

8,5

Saldo robe i usluga, u EUR, % BDP

-8,1

-7,7

-6,9

-6,2

Saldo tekućeg računa, u EUR, % BDP

-3,9

-4,2

-4,1

-3,9

Inflacija, prosek perioda, %

3,7

3,7

2,6

2,5

Izvor: Ministarstvo finansija

Za 2022. godinu projektovano je realno povećanje BDP od 4,5%, čime je inicijalna projekcija iz prethodne Fiskalne strategije blago revidirana naviše za 0,5 p.p. Ova revizija rezultat je trajnog povećanja potencijala privrede usled efektuiranja novih izvozno konkurentnih proizvodnih kapaciteta, kao i indirektnih efekata ubrzane izgradnje putne i železničke infrastrukture, ali i dodatne podrške u realizaciji projekata iz zelene agende.

Posmatrano po agregatima upotrebe, rast će i dalje biti vođen domaćom tražnjom koja će obezbediti doprinos od 4,3 p.p., a pozitivan uticaj od 0,2 p.p. imaće i neto izvoz. Sve tri komponente domaće tražnje pozitivno će doprineti rastu ekonomske aktivnosti. Povoljna kretanja na tržištu radne snage i očekivano realno povećanje zarada, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, stabilan rast penzija i nastavak povoljnih uslova finansiranja, rezultiraće rastom lične potrošnje od 3,7% i sledstveno najvećem učešću ovog agregata u BDP, doprineće rastu ekonomske aktivnosti sa 2,5 p.p. U 2022. godini investicije će biti druga po značaju komponenta u pogledu pozitivnog doprinosa rastu BDP, što je veoma važno sa stanovišta njegove održivosti. Očekuje se međugodišnje povećanje od 6,4%, odnosno doprinos rastu BDP od 1,5 p.p. Dinamika investicione aktivnosti biće u potpunosti opredeljena privatnim investicijama i daljim povećanjem proizvodnih kapaciteta privrede, pre svega u sektorima koji proizvode razmenljiva dobra, dok će doprinos javnih investicija biti neutralan usled visoke baze iz 2021. godine i rekordnog učešća u BDP od 7,8%. Za razliku od ove dve komponente domaće tražnje, potrošnja države će u 2022. godini zabeležiti sporiji rast nego prethodnih godina, pre svega usled postepenog smanjenja izdataka za potrebe zdravstva. Očekivani oporavak spoljne tražnje, uz aktiviranje novih proizvodnih kapaciteta kao rezultat efektuiranja SDI iz prethodnog perioda, rezultiraće rastom izvoza od 9,4%. S druge strane, umereno povećanje privatne potrošnje kao i investicija imaće za posledicu i rast uvoza od 7,6%. Ovakva dinamika spoljnotrgovinske razmene rezultiraće pozitivnim doprinosom neto izvoza rastu BDP od 0,2 p.p.

Doprinosi stopi realnog rasta BDP, rashodni pristup, p.p.

Izvor: Ministarstvo finansija

Posmatrano sa proizvodne strane, povećanje kreirane BDV očekuje se kod svih sektora. Uslužni sektor će u 2022. godini imati ulogu dominantnog nosioca rasta ekonomske aktivnosti. Rast bi trebao da bude diversifikovan i ostvaren u većini uslužnih delatnosti a posebno snažan u IKT sektoru, trgovini i saobraćaju, dok se povratak na predpandemijske nivoe očekuje u turizmu i ugostiteljstvu kao i uslugama rekreacije i zabave. Ukupna industrija će sa daljim oporavkom spoljne tražnje i aktiviranjem novih proizvodnih kapaciteta nastaviti sa rastom i tokom 2022. godine i zabeležiti povećanje od 6,5%. Ubrzanja privatne građevinske operative, ali i nastavak realizacije infrastrukturnih projekata rezultiraće solidnim rastom građevinarstva od 7,4% u 2022. godini. Za sektor poljoprivrede, pod pretpostavkom prosečnih agrometeoroloških uslova uz nastavak trenda povećanja produktivnosti, projektovan je blagi rast od 0,5%.

Doprinosi stopi realnog rasta BDP, proizvodni pristup, p.p.

Izvor: Ministarstvo finansija

Prema srednjoročnoj makroekonomskoj projekciji kumulativna stopa rasta u periodu 2022-2024. godina iznosiće 15,2% i biće vođena rastom domaće tražnje i sa oporavkom globalne trgovine dodatno podržana i blagim pozitivnim doprinosom neto izvoza. Ovaj izvor rasta je determinisan, kako permanentnim povećanjem investicija, tako i rastom potrošnje domaćinstava usled rasta životnog standarda stanovništva. Srpska privreda će godišnje u proseku rasti po stopi od 4,8%, što je revizija naviše za 0,8 p.p. u odnosu na ranija očekivanja, pre svega usled trajnog rasta potencijala privrede. Povećanje privatne potrošnje projektovano je po nižoj stopi od ubrzanja privredne aktivnosti i u proseku će iznositi 3,5%. Ovo povećanje u sebi ne sadrži narušavajuće elemente, zasnovano je na zdravim izvorima, pre svega na povećanju zaposlenosti, ali i povoljnom uticaju cenovnih i kreditnih kretanja na raspoloživi dohodak. Očekuje se stabilan rast investicija, u proseku od 7,8% godišnje, što će postepeno podizati njihovo učešće u strukturi BDP koje bi na kraju projekcijskog perioda trebalo da iznosi blizu 25%. Sa oporavkom spoljne tražnje i aktiviranjem novih proizvodnih kapaciteta povećavaće se i obim spoljnotrgovinske razmene. Pored toga, efektuiranje SDI iz prethodnog perioda doprineće povećanju konkurencije i uticati na efikasnost domaćih proizvođača, dok će sa druge strane biti aktivirani novi kanali prodaje i otvorene nove tržišne niše. Izvoz će u proseku godišnje rasti po stopi od 9,9%, što je brže od očekivanog godišnjeg rasta uvoza koji će u proseku iznositi 8,0%. Ovakva dinamika spoljnotrgovinskih tokova omogućiće održavanje platnobilansnog deficita na nivou od oko 4% tokom projekcijskog perioda. Posmatrano na strani ponude, uslužni sektor i industrija će zadržati ulogu dominantnih izvora rasta i povećavati kreiranu BDV u proseku godišnje za 4,4% i 6,9%, respektivno. Pozitivan doprinos će doći i od rasta građevinske aktivnosti koji će u proseku iznositi 9,4%. Dostizanje evropskih standarda i podizanje konkurentnosti u poljoprivredi, ispunjenjem uslova za otvaranje Poglavlja 11 i kroz korišćenje IPARD programa EU, smanjiće varijabilnost proizvodnje ovog sektora izazvanu agrometeorološkim uslovima.

Vlada i ovim trogodišnjim scenarijom ostaje posvećena očuvanju modela privrednog rasta koji se zasniva na investicijama i izvozu, a koji je podržan rastom privatne potrošnje na realnim i zdravim izvorima. Udeo bruto investicija u osnovna sredstva u BDP će na kraju 2024. godine biti 24,6% što je za oko 2 p.p. veći udeo u odnosu na predpandemijski nivo, dok će se istovremeno učešće izvoza roba i usluga povećati za 7,4 p.p. Državna potrošnja će nakon skoka u 2020. godini postepeno smanjivati svoje učešće u BDP, tako da će na kraju projekcijskog perioda biti približna nivou iz 2019. godine.

Vlada svojim aktivnostima i merama pokušava da osnaži investicionu i izvoznu komponentu BDP. Ubrzanje svih administrativnih procedura koje prate ove aktivnosti, poresko rasterećenje privrede sa ciljem podizanja njene konkurentnosti, potpisivanje sporazuma kojima se obezbeđuje očuvanje postojećih i otvaranje novih ino tržišta, intenzivnije i efikasnije izvođenje infrastrukturnih radova, realizacija projekata iz zelene agende samo su neke od mera koje treba da obezbede zdrave fundamente za rast potencijalnog BDP. Doslednost u očuvanju fiskalne stabilnosti sprečava generisanje neravnoteža i kreiranje neizvesnosti, a reformski procesi treba da obezbede snažniju pozitivnu dinamiku osnovnih makroekonomskih varijabli. Digitalna transformacija i izgradnja digitalnog ekosistema ostaje strateška orijentacija Vlade. Efikasniji rad državne administracije, skraćivanje procedura stanovništvu i privredi sa fokusom na digitalizaciju, ubrzaće konvergenciju naše privrede ka razvijenim zemljama. Novi sistem fiskalizacije i izmene carinskih propisa smanjiće učešće sive ekonomije u ukupnim privrednim tokovima, obezbediti afirmativno konkurentsko nadmetanje i poboljšati ekonomičnost i efikasnost procedura.

Doprinosi faktora proizvodnje potencijalnoj stopi rasta BDP, p.p.

Izvor: Ministarstvo finansija

Prema centralnom scenariju, u srednjoročnom periodu se očekuje ubrzanje rasta potencijalnog BDP. Nakon povećanja od 4,1% u 2021. godini, potencijalni BDP će se postepeno povećavati i dostići stopu od 5%. Ubrzanje realizacije kapitalnih projekata i nastavak započetog investicionog ciklusa podržani, kako stabilnim prilivom SDI, tako i domaćim inovativnim aktivnostima, obezbediće sve snažniji doprinos kapitala i faktorske produktivnosti rastu potencijalnog BDP. Digitalizacija će značajno ubrzati ove procese i dodatno podići efikasnost raspoloživih kapaciteta. Vlada će sprovesti sveobuhvatnu agendu strukturnih i institucionalnih reformi, kako bi se podstakao visoki, zeleni, inkluzivni i održivi rast u srednjoročnom periodu. Adekvatna i sa fiskalnom politikom sinhronizovana monetarna politika, dalja unapređenja finansijskog sistema, podizanje kredibiliteta i atraktivnosti kod investitora, reforma sistema prosvete i njegovo prilagođavanje potrebama privrede, kao i modernizacija obrazovnih programa, transfer znanja i tehnologija iz najrazvijenijih zemalja treba da obezbede pozitivan uticaj na oba faktora proizvodnje. Sa druge strane, jačanje vladavine zakona, reforma zakonodavstva iz oblasti privrede i poslovanja, ubrzanje procedura i podizanje efikasnosti administracije treba da obezbede maksimizaciju faktorske produktivnosti u srednjem roku. Povoljna kretanja na tržištu rada će takođe doprineti rastu potencijalnog BDP, ali sporijim tempom nego u prethodnom periodu.

Tržište rada

Kao rezultat vraćanja na putanju snažnog privrednog rasta i opšte stabilnosti ekonomije, a podržano procesom vakcinacije stanovništva i otvaranjem ekonomije, 2021. godinu karakterišu bolja od očekivanih kretanja na tržištu rada, naročito kod zarada. Uspeh ekonomskog paketa mera verifikovan je izostankom značajnijih negativnih efekata pandemije na tržište rada, te su u značajnoj meri očuvana radna mesta i zarade, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, a scenario osetnijeg povećanja nezaposlenosti je izbegnut.

Prema podacima Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, u periodu januar-avgust, prosečan broj zaposlenih bio je veći za 3,4% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, što je bilo, pre svega rezultat rasta zaposlenosti u privatnom sektoru (4,5%), dok je u javnom sektoru rast iznosio 0,4%. Istovremeno, najsnažniji sektorski doprinos rastu zaposlenosti dolazi od prerađivačke industrije, trgovine i IKT. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u istom periodu, broj lica koja aktivno traže zaposlenje povećan je za 2,2%, ali je to, pre svega bilo posledica privremenog povećanja u martu i aprilu, uzrokovanog jednokratnim faktorima, te je tako već u avgustu zabeleženo međugodišnje smanjenje broja nezaposlenih za 0,4%.

Prema podacima Ankete o radnoj snazi nakon stope nezaposlenosti od 12,8% u prvom kvartalu, tokom drugog tromesečja 2021. godine stopa nezaposlenosti je smanjena na 11,1%. Međutim, posmatrano u odnosu na isti period prethodne godine bila je veća za 3,2 p.p. Ovakav rast stope nezaposlenosti bio je, pre svega, posledica okolnosti prisutnih u 2020. godini. Naime, usled mera protiv pandemije dobar deo stanovništva bio je sprečen da radi ili je dolazilo do odustajanja od traženja posla. Tako je taj deo populacije, prema metodologiji međunarodne organizacije rada (MOR), svrstavan u kontingent stanovništva van radne snage, dakle oni nisu smatrani nezaposlenima. Kao posledica ovoga, stopa stanovništva van radne snage je u drugom kvartalu 2020. godine bila na izrazito visokom nivou od 49,8%, dok je stopa nezaposlenosti iznosila niskih 7,9%. U drugom kvartalu 2021. godine stopa stanovništva van radne snage bila je značajno smanjena za čak 4,1 p.p., i iznosila je 45,7%. Ovo je pokazatelj oporavka na tržištu rada, usled vraćanja na nivo pre krize izazvane pandemijom i pored povećanja stope nezaposlenosti. Smanjenjem stanovništva van radne snage u Q2 2021. godine, u poređenju sa istim periodom 2020. godine, došlo je do približno jednakog povećanja nezaposlenosti i zaposlenosti, te je tako stopa nezaposlenosti povećana sa 7,9% na 11,1%, a stopa zaposlenosti sa 46,3% na 48,3%. Izrazito pozitivno kretanje se beleži kod mladog stanovništva, gde je povećana stopa zaposlenosti za 7,8 p.p., na 25,9%. Istovremeno je smanjena stopa stanovništva van radne snage za 10,1 p.p., dok je stopa nezaposlenosti blago povećana za 0,5 p.p. na 22,2%.

U periodu januar-jul prosečna neto zarada je realno povećana za 6,0%, mg. i iznosila je 64.358 dinara, pri čemu je oko četiri petine rasta poteklo od privatnog sektora. Posmatrano po delatnostima, više od polovine ukupnog rasta zarada bilo je opredeljeno rastom zarada u prerađivačkoj industriji, trgovini i zdravstvu.

Kretanje osnovnih pokazatelja tržišta rada

Izvor: RZS

Dosadašnja povoljna makroekonomska kretanja i dobro odmerene mere kreatora ekonomske politike, kao odgovor na pandemiju, a koje su bile usmerene, pre svega na održavanje privrednog rasta i očuvanje zaposlenosti, ali i potpuno otvaranje ekonomije, koje je omogućeno procesom imunizacije stanovništva, stvorili su snažnu osnovu za nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i u narednom periodu. Dakle, uz očekivani visok privredni rast, kao i stalnu posvećenost Vlade povećanju broja zaposlenih, projektuje se nastavak pozitivnih kretanja na tržištu radne snage, što će u srednjem roku rezultirati daljim smanjenjem stope nezaposlenosti i rastom zarada. Prema Strategiji zapošljavanja, u postkriznom periodu, posebno je važno osigurati stabilno finansiranje mera aktivne politike zapošljavanja, kako bi se obezbedilo da nezaposlena lica ostanu vezana za tržište rada, sprečio gubitak i zastarevanje znanja i veština nezaposlenih lica i omogućilo osposobljavanje za radna mesta koja će biti kreirana po izlasku iz krize, a što doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu. Pored navedenog, pozitivna očekivanja su rezultat kontinuiranog rada na poboljšanju uslova rada, unapređivanju institucija tržišta rada, podsticanju zapošljavanja i uključivanja na tržište rada teže zapošljivih lica, kao i podrške regionalnoj i lokalnoj politici zapošljavanja. Takođe, kontinuirano se radi na unapređivanju radne snage u pogledu kvaliteta, kao i na ulaganju u ljudski kapital, sve u cilju lakšeg opšteg zapošljavanja, a naročito u onom delu privrede koji ima veću dodatu vrednost. Takođe, nakon unapređenja radnog zakonodavstva i donesenih mera u pravcu poreskog rasterećenja rada, nastaviće se smanjivanje broja zaposlenih u sivoj zoni i njihovo prevođenje u kontingent formalno zaposlenih. Ovim merama će uslovi rada, u pogledu prava i osiguranja radnika, biti poboljšani, a pozitivan efekat će se odraziti i na prihode budžeta. Na kraju srednjoročnog perioda očekuju se pozitivni rezultati aktivnih mera obuka, prekvalifikacija i podrške socijalnom preduzetništvu, čime će se olakšati dostupnost radnih mesta socijalno ranjivim kategorijama društva i time dodatno obezbediti inkluzivnost privrednog rasta. Radi ekonomske održivosti, rast zarada u srednjem i naročito dužem roku treba da bude zasnovan na rastu produktivnosti.

Monetarna kretanja

Kao rezultat, pre svega dobro koordinisanih i odmerenih ekonomskih mera Vlade i NBS, u velikoj meri je očuvana makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost. Na dobre makroekonomske rezultate u vreme pandemije uticali su i prethodni privredni rast, smanjena interna i eksterna neravnoteža, a po tom osnovu i povećana otpornost domaće ekonomije. Dobri rezultati prepoznati su od strane rejting agencija, pa je tako agencija Moody’s u martu povećala kreditni rejting Srbije na Ba2 sa stabilnim izgledima, dok agencije Fitch i S&P nisu menjale kreditni rejting. Očuvana je i dodatno ojačana bankarska stabilnost, uz rast kreditne aktivnosti i značajno smanjenje učešća problematičnih kredita.

Kreditna aktivnost beleži rast, koji je podstaknut smanjenim troškovima finansiranja, do kojih je došlo zahvaljujući efektima ublažavanja monetarne politike, ali i snažnog pada premije rizika, popravljanja kreditnog rejtinga, kao i ublažavanja monetarne politike ECB. Na rast kreditne aktivnosti uticalo je i odobravanje dinarskih kredita iz garantne šeme po nižim kamatnim stopama, zatim smanjeno obavezno učešće za kupovinu prvog stana, smanjen minimalni stepen izgrađenosti objekta čiju je kupovinu moguće finansirati stambenim kreditima banaka i produžavanje roka otplate stambenih kredita. Takođe, značajno je povećan udeo dinarskih plasmana, što je rezultat rasta dinarskih kredita privredi (dobrim delom iz garantne šeme), odnosno pada kamatnih stopa na dinarske kredite, kao i mere NBS u cilju podrške procesu dinarizacije. Pozitivan doprinos rastu kredita dolazi i od kredita privredi i kredita stanovništvu. Istovremeno, u velikoj meri kao rezultat podsticanja stambenih kredita, njihov doprinos rastu ukupnih kredita stanovništvu je bio najznačajniji, veći od doprinosa gotovinskih kredita za čak nešto više od 30%. Krajem avgusta 2021. godine registrovan je nominalni rast ukupnih kredita za 7,9%, mg, od čega su krediti privredi zabeležili rast od 6,2%, dok su krediti stanovništvu bili veći za 9,9%. Rast kreditne aktivnosti istovremeno prati smanjivanje udela problematičnih kredita. Strategijom za rešavanje problematičnih kredita, čija je primena započeta u drugoj polovini 2015. godine, učešće problematičnih kredita bankarskog sektora u ukupnim kreditima značajno je smanjeno i na kraju avgusta 2021. godine iznosilo je 3,5%. To je u poređenju sa periodom pre primene Strategije smanjenje za 18,7 p.p.

Problematični krediti, mlrd RSD

Izvor: NBS

Inflacija se od sredine 2021. godine kretala na nešto višem nivou u odnosu na prethodni period. Na ovakvo kretanje inflacije uticali su faktori privremenog karaktera, pre svega porast svetskih cena nafte i primarnih poljoprivrednih proizvoda, zastoji u globalnim lancima snabdevanja, ali i njena niska bazna vrednost. Tako u septembru rast potrošačkih cena je bio iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od ciljane inflacije, pa je na međugodišnjem nivou iznosio 5,7%. Pored povećanja cena derivata nafte i povrća, značajniji uticaj na rast inflacije u ovom periodu imalo je i povećanje cena mesa, električne energije, duvana, ulja, komunalnih usluga, alkoholnih pića i usluga restorana i hotela. Na privremenost ovakvog rasta ukupne inflacije ukazuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja se kreću oko centralnog nivoa cilja, ali i kretanje bazne inflacije, koja je istovremeno bila znatno niža i iznosila je 2,6%. Na i dalje prisutne niske inflatorne pritiske upućuje relativno stabilno kretanje bazne inflacije, na koje je značajno uticala i očuvana stabilnost deviznog kursa.

Devizni kurs i intervencije NBS na deviznom tržištu

Izvor: NBS

Usled dobrih makroekonomskih kretanja, privrednog rasta iznad očekivanog i solidnog priliva SDI, 2021. godinu karakteriše nastavak stabilnih kretanja na deviznom tržištu. Kao rezultat održane stabilnosti na deviznom tržištu vraćeno je poverenje međunarodnih investitora i povećano njihovo interesovanje za ulaganja u dinarske državne obveznice, a naročito nakon uključivanja istih u indeks J.P. Morgan. Visok priliv kapitala, počev od drugog tromesečja 2021. godine, uticao je na to da preovladavaju aprecijacijski pritisci. Radi ublažavanja navedenih pritisaka, ali i kao dodatna podrška stabilnosti deviznog kursa, NBS je počev od drugog kvartala na međubankarskom deviznom tržištu, intervenisala kupovinom deviza. U periodu januar-septembar dinar je na međugodišnjem nivou u proseku zabeležio realnu aprecijaciju (1,1%), dok je nominalno bio nepromenjen. NBS je u istom periodu intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu neto kupovinom 1,1 mlrd evra.

Devizne rezerve i devizna štednja, mlrd evra

Izvor: NBS

Devizne rezerve su na kraju septembra 2021. godine bile na rekordno visokom nivou od kada se prate i iznosile su 16,8 mlrd evra. To je bilo dovoljno za pokrivenost novčane mase M1 od 149% i oko sedam meseci uvoza robe i usluga. U odnosu na avgust su povećane za 1,3 mlrd evra. Povećanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije u septembru rezultat je, pre svega, priliva po osnovu dve emisije evroobveznica u evrima na međunarodnom finansijskom tržištu u ukupnom iznosu od 1,7 mlrd evra. U poređenju sa septembrom 2020. godine, devizne rezerve NBS su povećane za 3,8 mlrd evra.

Inflacija i referentna kamatna stopa, %

Izvor: RZS i NBS

Kretanje inflacije je od sredine 2021. godine pod snažnim uticajem privremenih faktora, pre svega rasta svetske cene nafte i cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i zastoja u globalnim lancima snabdevanja. Očekuje se da će inflacija biti pod uticajem navedenih faktora u kratkoročnom periodu, te će zbog toga nastaviti da se kreće iznad ciljanog raspona u sledeća dva kvartala. Sa iščezavanjem dejstva ovih faktora predviđa se vraćanje inflacije u okvire cilja od drugog tromesečja 2022. godine, dok se u srednjem roku projektuje njeno kretanje oko središnje vrednosti ciljanog raspona. Ključni rizici ostvarenja projekcije inflacije odnose se na kretanja u međunarodnom okruženju, zatim na neizvesnosti u pogledu kretanja cena neprerađene hrane, svetskih cena primarnih proizvoda i cene energenata, ali i od brzine oporavka zone evra i tokova kapitala prema zemljama u usponu. U narednom periodu očekuje se nastavak pozitivnih tendencija u kreditnoj aktivnosti, kao rezultat dosadašnjih preduzetih mera na podsticanju kreditiranja, niskih kamatnih stopa u zoni evra, kao i očekivanog snažnog rasta ekonomske aktivnosti.

Projekcija inflacije, %

Izvor: Ministarstvo finansija

Eksterni sektor

Nakon smanjenog obima spoljnotrgovinske robne razmene u 2020. godini, izazvanog, pre svega smanjenom spoljnom tražnjom i uvođenjem vanrednog stanja, kretanja u eksternom sektoru su daleko povoljnija u 2021. godini. Tome je doprinelo više faktora, pre svega oporavak ekonomija najznačajnijih trgovinskih partnera Srbije i posledično povećana eksterna tražnja, poboljšana struktura domaće ekonomije i aktiviranje novih privrednih kapaciteta, kao i nastavak poboljšanja odnosa razmene. Ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmene u prvih osam meseci tekuće godine iznosio je 31,6 mlrd evra, i bio je za 25,8% veći nego u istom periodu prošle godine. Visok međugodišnji rast rezultat je pre svega ubrzanja ekonomske aktivnosti, mada je jednim delom i posledica baznog efekta, odnosno niskog obima spoljnotrgovinske razmene, naročito u drugom kvartalu prethodne godine. Ukoliko se eliminiše bazni efekat i uporede posmatrani periodi u tekućoj i predpandemijskoj 2019. godini stopa rasta spoljnotrgovinske razmene iznosi i dalje visokih 17,1%.

Tokom prvih osam meseci izvezeno je robe u ukupnoj vrednosti od 13,7 mlrd evra, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period u prošloj godini od 28,5%, odnosno 18,9% u odnosu na 2019. godinu. Izvoz prerađivačke industrije, koja je i glavni generator rasta izvoza, veći je za čak 2,5 mlrd evra ili 26% u odnosu na prvih osam meseci 2020. godine, pri čemu je u okviru nje ostvaren rast u 20 od 23 oblasti. Rastu izvoza prerađivačke industrije najviše je doprineo rast izvoza u elektronskoj, automobilskoj i metalskoj industriji. Pored prerađivačke industrije, značajan doprinos rastu izvoza dolazi i od eksploatacije ruda metala, koja beleži rekordno visoke vrednosti ostvarenog izvoza, kao i poljoprivrede, usled dobre poljoprivredne sezone u prethodnoj godini i rasta cena žitarica i primarnih poljoprivrednih proizvoda.

U periodu januar-avgust 2021. godine, uvoz robe iznosio je 17,9 milijardi evra, što je rast od 23,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Visoka stopa rasta uvoza posledica je oporavka ekonomske aktivnosti, više cene nafte na svetskom tržištu, a jednim delim je uslovljena niskom bazom iz istog perioda prethodne godine. Gotovo dve trećine rasta uvoza opredeljena je višim uvozom repromaterijala, dok je vrednost uvoza opreme iznosila preko 2,5 mlrd evra, čime je obezbeđena povoljna struktura uvoza i potencijal za dalji rast privrede u narednom periodu.

Doprinosi stopi rasta uvoza, ekonomska namena, p.p.

Izvor: RZS

Ovakva kretanja u spoljnotrgovinskoj razmeni rezultirala su rastom spoljnotrgovinskog deficita tokom prvih osam meseci 2021. godine za nešto više od 400 miliona evra, odnosno 10,5%, uz rast pokrivenosti uvoza izvozom - sa 73,4% na 76,3%.

Robna razmena, mil. EUR

Izvor: RZS

Najvažniji spoljnotrgovinski partneri tokom prvih osam meseci 2021. godine i dalje su zemlje EU, na koje se odnosilo 65,4% ukupnog izvoza i 58,0% ukupnog uvoza. Najveći deo ukupnog izvoza (39,4%) u tom periodu bio je usmeren na tržište pet zemalja: Nemačka, Italija, BiH, Rumunija i Mađarska. Uvoz iz Nemačke, Kine, Italije, Rusije i Turske činio je 44,1% ukupnog uvoza. Spoljnotrgovinski suficit u ovom periodu ostvaren je sa BiH, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Rumunijom, Češkom, Velikom Britanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Slovačkom, Švedskom, i u nešto nižem iznosu i sa Slovenijom. Suficit sa ovim zemljama je iznosio 1.935,9 mil. evra. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom, Turskom, Nemačkom, Irakom i Rusijom.

Platnobilansna kretanja tokom 2021. godine karakteriše smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa za 29,5%. U prvih osam meseci 2021. godine, na tekućem računu platnog bilansa zabeležen je deficit u iznosu od 1.085,8 miliona evra, što je za 454,9 mil. evra manje nego u istom periodu prethodne godine. Na smanjenje deficita tekućeg računa u najvećoj meri delovao je viši suficit sekundarnog dohotka, ali i nešto niži deficit na računu roba i usluga, koji je smanjen prvenstveno usled rasta suficita u razmeni usluga sa inostranstvom. Robni deficit je povećan za 8,0%, odnosno za 272,2 mil. evra, dok je na računu usluga zabeležen suficit koji je bio viši za 46,7% i iznosio je 968,8 mil. evra. Pozitivan neto izvoz usluga u najvećoj meri rezultat je većeg izvoza IKT i turističkih usluga u posmatranom periodu. Neto priliv po osnovu IKT usluga povećan je za 41,2% i iznosio je 807,1 mil. evra. Deficit primarnog dohotka povećan je za 89,9 mil. evra, odnosno za 9,6%, dok je suficit sekundarnog dohotka bio međugodišnje viši za 23,8% i iznosio je 2,6 mlrd evra, kao rezultat povećanog priliva doznaka iz inostranstva.

Neto priliv SDI u prvih osam meseci 2021. iznosio je 2,4 mlrd evra, dok je ukupan priliv po osnovu SDI iznosio je 2,6 mlrd evra. Posmatrano prema delatnostima, najveći neto priliv SDI u prvom polugodištu je ostvaren u rudarstvu u iznosu od 380,7 mil. evra, zbog ulaganja kompanije "Ziđin majning" u izgradnju rudarskih objekata i izvođenje radova za rudnik bakra i zlata "Čukaru Peki". Prerađivačka industrija, sektor koji tradicionalno privlači najviše SDI, i dalje beleži visok neto priliv SDI sa ostvarenih 352,7 mil. evra. Visok priliv SDI u ovom periodu ostvaren je i u transportu, građevinarstvu i finansijskim uslugama. Osim proizvodne raznovrsnosti SDI su i geografski diversifikovane, sa rastućim udelom zemalja iz azijsko-pacifičkog regiona i Bliskog istoka. Posmatrano prema geografskom poreklu, Evropska unija je i dalje najznačajniji investitor u Srbiji, sa ostvarenim udelom od 58,0% ukupnih investicija. Sa druge strane, posmatrano po zemljama, najveći neto priliv SDI dolazi iz Kine3, Holandije, Nemačke, Švajcarske i Austrije, koje čine nešto manje od 70% ukupnih dospelih investicija. Udeo priliva SDI iz Kine značajno je porastao u poslednjih šest godina, sa 3,1% u 2015. na 15,9% u prošloj godini. U prvih šest meseci 2021. godine Kina je pojedinačno bila najveći investitor, sa blizu pola milijarde evra ulaganja, što iznosi 31,1% ukupno ostvarenih neto SDI u ovom periodu.

U prvih osam meseci, registrovan je priliv portfolio investicija u iznosu od 649 miliona evra, najvećim delom usled emitovanja državne obveznice denominovane u evrima u iznosu od jedne milijarde evra 24. februara po stopi prinosa od 1,920% i kuponskoj stopi od 1,65%, sa rokom dospeća od 12 godina, čime je dodatno produžena kriva prinosa srpskih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu. Uključivanjem obveznica Republike Srbije u J.P. Morgan indeks državnih obveznica zemalja u razvoju (GBI-EM Global Diversified Index) 30. juna ostvaren je značajan napredak u jačanju likvidnosti sekundarnog tržišta državnih hartija od vrednosti i potvrđen je kvalitet srpskih obveznica na svetskom finansijskom tržištu. Indeks uključuje državne obveznice denomirane u lokalnoj valuti kojima se redovno trguje, sa fiksnim kuponskim stopama, a kojima strani investitori mogu lako da pristupe.4 Pored GBI-EM Global Diversified Index, Republika Srbija ulazi i u GBI-Aggregate (GBI-AGG). Udruživanjem Beogradske (BELEX) i Atinske berze (ATHEX) i usvajanjem Strategije za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine obezbeđen je dalji razvoj tržišta kapitala u Srbiji i diversifikaciju izvora dugoročnog finansiranja.

Eksternu poziciju Srbije tokom 2021. godine karakteriše otpornost na finansijske šokove iz međunarodnog okruženja. Devizne rezerve na kraju septembra tekuće godine povećane su za 3,3 mlrd evra od početka godine i iznosile su 16,8 mlrd evra. Povećan je racio deviznih rezervi i kratkoročnog duga u odnosu na kraj prethodne godine, usled istovremenog rasta deviznih rezervi i smanjenja kratkoročnog duga. U istom periodu došlo je i do poboljšanja pokazatelja eksterne solventnosti. Učešće spoljnog duga u BDP ostao je na nepromenjenom nivou od 65,8%, dok su udeo kratkoročnog duga u BDP i racio spoljnog duga i izvoza robe i usluga smanjeni. Učešće spoljnog duga u izvozu roba i usluga na kraju drugog kvartala 2021. godine iznosilo je 128,8%, što je značajno ispod kriterijuma Svetske banke od 220% i garant je održivosti njegovog servisiranja.

Očekuje se da će ukupan deficit tekućeg računa u 2021. godini iznositi oko 2 mlrd evra, odnosno 3,9% BDP, kao i da će neto priliv SDI do kraja godine iznosi preko 3,5 milijarde evra, što će i dalje biti više nego dovoljan iznos za punu pokrivenost deficita tekućeg računa. Srednjoročnim makroekonomskim okvirom za period 2022-2024. godine predviđeno je dalje poboljšanje spoljnotrgovinskih tokova koje se zasniva na modernizaciji i širenju proizvodnih i izvoznih kapaciteta u delatnostima razmenljivih dobara, jačanju konkurentnosti na međunarodnom tržištu i osvajanju novih tržišnih niša. To će biti podržano daljim ublažavanjem efekata pandemije u spoljnom okruženju i intenziviranjem domaće investicione aktivnosti.

___________
3 Podaci se odnose zbirno za Narodnu Republiku Kinu, Hong Kong i Kinesku Provinciju Tajvan.
4 U indeks su uključene tri dinarske benčmark obveznice sa dospećem 11. januara 2026. godine (RSMFRSD89592), 6. februara 2028. godine (RSMFRSD55940) i 20. avgusta 2032. godine (RSMFRSD86176).

Struktura tekućeg računa, % BDP

Izvor: Ministarstvo finansija, NBS, RZS

Rast robnog izvoza u evrima po prosečnoj stopi od 11,4% i uvoza za 9,4% u projektovanom trogodišnjem periodu smanjiće spoljnotrgovinski deficit roba na 8,9% BDP u 2024. godini, sa ovogodišnjih 10,6%. Predviđa se nastavak povoljnih kretanja na računu usluga, gde će suficit u projektovanom trogodišnjem periodu iznositi u proseku 1,6 mlrd evra. Priliv po osnovu tekućih transfera iznosiće u proseku 6,7% BDP godišnje, pri čemu će prihodi od doznaka zadržati ulogu dominantne komponente. Neto efekat tekućih transfera i neto faktorskih plaćanja u narednom trogodišnjem periodu biće pozitivan i iznosiće oko 1,7 mlrd evra prosečno godišnje, što će značajno ublažiti deficit spoljnotrgovinskog bilansa roba i usluga. Ovakva kretanja, uz projektovanu dinamiku ekonomske aktivnosti, imaće za rezultat smanjenje učešća deficita tekućeg računa platnog bilansa na 3,9% BDP na kraju projekcionog perioda.

Deficit tekućeg računa i SDI, % BDP

Izvor: NBS i Ministarstvo finansija

U strukturi finansijskog računa dominiraće udeo SDI sa učešćem u BDP od 6,1% prosečno godišnje. Ovaj priliv će ujedno biti glavni izvor finansiranja deficita tekućeg računa. Zadržana povoljna investiciona perspektiva naše zemlje i rast SDI, kao i njihova dalja diversifikacija ka sektoru razmenljivih dobara, doprineće nastavku rasta izvoza i jačanju spoljne i unutrašnje makroekonomske ravnoteže.

4. Rizici ostvarivanja projekcije kretanja BDP Republike Srbije u periodu 2022-2024. godina

Srednjoročni scenario kretanja privredne aktivnosti Republike Srbije praćen je brojnim rizicima, pre svega iz međunarodnog okruženja. Rizici makroekonomskog okvira u najvećoj meri potiču od neizvesnosti u pogledu toka pandemije na svetskom nivou i efikasnosti u njenom suzbijanju.

Osnovnim makroekonomskim scenariom pretpostavljeno je da će uticaj pandemije slabiti tokom 2022. godine kako transmisija virusa bude slabila i kako bude rasla upotreba vakcine. U suprotnom, pogoršanje epidemiološke situacije i uvođenje dodatnih restriktivnih mera, potencijalno pooštravanje finansijskih uslova i izraženi troškovni pritisci na globalnu inflaciju vodili bi recesionim trendovima. Osim mogućih novih talasa pandemije i povezanih epidemioloških ograničenja, na usporavanje privrednog rasta mogu da utiču i činioci poput rasta cena sirovina (pre svega energenata), tj. ubrzanje inflacije na svetskom nivou. Neujednačen oporavak naših najvažnijih trgovinskih partnera praćen je rizikom od daljeg usporavanja usled širenja novih sojeva virusa. Istovremeno, nepovoljnim srednjoročnim izgledima za rast ovih privreda doprinose i zastoji u lancima snabdevanja i neravnoteže na tržištu rada, jer povećavaju troškove proizvodnje i podgrevaju inflatorna očekivanja.

U kratkom roku, rizike projekcije ocenjujemo kao simetrične, pri čemu su asimetrični naniže po osnovu faktora iz međunarodnog okruženja i blago naviše po osnovu faktora iz domaćeg okruženja. Veća proizvodnja i distribucija vakcine bi trebalo da pandemiju svede na prihvatljive okvire i da podstakne brži od očekivanog oporavaka potrošačkog i investicionog poverenja, a time i brži privredni rast. S druge strane, poteškoće u procesu proizvodnje i distribucije vakcine i pojava novih sojeva virusa, koji se brže šire, mogli bi da produže trajanje restriktivnih zdravstvenih mera i time uspore oporavak. Neizvesnost na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu, trgovinske tenzije i urušeno poslovno poverenje negativno bi se odrazili na tokove kapitala. Što se tiče robnog tržišta, rast cena primarnih proizvoda može imati uticaj na privredni rast Srbije. Kretanje cene nafte i ostalih energenata iznad projektovanog negativno bi se odrazilo na troškove proizvodnje, ali bi i promenilo strukturu potrošnje domaćinstava povećanjem udela uvoznih dobara, što bi udruženo usporilo privredni rast. Rizici vezani za domaće tržište odnose se na novu poljoprivrednu sezonu, brzinu oporavka tražnje i kretanje regulisanih cena.

Srbija je zadržala ulogu neto izvoznika osnovnih metala i ruda, tako da bi brži rast njihovih cena pogodovao ekonomskoj aktivnosti. Ublažavanju negativnih rizika doprineće aktiviranje novih i proširenje postojećih izvoznih kapaciteta, povoljniji odnosi robne razmene. Zahvaljujući investicijama iz prethodnog perioda, pre svega u razmenljive sektore, ukupan izvoz Srbije je manje pogođen smanjenom eksternom tražnjom iz zone evra, a industrijski sektor je ostao relativno otporan na šokove iz globalnog okruženja.

Endogeni rizici su identifikovani kao izraženiji naviše. Paket ekonomskih mera Vlade i NBS očuvao je raspoloživi dohodak stanovništva i postojeća radna mesta, te obezbedio oporavak brži od očekivanog. Tok pandemije će opredeliti kretanja u uslužnom sektoru, posebno u sektorima saobraćaja, ugostiteljstva i turizma. Šteta prouzrokovana pandemijom u ovim sektorima može se preliti i na druge privredne grane. Ostali faktori iz domaćeg okruženja odnose se na volatilnost poljoprivredne proizvodnje, efikasnost u realizaciji javnih projekata i dinamiku sprovođenja započetih reformi. Nastavak strukturnih reformi i dalja unapređenja poslovnog ambijenta trebalo bi da doprinesu bržem rastu. I pored unapređenja i modernizacije sektora poljoprivrede, proizvodnja glavnih biljnih kultura i dalje je značajno zavisna od agrometeoroloških uslova, što može dovesti do bitnih odstupanja od višegodišnje prosečne poljoprivredne proizvodnje na bazi koje se projektuje kretanje ovog sektora. U osnovnom scenariju je pretpostavljena prosečna poljoprivredna proizvodnja i neutralan doprinos poljoprivrede rastu BDP. Rast građevinarstva u narednom periodu baziran je na uspostavljenoj putanji rasta privatne građevinske operative kao i na nastavku investicionog ciklusa države. Dinamika i efikasnost u sprovođenju javnih projekata, kao i aktivnosti u segmentu izgradnje zgrada i proizvodnih kapaciteta, nose sa sobom simetrične rizike. Kretanje industrijske proizvodnje u najvećoj meri opredeljeno je eksternim faktorima.

Iako je neutralisanjem unutrašnjih i spoljašnjih neravnoteža u prethodnom periodu povećana rezistentnost srpske privrede na eksterne šokove, ne treba gubiti iz vida da smo mala i otvorena ekonomija koja im je značajno izložena.

Povoljna makroekonomska perspektiva zemlje, unapređen poslovni ambijent, zadržavanje povoljnih finansijskih uslova i efikasna realizacija investicionih projekata države umanjiće neizvesnost prisutnu u pogledu spremnosti za investiciona ulaganja i širenje proizvodnih kapaciteta.

Projekcija kretanja BDP, međugodišnje stope rasta, %

Izvor: Ministarstvo finansija

II FISKALNI OKVIR ZA PERIOD OD 2022. DO 2024. GODINE

1. Srednjoročni ciljevi fiskalne politike

Nastavak borbe sa pandemijom koronavirusa i privredni oporavak obeležili su 2021. godinu. Početkom godine obezbeđen je novi paket mera podrške privredi i stanovništvu u iznosu od oko 4,2% BDP. Paketom je predviđena direktna pomoć privredi i građanima, uz dodatne mere namenjene sektorima čije je poslovanje u najvećoj meri ograničeno merama za suzbijanje epidemije (ugostiteljstvo, transport, hotelijerstvo i turistički sektor). Pored direktne pomoći, ovim paketom mera, obezbeđena su dodatna sredstva za očuvanje likvidnosti privrednih subjekata i produžen rok za korišćenje ovog oblika pomoći, a povećan je i iznos sredstava namenjenih sektoru zdravstva.

Paket mera je dodatno pomogao oporavak privrede što se reflektovalo kroz bolju naplatu prihoda i posledično manji deficit i nivo javnog duga na kraju godine. Drugim rebalansom je predviđen deficit opšte države od 4,9% BDP i nivo javnog duga od 58,2% BDP, uz povećanje iznosa sredstava namenjenih infrastrukturnim projektima.

Globalna pandemija još nije završena tako da je predstojeći period pun neizvesnosti. Planiranje ekonomske i, posebno, fiskalne politike prvenstveno će zavisiti od suzbijanja pandemije i njenog okončanja. Opšte je opredeljenje da se u periodu nakon krize izazvane pandemijom omogući postepeno uravnoteženje i stabilizacija javnih finansija, kako bi se smanjilo učešće javnog duga u BDP i stvorile osnove za stabilan privredni rast. Do tada, potrebno je obezbediti prostor za pravovremenu reakciju fiskalne politike u slučaju produbljivanja krize. Eventualna fiskalna intervencija države u cilju minimiziranja efekata krize svakako će biti kombinovana sa nastojanjima da se ne zaustave razvojni programi i infrastrukturni projekti finansirani iz budžeta.

Srednjoročni fiskalni okvir predviđa umereno napuštanje ekspanzivne fiskalne politike. S obzirom na neizvesnu ekonomsku situaciju, budžet će svakako predstavljati "sigurnosnu mrežu" u slučaju eskalacije nepovoljnih kretanja. Sa jedne strane obezbediće se kontinuitet razvojnih i socijalnih programa, a sa druge strane obezbediće se održivost javnih finansija i nastavak smanjenja nivoa javnog duga u smislu učešća u BDP. Imajući u vidu očekivana makroekonomska kretanja, predviđeni godišnji fiskalni deficiti omogućavaju smanjenje učešća duga opšte države u BDP i u narednom periodu.

Fiskalna politika će u narednom periodu biti fokusirana na nastavak smanjenja ukupnog poreskog opterećenja rada čime se dodatno rasterećuje privreda, odnosno povećava konkurentnost privatnog sektora. Na rashodnoj strani, prioritet će imati infrastrukturni i kapitalni projekti, te politika penzija i plata. Pri tome će se voditi računa da se povećanjem ove dve, najveće, kategorije rashoda ne izađe iz planiranog održivog okvira. Dodatno, stabilnosti javnih finansija i održivom fiskalnom okviru doprineće planirane izmene Zakona o budžetskom sistemu, kojima će, između ostalog, biti redizajniran skup fiskalnih pravila, opštih i posebnih, te definisane posebne mere i konsekvence u slučaju njihovog nepoštovanja. Poseban akcenat biće stavljen na izmenu opštih pravila koja se odnose na javni dug i deficit opšte države, te posebnih pravila vezanih za održivi nivo rashoda za plate i penzije.

2. Fiskalna kretanja u 2020. godini

Na kraju 2020. godine, na nivou opšte države ostvaren je fiskalni deficit u iznosu od 442,8 mlrd dinara, odnosno 8% BDP, što je za 0,9% BDP bolje od planiranog, s obzirom da je rebalansom planiran fiskalni deficit od 8,9% BDP. U istom periodu ostvaren je primarni fiskalni deficit od 6% BDP. U originalnom budžetskom planu deficit je iznosio 0,5% BDP. Dug je povećan za 5 p.p., sa 52,8% BDP, koliko je iznosio na kraju 2019. godine na 57,8% BDP na kraju 2020. godine. Ovakva nepovoljna fiskalna kretanja su uslovljena krizom koju je izazvala pandemija COVID-19, odnosno naporima koje je Republika Srbija uložila u ublažavanje njenog uticaja na ekonomske i društvene tokove značajnim ulaganjima u zdravstveni sistem i nabavku neophodnih medicinskih sredstava. Ukupan paket mera planiran za 2020. godinu iznosio je 704,4 mlrd dinara, odnosno 12,8% BDP, od čega je realizovano 564,1 mlrd dinara mera za podršku privredi i stanovništvu (10,3% BDP), što uz nabavku medicinske opreme i lekova u iznosu od oko 72 mlrd dinara (1,3% BDP), čini ukupan trošak za borbu protiv COVID-19 od 636,1 mlrd dinara, odnosno 11,6% BDP.

U odnosu na originalni budžetski plan, prihodi i rashodi su ostvareni uz značajna odstupanja, kako u nominalnim iznosima, tako i u strukturi.

Javni prihodi su ostvareni u iznosu manjem za 85,8 mlrd dinara (1,6% BDP) u odnosu na iznos planiran originalnim budžetom, dok su u odnosu na 2019. godinu nominalno manji za 1%. Najveće odstupanje u odnosu na plan je zabeleženo kod poreskih prihoda tj. doprinosa, poreza na dohodak građana i PDV. Doprinosi i porez na dohodak građana su ukupno manji u odnosu na plan za 1,2% BDP, što je posledica mera kojima su poreske obaveze po ovom osnovu odložene i plaćaju se u ratama, počevši od januara 2021. godine. Nakon perioda u kojem su važile mere zabeležen je veći rast kod ovih kategorija od inicijalnog plana, delom i zbog toga što su neki poreski obveznici već počeli da izmiruju deo svojih odloženih obaveza. Indirektni porezi (najvećim delom PDV) niži su za 0,7% BDP u odnosu na plan, što je posledica pada lične potrošnje, mera ograničenja kretanja stanovništva, smanjenog obima tranzitnog saobraćaja i sl. Porez na dobit pravnih lica je ostvaren u iznosu višem od planiranog za oko 0,2% BDP i pored mere odlaganja uplata akontacija za drugi kvartal, usled konzervativnog pristupa u planiranju ove kategorije zasnovanog na umerenom rastu profitabilnosti privrede. Neporeski prihodi su viši za 0,2% BDP u odnosu na plan, zahvaljujući uplatama vanrednih neporeskih prihoda, koji nisu obuhvaćeni planom (dobit, dividende, premije itd.), dok su redovni neporeski prihodi bili značajno umanjeni zbog pandemije (putarine, kazne, sudske i administrativne takse i naknade i sl.).

Javni rashodi izvršeni su u iznosu višem za 327,9 mlrd dinara (6% BDP) u odnosu na originalni plan. U odnosu na 2019. godinu beleže rast od 13,8%. Najveće odstupanje je ostvareno kod subvencija (2,5% BDP), koliko iznosi i direktna podrška privatnom sektoru isplaćena sa ove pozicije. Isplata direktne novčane pomoći stanovništvu sa pozicije ostalih tekućih rashoda uticala je da ovi rashodi budu veći za 1,4% BDP u odnosu na plan. Rashodi za robe i usluge su veći od plana za oko 0,8% BDP zbog povećanih izdataka za nabavku lekova i medicinske opreme, ali i povećanih rashoda za održavanje putne mreže kod JP "Putevi Srbije", dok su rashodi za zaposlene veći za 0,4% BDP najviše zbog povećanja plata u zdravstvenom sektoru. Realizacija javnih investicija u 2020. godini je nadmašila sve prethodne godine dostigavši nivo od 5,3% BDP i premašivši plan za 0,5% BDP. Ulagano je kako u saobraćajnu infrastrukturu, tako i u nove zdravstvene kapacitete, što predstavlja značajan kvalitativan pomak u upravljanju javnim finansijama u kriznim vremenima i podstrek daljem ekonomskom rastu. Pozicija neto budžetskih pozajmica uvećana je za 0,6% BDP u odnosu na originalni budžetski plan. U okviru ove kategorije rashoda izvršen je prenos sredstava za kreditnu pomoć privredi preko Fonda za razvoj Republike Srbije.

Tabela 5. Pregled paketa mera za podršku privredi i stanovništvu u 2020. godini

 

Plan

Realizacija

 

u mlrd RSD

u % BDP

u mlrd RSD

u % BDP

Mere poreske politike

 

 

 

 

Odloženo plaćanje poreza na zarade i doprinosa za privatni sektor tokom vanrednog stanja i za jedan dodatni mesec; privatne kompanije obaveze otplaćuju na rate, od januara 2021. godine

168,0

3,1

119,8

2,2

Odloženo plaćanje akontacije za drugi kvartal 2020. poreza na dobit pravnih lica

21,0

0,4

13,5

0,2

Oslobađanje od plaćanja PDV za sve donatore

-

-

-

-

Ukupno

189,0

3,4

133,3

2,4

Direktna podrška privatnom sektoru

 

 

 

 

Direktna podrška preduzetnicima koji plaćaju paušalni porez i preduzetnicima koji plaćaju porez na stvarne prihode, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru - tri meseca isplata neto minimalne zarade i još dva dodatna meseca isplata 60% neto minimalne zarade

128,8

2,3

130,1

2,4

Direktna podrška velikim privatnim kompanijama - podrška u iznosu od 50% neto minimalne zarade (za vreme vanrednog stanja) zaposlenima koji su dobili rešenje o prestanku rada (na osnovu čl. 116. i 117. Zakona o radu).

4,5

0,1

1,6

0,0

Direktna podrška hotelijerskom sektoru - 350€ po krevetu, 150€ po sobi, u dinarskoj protivvrednosti preračunato po zvaničnom srednjem kursu NBS

2,0

0,0

1,2

0,0

Direktna podrška ugostiteljima, turističkim agencijama, hotelima i rent a car agencijama (30.000 RSD)

2,7

0,0

2,0

0,0

Direktna podrška sportskim klubovima

1,1

0,0

1,1

0,0

Ukupno

139,1

2,5

136,0

2,5

Mere za očuvanje likvidnosti privatnog sektora

 

 

 

 

Program finansijske podrške tokom krize COVID-19 preko Fonda za razvoj Republike Srbije

24,0

0,4

16,3

0,3

Garantne šeme za podršku ekonomiji tokom krize COVID-19

240,0

4,4

174,5

3,2

Ukupno

264,0

4,8

190,8

3,5

Ostale mere

 

 

 

 

Moratorijum na dividende do kraja godine, isključujući javna preduzeća i gubitak prihoda koji proizlazi iz dividendi

16,0

0,3

6,0

0,1

Mere povećanja zarada i druga direktna novčana pomoć (10% povećanje plata zdravstvenih radnika, direktna novčana pomoć svim penzionerima (2 isplate - 4.000 RSD i 5.000 RSD), podrška poljoprivrednim proizvođačima, bonus zdravstvenim radnicima od 10.000 RSD)

26,3

0,5

26,0

0,5

Fiskalni podsticaj - isplata 100€ svim punoletnim građanima, u dinarskoj protivvrednosti preračunato po zvaničnom srednjem kursu NBS

70,0

1,3

72,0

1,3

Ukupno

112,3

2,0

104,0

1,9

Procena uticaja fiskalnih mera

464,4

8,4

389,6

7,1

Ukupan paket mera

704,4

12,8

564,1

10,3

Ostali troškovi vezani za COVID-19 (medicinska oprema i lekovi)

-

-

72

1,3

Ukupni troškovi vezani za COVID-19

704,4

12,8

636,1

11,6

3. Tekuća fiskalna kretanja i izgledi za 2021. godinu

Fiskalni deficit opšte države u 2021. godini, prema poslednjim procenama, iznosiće 4,9% BDP, što je značajno manje u odnosu na aprilska predviđanja kada je deficit planiran u iznosu od 6,9% BDP. Posmatrano u odnosu na rezultat predviđen originalnim budžetom za 2021. godinu deficit je veći za 1,9 p.p. (planirani deficit iznosio je 3% BDP). Sledeći faktori doveli su do revizije fiskalnog rezultata opšte države u tekućoj godini:

- operacionalizacija trećeg paketa ekonomske podrške privredi usled produženog trajanja pandemije COVID-19;

- obezbeđivanje dodatnih sredstava za zdravstvenu zaštitu stanovništva;

- povećano ulaganje u infrastrukturne projekte u cilju oporavka i podsticaja privrednog rasta;

- značajna revizija projekcije prihoda opšte države.

Trend smanjenja učešća javnog duga u BDP, prisutan od 2016. godine, usled krize izazvane pandemijom COVID-19 tokom 2020. i 2021. godine, privremeno je prekinut. U narednom periodu se očekuje da će usled stabilizacije ekonomskih kretanja, ubrzanog privrednog oporavka i planiranog kretanja fiskalnog rezultata u srednjem roku, putanja javnog duga ponovo biti opadajuća.

Fiskalni rezultat opšte države u periodu od 2015. do 2021. godine, % BDP

Izvor: Ministarstvo finansija

Pandemija izazvana koronavirusom tokom čitave 2020. godine imala je izrazito negativne zdravstvene, ekonomske i šire društvene posledice, kako u čitavom svetu, tako i u Republici Srbiji. Od marta 2020. godine, kada je registrovan prvi slučaj oboljevanja u Republici Srbiji, na snazi su epidemiološke mere različitog intenziteta u cilju očuvanja zdravlja građana i umanjenja pritiska na javno zdravstvo. Kriza izazvana pandemijom koronavirusa nastavljena je i u 2021. godini. Epidemiološke mere različitog stepena ograničenja prisutne su i dalje širom sveta. Republika Srbija obezbedila je, i pored svih teškoća u nabavci vakcina, dovoljne količine za masovnu vakcinaciju stanovništva.

Tokom 2020. godine realizovani su prvi i drugi paket mera ekonomske podrške privredi i stanovništvu za prevazilaženje krize izazvane pandemijom. Procenjeni obim ova dva paketa iznosio je 12,8% BDP, dok su, prema preliminarnim podacima, realizovane mere u vrednosti od 11,6% BDP. Ekonomski paket podrške privredi i stanovništvu značajno je doprineo ublažavanju negativnih efekata krize i rezultirao je manjim padom privrede, posebno u poređenju sa drugim evropskim ekonomijama, a izbegnute su i turbulencije na tržištu radne snage.

Borba sa pandemijom nastavljena je i tokom 2021. godine. Primena epidemioloških mera je na snazi uz istovremenu vakcinaciju stanovništva. Pozitivni efekti prethodnog programa ekonomske podrške preneli su se i na početak 2021. godine, ali produženo delovanje pandemije, sa neizvesnim vremenskim trajanjem, uslovilo je potrebu za novim paketom podrške privredi i stanovništvu. Sagledavanjem ekonomskih kretanja tokom četvrtog kvartala prethodne godine i prvog kvartala 2021. godine, stanja na tržištu rada, efekata sprovedenog seta mera, a u uslovima prolongiranog trajanja složene epidemiološke situacije, Vlada je odlučila da donese dodatni paket mera podrške privredi i stanovništvu. Kako bi se očuvali postignuti rezultati i dostigli projektovani ciljevi oporavka ekonomske aktivnosti u 2021. godini, neophodno je bilo izdvojiti dodatna sredstva podrške, sa akcentom na one delatnosti koje su disproporcionalno pogođene produženom primenom epidemioloških mera. Veća izdvajanja predviđena su i u vidu pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. Paket mera pomoći je u određenoj meri modifikovan nakon realizacije tokom prvog i drugog kvartala tekuće godine, pri čemu je iznos direktne pomoći stanovištu osnažen dodatnim sredstvima.

Paket mera u 2021. godini predviđen je u obimu od 4,2% BDP. Uticaj paketa mera na fiskalni rezultat u 2021. godini procenjen je na 2,3% BDP. Direktna pomoć privredi u cilju očuvanja radnih mesta, u visini polovine minimalne zarade, u trajanju od tri meseca, obezbeđena je svim preduzećima koja su iskazala interesovanje, uz uslov da ne smanje broj zaposlenih za više od 10% tri meseca nakon isteka primanja pomoći. Pored opšte pomoći privredi predviđena je i dodatna pomoć posebno ugroženim sektorima (ugostiteljstvo, transport - autobuski prevoz, određeni segment hotelijerstva, turistički sektor). Pored direktne pomoći obezbeđena su i sredstva za dodatnu likvidnost privredi u iznosu od 500 miliona evra, te duži rok za korišćenje ovog oblika pomoći. U cilju stimulisanja agregatne tražnje i ubrzanja oporavka proizvodnih, ali i uslužnih delatnosti, nakon popuštanja epidemioloških mera, kao i prethodne godine, predviđena je isplata novčane pomoći svim punoletnim građanima. Dodatni podsticaj u odnosu na opštu pomoć dobili su i vakcinisani građani stariji od 16 godina.

Tabela 6. Pregled paketa mera za podršku privredi i stanovništvu u 2021. godini

2021.

Plan

 

u mlrd din.

u % BDP

Direktna podrška privatnom sektoru

 

 

Direktna podrška privatnom sektoru - 3 meseca 50% minimalne zarade svim preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima

52

0.8

Direktna pomoć hotelima u gradskim sredinama

1,2

0,0

Direktna sektorska podrška - ugostiteljstvo, turističke agencije, hoteli i rent a car agencije

4,1

0,1

Samostalni umetnici

0,3

0,0

Direktna sektorska podrška - sektor prevoznika putnika u drumskom saobraćaju i autobuskih stanica - 600 € po autobusu

2,7

0,0

Ukupno

60,3

1,0

Mere za očuvanje likvidnosti privatnog sektora

 

 

Produženje postojeće garantne šeme za podršku ekonomiji tokom krize COVID-19

60

1,0

Uspostavljanje nove garantne šeme za podršku najugroženijim sektorima/preduzećima

60

1,0

Ukupno

120,0

1,9

Ostale mere

 

 

Fiskalni podsticaj - podsticanje domaće tražnje

73,1

1,2

Bonus za vakcinaciju

7,1

0,1

Ukupno

80,2

1,3

Procena uticaja fiskalnih mera

140,5

2,3

Ukupan paket mera

260,5

4,2

Uporedo sa revizijom prihodne i rashodne strane i usvajanjem drugog rebalansa budžeta Republike Srbije, revidiran je i fiskalni okvir opšte države za 2021. i naredne tri godine. Inovirani fiskalni okvir za 2021. godinu predviđa fiskalni deficit od 4,9% BDP. U odnosu na originalno planirani fiskalni okvir, procena prihoda povećana je za 254,9 mlrd dinara. Na strani rashoda došlo je do povećanja za 380,1 mlrd dinara, uz značajne promene u njihovoj strukturi.

Revizija stope realnog rasta BDP za 2021. godinu najvažniji je faktor izmena u visini prihodne strane, s tim što je originalna projekcija prihoda opšte države bila konzervativna, usled opreznosti i početne neizvesnosti u pogledu ukupnih makroekonomskih kretanja, naročito na tržištu rada. Negativni efekti pandemije, kao i epidemioloških mera, na ekonomska i kretanja prihoda budžeta, manji su nego što se prvobitno očekivalo. Brži je oporavak proizvodnih delatnosti na globalnom nivou i uspešno je sproveden program mera ekonomske podrške u zemlji.

Tabela 7. Prihodi, rashodi i rezultat sektora države u 2021. godini, u mlrd dinara

 

budžet 2021.

nova procena 2021.

Razlika nova/budžet

% promena

2021. nova pr. % BDP

JAVNI PRIHODI

2.423,9

2.678,9

254,9

10,5

43,5

Tekući prihodi

2.404,4

2.658,8

254,4

10,6

43,1

Poreski prihodi

2.171,1

2.397,3

226,2

10,4

38,9

Porez na dohodak građana

225,4

253,0

27,6

12,2

4,1

Porez na dobit pravnih lica

107,1

157,0

49,9

46,6

2,5

PDV

600,3

654,0

53,7

8,9

10,6

Akcize

315,8

329,2

13,4

4,3

5,3

Carine

53,1

59,0

5,9

11,1

1,0

Ostali poreski prihodi

84,9

90,0

5,1

6,0

1,5

Doprinosi

784,5

855,0

70,5

9,0

13,9

Neporeski prihodi

233,3

261,6

28,2

12,1

4,2

Donacije

19,5

20,1

0,6

2,8

0,3

JAVNI RASHODI

2.603,3

2.983,4

380,1

14,6

48,4

Tekući rashodi

2.237,2

2.473,3

236,1

10,6

40,1

Rashodi za zaposlene

602,5

628,6

26,1

4,3

10,2

Kupovina robe i usluga

458,5

495,3

36,9

8,0

8,0

Otplata kamata

113,6

113,9

0,3

0,3

1,8

Subvencije

130,7

213,4

82,7

63,3

3,5

Socijalna pomoć i transferi

847,8

857,8

10,0

1,2

13,9

od čega penzije

621,0

612,0

-9,0

-1,4

9,9

Ostali tekući rashodi

84,2

164,3

80,1

95,2

2,7

Kapitalni rashodi

330,6

479,4

148,8

45,0

7,8

Neto budžetske pozajmice

23,7

22,4

-1,3

-5,4

0,4

Aktivirane garancije

11,7

8,2

-3,5

-29,8

0,1

Rezultat

-179,3

-304,5

-125,2

 

-4,9

Rezultat u % BDP

-3,0

-4,9

-1,9

 

 

Izvor: Ministarstvo finansija

Najvažniji faktori koji su doveli do izmene u visini i strukturi prihoda opšte države su:

- bazni efekat (bolje ostvarenje na kraju prethodne godine);

- ubrzanje ekonomske aktivnosti tj. revizija stope realnog rasta BDP naviše sa 6% na 7%;

- konzervativno planiranje određenih kategorija poreskih prihoda (usled neizvesnosti u vezi toka i efekata produžene pandemije);

- naplata poreskih prihoda tokom prvog kvartala 2021. godine;

- povoljnija kretanja na tržištu rada od predviđenih;

- oporavak spoljnotrgovinske razmene;

- uplata prvobitno neplaniranih neporeskih prihoda i donacija;

- pozitivan uticaj programa ekonomskih mera na privrednu aktivnost i ličnu potrošnju.

Projekcija prihoda od poreza na dohodak građana povećana je za 27,6 mlrd dinara u odnosu na originalni iznos. Prilikom izrade originalne projekcije prihoda od poreza na zarade, uzete su u obzir projekcije kretanja prosečnih zarada i zaposlenosti, procene o prevremenom vraćanju dela odloženih poreza tokom 2020. godine, kao i procene efekata podizanja neoporezivog dela zarade u 2021. godini. Iste pretpostavke se koriste i za projekciju prihoda od socijalnih doprinosa koji čine najveći pojedinačni prihod na nivou opšte države.

Realizacija ovih prihoda krajem 2020. godine bila je iznad očekivanja, a podaci o zaposlenosti i kretanju prosečnih zarada ukazuju na održanu stabilnost na tržištu rada. Takav trend nastavljen je i tokom prvog kvartala 2021. godine. Tokom drugog i trećeg kvartala tekuće godine pozitivni trendovi na tržištu rada su nastavljeni, čime su se stekli uslovi za još jednu reviziju ovog poreskog oblika naviše. Procena o vraćanju dela odloženih poreza i doprinosa tokom 2021. godine, neznatno je korigovana na osnovu podataka o uplatama tokom godine. Na sličan način izvršena je revizija projekcije prihoda od socijalnih doprinosa pri čemu je ona povećana za 70,5 mlrd dinara.

Ostatak poreza na dohodak čine ostali oblici kao što su porez na dividende, porez na prihode od kamata, godišnji porez na dohodak, porez na prihode od zakupa nepokretnosti i dr. Prethodnim programom mera, tokom 2020. godine, bio je predviđen moratorijum na isplatu dividendi kod kompanija koje koriste podršku države. Kako najveći deo profitabilnih kompanija nije koristio državnu pomoć, dividende su isplaćene svojim akcionarima u redovnoj dinamici. Deo kompanija koji je koristio državnu pomoć, isplatio je dividende po isteku moratorijuma, početkom 2021. godine. Početkom godine je zabeležen snažan skok uplata poreza na dividende, te je revidirana projekcija prihoda po tom osnova.

Projekcija prihoda od poreza na dobit povećana je za oko 50 mlrd dinara u odnosu na originalan budžetski plan za 2021. godinu, iako nije modifikovana prilikom aprilske revizije. Osnovni razlog za korekciju u ovom iznosu je opreznost prilikom prethodne procene, imajući u vidu da podaci o profitabilnosti u 2020. godini u trenutku izrade aprilske projekcije nisu bili poznati. I pored toga što je u 2020. godini zabeleženo usporavanje privredne aktivnosti, dobit privrednih društva zabeležila je rast, što je dodatno povećalo iznos plaćenog poreza na dobit. Kao posledica toga, veće su i uplate po osnovu poreza na dividende koje isplaćuju pravna lica.

Porez na dodatu vrednost projektovan je u visini od 654 mlrd dinara što predstavlja povećanje od 53,7 mlrd u odnosu na originalnu projekciju. Prilikom donošenja aprilskog rebalansa, projekcija PDV nije menjana. Tokom prvog kvartala zabeležene su umereno bolje stope rasta od očekivanih, ali neizvesnost u vezi nepovoljne epidemiološke situacije i dalje sprovođenje epidemioloških mera, zahtevali su opreznost prilikom revidiranja procene prihoda. Tokom drugog i trećeg kvartala, stopa rasta naplate PDV je dodatno ubrzana, čime su se stekli uslovi za značajniju reviziju ovog poreskog oblika naviše. Razlozi za ubrzani raste naplate su snažniji oporavak lične potrošnje, efekti stimulativnih mera države na potrošnju, povoljniji bilans u sektoru turizma i ostalim uslužnim delatnostima čime je podstaknuta potrošnja na domaćem tržištu itd.

Prihodi od carina projektovani su u iznosu od 59 mlrd što predstavlja povećanje od 5,9 mlrd dinara u odnosu na originalnu projekciju. Prihodi od carina u najvećoj meri prate dinamiku PDV iz uvoza, pa je u skladu sa izmenom strukture PDV, obima spoljnotrgovinske razmene i kretanja naplate carina u prvom kvartalu, izvršena revizija projekcije ovog prihoda.

Prihodi od akciza projektovani su u ukupnom iznosu od 329,2 mlrd dinara što je za 13,4 mlrd dinara više u odnosu na originalnu projekciju. Akcize na duvanske prerađevine povećane su za 1,6 mlrd dinara, akcize na derivate nafte za 12 mlrd dinara. Projekcija prihoda od ostalih akciza nije menjana. Naplata akciza na duvanske prerađevine, posle snažnog rasta i uplata tokom najizdašnijih letnjih meseci, stabilizovala se, što je dovelo do manje korekcije procene ovog prihoda, ali uz prisutan pozitivan rizik da realizacija bude veća. Za budžetsku projekciju prihoda od akciza na derivate nafte, kao referentna osnova uzeta je 2019. godina kod koje, za razliku od 2020. godine, postoji uobičajena mesečna dinamika. Tokom prvog kvartala zabeležen je solidan rast ovog prihoda, uz dodatno ubrzanje tokom drugog i trećeg kvartala. I pored rasta cena nafte i derivata na domaćem tržištu, beleži se rast potrošnje. Nivo tranzitnog saobraćaja se značajno oporavio, domaći potrošači više koriste sopstveni prevoz (delom i usled navika stečenih tokom pandemije), a zabeležen je i manji odlazak domaćih turista u inostranstvo čime se uvećala potrošnja na domaćem tržištu. Takođe, realna je i pretpostavka da se javni saobraćaj, gde postoji refakcija dela akciza, odvija u nešto manjem obimu. Kod ostalih akciza, očekuje se nešto slabija potrošnja alkoholnih proizvoda i naplata akciza po tom osnovu. Ovaj pad neutralisan je očekivanom većom naplatom akcize na električnu energiju.

Neporeski prihodi su povećani u odnosu na iznos predviđen originalnim budžetom za 28,2 mlrd dinara. Redovni neporeski prihodi su različite takse, naknade, kazne, prihodi organa i organizacija i svi ostali prihodi koji se ostvaruju ustaljenom dinamikom tokom godine, u približno sličnim iznosima na mesečnom nivou uz određene sezonske varijacije. Redovni neporeski prihodi, tokom prethodne godine bili su značajno pogođeni ekonomskom i epidemiološkom situacijom u zemlji. Prihodi od putarina su se skoro u potpunosti oporavili, a to se može reći i za ostale kategorije redovnih neporeskih prihoda. Time su se stvorili uslovi za značajniju korekciju procene ovih prihoda naviše. Vanredne neporeske prihode čine uplate dobiti javnih preduzeća i agencija, dividende budžeta, prihodi po osnovu naplaćenih potraživanja Agencije za osiguranje depozita, emisione premije, itd. Vanredni neporeski prihodi korigovani su naviše zbog realizovane uplate prihoda koji nisu bili uključeni u budžetski plan (emisiona premija i dividende budžeta).

Doprinos pojedinačnih faktora korekciji fiskalnog rezultata u odnosu na plan za 2022. godinu, % BDP

Procena rashoda opšte države povećana je za 380,1 mlrd dinara u odnosu na originalni budžet. Najveći deo ovog povećanja se odnosi na sprovođenje paketa za podršku privredi i stanovništvu. Ostatak čine rashodi vezani za direktnu borbu protiv pandemije, poboljšanje zdravstvenih kapaciteta zemlje kao i značajno uvećanje kapitalnih rashoda. U periodu januar-avgust, javni rashodi rastu po stopi 1,8% u odnosu na isti period 2020. godine, a do kraja godine očekuje se da će ukupan rast rashoda ubrzati usled sprovođenja programa mera u ostatku godine kao i realizacije kapitalnih rashoda.

Rashodi za zaposlene povećani su za 26,1 mlrd dinara u odnosu na originalno planirane. Najveći deo se odnosi na povećanje broja angažovanih ljudi u zdravstvenom sistemu, povećanog angažmana i broja radnih sati u ostalim sektorima koji su učestvovali u kontroli epidemiološke situacije. Jedan deo uvećanja je posledica nešto većeg izvršenja na kraju 2020. godine.

Rashodi za robe i usluge su povećani za 36,9 mlrd dinara. Najveći deo povećanja se odnosi na nabavku vakcina, drugih medikamenata, medicinske opreme i sredstava od strane RFZO. Drugi deo povećanja se odnosi na tekuće održavanje puteva kod JP "Putevi Srbije". I kod ostalih nivoa vlasti se beleži uvećanja ovih rashoda, posebno na nivou lokalne samouprave.

Subvencije su značajno povećane u odnosu na originalni plan za 82,7 mlrd dinara. Najveći deo odnosi se na isplatu direktne pomoći privrednim društvima i preduzetnicima za prevazilaženje krize izazvane pandemijom. Za ove namene u 2021. godini predviđeno je preko 66,3 mlrd dinara. Jedan deo povećanja rashoda za subvencije čini povećano subvencionisanje u poljoprivredi (oko 7 mlrd dinara), i železničkom saobraćaju.

Rashodi za socijalnu zaštitu veći su za 10 mlrd dinara u odnosu na originalni plan. U okviru ove kategorije rashoda, izvršiće se isplata dela pomoći stanovništvu u okviru trećeg paketa mera. Konkretno, NSZ i PIO fond isplatiće po 60 i 50 evra u dinarskoj protivvrednosti, respektivno, svojim korisnicima. Ovo predstavlja vid dodatne pomoći ugroženijim kategorijama stanovništva, pored one koju dobijaju svi punoletni građani. Rashodi za penzije sniženi su u odnosu na originalni plan za 9 mlrd dinara. Penzije u 2021. godini indeksirane su prema "švajcarskoj formuli", čiji parametri su bili poznati u toku planiranja ove kategorije rashoda, ali je izostao predviđen prirast broja penzionera. Učešće rashoda za penzije u BDP iznosiće 9,9% u 2021. godini.

Ostali tekući rashodi povećani su za 80,1 mlrd dinara u odnosu na originalni plan, prvenstveno zbog isplate direktne novčane pomoći stanovništvu (80 evra svim punoletnim građanima u dinarskoj protivvrednosti preračunato po zvaničnom srednjem kursu NBS) u ukupnom iznosu od 58,8 mlrd dinara. Ostatak povećanja se odnosi nabavku dela vakcina za imunizaciju stanovništva protiv COVID-19, koja se ne realizuje preko RFZO, kao i bonusa vakcinisanim građanima.

Procenjuje se da će realizacija javnih investicija biti veća za 148,8 mlrd dinara od prvobitnog plana. Izvršenje kapitalnih rashoda u periodu januar-avgust 2021. godine u odnosu na isti period prethodne godine veće je za 40,1%. Kapitalni rashodi dostižu, za sada rekordan, nivo od 7,8% BDP u 2021. godini. Planirani su veći izdaci i za nove i za postojeće infrastrukturne projekte, pre svega u putnu, železničku i komunalnu infrastrukturu. Veća investiciona ulaganja će delovati na ubrzanje privrednog rasta u 2021. godini i u srednjoročnom periodu. Planirana su veća ulaganja u nove zdravstvene kapacitete i opremu koja ima duži vek eksploatacije. Jedan deo uvećanih izdataka se odnosi na dalju epidemiološku zaštitu stanovništva od COVID-19, a drugi na poboljšanje sistema zdravstvene zaštite u budućnosti. U ranijim kriznim periodima najčešće je dolazilo do smanjenja kapitalnih rashoda, međutim to sada nije bio slučaj, što predstavlja pozitivnu promenu u upravljanju javnim finansijama. Ostatak povećanja kapitalnih rashoda predstavlja ulaganje u obnavljanje i modernizaciju vojne opreme.

Procenjen fiskalni deficit od 4,9% BDP ne odstupa od proseka fiskalnih rezultata koji se očekuju u zemljama regiona i EU. Takav rezultat je direktna posledica sprovođenja paketa mera pomoći, kao i napora da se započeti ekonomski oporavak održi i ubrza u narednom periodu. Strukturnom analizom fiskalnog rezultata identifikovano je da se oko 4,2% BDP odnosi na jednokratne i privremene mere, čime je utvrđeno da održivost fiskalne pozicije zemlje nije narušena.

Tabela 8. Prihodi, rashodi i rezultat sektora države, januar-avgust, u mlrd dinara

 

I-VIII 2020.

I-VIII 2021.

I-VIII stopa rasta u %

2021/2020. stopa rasta u %

JAVNI PRIHODI

1.413,6

1.755,3

24,2

18,8

Tekući prihodi

1.406,3

1.744,7

24,1

18,5

Poreski prihodi

1.261,8

1.575,6

24,9

20,4

Porez na dohodak građana

128,3

167,3

30,4

23,9

Porez na dobit pravnih lica

85,7

116,0

35,4

27,8

PDV

351,4

420,8

19,8

19,1

Akcize

200,8

219,6

9,4

7,6

Carine

32,4

37,8

16,6

13,6

Ostali poreski prihodi

52,7

61,3

16,4

8,8

Doprinosi

410,6

552,7

34,6

26,9

Neporeski prihodi

144,4

169,1

17,1

3,4

Donacije

7,3

10,6

44,5

79,7

JAVNI RASHODI

1.753,8

1.784,5

1,8

10,6

Tekući rashodi

1.571,7

1.550,6

-1,3

5,2

Rashodi za zaposlene

378,9

410,8

8,4

8,6

Kupovina robe i usluga

275,9

284,8

3,2

12,5

Otplata kamata

76,1

85,2

12,0

3,3

Subvencije

181,0

133,0

-26,5

-15,3

Socijalna pomoć i transferi

528,8

554,9

4,9

6,4

od čega penzije

388,7

406,3

4,5

4,9

Ostali tekući rashodi

131,0

81,9

-37,5

-0,2

Kapitalni rashodi

155,7

218,2

40,1

63,2

Neto budžetske pozajmice

21,4

11,1

-47,9

-49,5

Aktivirane garancije

5,0

4,7

-6,0

9,7

Fiskalni rezultat

-340,2

-29,3

 

 

Izvor: Ministarstvo finansija

Stanje docnji (preko 60 dana kašnjenja)* budžetskih korisnika i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja poslednjeg dana septembra 2021. godine iznosilo je 2,7 mlrd dinara (oko 0,04% BDP), i neznatno je povećano je u odnosu na kraj 2020. godine. Korisnici budžeta i JP "Putevi Srbije" kreirali su docnje u plaćanju od 1,3 mlrd dinara, dok je stanje docnji organizacija obaveznog socijalnog osiguranja 1,4 mlrd dinara.

Tabela 9. Stanje docnji budžetskih korisnika i OOSO, kraj 2020. godine i septembar 2021. godine, u mlrd dinara

 

31.12.2020.

31.9.2021.

Budžetski korisnici i JP "Putevi Srbije"

1,2

1,3

OOSO

1,4

1,4

UKUPNO

2,6

2,7

Izvor: Ministarstvo finansija

* U skladu sa definicijom koja se koristila za potrebe praćenja sprovođenja aranžmana sa MMF.

S0 indikator kratkoročne fiskalne održivosti

Evropska komisija je za ocenu kratkoročne fiskalne održivosti dizajnirala kompozitni indikator S0 kojim se kroz identifikaciju potencijalnih kratkoročnih rizika u tekućoj godini nastoji anticipirati fiskalni stres u narednoj godini. Ukoliko vrednost S0 indikatora prelazi definisani prag smatra se da je zemlja u kratkoročnom riziku od fiskalnog stresa. Pored vrednosti za celokupan indikator, radi lociranja izvora iz kog rizik potiče, razmatraju se i vrednosti podindeksa i njihovih komponenti. S0 kompozitni indikator se sastoji od dva podindeksa, koji u sebi sadrže niz varijabli fiskalne i makro-finansijske održivosti. Vrednost ovih podindeksa ispod definisanog praga ukazuju na odsustvo kratkoročnog fiskalnog rizika.

U 2020. godini vrednost celokupnog S0 indikatora za Republiku Srbiju se nalazila ispod definisanog praga što načelno ukazuje da ne postoji opasnost od pojave makroekonomske nestabilnosti u narednom srednjoročnom periodu. Međutim, kao posledica krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 vrednost fiskalnog podindeksa (0,48) je iznad za njega definisanog praga (0,36) što ukazuje da bi se mogli javiti izazovi u fiskalnoj sferi. Vrednost finansijskog podindeksa u 2020. godini (0,42) je unutar za njega definisanog praga (0,49).

Obračun S0 indikatora za Republiku Srbiju, urađen je od strane Ministarstva finansija, i bazira se na metodologiji EK.

Na osnovu podataka EK za zemlje EU za 2020. godinu i obračuna Ministarstva finansija za Republiku Srbiju, zaključujemo da se većina posmatranih zemalja, kao i Srbija, našla u zoni gde bi mogla biti izložena nekoj vrsti fiskalnog stresa u narednom srednjoročnom periodu. Minimiziranje potencijalnih rizika za nastanak fiskalnog stresa u posmatranim zemljama će biti neophodno radi stvaranja prostora za donošenje mera ekonomske politike kao odgovor na zdravstvenu krizu koja se prelila u sve sfere ekonomije.

4. Fiskalne projekcije u periodu 2022-2024. godine

Ciljevi fiskalne politike su usmereni na održanje fiskalne stabilnosti i smanjenje učešća javnog duga u BDP. Srednjoročni fiskalni okvir predviđa postepeno smanjenje deficita opšte države na nivo od 1,0% BDP do 2024. godine i pad učešća javnog duga na 53,8% BDP. Projekcije fiskalnih agregata u periodu od 2022. do 2024. godine zasnivaju se na projekcijama makroekonomskih pokazatelja za navedeni period, planiranoj poreskoj politici koja podrazumeva dalje usaglašavanje sa zakonima i direktivama EU i fiskalnim i strukturnim merama, uključujući i dalju reformu velikih javnih preduzeća.

Zahvaljujući merama fiskalne konsolidacije u prethodnom periodu stvoren je fiskalni prostor koji je omogućio bogate pakete mera u sklopu borbe protiv efekata krize izazvane pandemijom tokom 2020. i 2021. godine. U narednoj godini ne očekuje se istovetan uticaj pandemije koji bi zahtevao sličan paket mera, ali biće obezbeđene određene rezerve u slučaju novog pogoršanja ekonomskih kretanja. U 2022. godini se očekuje nastavak ulaganja u kapitalne investicije i zdravstveni sistem, umereno povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sa prihodne strane i poresko rasterećenje privrede. Ove mere i njihove fiskalne implikacije dizajnirane su tako da ne ugroze stabilnost javnih finansija i tempo smanjenja javnog duga, zatim da održe životni standard stanovništva i pomognu privredni razvoj, ali i da osiguraju fleksibilnost reakcije na eventualne nove udare krize.

Tabela 10. Fiskalni agregati u periodu 2020-2024. godine,
% BDP

Opis

Izvršenje

Procena

Projekcija

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

Javni prihodi

41,0

43,5

42,2

41,4

41,1

Javni rashodi

49,0

48,4

45,3

42,9

42,1

Konsolidovani fiskalni rezultat

-8,0

-4,9

-3,0

-1,5

-1,0

Primarni konsolidovani rezultat

-6,0

-3,1

-1,2

0,2

0,7

Realna stopa rasta BDP

-0,9%

7,0%

4,5%

5,0%

5,0%

Izvor: Ministarstvo finansija

Ciljevi fiskalne politike u narednom srednjoročnom periodu biće stabilizacija javnih finansija i povratak javnog duga na opadajuću putanju. Smanjenje učešća duga je usko vezano za snižavanje deficita kao glavnog faktora zaduživanja, tako da dinamika spuštanja deficita opredeljuje i promenu kretanja duga. Finansijske transakcije, kao što je zamena skupog duga jeftinijim, kao i bolja pozicija države na međunarodnom finansijskom tržištu, doprineće dodatnom snižavanju duga.

Fiskalni rezultat i dug opšte države, % BDP

Ekspanzivna fiskalna politika tokom 2020. i 2021. godine umanjila je negativne ekonomske posledice pandemije. U narednom srednjoročnom periodu predviđeno je umereno smanjenje deficita opšte države kako bi se putem fiskalne politike obezbedila potrebna fleksibilnost nacionalne ekonomije na eventualne eksterne šokove. To se, pre svega, odnosi na rashodnu stranu, u vidu povećanja javnih investicija, kao i dodatnog ulaganja u zdravstveni sistem. Na prihodnoj strani prioritet će ostati dalje smanjenje poreskog opterećenja zarada i nastavak borbe protiv poreske evazije i sive ekonomije.

Projekcija prihoda u periodu od 2022. do 2024. godine izrađena je na osnovu:

- projekcije kretanja najvažnijih makroekonomskih pokazatelja: BDP i njegovih komponenti, inflacije, deviznog kursa, spoljnotrgovinske razmene, zaposlenosti i zarada;

- važeće i planirane izmene poreske politike;

- procenjenih efekata fiskalnih i strukturnih mera u narednom periodu.

Tabela 11. Ukupni prihodi i donacije u periodu 2020-2024. godine, % BDP

Opis

Izvršenje

Procena

Projekcija

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

JAVNI PRIHODI

41,0

43,5

42,2

41.4

41,1

Tekući prihodi

40,8

43,1

41,8

41,1

40,8

Poreski prihodi

36,2

38,9

38,1

37,4

37,3

Porez na dohodak građana

3,7

4,1

4,1

4,1

4,1

Porez na dobit pravnih lica

2,2

2,5

2,2

2,2

2,2

PDV

10,0

10,6

10,3

10,2

10,2

Akcize

5,6

5,3

5,1

4,9

4,7

Carine

0,9

1,0

1,0

1,0

1,0

Ostali poreski prihodi

1,5

1,5

1,5

1,5

1,4

Doprinosi

12,2

13,9

13,9

13,6

13,7

Neporeski prihodi

4,6

4,2

3,8

3,7

3,5

Donacije

0,2

0,3

0,4

0,4

0,3

Izvor: Ministarstvo finansija

Opadajući trend prihoda u smislu učešća u BDP je očekivan s obzirom na projektovanu strukturu srednjoročnog rasta srpske privrede. Naplata odloženih obaveza iz 2020. godine će povećati nivo prihoda iznad trendnog i u 2022. godini, ali će pojačati efekat pada učešća prihoda u BDP u 2023. godini. Projekcija poreskih prihoda podrazumeva održavanje postojećeg stepena naplate.

Najvažnija mera poreske politike u 2022. godini je povećanje neoporezivog cenzusa sa 18.300 dinara na 19.300 dinara uz umanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za 0,5 procentnih poena. Gubitak prihoda po ovom osnovu iznosi 17,2 mlrd dinara, od čega se 14,2 mlrd dinara odnosi na doprinose i 3 mlrd na porez na zarade. Na rashodnoj strani doći će do manjih rashoda za zarade u iznosu od 3,5 mlrd dinara s obzirom da se smanjuje iznos bruto zarade. Ukupan efekat ove mere na rezultat opšte države iznosi 13,7 mlrd dinara.

Preovlađujući oblik poreza na dohodak je porez na zarade, tako da su kretanje mase zarada i zaposlenosti glavni faktori koji utiču na kretanje ovog poreskog oblika. Ove prihode će u 2022. godini (kao i u tekućoj) uvećati naplata dela odloženog poreza na zarade iz 2020. godine u sklopu paketa mera u borbi protiv pandemije u iznosu od oko 6 mlrd dinara, a smanjiće vanredno povećanje neoporezivog cenzusa. U narednom periodu očekuje se da masa zarada raste brže od nominalnog BDP kao rezultat nastavka povoljnih kretanja na tržištu rada, te će i prihod po osnovu poreza na zarade rasti u smislu učešća u BDP. Očekivano povećanje minimalne zarade će, takođe, uticati na rast ukupne mase zarada u privredi, a samim tim i na ovu poresku kategoriju.

Ostali oblici poreza na dohodak (porez na dividende, porez na prihode od kamata, godišnji porez na dohodak, itd.) će rasti sporije, to jest u skladu sa kretanjem opšte ekonomske aktivnosti, tako da se očekuje stabilan nivo prihoda po osnovu ukupnog poreza na dohodak, u smislu učešća u BDP. Kod poreza na zarade ključna je borba protiv sive ekonomije, s obzirom na znatan broj neprijavljenih radnika i isplate zarada "na ruke". U poslednjim godinama intenzivirane su kontrole i pojačane sankcije što je dalo rezultate u suzbijanju sive ekonomije u oblasti rada i zapošljavanja, ali je značajno da se na ovom polju nastavi sa kontinuiranim angažmanom i u narednom periodu.

Kretanje učešća doprinosa u BDP ima sličnu putanju kao i kretanje učešća poreza na zarade, s obzirom da su za njihovu projekciju korišćene iste pretpostavke o kretanju zarada i zaposlenosti. Deo prihoda će se prikupiti od naplate odloženih doprinosa iz 2020. godine u iznosu od po 30 mlrd dinara, i u 2022. godini, dok će smanjenje stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca negativno uticati na prihode. Doprinosi su poreska kategorija kod koje je najizraženija poreska nedisciplina i registrovan najveći dug poreskih obveznika, te su posledice eventualnog povećanja fiskalne nediscipline najvidljivije kod ovog poreskog oblika.

Prihodi od poreza na dobit pravnih lica u periodu 2022-2024. godine zavisiće od putanje privrednog rasta, relativne stabilnosti kursa dinara i opšte profitabilnosti privrede. Procena prihoda po ovom osnovu može biti neizvesna kako zbog ekonomskih faktora, tako i zbog mogućnosti korišćenja poreskog kredita ili povraćaja, kao i razlika u računovodstvenim i poreskim bilansima. Rast profitabilnosti privrede u 2020. godini, i pored usporavanja makroekonomskih aktivnosti, doprineo je značajnom skoku prihoda od poreza na dobit u 2021. godini. S obzirom da se deo ovih prihoda u 2021. godini odnosi na prenete obaveze iz 2020. godine. Očekuje se da se u periodu 2022-2024. godine naplata poreza na dobit stabilizuje u skladu sa kretanjem BDP.

Glavna determinanta kretanja PDV je domaća tražnja vođena raspoloživim dohotkom stanovništva. Raspoloživi dohodak kao najveća determinanta potrošnje zavisi od kretanja zarada u javnom sektoru, penzija, socijalne pomoći, kretanja mase zarada u privatnom sektoru i ostalih oblika dohodaka, uključujući i doznake, kao i od dinamike kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu.

U 2021. godini nekoliko faktora je uticalo na snažniji rast lične potrošnje od očekivanog što je doprinelo vanrednom povećanju prihoda od PDV, kao što su stimulativne mere države, odložena potrošnja iz prethodne godine i dobar bilans u sektoru turizma i drugih uslužnih delatnosti.

Kao i kod poreza na dohodak građana, rizici za ostvarenje projekcije PDV u narednom periodu, pored neizvesnosti u vezi pandemije, odnose se na kretanje zarada u privatnom sektoru, rast privredne aktivnosti, kao i na stepen sive ekonomije, odnosno efikasnost u njenom smanjenju.

Rezultati efikasnije naplate i kontrole poreskih obveznika su bili evidentni u prethodnom periodu i očekuje se da će taj trend biti nastavljen i dalje, s tim što efekti borbe protiv sive ekonomije nisu eksplicitno uključeni u srednjoročnu projekciju javnih prihoda. Povećanje stepena PDV naplate u smislu sprovođenja nezavisnih antievazionih mera u oblasti PDV dalo je rezultate u proteklom periodu. U ovom segmentu postoji prostor za dalja poboljšanja, kroz jačanje i modernizaciju poreske administracije.

Projekcija prihoda od akciza sačinjena je na osnovu važeće akcizne politike i projektovane potrošnje akciznih proizvoda. U okviru akcizne politike kod duvanskih proizvoda očekuje se dalje postepeno usklađivanje sa direktivama EU u skladu sa srednjoročnim planom postupnog povećavanja akciznog opterećenja. Kod cigareta ono će biti usmereno kroz postepeno povećanje akciza, kako bi se u prihvatljivom vremenskom roku dostigao EU minimum od 1,8 evra po paklici u dinarskoj protivvrednosti preračunato po zvaničnom srednjem kursu NBS. U narednom periodu je za potrebe projekcije prihoda od akciza, usled opreznosti, predviđen dalji prirodan pad tržišta duvanskih proizvoda, u proseku od oko 3% godišnje. Za razliku od duvanskih proizvoda situacija na tržištu derivata nafte je znatno manje volatilna. Bolja kontrola i efekti markiranja derivata nafte smanjili su mogućnost i isplativost nelegalnih aktivnosti. U narednim godinama, usled opreznosti, nije pretpostavljen nastavak rasta potrošnje derivata nafte iako se može očekivati da će ubrzanje ekonomske aktivnosti doprineti rastu potrošnje. Prihodi od akciza na alkoholna pića, kafu i električnu energiju su projektovani u skladu sa postojećom strukturom potrošnje. Trenutni nominalni iznosi akciza na alkoholna pića i kafu usklađeni su sa očekivanim iznosima stope inflacije u srednjoročnom periodu. Usklađivanje akciza na alkoholna pića u skladu sa direktivom EU neće imati značajne fiskalne efekte.

Prihodi od carina će se stabilizovati na nivou od 1,0% BDP u narednom periodu. Projekcija naplate prihoda od carina rađena je na bazi projektovanog kretanja uvoza, deviznog kursa i potrošnje.

Projektuje se stabilizacija učešća u BDP ostalih poreskih prihoda. Najznačajniji poreski prihod u ovoj kategoriji je porez na imovinu čije učešće iznosi oko 70%. Nominalno povećanje ovog prihoda može se očekivati po osnovu proširenja osnovice. Povećanje stepena naplate, kroz povećanje obuhvata nepokretnosti na koje se porez plaća (to jest po osnovu proširenja poreske baze), nije uključeno u projekcije u srednjem roku i predstavlja pozitivan rizik. Pored poreza na imovinu, u ostale poreske prihode uključuju se i porezi na upotrebu, držanje i nošenje dobara, te drugi oblici poreza na lokalnom nivou. Oni su projektovani u skladu sa kretanjem inflacije, budući da je inflatorna komponenta ugrađena u značajan deo ovih poreskih oblika.

Predviđeno je smanjenje učešća neporeskih prihoda u BDP, sa 4,6% koliko je prihodovano u 2020. godini na 3,5% koliko se očekuje da će iznositi u 2024. godini. Razlog za smanjenje projektovanog učešća neporeskih prihoda u BDP je isključivanje iz bazne 2020. godine svih onih prihoda koji se ne smatraju strukturnim tj. trajnim, a prvenstveno se to odnosi na vanredne kategorije neporeskih prihoda. Vanredni neporeski prihodi su uglavnom jednokratni, u određenoj meri neizvesni, kako po pitanju iznosa, tako i po pitanju trenutka uplate. Najveći deo ovih prihoda predstavljaju vanredne uplate dobiti javnih preduzeća i agencija, dividende budžeta, prihodi po osnovu naplaćenih potraživanja AOD, emisione premije, itd. Redovni neporeski prihodi obuhvataju različite takse, naknade, kazne, prihode organa i organizacija i sve ostale prihode koji se ostvaruju ustaljenom dinamikom tokom godine. Ovi neporeski prihodi indeksiraju se sa ostvarenom inflacijom u prethodnoj godini, ili pak prate promenu u vrednosti osnove na koje se primenjuju i usled toga se koriguju projektovanom inflacijom.

Procesom približavanja države članstvu u EU povećavaju se raspoloživa sredstva iz IPA i IPARD fondova koja čine preovlađujući deo prihoda od donacija. U projektovane iznose po osnovu donacija uključena su i sredstva po osnovu sektorske budžetske podrške EU. Prihodi po osnovu donacija su neutralni u odnosu na rezultat, s obzirom da su jednaki rashodima po ovom osnovu.

Odgovornom fiskalnom politikom u kombinaciji sa dobrim makroekonomskim performansama u proteklom periodu obezbeđeno je relaksiranje politike plata i penzija i značajno povećanje kapitalnih investicija kao bitne komponente razvoja privrede. Posebna pažnja je posvećena unapređenju efikasnosti realizacije kapitalnih investicija države. Socijalna komponenta budžeta je poboljšana boljim targetiranjem programa socijalne pomoći i većim izdvajanjem za funkcije zdravstva i obrazovanja. Definisan je i način indeksacije penzija. Plate i penzije zajedno čine preko 40% rashoda na nivou opšte države i njihova stabilizacija je od presudnog značaja za održivost javnih finansija.

Tabela 12. Ukupni rashodi u periodu 2020-2024. godine,
% BDP

Opis

Izvršenje

Procena

Projekcija

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

JAVNI RASHODI

49,0

48,4

45,3

42,9

42,1

Tekući rashodi

42,8

40,1

37,5

35,7

34,9

Rashodi za zaposlene

10,5

10,2

10,1

10,1

10,0

Kupovina robe i usluga

8,0

8,0

7,7

7,4

7,1

Otplata kamata

2,0

1,8

1,8

1,8

1,7

Subvencije

4,6

3,5

2,5

2,1

1,9

Socijalna pomoć i transferi

14,7

13,9

13,8

12,9

12,6

od čega penzije

10,6

9,9

9,7

9,5

9,3

Ostali tekući rashodi

3,0

2,7

1,6

1,5

1,5

Kapitalni rashodi

5,3

7,8

7,3

6,9

6,9

Neto budžetske pozajmice

0,8

0,4

0,2

0,1

0,1

Otplata po osnovu garancija

0,1

0,1

0,2

0,2

0,1

Izvor: Ministarstvo finansija

U 2020. i 2021. godini došlo je do promene trenda u javnim rashodima s obzirom na razmere krize izazvane pandemijom. Mere su bile značajne na rashodnoj strani što je dovelo do jednokratnog povećanja učešća rashodne strane budžeta u BDP.

Na povećanje rashoda za zaposlene, čije učešće u BDP u 2020. godini je iznosilo 10,5% BDP, uticalo je vanredno povećanja zarada zaposlenih u sistemu zdravstva, kao i povećane isplate ostalih oblika dohotka kao što su prekovremeni rad, nagrade i povećanje broja zaposlenih u ovom sektoru. S obzirom na ograničen fiskalni prostor u narednom periodu zarade će se povećavati umereno i uz kontrolu, vodeći računa o njihovom učešću u BDP.

Zakonom o budžetskom sistemu predviđeno je snižavanje nivoa zarada bez doprinosa na teret poslodavca do 7% BDP, međutim čini se da je tako targetiran nivo zarada postavljen dosta nisko. Trenutno je učešće ovako definisanih zarada u BDP oko 8,7%. Prosečan nivo zarada na nivou opšte države u EU je, pre pandemije, iznosio oko 10% BDP, dok je tokom 2020. godine podignut na 10,9% BDP. Tokom 2020. godine, u Srbiji, kao i u svim zemljama EU, učešće rashoda za zaposlene u BDP je povećano.

U prethodnom periodu, započeta je sveobuhvatna reforma sistema zarada u javnom sektoru, koja za cilj ima obezbeđenje pravičnosti i smanjenje razlika između plata zaposlenih u javnom sektoru. S obzirom na efekte pandemije na strukturu zaposlenih i nivoe zarade u javnom sektoru primena novog reformisanog sistema bi trebalo da započne 2025. godine.

Tokom procesa konsolidacije na snazi je bila zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Sa jedne strane to je omogućavalo kontrolu nivoa zarada, ali se sa druge strane povećao broj ugovora o radu na određeno vreme, kao i nedostatak kadrova u pojedinim delovima javne uprave. Sada je na snazi fleksibilniji način kontrole zapošljavanja, koji je baziran na srednjoročnom planiranju broja zaposlenih u svim oblastima javnog sektora u skladu sa budžetskim ograničenjima.

Izdaci za robe i usluge će se postepeno smanjivati u srednjoročnom periodu u smislu učešća u BDP, s obzirom da je predviđeno da nominalno rastu sporije od rasta nominalnog BDP. Visok nivo u 2020. i 2021. godini u najvećoj meri je rezultat većih rashoda u zdravstvu.

Smanjenje rashoda za kamate jedan je od najboljih pokazatelja uspešnog vođene fiskalne i monetarne politike, kao i njihove pune koordinacije u prethodnom periodu. Dobri fiskalni rezultati u prethodnom periodu smanjili su potrebe za zaduživanjem, što je uz ublažavanje monetarne politike dovelo do pada kamatnih stopa. U 2024. godini nivo rashoda za kamate će se smanjiti na 1,7% BDP.

Socijalna pomoć i transferi stanovništvu predstavljaju najveću rashodnu kategoriju budžeta opšte države. Najveća pojedinačna stavka ove grupe rashoda, a ujedno i najveća stavka svih rashoda, su penzije, koja je u 2020. godini dostigla nivo od 10,6% BDP. Od 2020. godine penzije se usklađuju sa takozvanom "švajcarskom formulom", kako bi se istovremeno obezbedio rast životnog standarda penzionera i održivost penzionog sistema i sistema javnih finansija. "Švajcarska formula" podrazumeva indeksaciju, odnosno uvećanje penzija jednako zbiru polovine stope rasta prosečne zarade i polovine stope rasta potrošačkih cena. Procenjuje se da će zakonska indeksacija penzija u narednom srednjoročnom periodu iznositi između 5 i 6%, u 2022. godini će iznositi 5,5%, a u 2021. godini, konkretno, je iznosila 5,9%. Ostali oblici socijalnih davanja i transfera stanovništvu u narednom periodu usklađivaće se primenom propisane indeksacije, tekućih i planiranih izmena politika u ovoj oblasti i sa projektovanim brojem korisnika. Učešće rashoda za socijalna davanja u BDP opada sa 14,7%, koliko iznosi u 2020. godini, na 12,6% u 2024. godini. U 2022. godini predviđena je jednokratna isplata svim penzionerima u iznosu od po 20.000 dinara, odnosno oko 34 mlrd dinara ukupno, što će se odraziti i na učešće rashoda za socijalnu zaštitu u BDP.

Smanjenje subvencija koje služe kao pomoć neefikasnim segmentima javnog sektora omogućava povećanje onog dela subvencija koje predstavljaju prave podsticaje privredi, pre svega poljoprivredi i malim i srednjim preduzećima, i koje dovode do ubrzanja privredne aktivnosti. Cilj je da se subvencionisana sredstva preusmere ka razvojnim programima u privredi i poljoprivredi. Rast subvencija u 2020. i 2021. godini rezultat je primene mera za prevazilaženje problema izazvanih pandemijskom krizom.

Kategorije ostalih tekućih rashoda čine različiti izdaci, kao što su dotacije udruženjima, političkim strankama, verskim i sportskim organizacijama, kazne, naknada štete itd. Kao i kod subvencija jednokratni rast je uzrokovan fiskalnom reakcijom na krizu, a u narednom periodu se očekuje smanjenje ovih rashoda u BDP.

Tokom prethodne tri godine značajno je poboljšana efikasnost izvršenja javnih investicija. Kapitalni rashodi su povećani na 5,3% BDP u 2020. godini zahvaljujući otpočinjanju novog ciklusa infrastrukturnih projekata, a u 2021. godini se očekuje dostizanje nivoa od čak 7,8% BDP, uprkos problemima koje je prouzrokovala pandemija. U narednom srednjoročnom periodu očekuje se nivo ulaganja u javnu infrastrukturu koji je znatno viši od onog u prethodnim godinama. Najznačajniji radovi su na putnoj, železničkoj, komunalnoj i vodnoj infrastrukturi koji se uglavnom finansiraju iz međunarodnih kredita. Pored saobraćajne infrastrukture obezbeđena su sredstva za dodatna kapitalna ulaganja u zdravstvu, zaštiti životne sredine, prosveti, kulturi, odbrani i drugim oblastima koje predstavljaju najvažnije funkcije države. Ovo je sve deo novog investicionog ciklusa na nacionalnom nivou koji je omogućen stvaranjem fiskalnog prostora i podržan povoljnim uslovima za zaduživanje na međunarodnom finansijskom tržištu.

Opšte opredeljenje fiskalne politike u srednjem roku jeste povećanje ulaganja u infrastrukturu na svim nivoima vlasti. Kad je reč o lokalnom nivou vlasti to se pre svega odnosi na ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, upravljanju otpadom, lokalnu putnu infrastrukturu i drugo.

U srednjoročnom fiskalnom okviru, do kraja 2024. godine, projektovana je izbalansirana ukupna fiskalna pozicija lokalne samouprave. To znači da u zbiru svi gradovi i opštine imaju približno izbalansiran budžet. Projekcija je rađena na osnovu kretanja u prethodnom periodu, u kome su zbirno JLS najčešće bile u suficitu. Ovakvo stanje na nivou svih lokalnih samouprava je posledica razduživanja u prethodnom periodu. To ne znači da pojedinačne JLS ne mogu ići u deficit, što zavisi od fiskalne pozicije svake pojedinačne opštine i grada.

Projektovano je smanjivanje nivoa budžetskih pozajmica i otplate duga po osnovu garancija u narednom srednjoročnom periodu. Ukupno učešće ove dve kategorije u BDP svedeno je na 0,4% BDP u 2019. godini uz privremeni rast u 2020. i 2021. godini. Do kraja 2024. godine ovi izdaci će biti minimalni, sa učešćem do 0,2% BDP.

Otplata po osnovu izdatih garancija i plaćanje garancija po komercijalnim transakcijama predstavljaju obaveze po osnovu duga javnih preduzeća koje je republički budžet preuzeo na sebe, s obzirom da ta preduzeća nisu mogla samostalno da ih izvršavaju. Ovi rashodi su predstavljali veliki teret za budžet s obzirom na dugogodišnje neefikasno poslovanje velikog broja državnih preduzeća i privrednih društava. U prethodnom periodu ovi rashodi su značajno smanjeni, a planom otplate predviđeno je da će do 2024. godine ovi rashodi biti na nivou od 0,1% BDP.

Strukturne mere za unapređenje stabilnosti i održivosti javnih finansija5

U trenutku pisanja ovog dokumenta Republika Srbija se i dalje nalazi u neizvesnim uslovima prouzrokovanim pandemijom COVID-19, sprovodeći treći paket mera podrške privredi i stanovništvu, uz istovremenu borbu za zdravlje i živote svojih građana, novoizgrađene bolničke kapacitete i fabrike vakcina i obezbeđene dovoljne količine vakcina za sve građane, što bi u dogledno vreme trebalo da obezbedi povratak države i društva u normalne tokove. Nakon što je početkom godine uspešno okončan aranžman s MMF - Republika Srbija je u junu sa ovom institucijom sklopila novi aranžman savetodavnog karaktera. Novi program saradnje - Instrument za koordinaciju politika (Policy Coordination Instrument - PCI) trajaće od juna 2021. do kraja 2023. godine, odnosno 30 meseci.

Novi aranžman nastavlja da pruža podršku očuvanju makroekonomske i fiskalne stabilnosti, jačanju finansijskog sektora, uz dalji proces dinarizacije i razvoj tržišta kapitala, što bi trebalo da, zajedno sa institucionalnim i strukturnim reformama, obezbedi visoke stope zelenog, inkluzivnog i održivog rasta u srednjem roku.

Kako bi se obezbedila stabilnost i održivost javnih finansija na duži rok potreban je funkcionalan sistem fiskalnih pravila. Trenutno važeća fiskalna pravila su uvedena još 2010. godine, ali nisu pomogla u zaustavljanju rasta deficita i javnog duga. Zbog pandemije je odloženo donošenje novog seta fiskalnih pravila. Od 2020. godine ponovo je uvedena indeksacija penzija, gde se penzije usklađuju korišćenjem "švajcarske formule", uz poštovanje limita od 11% BDP za ukupne rashode za penzije. Tokom iduće godine očekuje se usvajanje fiskalnog pravila koje definiše nivo deficita i kojim se obezbeđuje da nivo javnog duga bude postavljen na silaznu putanju. Prilikom definisanja novog seta fiskalnih pravila, osim Ministarstva finansija, aktivno učešće imaće MMF i Fiskalni savet.

U narednom periodu očekuje se nastavak reformi u oblasti zapošljavanja, upravljanja kadrovima i sistema plata u sektoru države. Cilj fiskalne politike u srednjem roku je zadržavanje rashoda za zaposlene na održivom nivou, uz adekvatnu strukturu zaposlenih, kako bi se obezbedio veći kvalitet pruženih usluga. U narednom srednjoročnom periodu akcenat je na strukturnim merama, koje bi preko planiranja broja zaposlenih s jedne strane i uspostavljanja novog sistema plata u sektoru države, s druge strane, doprinele povećanju efikasnosti i kvalitetu pruženih javnih usluga.

2016. godine usvojen je Zakon o sistemu plata u javnom sektoru, a zatim su usvojena i odgovarajuća podzakonska akta, kojima se na sistematičan i transparentan način uređuje ova oblast, s ciljem da se u narednom periodu u celom javnom sektoru obezbedi jednak nivo plata za istu vrstu posla.

Postojeći sistem zapošljavanja, kojim rukovodi Vladina Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava nastaviće da funkcioniše u prelaznom periodu do 2023. godine, odnosno sve dok novi sistem ne bude u potpunosti operativan. Krajem prošle godine usvojene su izmene Zakona o budžetskom sistemu kako bi bilo omogućeno da u prelaznom periodu institucije mogu da angažuju nova lica do nivoa od 70% onih koji napuštaju instituciju ili odlaze u penziju, dok je dozvola Komisije potrebna ukoliko broj novozaposlenih pređe 70%. Smisao ove mere je da se obezbedi veća fleksibilnost u zapošljavanju na nivou samih institucija, u skladu s njihovim potrebama za novim kadrovima. Takođe, postavljen je i limit od 1% za povećanje ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme u odnosu na nivo s kraja 2020. godine. U toku je i izrada elektronskog registra zaposlenih u javnom sektoru "Iskra", koji bi trebalo da bude implementiran do kraja 2023. godine, a pilot projekat koji obuhvata zaposlene u Ministarstvu finansija je već operativan. Suština ovog sistema je bolje planiranje, izvršenje i kontrola rashoda za plate zaposlenih, veća transparentnost i bolje upravljanje ljudskim resursima.

U cilju smanjenja različitih oblika budžetske podrške javnim i državnim preduzećima nastavlja se sa njihovim reformama. Smanjenje budžetske podrške ovim preduzećima podrazumeva: a) ograničenje direktnih i indirektnih subvencija, b) zabranu izdavanja garancija za podršku likvidnosti i v) jačanje odgovornosti i transparentnosti u poslovanju ovih preduzeća, uključujući i kontrolu i smanjenje docnji u plaćanjima, naročito prema JP EPS i JP "Srbijagas" i prevenciju njihovog gomilanja u budućnosti.

Status preduzeća iz portfolija bivše Agencije za privatizaciju rešava se kroz postupak stečaja ili privatizacije. Do oktobra 2021. godine proglašen je stečaj za više od 310 preduzeća, dok je 68 privatizovano od kraja 2014. godine. Oko 36.000 zaposlenih iz 357 preduzeća prihvatilo je socijalni program. Intenzivno se radi na pronalaženju rešenja za još 76 preduzeća sa gotovo 28.000 zaposlenih.

Vlada je, uz podršku EBRD, usvojila Strategiju državnog vlasništva i upravljanja privrednim subjektima koji su u vlasništvu Republike Srbije za period od 2021. do 2027. godine kao jedinstveni akt koji pruža stratešku viziju i uputstva u vezi sa ciljevima vlasničkog upravljanja, ciljevima finansijskih i javnih politika, kao i principima korporativnog upravljanja i praksama nadzora u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom.

Za preduzeća koja čine strateške kompanije iz portfolija bivše Agencije za privatizaciju, rešenje se nalazi ili kroz privatizacione tendere, ili kroz stečaj. Za saobraćajno preduzeće "Lasta" a.d. Beograd izabran je privatizacioni savetnik još 2019. godine, privodi se kraju postupak procene kapitala i postoje zainteresovana lica za privatizaciju. Uz podršku Svetske banke definisan je akcioni plan za JP PEU "Resavica", čije sprovođenje uključuje pronalaženje rešenja za zatvaranje ekonomski neodrživih rudnika i plan racionalizacije, uz mogućnost dobrovoljnog odlaska uz obezbeđena sredstva za socijalni program i sredstva za podršku poslovanju kako ne bi došlo do gomilanja docnji u plaćanjima, naročito prema JP EPS. Na javni poziv za izbor strateškog investitora za HIP - Petrohemija pristigla je jedna prijava, koju je dostavila kompanija NIS. Predmet javnog poziva bio je izbor strateškog investitora koji novčanom dokapitalizacijom subjekta privatizacije u iznosu od 150 miliona evra postaje vlasnik najviše 90 odsto udela. Ukoliko ponuda bude prihvaćena privatizacija se očekuje do kraja godine. Za HIP Azotara je u septembru 2018. godine proglašen stečaj, a nakon nekoliko neuspelih licitacija kompanija je u maju ove godine prodata kompaniji Promist d.o.o. dok se za MSK Kikinda rešenje traži u nalaženju strateških partnera ili investitora.

Za određeni broj kompanija u državnom vlasništvu se traže strateški partneri ili drugi modeli privatizacije, odnosno sprovođenje unapred pripremljenih planova reorganizacije (UPPR).

Poboljšanje upravljanja javnim finansijama je nužno ne samo kao podrška merama fiskalne stabilizacije i strukturnim reformama, već kao proces koji podiže kvalitet državne uprave i osigurava privlačan ambijent za investitore. Novi Program reforme upravljanja javnim finansijama za period od 2021-2025. godine usvojen je u junu ove godine.

Informacioni sistem izvršenja budžeta - ISIB, je deo sistema upravljanja javnim finansijama koji obuhvata procese i postupke koji se sprovode elektronskom komunikacijom sa Upravom za trezor u sastavu Ministarstva finansija. Razvoj ovog sistema će omogućiti uključivanje svih indirektnih korisnika centralnog nivoa vlasti. U sistem su uključeni direktni korisnici javnih sredstava, pravosudni organi i indirektni korisnici Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koji nisu bili deo prethodnog sistema (FMIS), kojeg je ISIB zamenio početkom 2018. godine. Van sistema se nalaze indirektni korisnici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, čije se uključivanje očekuje u narednom periodu. Sistem je osposobljen da ubuduće omogući integraciju novih korisnika.

Oblast upravljanja javnim finansijama kojoj je ozbiljno posvećena pažnja i na čijem se unapređenju radi je upravljanje javnim investicijama. Jačanjem okvira upravljanja javnim investicijama intenziviraju se novi infrastrukturni projekti i podiže kvalitet postojeće infrastrukture. U aprilu 2018. godine usvojen je Zakon o planskom sistemu Republike Srbije, kojim je uspostavljen nacionalni okvir za planiranje i kojim su definisani Plan razvoja i Investicioni plan. Sistem upravljanja javnim investicijama, koji se razvija uz pomoć Svetske banke, uključuje integrisanu bazu podataka o investicionim projektima, koja je trenutno u razvoju i uspostavljenu jedinstvenu listu prioritetnih projekata (Single Project Pipeline), kako bi sistem počeo s funkcionisanjem početkom iduće godine, a do kraja godine postao potpuno funkcionalan.

Javno-privatna partnerstva (Public-Private Partnerships - PPP), kao specifičan vid saradnje države i privatnog sektora zahtevaju posebnu pažnju i oprez, stoga će Ministarstvo finansija ubuduće vršiti procenu svih predloga s gledišta analize troškova i koristi i podele rizika.

Novi Akcioni plan transformacije Poreske uprave za period 2021-2025. godine usvojen u maju 2021. godine, definiše strateške smernice i vremenske rokove u kojim će biti sprovedene aktivnosti potrebne za stvaranje moderne poreske administracije, koja će, uz korišćenje savremenih elektronskih procesa pružiti bolju i sveobuhvatniju uslugu poreskim obveznicima i bolju kontrolu i naplatu prihoda, odnosno pospešiti borbu protiv sive ekonomije, zajedno sa reformom i modernizacijom inspekcijskog nadzora. Sprovedeno je organizaciono razdvajanje osnovnih aktivnosti od onih koje se smatraju sporednim, s tim da se osnovne aktivnosti sad obavljaju u manjem broju organizacionih jedinica, odnosno izvršena je njihova konsolidacija. Analiza poslovnih procesa i potrebnih resursa, omogućiće razvijanje adekvatne organizacione strukture i menadžmenta, unapređenje upravljanja projektima i dizajn adekvatne strukture zaposlenih. Sledeća faza reformi je usmerena na informacione sisteme. Uvodi se novi model fiskalizacije (e-fiskalizacija), koji će omogućiti kontrolu u realnom vremenu, smanjiti troškove, povećati efikasnost i stvoriti bolje poslovno okruženje. U novembru počinje proces prelaska na novi sistem, a prelazni period će trajati do kraja aprila sledeće godine. Država će ovaj proces potpomoći direktnim subvencijama poreskim obveznicima za nabavku novih fiskalnih uređaja u iznosu od 100 evra za svaku lokaciju i dodatnih 100 evra za svaki uređaj, za koje su prijave već počele i trajaće do kraja 2022. godine. Nastavlja se sprovođenje mera koje za cilj imaju smanjenje prosečnog vremena za povraćaj PDV, odnosno poštovanje propisanih rokova, uz primenu načela opreznosti, kako bi se mogućnosti prevara svele na minimum, a obveznicima s niskim rizikom povraćaji bili isplaćeni što ranije. Centar za velike poreske obveznike (CVPO) će proširiti svoj delokrug, odnosno biće povećan broj subjekata koji svoje poreske obaveze izmiruju preko ovog sistema, a istovremeno se radi i na jačanju kapaciteta ove veoma značajne organizacione jedinice u okviru Poreske uprave. Usvajanjem Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu i obrazovanjem posebne organizacione jedinice Poreske uprave, stvorili su se uslovi za unakrsnu analizu imovine i prihoda lica, kako bi se istražili slučajevi neosnovanog obogaćenja i utvrdile obaveze po osnovu posebnog poreza. Poreska uprava je imala značajnu ulogu u sprovođenju dela mera koje su preduzete kao odgovor na krizu izazvanu COVID-19: odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose i njihovo plaćanje na 24 rate, počevši od januara ove godine, odlaganje plaćanja akontacije poreza na dobit pravnih lica za drugi kvartal 2020. godine, tromesečni moratorijum na prinudnu naplatu i smanjenje kamate na poreski dug.

Poboljšanje kvaliteta i transparentnosti nacionalne statistike se vrši kroz unapređenje sveobuhvatne, pravovremene i automatske razmene podataka između nadležnih institucija. U aprilu 2018. godine objavljena je lista institucija koje čine sektor opšte države, kao i ostale sektore, u skladu sa Evropskim sistemom računa (ESA) 2010 i GFSM 2014, na osnovu čega je RZS (u saradnji sa Ministarstvom finansija i NBS) počeo s dostavljanjem podataka u Prošireni opšti sistem diseminacije podataka (e-GDDS). Ovi podaci se objavljuju u skladu sa metodologijom GFSM 2014. Sektor za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Ministarstva finansija u saradnji sa MMF je prvi pokrenuo postupak konverzije podataka o javnim finansijama iz nacionalne metodologije u metodologiju GFSM 2014 i izradu konsolidovanih izveštaja za nivo opšte države i po nivoima vlasti i njihovo publikovanje preko nacionalne stranice sumarnih podataka (National Summary Data Page - NSDP), koja je dostupna na veb-sajtu RZS, kao i u biltenu MMF o standardima diseminacije (Dissemination Standards Bulletin Board - DSBB).

____________
5 Detaljniji prikaz strukturnih reformi po prioritetnim oblastima je sastavni deo Programa ekonomskih reformi u periodu 2021-2023.

Poređenje sa prethodnim programom

Srednjoročni fiskalni okvir značajno je promenjen u odnosu na prošlogodišnji dokument6 s obzirom na negativne efekte pandemije na ekonomska kretanja. Rast prihoda, rashoda i deficita su osnovne razlike u odnosu na prethodni dokument. U 2021. godini najveću promenu je uzrokovao novi paket mera na rashodnoj strani, pre svega preko značajnog ulaganja u zdravstveni sistem, a onda i preko subvencija i drugih fiskalnih stimulansa u cilju ublažavanja efekata krize u privredi i kod stanovništva. Osim toga, izmenama republičkog budžeta je predviđeno i značajno uvećanje kapitalnih izdataka. U narednom periodu rashodi će se postepeno smanjivati u smislu učešća u BDP, s tim da, dok god traje neizvesnost vezana za pandemiju, biće vođena nešto ekspanzivnija fiskalna politika. Plan snižavanja deficita je pomeren za jednu godinu, tako da je spuštanje na nivo od 1% BDP predviđeno za 2024. godinu umesto za 2023. godinu kako je bilo predviđeno prošlogodišnjim dokumentom. Planirani deficiti omogućavaju smanjivanje učešća javnog duga u BDP, a u dugoročnom periodu planira se vraćanje na niske nivoe deficita.

Tabela 13. Poređenje fiskalnih pokazatelja dva programa,
u % BDP

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

Fiskalna strategija 2021-2023.7

 

 

 

 

 

Prihodi

40,4

39,3

39,1

38,0

-

Rashodi

49,3

42,2

40,7

39,0

-

Rezultat

-8,9

-2,9

-1,6

-1,0

-

Revidirana Fiskalna strategija 2022-2024.

 

 

 

 

 

Prihodi

41,0

43,5

42,2

41,4

41,1

Rashodi

49,0

48,4

45,3

42,9

42,1

Rezultat

-8,0

-4,9

-3,0

-1,5

-1,0

Razlika

 

 

 

 

 

Prihodi

0,6

4,2

3,1

1,4

-

Rashodi

-0,3

6,2

4,5

1,9

-

Rezultat

0,9

-2,0

-1,4

-0,5

-

Izvor: Ministarstvo finansija

_____________
6 Fiskalna strategija za 2021. godinu sa projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
7 Iznosi su preračunati na osnovu revizije podataka serije BDP.

5. Fiskalni rizici

U prethodnoj deceniji Republika Srbija suočila se sa realizacijom brojnih rizika koji su ugrozili njenu fiskalnu poziciju. Finansijska kriza i recesija pogoršale su stanje javnih finansija, uzrokujući visoke deficite i ubrzan rast javnog duga. Globalna finansijska kriza, kao spoljni faktor, aktivirala je i unutrašnje rizike, te su otplate po osnovu garantovanih kredita, izvršenja sudskih odluka, rešavanja pitanja državnih finansijskih institucija i preuzimanje obaveza javnih preduzeća u javni dug, dodatno pogoršali fiskalnu poziciju.

Pored navedenih rizika Republika Srbija je kao i većina zemalja u svetu pogođena zdravstvenom i ekonomskom krizom, koja je izazvana pandemijom virusa SARS-CoV-2. Pandemija se može smatrati negativnim egzogenim šokom čije se delovanje širi kroz ekonomski sistem, izazivajući ekonomski pad i recesiju. Ekonomska kriza je u vrlo kratkom vremenu obuhvatila globalnu agregatnu ponudu i agregatnu tražnju, zahvaljujući, između ostalog, visokom stepenu međuzavisnosti globalne ekonomije koji zbog efekata prelivanja negativnih ekonomskih i društvenih posledica s jedne države na drugu, kao i izolacijom velikog broja ljudi, dovodi do posledica širokih razmera. Merenje efekata pandemije je izuzetno složeno i stvara značajnu neizvesnost u vezi sa ekonomskim izgledima i pratećim negativnim posledicama. Pojedini sektori, poput ugostiteljstva, turizma, avioprevoza, ali i niza različitih usluga gotovo preko noći su morali potpuno da obustave rad, kako bi se izbegla cirkulacija građana i smanjilo širenje virusa. Na udaru su najvećim delom bila mala i srednja preduzeća koja su imala manje rezerve na raspolaganju kako bi premostila šok koji je delovao. Pandemija je ograničila ili zaustavila proizvodnju, što zbog pokidanih lanaca snabdevanja i nedostatka sirovina, što zbog nemogućnosti da se proizvodnja organizuje tako da ne omogućava širenje virusa među zaposlenima.

Kao odgovor na ekonomsku krizu izazvanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 Republika Srbija je reagovala snažnim interventnim merama. U cilju otklanjanja štetnih posledica usled bolesti COVID-19, donet je set sveobuhvatnih paketa ekonomskih mera sa ciljem smanjenja nezaposlenosti i širenja nelikvidnosti preduzeća, održavanja investicionih ulaganja, opstanka pojedinih sektorskih grana (turizam, poljoprivreda, itd.), pomoć određenim slojevima stanovništva (penzioneri, zdravstveni radnici), kao i ukupnom punoletnom stanovništvu u cilju podizanja agregatne tražnje. Svrha ovih mera, koje su pripremljene u skladu sa međunarodnom praksom i predlozima relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, je da se pomogne poslovanje privatnog sektora i smanje negativni efekti pada poslovne aktivnosti.

Fiskalni rizici predstavljaju izloženost javnih finansija određenim okolnostima koje mogu prouzrokovati odstupanja od projektovanog fiskalnog okvira. Do odstupanja može doći u prihodima, rashodima, fiskalnom rezultatu, kao i u imovini i obavezama države, u odnosu na ono što je planirano i očekivano. Na spoljašnje rizike, poput prirodnih katastrofa ili globalnih finansijskih kriza, Vlada ne može da utiče, ali moguće je definisati izlazne strategije koje bi ublažile njihovo dejstvo (očuvanje stabilnosti u dobrim vremenima kako bi u uslovima recesije ili krize fiskalna politika imala prostora za adekvatan odgovor, osiguranje u slučaju prirodnih katastrofa i sl.). Unutrašnji rizici, odnosno njihova materijalizacija posledica su aktivnosti u javnom sektoru, te se na verovatnoću njihove realizacije može uticati odlukama i politikama Vlade.

Identifikacija najvećih fiskalnih rizika koji mogu uticati na državne finansije u srednjem roku polazna je tačka u boljem upravljanju fiskalnim rizicima. O određenim fiskalnim rizicima postoje detaljni podaci i lako se može identifikovati da li će i sa kolikom verovatnoćom uticati na fiskalne agregate u srednjem roku. Za druge, pak, ne postoje dovoljno detaljni podaci, ali i samo njihovo identifikovanje podiže svest o mogućnosti da u narednom periodu dovedu do odstupanja od planiranog fiskalnog okvira.

Ministarstvo finansija ima vodeću ulogu u upravljanju fiskalnim rizicima. Kao ključna institucija za srednjoročno makroekonomsko i fiskalno planiranje, formulaciju i upravljanje budžetom, Ministarstvo finansija mora imati i vodeću ulogu u uspostavljanju institucionalne i zakonske strukture, te izgradnji kapaciteta neophodnih za upravljanje fiskalnim rizicima. Sektor za praćenje fiskalnih rizika, organizaciona jedinica za upravljanje fiskalnim rizicima u Ministarstvu finansija, osnovan je sa ciljem da radi na jačanju zakonske regulative i metodološkog okvira, izgradnji kapaciteta, te razvijanju tehničkih alata i modela neophodnih za praćenje i procenu fiskalnih rizika. Namera je da rezultat ovih aktivnosti bude identifikacija i procena rizika i predlaganje izlaznih strategija, kao pomoć Vladi u očuvanju stabilnosti javnih finansija što je ključni cilj fiskalne politike i jedan od osnovnih preduslova za dinamičniji privredni rast.

U cilju sprovođenja navedenog procesa praćenja fiskalnih rizika, pripremljena je Jedinstvena metodologija za praćenje fiskalnih rizika u Republici Srbiji koja obuhvata četiri osnovne metodologije i to:

1) Metodologiju za praćenje fiskalnih rizika koji proizlaze iz poslovanja javnih preduzeća;

2) Metodologiju za praćenje fiskalnih rizika po budžet Republike Srbije koji proizlaze iz vršenja nadležnosti jedinica lokalne samouprave;

3) Metodologiju za praćenje fiskalnih rizika po osnovu sudskih postupaka;

4) Metodologiju za praćenje fiskalnih rizika koji se javljaju kao posledica elementarnih nepogoda.

Navedena metodologija, čije se usvajanje očekuje u četvrtom kvartalu 2021, rađena je na osnovu nacrta metodologije koji je pripremljen od strane Svetske banke.

Makroekonomske pretpostavke i osetljivost fiskalnih agregata

Odstupanja makroekonomskih pretpostavki od osnovnog scenarija mogu dovesti do odstupanja fiskalnih agregata od projektovanog nivoa.

Negativni scenario koji u narednom periodu podrazumeva pad privredne aktivnosti ili manji rast, doveo bi do značajnog smanjenja priliva kapitala i smanjenja spoljnotrgovinske razmene. U tom slučaju došlo bi do manjih prihoda, i posledično većeg deficita, ukoliko se ne bi išlo na dodatno prilagođavanje na rashodnoj strani. U skladu sa ocenama osetljivosti fiskalnog balansa, svaka promena realnog rasta za 1 p.p. BDP dovodi do promene fiskalnog rezultata od oko 0,36% BDP. U slučaju da se u narednom trogodišnjem periodu ostvare niže stope realnog rasta BDP (po 1 p.p. manje prosečno godišnje) od planiranih, kumulativno povećanje fiskalnog deficita bi iznosilo preko 50 mlrd dinara.

Inflacija je osnovna determinanta opšte makroekonomske stabilnosti. Usled modifikacije fiskalnih pravila o indeksaciji plata i penzija, u narednom periodu inflacija će u manjoj meri opredeljivati kretanje ukupnog nivoa rashoda, nego što je to bio slučaj u ranijem periodu. Što se tiče prihodne strane uticaj inflacije na indirektne poreze može biti kratkoročno povoljan, ali usled neminovnog prilagođavanja realnog nivoa potrošnje taj efekat se gubi ukoliko je nivo dohotka ograničen. Sličan kratkoročni efekat ima i devizni kurs. Pojedine prihodne stavke se usklađuju godišnje sa inflacijom (uglavnom neporeski prihodi i visina pojedinih akciznih stopa), pa sa te strane postoji određeni rizik, ali usled niskih projektovanih vrednosti inflacije on nije visok. Inflacija sa druge strane može indirektno da utiče na visinu deficita i javnog duga. U slučaju da se kreće značajno iznad ciljanih vrednosti, tokom procesa usklađivanja relevantnih kamatnih stopa, može doći do povećanja kamatnih stopa na javni dug. Sa druge strane indeks potrošačkih cena velikim delom utiče na kretanje ukupnog deflatora BDP, samim tim i na visinu nominalnog BDP, kao imenioca učešća deficita i javnog duga u BDP.

Na izdatke za kamate, osim visine i strukture javnog duga utiču i faktori kao što su devizni kurs i kamatne stope na međunarodnom i domaćem tržištu. S obzirom na nepredvidivost kretanja pojedinih varijabli, moguće je povećanje potrebnih sredstava za kamate u narednom periodu. Kamatna politika koju vode određene međunarodne institucije (FED, ECB itd.) može uticati na opšti nivo kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, što za Republiku Srbiju kao malu otvorenu ekonomiju predstavlja dodatni fiskalni rizik.

Državne garancije

Garancije izdate od strane države utiču na visinu javnog duga, ali i na visinu deficita, ukoliko otplatu po kreditu umesto prvobitnog dužnika preuzme država. Izdate garancije su prema definiciji određenoj Zakonom o javnom dugu8 deo indirektnih obaveza i u ukupnom iznosu se uključuju u javni dug9. Ograničenja postavljena na izdavanje novih garancija dala su rezultate te se učešće indirektnih obaveza u ukupnom javnom dugu smanjuje. Indirektne obaveze (izdate garancije od strane Republike Srbije) su učestvovale sa 5,3% u ukupnom javnom dugu, prema nacionalnoj metodologiji, na kraju 2020. godine. Učešće ovih obaveza u javnom dugu je na približno istom nivou i u tekućoj godini, te na kraju juna 2021. godine one čine 4,9% ukupnog javnog duga. Najveće učešće ovih obaveza u javnom dugu, nešto iznad 14% u proseku zabeleženo je između 2009. i 2013. godine.

_____________
8 Zakon o javnom dugu ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 107/09, 78/11, 68/15, 95/18, 91/19 i 149/20).
9 Definicija duga, prema kriterijumima iz Mastrihta, između ostalog, različito tretira izdate garancije, u odnosu na definiciju javnog duga prema domaćem zakonodavstvu. U javni dug (dug opšte države) ulaze, prema kriterijumima iz Mastrihta, samo aktivirane garancije. Domaće zakonodavstvo, po ovom pitanju ima konzervativniji pristup, i sve izdate garancije uključuje u javni dug.

Učešće indirektnog duga u ukupnom javnom dugu Republike Srbije

Na kraju 2020. godine stanje duga po osnovu izdatih garancija iznosilo je 1,423 mlrd evra, odnosno 3,1% BDP. Stanje duga po ovom osnovu smanjeno je za blizu 65 miliona evra u odnosu na kraj 2019. godine. Do juna tekuće godine stanje duga po garancijama smanjeno je za 22,3 miliona evra, u odnosu na kraj 2020. godine i iznosi 1,4 mlrd evra na dan 30. jun 2021. godine.

Tabela 14. Stanje duga po osnovu izdatih garancija u mil. evra

Korisnik

30.6.2021.

JP "Srbijagas"

215,7

JP "Putevi Srbije"

270,9

"Železnice Srbije" a.d.

147,9

"Infrastruktura železnice Srbije" a.d.

64,1

"Srbija Voz" a.d.

30,9

"Srbija Kargo" a.d.

41,9

JP "Elektroprivreda Srbije"

364,9

"Elektromreža Srbije" a.d.

30,6

Jedinice lokalne samouprave (gradovi i opštine)

187,6

FIAT Automobili Srbija DOO

0,0

JP "Jugoimport - SDPR"

10,4

Agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore

0,9

"JAT Tehnika" d.o.o.

2,3

JP "Emisiona tehnika i veze"

6,7

JP "Skijališta Srbije"

25,9

UKUPNO

1.400,7

Izvor: Ministarstvo finansija, Uprava za javni dug

Ukupna otplata glavnice po osnovu garantovanih kredita u 2020. godini iznosila je 11,4 mlrd dinara, od čega 7,5 mlrd utiče na deficit. Računovodstvena metodologija, do 2014. godine, nije u rashode uključivala otplate po osnovu garancija10. Od 2014. godine deo ovih rashoda je uključen u rashode budžeta11. Nezavisno od budžetskog i računovodstvenog prikaza, dug koji umesto glavnog dužnika plaća država povećava ukupne potrebe za zaduživanjem.

___________
10 Otplata po osnovu garancija iz republičkog budžeta je u rashode uključena po gotovinskoj osnovi. Međunarodni standardi, koji se zasnivaju na obračunskoj osnovi, u rashode uključuju ceo iznos preostalog duga, u momentu aktiviranja garancije, dok se sama otplata duga po tom osnovu tretira kao finansijska transakcija.
11 Deo rashoda po osnovu otplate po garancijama za JP "Putevi Srbije" ne uključuje se u rashode budžeta, jer je ovo preduzeće deo sektora opšte države, te su rashodi koji su finansirani garantovanim kreditima bili deo rashoda opšte države u momentu trošenja sredstava, dok se sama otplata tretira kao finansijska transakcija ("ispod crte").

Otplata duga po osnovu aktiviranih garancija, mlrd dinara

Tabela 15. Ukupno plaćene obaveze po osnovu garancija po korisnicima, mlrd dinara

 

2020.

2021. (do 30.6.)

Korisnik

Glavnica

Kamata

Ukupno

Glavnica

Kamata

Ukupno

JP "Srbijagas"

0,6

0,0

0,6

0,3

0,0

0,3

JP "Putevi Srbije"

3,9

1,3

5,2

1,8

0,6

2,4

"Železnice Srbije" a.d.

4,2

0,5

4,6

1,6

0,2

1,8

"Galenika" a.d.

-

0,0

0,0

-

-

-

JP Emisiona tehnika i veze

0,3

0,0

0,3

0,1

0,0

0,1

"Infrastruktura železnice Srbije" a.d.

1,2

0,0

1,2

0,7

0,0

0,7

"Srbija Voz" a.d.

0,1

0,0

0,1

0,1

0,0

0,2

"Srbija Kargo" a.d.

1,2

0,0

1,2

0,6

0,0

0,6

JP "Skijališta Srbije"

-

-

-

0,0

0,0

0,0

UKUPNO

11,4

1,8

13,2

5,3

0,8

6,2

Izvor: Ministarstvo finansija, Uprava za javni dug

Plan otplate po osnovu garancija (ukupno glavnica i kamata) u rebalansu budžeta za 2021. godinu iznosi 14,3 mlrd dinara, od čega se u rashode koji utiču na rezultat uključuje 3,52 mlrd dinara za otplatu glavnice po garancijama.

Indirektni dug, te uključivanje dela otplata po osnovu garancija u budžetske rashode, i povećanje deficita po tom osnovu, povećali su svest o rastućim fiskalnim rizicima koji proizilaze po osnovu izdatih garancija. Stoga su preduzete aktivnosti koje ograničavaju izdavanje novih garancija. Izmenama Zakona o javnom dugu zabranjeno je izdavanje novih garancija za kredite za potrebe likvidnosti. Izmenama Zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije onemogućeno je dalje davanje kontragarancija za garancije izdate od strane Fonda za razvoj Republike Srbije.

Pored ograničenja u izdavanju državnih garancija ključni korak u smanjenju i otklanjanju fiskalnih rizika po ovom osnovu je u reformi državnih i javnih preduzeća, korisnika garancija, kako bi bili sposobni da otplaćuju svoje kredite. Veći broj preduzeća, koja su i najveći korisnici garancija, nalaze se u procesu restrukturiranja, odnosno sprovođenja planova restrukturiranja urađenih u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Rebalansom budžeta za 2021. godinu planirano je izdavanje garancija najviše do 133,6 mlrd dinara i to za kredite namenjene realizaciji infrastrukturnih projekata.

Tabela 16. Plan izdavanja garancija u 2021. godini

Red. broj

Opis

Iznos u dinarima

Originalna valuta

Iznos u originalnoj valuti

I.

Evropskoj banci za obnovu i razvoj

 

 

 

1

Akcionarsko društvo za železnički prevoz putnika "Srbija Voz", Beograd - (Rekonstrukcija depoa za održavanje voznih sredstava i nabavku opreme)

2.972.500.000

EUR

25.000.000

2

Akcionarsko društvo za železnički prevoz robe "Srbija Kargo", Beograd - (Nabavka dizel lokomotiva za vuču teretnih vozova i za potrebu manevre teretnih kola, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih dizel lokomotiva, izgradnju objekata kolske radionice sa neophodnim aneksima i postrojenjima u okviru ranžirne stanice Novi Sad)

6.896.200.000

EUR

58.000.000

3

"Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat za pametna brojila

4.756.000.000

EUR

40.000.000

 

Ukupno:

14.624.700.000

EUR

123.000.000

II.

Nemačkoj razvojnoj banci (KfW)

 

 

 

1

AD "Elektromreža Srbije" - Regionalni program za energetsku efikasnost u prenosnom sistemu II

4.756.000.000

EUR

40.000.000

 

Ukupno:

4.756.000.000

EUR

40.000.000

III.

Evropskoj investicionoj banci

 

 

 

1

"Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat za pametna brojila

4.756.000.000

EUR

40.000.000

 

Ukupno:

4.756.000.000

EUR

40.000.000

IV.

Poslovnim bankama

 

 

 

1

JP "Srbijagas" - Razvodni gasovod Leskovac-Vranje

3.329.200.000

EUR

28.000.000

2

JP "Srbijagas" - Gasifikacija Borskog i Zaječarskog okruga i razvodni gasovod
Paraćin-Boljevac-Rgotina-Negotin-Prahovo

7.847.400.000

EUR

66.000.000

3

JP "Srbijagas" - Gasifikacija Kolubarskog okruga i izgradnja razvodnog gasovoda Beograd-Valjevo-Loznica

8.917.500.000

EUR

75.000.000

4

JP "Srbijagas" - Jačanje transportnih kapaciteta gasovoda u Republici Srbiji

21.402.000.000

EUR

180.000.000

5

JP "Elektroprivreda Srbije" - Projekat izgradnje hidroelektrane Buk Bijela u Republici Srpskoj kroz ulaganje u kapital

29.725.000.000

EUR

250.000.000

6

"Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat automatizacije srednjenaponske distributivne mreže

11.551.340.459

EUR

97.151.728

 

Ukupno:

82.772.440.459

EUR

696.151.728

V.

Ruskoj Federaciji (Državna razvojna korporacija "VEB.RF")

 

 

 

1

JP "Elektroprivreda Srbije" - Revitalizacija hidroelektrane "Đerdap 2"

23.780.000.000

EUR

200.000.000

 

Ukupno:

23.780.000.000

EUR

200.000.000

VI.

Republici Francuskoj (Trezor)

 

 

 

1

"Elektrodistribucija Srbije" d.o.o. Beograd - Projekat automatizacije srednjenaponske distributivne mreže

2.895.009.541

EUR

24.348.272

 

Ukupno:

2.895.009.541

EUR

24.348.272

 

UKUPNO:

133.584.150.000

EUR

1.123.500.000

Izvor: Ministarstvo finansija

U narednim godinama nije planiran značajniji rast ove kategorije rashoda. Učešće ovih rashoda u BDP kreće se u proseku oko 0,2% BDP u srednjem roku.

Strukturne reforme javnih i državnih preduzeća, njihovo osposobljavanje za tržišnu utakmicu i finansijsku održivost, s jedne strane, i ograničeno i ciljano izdavanje novih garancija, s druge strane, doprineće umanjenju fiskalnih rizika po ovom osnovu i održavanju rashoda u planiranim, tj. projektovanim okvirima u narednom srednjoročnom periodu.

Javna preduzeća

Poslovanje javnih preduzeća predstavlja značajan izvor fiskalnih rizika, kako na strani budžetskih prihoda, tako i na strani rashoda. Javna preduzeća se u poslovanju suočavaju sa brojnim problemima, od naplate potraživanja, do redovnog izmirivanja obaveza prema poveriocima, državi i zaposlenima i sl. Država kao osnivač i njihov jedini vlasnik je odgovorna za poslovanje i njihovo je poslednje utočište u slučaju nelikvidnosti. Postoji nekoliko kanala kroz koje se mogu materijalizovati fiskalni rizici vezani za poslovanje javnih preduzeća. Najveći, ali ne i jedini rizik, su državne garancije date za kredite javnih preduzeća. Održivost, efikasnost i profitabilnost javnih preduzeća utiču na prihode budžeta, odnosno na iznos dobiti koju uplaćuju u budžet. Kvalitet proizvoda i usluga koje obezbeđuju javna preduzeća utiču na efikasnost i profitabilnost privatnog sektora i u krajnjoj instanci na nivo poreza koje uplaćuju u budžet.

Javna preduzeća predstavljaju značajan segment srpske privrede koji zapošljava oko 81 hiljadu ljudi. Javna preduzeća se osnivaju kao društva za obavljanje delatnosti od opšteg interesa. Njihov rad uređen je Zakonom o javnim preduzećima, koji je usvojen u februaru 2016. godine, kao i podsektorskim zakonima koji definišu specifična područja koja nisu obuhvaćena Zakonom o javnim preduzećima (Zakon o energetici, Zakon o privrednim društvima i dr.).

Ključni finansijski pokazatelji poslovanja javnih preduzeća

Rezultati poslovanja javnih preduzeća u 2020. godini

 

Ukupna imovina republičkih javnih preduzeća na kraju 2020. godine iznosio je 2.654 mlrd dinara, dok je kao krajnji rezultat ostvaren neto rezultat u iznosu od 15,2 mlrd dinara.

Tabela 17. Glavni finansijski pokazatelji poslovanja javnih preduzeća, mlrd din.

Opis

2019.

2020.

Ukupna imovina

2.854

2.654

Sopstveni kapital

1.751

1.033

Ukupni prihodi

524,3

536,4

Neto rezultat

-18,1

15,2

Subvencije

33,4

66,7

Subvencije, bez JP "Putevi Srbije"

24,3

39,6

Izvor: Finansijski izveštaji za 2019. i 2020. godinu

U 2020. godini subvencije su, izražene u procentu ukupnih prihoda, na višem nivou u odnosu na prethodnu godinu i čine 12,4% ukupnih prihoda javnih preduzeća. Određene subvencije imaju kapitalni karakter kao što su subvencije za JP "Putevi Srbije", koje su namenjene rekonstrukciji putne infrastrukture.

Rezultati poslovanja javnih preduzeća u drugom kvartalu 2021. godine

Ukupan neto rezultat utvrđen u prvoj polovini 2021. godine je dobit u iznosu od 14,7 mlrd dinara. Rezultat tekuće godine je precenjen za troškove amortizacije JP "Putevi Srbije", jer preduzeće ove troškove knjiži tek na kraju godine u celokupnom iznosu za datu godinu.

Tabela 18. Osnovni pokazatelji poslovanja JP na dan 30.6.2021. godine, u mlrd dinara

Pokazatelji poslovanja

2019.

2020.

1.1-30.6.2021.

Poslovni prihodi

496,7

504,5

271,9

Poslovni rashodi

490,9

468,2

248,2

Poslovna dobit

6

36,1

23,7

Neto rezultat

-18,1

15,2

14,7

Troškovi zarada*

111,9

110,8

49,3

Broj JP koja su ostvarila dobit

25

25

22

* Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi.

Izvor: Finansijski izveštaji za 2019. i 2020. godinu i kvartalni izveštaji Ministarstva privrede za 2021. godinu.

U prvoj polovini tekuće godine dobit je ostvarilo 22 preduzeća u ukupnom iznosu od 18,5 mlrd dinara, to je više u odnosu na planirano (9,8 mlrd dinara). Najveći uticaj na pozitivan neto rezultat u posmatranom periodu ima JP "EPS", koje je ostvarilo neto dobit u iznosu od 11,2 mlrd dinara.

Tabela 19. Javna preduzeća koja su ostvarila neto dobit u periodu 1.1-30.6.2021. godine, u hilj. dinara

Preduzeće

Realizacija
2020. godina

Plan
1.1-30.6.2021.

Realizacija
1.1-30.6.2021.

JP "Srbijagas"

2.990.053

5.050.195

1.875.760

JP "Mreža most"

7.863

0

5.299

JP "NP Đerdap"

9.165

5.287

6.325

JP "Skijališta Srbije"

214.221

568.554

693.606

JP "Stara planina"

-900.504

3.877

5.396

"Koridori Srbije" d.o.o.

0

0

87.030

"Transnafta" a.d.

158.981

19.164

34.276

JP "Pošta Srbije"

987.316

-140.423

1.660.687

"Rezervat Uvac" d.o.o.

2.639

1.278

2.830

"Prosvetni pregled" d.o.o.

23.431

22.965

21.091

JP "NP Fruška gora"

9.048

18.810

8.473

"Dipos" d.o.o.

124.509

35.174

150.441

"Elektromreža Srbije" a.d.

677.923

475.735

1.348.552

JP "NP Kopaonik"

18.456

28.651

59.741

Grupa JP "EPS"

11.704.025

762.772

11.211.021

Državna lutrija Srbije d.o.o.

112.755

14.480

101.325

JP "Nacionalni park Tara"

37.699

140

6.750

JP "Nuklearni objekti Srbije" VINČA

249

528

8.955

"Železnice Srbije" a.d.

113.837

-159.198

16.493

JP "Srbijašume"

474.543

107.137

383.760

JVP "Srbijavode"

31.371

-2.594

19.962

JP "Putevi Srbije"

5.147.969

3.002.406

821.706

U prvoj polovini tekuće godine 13 preduzeća je ostvarilo neto gubitak u ukupnom iznosu od 3,8 mlrd dinara, što je manje u odnosu na planirano (5,6 mlrd dinara).

Tabela 20. Javna preduzeća koja su ostvarila neto gubitak u periodu 1.1-30.6.2021. godine, u hilj. dinara

Preduzeće

Realizacija 2020. godina

Plan
1.1-30.6.2021.

Realizacija
1.1-30.6.2021.

JP "Emisiona tehnika i veze"

13.578

-94.729

-21.530

JP PEU "Resavica"

-2.481.390

-1.000.071

-626.401

"Srbija Kargo" a.d.

-2.257.393

-851.547

-317.569

"Srbija Voz" a.d.

-1.054.587

-873.273

-631.813

"Metohija" d.o.o.

562

849

-439

JP "Zavod za udžbenike"

-256.983

-243.898

-139.061

"Mokra gora" d.o.o.

141

29.405

-4.723

JP za skloništa

-63.226

-68.760

-27.328

JP "Službeni glasnik"

73.964

2.138

-61.788

"Infrastruktura železnice Srbije" a.d.

-1.975.348

-1.889.114

-1.169.085

"Tvrđava Golubački grad" d.o.o.

-204

-1.400

-5.971

JP "Jugoimport - SDPR"

1.286.363

-881.393

-801.456

"Park Palić" d.o.o.

-4.891

-1.720

-614

U cilju umanjenja fiskalnih rizika povezanih sa poslovanjem javnih preduzeća u toku su procesi restrukturiranja najvećih javnih preduzeća (grupe preduzeća koje se bave železničkim saobraćajem - "Železnice Srbije" a.d., "Infrastruktura železnice Srbije" a.d, "Srbija Voz" a.d., "Srbija Kargo" a.d., JP EPS i JP "Srbijagas"). Celokupan proces se sprovodi u saradnji za vodećim svetskim finansijskim institucijama - MMF, Svetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (u daljem tekstu: EBRD), kako bi se ova preduzeća postavila na zdrave osnove i počela da funkcionišu po tržišnom principu, te umanjili potencijalni fiskalni troškovi koji mogu proisteći iz njihovog poslovanja.

Uplata dobiti

Uplata dobiti od strane javnih preduzeća i dividendi društava kapitala u kojima država ima vlasništvo predstavljaju značajan deo neporeskih prihoda. Od uspešnosti poslovanja ovih preduzeća zavisi i visina prihoda budžeta po ovom osnovu. Uplata redovne dobiti i dividendi je redovan budžetski neporeski prihod, dok se uplate iz neraspoređene dobiti tretiraju kao prihod sa jednokratnim karakterom i ne predstavljaju trajni izvor prihoda.

Obaveza za javna preduzeća da uplate najmanje 50% dobiti ostvarene u prethodnoj godini propisana je i Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu.

Ublažavanje potencijalnih rizika, koji nastaju kao posledica poslovanja javnih preduzeća, obuhvata niz mera vezanih za odgovornost, profitabilnost i transparentnost u poslovanju ovih preduzeća. Procesi restrukturiranja pokrenuti su u JP EPS, JP "Srbijagas" i "Železnice Srbije" a.d., pri čemu će od uspešnosti samog procesa restrukturiranja i brzine sprovođenja usvojenih mera zavisiti efikasnost poslovanja u budućnosti.

Državne finansijske institucije, bankarski sistem i osiguranje depozita

Pre perioda fiskalne konsolidacije Republika Srbija imala je značajne fiskalne troškove spašavanja državnih banaka. Ukupni troškovi državnih intervencija u bankarskom sektoru u periodu 2012-2015. godine iznosili su oko 900 miliona evra. To je iznos izdvojen za dokapitalizaciju banaka, različite finansijske transakcije prilikom pripajanja neuspešnih banaka uspešnijim, uključujući i isplatu osiguranih i neosiguranih depozita (za šta su korišćena i sredstva Fonda za osiguranje depozita).

Republika Srbija danas u bankarskom sektoru zemlje ima direktan udeo u kapitalu:

- Banke Poštanska štedionica a.d. Beograd (71,04%),

- Srpske banke a.d. Beograd (76,69%).

U cilju doslednog sprovođenja izlazne strategije i smanjenja fiskalnih rizika po ovom osnovu nastavljaju se reformske aktivnosti u oblasti državnih finansijskih institucija započete 2012. godine, odnosno 2015. godine.

Banka Poštanska štedionica. Uz podršku Svetske banke nastaviće se sa sprovođenjem strategije za Banku Poštanska štedionica sa naglaskom na preusmeravanje poslovanja sa stanovništvom, preduzetnicima, mikropreduzećima i malim preduzećima; poboljšanje interne organizacije banke, korporativnog upravljanja i upravljanja rizikom; jačanje IT infrastrukture, kao i plan poslovanja za period 2021-2025. godine.

Kako bi se omogućilo ublažavanje ekonomskih i finansijskih posledica, nastalih usled pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, Banka postupa u skladu sa Zakonom o utvrđivanju garantne šeme kao mere podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 ("Službeni glasnik RS", br. 153/20 i 40/21) i Zakonom o utvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi usled produženog negativnog uticaja pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 ("Službeni glasnik RS", broj 40/21).

Komercijalna banka. Dana 26. februara 2020. godine zaključen je Ugovor o kupoprodaji akcija u vezi sa 83,23% običnih akcija Komercijalne banke a.d. Beograd između Republike Srbije i Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Završetak transakcije (prenos vlasništva i isplata kupoprodajne cene) realizovan je 30. decembra 2020. godine.

Srpska banka. U skladu sa Vladinom strategijom za državne banke, formirana je Stručna radna grupa za transformaciju Srpske banke u specijalizovanu finansijsku instituciju za pružanje svih vrsta finansijskih usluga i podrške namenskoj industriji Republike Srbije dana 21. januara 2019. godine i počela je sa formalnim radom u martu 2019. godine kada je održana konstitutivna sednica.

Reforma propisa koji uređuju srpski finansijski sistem12 sprovedena je februara 2015. godine. Jedna od karakteristika te reforme jeste i prenos nadležnosti praćenja rezultata poslovanja i rada organa upravljanja u bankama, društvima za osiguranje i drugim finansijskim institucijama čiji je akcionar Republika Srbija, kao i organizovanje i sprovođenje postupka prodaje akcija u njima, sa AOD na Ministarstvo finansija, počev od 1. aprila 2015. godine. Reformom propisa je u domaću regulativu transponovana i Direktiva o restrukturiranju banaka (Bank Recovery and Resolution Directive - BRRD) i funkcija restrukturiranja banaka poverena je NBS. U decembru 2016. godine usvojen je set propisa kojima se u domaći regulatorni okvir implementiraju Bazel III standardi, čime je postignut značajan stepen usklađenosti domaćih propisa sa relevantnim propisima EU u ovoj oblasti, a tokom 2017. godine se nastavilo sa aktivnostima na unapređenju domaćih propisa kojima se uređuje poslovanje banaka, a u cilju njihovog daljeg usklađivanja sa propisima EU. Osnovni ciljevi usvajanja ovih propisa su povećanje otpornosti bankarskog sektora povećanjem kvaliteta kapitala i uvođenjem zaštitnih slojeva kapitala, bolje praćenje i kontrola izloženosti banke riziku likvidnosti, dalje jačanje tržišne discipline i transparentnosti poslovanja banaka u Republici Srbiji objavljivanjem svih relevantnih informacija o poslovanju banke, kao i prilagođavanje izveštajnog sistema novim regulatornim rešenjima.

____________
12 Narodna skupština usvojila je izmene i dopune Zakona o NBS i Zakona o bankama, kao i novi Zakon o AOD, Zakon o osiguranju depozita, Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje. Sa izmenom seta finansijskih zakona, nametnulo se i usvajanje dopune Zakona o ministarstvima.

Jedan od ograničavajućih faktora za rast kreditne aktivnosti predstavljao je relativno visok nivo problematičnih kredita. U avgustu 2015. godine usvojena je Strategija za rešavanje problematičnih kredita koja se sprovodi implementacijom dva trogodišnja akciona plana, jedan pripremljen od strane Vlade i drugi pripremljen od strane NBS, u cilju spuštanja nivoa problematičnih kredita. Ključne oblasti implementacije podrazumevale su jačanje kapaciteta banaka za rešavanje problematičnih kredita, unapređenje regulative za procenu vrednosti sredstava obezbeđenja, razvoj tržišta problematičnih kredita i dr.

Od donošenja pomenute strategije, usvojen je i izmenjen veći broj zakonskih i podzakonskih akata, unapređen je institucionalni kapacitet i sprovedene su brojne mere za lakši otpis i prenos nenaplativih potraživanja kroz donošenje Zakona o proceniteljima vrednosti nepokretnosti (početak primene zakona - jun 2017. godine) koji je, između ostalog, uveo novu profesiju - licencirane procenitelje vrednosti nepokretnosti i propisao obaveznu procenu koja se sprovodi u slučajevima koji se odnose na Zakon o hipoteci i Zakon o stečaju, kao i prilikom vršenja procena za potrebe kreditnih poslova koji su obezbeđeni hipotekom; obrazovanje stručnog odbora (stručno telo koje treba da doprinese uređenju i unapređenju profesije procenitelja vrednosti nepokretnosti) i donošenje Nacionalnih standarda, kodeksa etike i pravila profesionalnog ponašanja licenciranog procenitelja (u julu 2017. godine) koji, između ostalog, definišu osnove procene vrednosti nepokretnosti, postupak vršenja procene, pretpostavke i činjenice od značaja koje se moraju uzeti u obzir prilikom izrade izveštaja procene, minimalni sadržaj izveštaja o proceni i pravila profesionalnog ponašanja licenciranog procenitelja; usvajanje izmena i dopuna Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Zakona o porezu na dohodak građana što je omogućilo relaksiraniju poresku politiku za odobravanje i otpis bankarskih potraživanja (kraj 2017. godine); usvajanje amandmana na Zakon o stečaju kojima je skraćen stečajni postupak i poboljšan položaj osiguranih poverilaca (decembra 2017. godine); pripremu studije o mogućnostima uvođenja bankrota privatnih pojedinaca i preduzetnika u Republici Srbiji, usvojen je Zakon o izmenama Zakona o parničnom postupku i drugo. Na osnovu Zakona o proceniteljima vrednosti nepokretnosti i Odluke o sadržaju, rokovima i načinu dostavljanja izveštaja o procenama vrednosti nepokretnosti koje su predmet hipoteke i kreditima obezbeđenim hipotekom, NBS od 2015. godine vodi bazu podataka o procenama vrednosti nepokretnosti koje su predmet hipoteke. U skladu s pomenutim zakonom i odlukom, banke i licencirani procenitelji mogu ostvariti uvid u određene podatke o procenama vrednosti nepokretnosti koje su predmet hipoteke. Krajem 2018. godine NBS je usvojila set podzakonskih akata reagujući proaktivno na sve učestaliju pojavu nenamenskog kreditiranja stanovništva po neopravdano dugim rokovima. Ovi propisi imaju za cilj da doprinesu sprečavanju nastanka problematičnih kredita u bankarskom sektoru i podstaknu oprezno preuzimanje rizika od strane banaka njihovim usmeravanjem na održivo kreditiranje i izbegavanje prekomerne izloženosti određenim vrstama kreditnih proizvoda, ne narušavajući trend rasta kreditne aktivnosti i vodeći računa o pravima i interesima korisnika usluga koje pružaju banke, a sve radi očuvanja i jačanja finansijske stabilnosti u Republici Srbiji.

Vlada je 27. decembra 2018. godine donela Program za rešavanje problematičnih kredita za period 2018-2020. godine (u daljem tekstu: Program) zajedno sa Akcionim planom za sprovođenje tog programa čime je uspešno ispunjen i reformski cilj unutar programa saradnje sa MMF i zacrtan put za dalji uspešan rad na rešavanju pitanja problematičnih potraživanja.

Glavni fokus pomenutog dokumenta javne politike predstavlja rešavanje pitanja problematičnih plasmana banaka u stečaju i plasmana u ime i za račun Republike Srbije, kojima upravlja AOD. U skladu sa tim, usvojeni su strateški i godišnji operativni planovi za AOD, Rezolucija portfelja problematičnih plasmana, i razvijeni su unutrašnji kapaciteti za njihovo rešavanje. U junu 2019. godine, AOD uspešno je okončala prodaju prvog, "pilot portfelja", nominalne vrednosti od oko 242 miliona evra, dok je dana 30. septembra 2019. godine objavila oglas za ustupanje drugog, "velikog portfelja", nominalne vrednosti od 1,82 milijarde evra. Zbog ograničavajućih faktora izazvanih pandemijom COVID-19 na sposobnost investitora da sprovedu postupak analize, otvaranje obavezujućih ponuda izvršeno je 10. septembra 2020. godine, a ukupno je primljeno pet obavezujućih ponuda.

Nakon višemesečnih pregovora sa najboljim ponuđačima, u skladu sa Zaključkom Vlade 05 broj 401-1646/2021 od 25. februara 2021. godine, Zaključkom Pokrajinske vlade 127 broj 422-6/2021 od 3. marta 2021. godine i odlukama Odbora poverilaca svih finansijskih institucija u stečaju, čija potraživanja su predmet ustupanja, izabrana je najbolja ponuda u postupku ustupanja portfelja potraživanja uz naknadu, metodom javnog prikupljanja ponuda tenderom i postupak ustupanja "velikog" portfelja je uspešno okončan dana 19. aprila 2021. godine, potpisivanjem Okvirnih ugovora o ustupanju portfelja potraživanja i isplatom naknade za ustupanje.

Implementacija drugih mera za rešavanje problematičnih kredita, kako iz Strategije za rešavanje problematičnih kredita, tako i iz gorepomenutog Programa, nastavlja da daje rezultate. Smanjenje problematičnih kredita u periodu avgust 2015. - septembar 2020. godine iznosi 333,0 mlrd dinara, dok se rezultat Strategije za rešavanje problematičnih kredita ogleda kroz istorijski najniži udeo problematičnih kredita na kraju septembra 2020. od 3,4%. U poređenju sa tim pokazateljem pre primene Strategije (22,25%) beleži se impresivno smanjenje za 18,82 p.p. To je konkretna potvrda da su mere dobro definisane i da su dale odlične efekte.

NBS je delovala i izvan okvira Strategije, poput donošenja Odluke o računovodstvenom otpisu bilansne aktive banke, što je upotpunilo regulatorne aktivnosti. I pokrivenost problematičnih kredita pripadajućim ispravkama vrednosti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, koja je na nivou od 62%, nedvosmisleno, uz sve druge pokazatelje zdravlja finansijskog sistema, potvrđuje stabilnost našeg bankarskog sektora.

Stvaranjem stabilnih uslova poslovanja, naša ekonomija je ušla u investicioni ciklus 2015. godine, i od tada investicije po obimu predstavljaju dobar deo rasta ekonomije. Profitabilnost privrede raste u uslovima niske i stabilne inflacije i relativno stabilnog kursa. Sve su to bili ključni faktori za održivo rešavanje pitanja problematičnih kredita. To se jasno vidi i iz činjenice da je u granama koje su i nosioci našeg rasta, zabeležen i najveći pad problematičnih kredita - što je evidentno u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Osiguranje depozita je mehanizam koji doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti i obezbeđuje zaštitu deponenata. Sistem osiguranja depozita obezbeđuje da se svakom zaštićenom deponentu13 isplati celokupan iznos uloga u svakoj banci do osiguranog iznosa od 50.000 evra u slučaju stečaja ili likvidacije banke. Osiguranje depozita regulisano je Zakonom o osiguranju depozita.

____________
13 Zaštićeni deponenti su: fizička lica, preduzetnici, mikro, mala i srednja pravna lica, nakon isključenja predviđenim Zakonom o osiguranju depozita.

U oktobru 2019. godine, usvojen je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita iz 2019. godine, kojim se nastojalo da se sistem osiguranja depozita dodatno uskladi sa najboljom međunarodnom praksom i standardima, kao i pravnim tekovinama EU i to u pogledu: metoda obračuna premije (uvođenje mogućnosti obračuna premije na osnovu nivoa rizika u poslovanju banaka), osnovice za obračun premije, visine vanredne premije, zaštite deponenata spojenih ili pripojenih banaka, ciljnog iznosa fonda za osiguranje depozita i dr, sve sa ciljem doprinosa finansijskoj stabilnosti kroz podsticaj smanjenju rizika u poslovanju banaka, jačanje poverenja javnosti u finansijski sistem i povećanje efikasnosti sistema osiguranja depozita.

Uvažavajući odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, premija osiguranja depozita se počev od naplate premije za prvi kvartal 2020. godine obračunava na izmenjenu osnovicu, odnosno na osnovu prosečnog stanja ukupnih osiguranih iznosa do 50.000 evra (osiguranjem pokriveni iznos depozita) u banci u prethodnom tromesečju, umesto na osnovu prosečnog stanja ukupnih osiguranih depozita. Ovom izmenom, smanjene su obaveze banaka po osnovu plaćanja premije osiguranja depozita u proseku za oko 30%, čime se posredno omogućila veća investiciona aktivnost banaka.

Kako je zakonom uvedena i mogućnost obračuna premije na osnovu nivoa rizika u poslovanju banaka, propisana je obaveza Agenciji da donese Metodologiju za obračun premije osiguranja depozita na osnovu nivoa rizika u poslovanju banaka u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Upravni odbor Agencije usvojio je tekst Metodologije 15. oktobra 2020. godine uz prethodnu saglasnost NBS, čime je ispunjena zakonska obaveza u propisanom roku, a posebnom odlukom Upravnog odbora Agencije će se odlučiti o početku primene Metodologije.

U sistemu osiguranja depozita Republika Srbija je ultimativni garant isplate osiguranih depozita. U svrhu obezbeđivanja sredstava za osiguranje depozita AOD naplaćuje premiju osiguranja depozita od banaka za račun Fonda za osiguranje depozita, upravlja imovinom fonda i isplaćuje depozite do osiguranog iznosa u slučaju stečaja ili likvidacije banke. Dodatno, sredstva fonda se mogu koristiti i za finansiranje postupka restrukturiranja banaka u obimu i pod uslovima utvrđenim zakonom kojim se uređuju banke. U slučaju nedostajućih sredstava u fondu za osiguranje depozita, Republika Srbija obezbeđuje isplatu bilo sredstvima iz budžeta, bilo davanjem garancije za zaduživanje AOD.

Vlada je dana 24. marta 2020. godine donela Uredbu o ulaganju za vreme vanrednog stanja deviznih sredstava kojima upravlja Agencija za osiguranje depozita, kojom je propisano da za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 Agencija može ulagati više od četvrtine deviznih sredstava Fonda u devizne dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija. U skladu s Uredbom, Agencija je u roku od godinu dana od dana prestanka vanrednog stanja (do 6. maja 2021. godine) iznos deviznih sredstava Fonda uloženih u devizne dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija, uskladila na nivo zakonskog limita od 1/4 ukupnih deviznih sredstava Fonda.

Garancija isplate osiguranih depozita od strane države, bilo direktno sredstvima iz budžeta, ili indirektno izdavanjem garancija za zaduživanje AOD, izvor je fiskalnih rizika i mogućih fiskalnih troškova. Međutim, zahvaljujući postignutoj stabilnosti bankarskog sektora, od 2015. godine nije bilo potrebe za korišćenjem sredstava fonda za osiguranje depozita, niti države po osnovu isplata osiguranih iznosa depozita.

Umanjenje fiskalnih rizika po ovom osnovu zavisi od stabilnosti i održivosti bankarskog sistema. Nadzor nad bankarskim sistemom, obazrivost u plasiranju sredstava i unapređenje kvaliteta imovine banaka su osnovni stubovi stabilnog bankarskog sistema.

Ostvareni rezultati bankarskog sektora Republike Srbije na kraju 2019. i 2020. godine prikazuju opadajuću profitabilnost banaka. Bankarski sektor Republike Srbije je u 2020. godini poslovao profitabilno, sa neto dobitkom pre oporezivanja u iznosu od 46,1 milijardi dinara, što je za 32% manje od rezultata ostvarenog na kraju 2019. godine kada je neto dobitak pre oporezivanja iznosio 67,7 milijardi dinara.

Bankarski sektor Republike Srbije adekvatno je kapitalizovan kako sa stanovišta ostvarenog nivoa pokazatelja adekvatnosti kapitala tako i sa stanovišta strukture regulatornog kapitala. Na kraju 2020. godine, prosečna vrednost pokazatelja adekvatnosti kapitala na nivou bankarskog sektora Republike Srbije iznosila je 22,42% (22,2% u junu 2021. godine), što je značajno iznad propisanog regulatornog minimuma od 8% i više nego dovoljno za pokriće svih rizika kojima je sektor izložen, što potvrđuju i makroprudencijalni stres testovi koje NBS redovno sprovodi.

Imajući u vidu situaciju nastalu proglašenjem vanrednog stanja u Republici Srbiji, kako bi se omogućilo ublažavanje ekonomskih i finansijskih posledica nastalih usled pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 preduzete su mere podrške privredi koje su imale za cilj povećanje likvidnosti privrednih subjekata. Jedna od mera jeste bila i donošenje Uredbe o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2. Ovom uredbom je konstituisano utvrđivanje nacionalne garantne šeme. Povećanje likvidnosti privrednih subjekata kroz mehanizam garantovanja Republike Srbije za kredite koje banke odobravaju privrednim subjektima za finansiranje likvidnosti i obrtnih sredstava, a koje se omogućava zaključenjem Ugovora o garanciji Republike Srbije za kreditiranje privrede s ciljem ublažavanja negativnih posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, jeste mera koja u sebi sublimira izuzetno važan i nužan mehanizam efekata za sva lica sa sedištem u Republici Srbiji uključujući i poljoprivredna gazdinstva, koja su registrovana u APR Republike Srbije i klasifikovana kao preduzetnik, ili mikro, malo i srednje privredno društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, a čija je likvidnost preduslov funkcionisanja privrede Republike Srbije.

Banke mogu da za realizaciju kredita plasiraju iznos do dve milijarde evra, pri čemu je iznos od jedne milijarde evra, odnosno iznos inicijalnog maksimalnog osiguranog portfolija po bankama utvrđen shodno tržišnom učešću banke prema izveštaju NBS na dan 29. februar 2020. godine.

S obzirom na činjenicu da je preko poslovnih banaka, do kraja novembra 2020. godine, privredi plasirano oko 1,5 milijardi evra, od ukupno raspoložive 2 (dve) milijarde evra, a da je Uredbom bilo propisano da ugovor o kreditu mora biti zaključen najkasnije do 31. decembra 2020. godine, kao i da ugovor o kreditu mora biti pušten u tečaj najkasnije do 31. januara 2021. godine, javila se potreba za produženjem roka do kada ugovor o kreditu mora biti zaključen, odnosno do kada ugovor o kreditu mora biti pušten u tečaj.

U skladu sa tim, Narodnoj skupštini Republike Srbije predloženo je donošenje Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mere podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, koji je donet na sednici održanoj dana 17. decembra 2020. godine i isti je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srbijeˮ broj 153/20 od 21. decembra 2020. godine. Republika Srbija je prepoznala potrebu za odobravanjem dodatnih 500 miliona evra pomoći, u cilju održavanja likvidnosti čime će ukupan iznos sredstava plasiranih putem I garantne šeme dostići iznos od 2.5 milijarde evra. S tim u vezi, donet je Zakon o izmenama Zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 ("Službeni glasnik RS", broj 40/21).

Ugovor o garanciji Republike Srbije za kreditiranje privrede s ciljem ublažavanja negativnih posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 sa Republikom Srbijom i NBS do sada su potpisale 24 banke. Republika Srbija je plasirala Bankama predviđenih 2,5 milijardi evra, dok su Banke plasirale klijentima oko 2,1 milijardi evra. Istovremeno, Republika Srbija je prepoznala potrebu za dodatnu pomoć najugroženijim preduzećima koja imaju pad poslovnih prihoda veći od 20% u 2020. godini, u odnosu na isti period u 2019. godini, te je 22. aprila 2021. godine donet Zakon o utvrđivanju druge garantne šeme kao mere dodatne podrške privredi usled produženog negativnog uticaja pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 ("Službeni glasnik RS", broj 40/21) čime je odobreno dodatnih 500 miliona evra pomoći. U skladu sa iznetim, projekcije fiskalnih bruto odliva budžeta Republike Srbije po osnovu predmetne nacionalne Garantne šeme iznose 23 miliona evra za 2021. godinu, 89 miliona evra za 2022. godinu, 21 miliona evra za 2023. godinu i 1 milion evra za 2024. godinu. Takođe, izvršena je i projekcija priliva po osnovu naplate problematičnih potraživanja po osnovu predmetne Garantne šeme Republike Srbije koja iznose 14 miliona evra za 2022. godinu, 16 miliona evra za 2023. godinu i 3 miliona evra za 2024. godinu. Projekcija fiskalnog bruto odliva budžeta Republike Srbije po osnovu druge Garantne šeme iznosi 31,2 miliona evra za 2024. godinu, a projekcija priliva za istu godinu iznosi 2 miliona evra.

Što se tiče drugih finansijskih institucija, Republika Srbija ima direktan udeo u kapitalu Kompanije Dunav osiguranje a.d.o. Beograd (u daljem tekstu: Dunav osiguranje), kao i u Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita (u daljem tekstu: Korporacija).

Republika Srbija, trenutno, ima udeo od 45,29% u kapitalu Dunav osiguranja. Međutim, krajem aprila 2021. godine je usvojen Zakon o izmeni i dopunama Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", broj 44/21) koji je osnov za promenu vlasničkih prava na društvenom kapitalu u društvima za osiguranje. Kako učešće društvenog kapitala u ukupnom kapitalu Dunav osiguranja trenutno iznosi 51,85%, nakon promene vlasničkih prava u skladu sa navedenim zakonom, direktno učešće Republike Srbije u kapitalu Dunav osiguranja bi trebalo da iznosi oko 76,70%. Takođe, kako Dunav Re a.d.o. Beograd u ukupnom kapitalu ima učešće društvenog kapitala od 4,58%, nakon promene vlasničkih prava u skladu sa navedenim zakonom Republika Srbija bi trebalo da stekne direktno učešće od oko 5,32% u Dunav Re. Sve ove promene bi trebalo da se sprovedu do kraja 2021. godine.

Inače, do kraja 2014. godine učešće društvenog kapitala u ukupnom kapitalu Dunav osiguranja je iznosilo 94,61% što je imalo nepovoljan uticaj na poslovanje Dunav osiguranja (pre svega kroz komplikovanu upravljačku strukturu), na šta su ukazivali i revizorski izveštaji za 2013. i 2012. godinu u kojima je izraženo mišljenje revizora sa rezervom. Imajući u vidu značaj Dunav osiguranja na tržištu osiguranja (najveća osiguravajuća kompanija), Republika Srbija je u decembru 2014. godine izvršila dokapitalizaciju Dunav osiguranja sa 4,8 milijardi dinara. Poslednjih godina poslovanje Dunav osiguranja je stabilno, uz konstantno poboljšanje većine pokazatelja. Primetan je trend rasta dobiti iz godine u godinu (i redovna isplata dividendi). Dunav osiguranje nije imalo negativnih posledica u poslovanju (gledajući kroz najznačajnije pokazatelje) zbog bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2. Kao najveći izazov u predstojećem periodu ističe se usklađivanje (organizaciono, upravljački, kapitalno itd.) sa novim regulatornim standardom Solventnost 2 koje očekuje sve učesnike na tržištu osiguranja u Republici Srbiji.

Zakonom o Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita ("Službeni glasnik RS", broj 55/04) osnovana je Korporacija, kao pravno lice specijalizovano za osiguranje potraživanja po osnovu stambenih kredita koje odobravaju banke i druge finansijske organizacije, koja su obezbeđena hipotekom, kao i za obavljanje drugih poslova u vezi sa tim osiguranjem. Osnivač Korporacije je Republika Srbija koja ima direktno učešće od 100% u kapitalu Korporacije (zakonom je ostavljena mogućnost da se Korporacija organizuje kao akcionarsko društvo, s tim da vrednost državnog kapitala u ukupnom kapitalu Korporacije ne može da bude manje od 51%). Zakonom je, takođe, utvrđeno da ukupan nominalni iznos obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja delatnosti Korporacije može biti najviše do 16 puta veći od iznosa kapitala Korporacije, ali i da Vlada može da, na obrazložen zahtev Korporacije, da saglasnost za povećanje obima obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja delatnosti Korporacije i za preko 16 puta od kapitala Korporacije, za određeni vremenski period.

Od samog osnivanja, Korporacija je imala značajan uticaj u kreiranju tržišnih uslova i standarda kreditiranja, što je bilo nužno da bi se hipotekarno tržište uopšte razvilo. To je dovelo do smanjenja rizika i obezbeđenja interesa, kako kreditora, tako i zajmotražilaca, kroz snižavanje kamatnih stopa, što je dovelo da rasta tražnje za stambenim nepokretnostima (sa pozitivnim efektom na građevinsku industriju) i time doprinelo povećanju broja stanova kupljenih na kredit.

U proteklom periodu, nije vršena dokapitalizacija Korporacije iz sredstava budžeta Republike Srbije, već je povećanje kapitala vršeno iz ostvarene dobiti Korporacije. Međutim, kako povećanje kapitala nije pratilo rast osiguranih kredita, Vlada je, u skladu sa zakonom, svake godine davala saglasnost za povećanje obima obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja delatnosti Korporacije i za preko 16 puta od kapitala Korporacije. Ovo povećanje se iz godine u godinu smanjuje (npr. za 2015. godinu obim obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja delatnosti Korporacije je mogao da bude do 30 puta veći od kapitala Korporacije, dok za 2021. godinu može da iznosi do 21 put više od kapitala Korporacije).

Kao potencijalni rizik se pojavljuje veliki broj tužbi klijenata protiv banaka u vezi sa plaćanjem premije osiguranja Korporaciji. Iako Korporacija nije tužena strana, niti Republika Srbija garantuje za obaveze Korporacije (Korporacija garantuje za svoje obaveze do visine svog kapitala), potencijalno negativan ishod ovih sporova može da utiče na eventualnu potrebu određenih izdataka iz budžeta.

Ostali fiskalni rizici

Pored navedenih fiskalnih rizika postoje i druge okolnosti koje, ukoliko se realizuju, mogu dovesti do fiskalnih troškova. Za pojedine rizike ne postoje sistematizovani podaci, ali imajući u vidu da su se pojedini ostvarili u bližoj prošlosti može se sagledati veličina njihovog uticaja na javne finansije. Samo njihovo identifikovanje pomaže sagledavanju mogućih uticaja na fiskalnu poziciju zemlje u narednom periodu.

Poslovanje jedinica lokalne samouprave može imati fiskalne implikacije na budžet opšte države. Posebnim fiskalnim pravilima za lokalne samouprave postavljeno je tzv. "zlatno pravilo" da je deficit moguć samo za realizaciju kapitalnih investicija. Postoje i pravila o visini zaduženosti jedinica lokalne samouprave, koja bi doslednom primenom održala stabilnost javnih finansija na lokalnom nivou. U praksi se dešavalo da nerealnim planiranjem kako prihoda, tako i rashoda dođe do nagomilavanja dospelih a neizmirenih obaveza koje ugrožavaju funkcionisanje pojedinih gradova i opština.

Kako bi se izbegla realizacija fiskalnih rizika po ovom osnovu Ministarstvo finansija će u narednom periodu značajno unaprediti sistem kontrole javnih finansija lokalnih samouprava u cilju poštovanja postavljenih pravila od planiranja do realizacije budžeta na lokalnom nivou.

Postoje značajni fiskalni rizici po osnovu sudskih odluka, domaćih i međunarodnih sudova, kazni i naknada štete od strane državnih organa, naročito zbog pokretanja izvršnih postupaka usled neizvršavanja obaveza po pravosnažnim presudama u predviđenom roku od strane državnih organa. U cilju smanjenja troškova u tzv. "budžetskim" predmetima, u kojima se kao izvršni dužnik pojavljuje Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, odnosno direktni i indirektni budžetski korisnici, izmenjen je član 300. Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Službeni glasnik RS", br. 106/15, 106/15 - autentično tumačenje, 113/17 - autentično tumačenje i 54/19), koji je stupio na snagu 1. januara 2020. godine. Predviđena je mogućnost dobrovoljnog namirenja obaveze, izvršenje obaveze u roku i od strane nadležnog državnog organa zbog čijeg rada je i nastalo potraživanje na teret države, a sve u cilju povećanja odgovornosti, ekonomičnosti i efikasnosti u radu državnih organa, jer bi se tako izbeglo dodatno i nepotrebno plaćanje javnih izvršitelja, koji uveliko poskupljuju sudske sporove. Ministarstvu finansija, Upravi za trezor, u 2020. godini, podneto je preko 50.000 Obaveštenja o nameri podnošenja predloga za izvršenje, koja su izvršni poverioci dostavljali saglasno članu 300. stav 5. Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Dužnici sa najvećim brojem predmeta u 2020. godini bili su Ministarstvo odbrane sa 12,24% učešća u ukupnom broju Obaveštenja i Privredni sud u Kragujevcu sa učešćem od 9,32%.

Republika Srbija je po osnovu sudskih odluka u periodu 2009-2018. godine iz budžeta platila 80,5 mlrd dinara. U 2019. godini po osnovu sudskih odluka plaćeno je 17,6 mlrd dinara iz budžeta Republike Srbije. U toku 2020. godine po osnovu sudskih odluka plaćeno je 22,9 mlrd dinara, dok je za prvih osam meseci 2021. godine plaćeno iz budžeta po osnovu sudskih sporova 8,5 mlrd dinara. Odluka Evropskog suda za ljudska prava obavezala je Republiku Srbiju da isplati javni dug po osnovu neisplaćene devizne štednje koju su državljani bivših republika SFRJ i državljani Republike Srbije položili kod banaka sa sedištem na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ. Takođe, potencijalne obaveze mogu proisteći i iz odluka Ustavnog suda po osnovu podnetih ustavnih žalbi i odluka Evropskog suda za ljudska prava po podnetim predstavkama radnika nekadašnjih društvenih preduzeća (neisplaćene zarade, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, zatezne kamate, troškovi postupka, potraživanja po osnovu komercijalnih transakcija).

Stalno prisutan rizik od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa obavezuje ulaganje u programe prevencije kako bi se umanjili potencijalni fiskalni troškovi za otklanjanje šteta nastalih po tom osnovu. Pod prevencijom se misli na uključivanje šireg spektra finansijskih instrumenata (kao što su rezervni fondovi, potencijalne kreditne linije, a naročito osiguranje) koji treba da budu na raspolaganju državi. Republika Srbija se u 2014. godini suočila sa katastrofalnim posledicama poplava, čija je ukupna šteta (sa gubicima) procenjena na više od 1,7 mlrd evra. Vlada je u decembru 2014. usvojila Nacionalni program za upravljanje rizicima od elementarnih nepogoda, koji će biti realizovan u saradnji sa Svetskom bankom, Ujedinjenim nacijama i EU. U okviru Nacionalnog programa, novembra 2018. godine je donet još jedan krovni zakon koji se bavi problematikom elementarnih nepogoda i katastrofa, Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. Republika Srbija je u 2019. godini platila iz budžeta 4,22 mlrd dinara za naknade štete za povrede ili štete nastale usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka. U toku 2020. godine za ovu namenu izdvojeno je 2,8 mlrd dinara, dok je za prvih osam meseci 2021. godine iznos potrošen na ove namene 247,4 miliona dinara.

Kako je ranije navedeno, u toku je izrada Jedinstvene metodologije za praćenje fiskalnih rizika u Republici Srbiji, u okviru koje su i Metodologija za praćenje fiskalnih rizika koji se javljaju kao posledica elementarnih nepogoda i Metodologija za praćenje fiskalnih rizika po osnovu sudskih postupaka.

6. Ciklično prilagođeni i strukturni fiskalni bilans

Ciklično prilagođeni fiskalni bilans je fiskalni bilans iz koga je isključen izolovani uticaj privrednog ciklusa, a identitet od koga se polazi je sledeći14:

FB = CB + CAB

Deo fiskalnog bilansa (FB) koji nije pod uticajem cikličnih fluktuacija naziva se ciklično prilagođeni fiskalni bilans (CAB), a cilj ove procedure je izolovanje ciklične komponente fiskalnog bilansa (CB) koja je rezultat dejstva proizvodnog jaza. Stvarni fiskalni bilans biće jednak ciklično prilagođenom u slučaju da je proizvodni jaz jednak nuli, tj. ako je stopa rasta realnog BDP jednaka potencijalnoj. Strukturni fiskalni bilans se dalje računski dobija eliminacijom jednokratnih efekata na prihodnoj i rashodnoj strani, i tako pokazuje strukturnu (trajnu) fiskalnu poziciju.

Ciklično prilagođeni deficit se ubrzano smanjuje nakon 2014. godine, uporedo sa kretanjem opšteg fiskalnog rezultata, a u 2017. godini ulazi u zonu suficita. Strukturni primarni bilans očišćen od jednokratnih faktora u 2017. godine takođe beleži visoku pozitivnu vrednost. Strukturne promene u poreskom sistemu tokom 2012. i 2013. godine su počele da daju rezultate u narednom periodu, čime je proces fiskalne konsolidacije suštinski i počeo. Naredna faza fiskalne konsolidacije, sprovedena tokom aranžmana sa MMF, ali ovog puta sa naglaskom na strukturnom prilagođavanju na rashodnoj strani, značajno je popravila fiskalnu poziciju zemlje. Analizom i kvantifikacijom strukturnog primarnog bilansa mogu se izolovati, pre svega, jednokratni efekti na strani rashodna, iako u pojedinim godinama, nisu beznačajni i jednokratni efekti u vidu neplaniranih uplata na prihodnoj strani. Analizom strukturnog primarnog bilansa ocenjena je fiskalna pozicija zemlje. Tako je u periodu od 2014. do 2019. godine fiskalna pozicija značajno poboljšana, čime je i potvrđena ocena uspeha programa fiskalne konsolidacije.

Fiskalni prostor kreiran u prethodnom periodu i značajno strukturno unapređena fiskalna pozicija zemlje, omogućili su relaksaciju fiskalne politike u kriznim vremenima.

Izbijanjem pandemije COVID-19 početkom 2020. godine i uvođenjem mera za zdravstvenu zaštitu stanovništva, globalna ekonomija je ušla u krizu bez presedana, koja i pored naznaka postepenog oporavka nije još uvek okončana. Specifičnost krize ogleda se u samom uzroku koji nije ekonomske već zdravstvene prirode, pri čemu način borbe u obuzdavanju daljeg širenja virusa proizvodi dodatne negativne ekonomske efekte. Uticaj na fiskalnu poziciju je bio vidljiv kroz smanjene prihoda budžeta, koji su posledica usporavanja ekonomske aktivnosti usled pandemije, i dramatično većih rashoda uslovljenih većim troškovima zdravstvene zaštite i donošenjem obimnog paketa pomoći privredi i građanima. U takvoj situaciji, uobičajena analiza privrednog ciklusa, kvantifikacija fiskalnih multiplikatora i ocena elastičnosti fiskalnog balansa u odnosu na proizvodni jaz ne daje sasvim korektne ocene fiskalne pozicije zemlje.

___________
14 Detaljniji opis korišćene metodologije i rezultata mogu se pronaći u Fiskalnoj strategiji za 2013. godinu sa projekcijama za 2014. i 2015. godinu ili putem linka http://www.mfin.gov.rs/pages/article.php?id=8626

Tabela 21. Fiskalni bilans i komponente za obračun ciklično prilagođenog bilansa u periodu 2005-2024. godine, % BDP*

 

Proizvodni jaz

Fiskalni
bilans

Primarni fiskalni bilans

Ciklično prilagođeni fiskalni bilans

Ciklično prilagođeni primarni fiskalni bilans

Strukturni fiskalni bilans

Strukturni primarni fiskalni bilans**

Fiskalni impuls

2005.

0,0

1,1

2,0

1,1

2,0

1,3

2,2

 

2006.

-2,7

-1,4

-0,1

-0,5

0,8

0,2

1,5

1,2

2007.

0,8

-1,8

-1,2

-2,1

-1,5

-1,7

-1,2

2,3

2008.

4,0

-2,5

-1,9

-3,9

-3,4

-4,0

-3,4

1,9

2009.

-0,4

-4,2

-3,6

-4,0

-3,4

-4,1

-3,5

0,0

2010.

-0,7

-4,3

-3,4

-4,1

-3,1

-4,2

-3,2

-0,3

2011.

0,5

-4,5

-3,4

-4,7

-3,6

-4,9

-3,8

0,4

2012.

-0,9

-6,4

-4,7

-6,1

-4,4

-6,1

-4,4

0,9

2013.

1,2

-5,1

-3,0

-5,6

-3,4

-5,3

-3,1

-1,0

2014.

-1,4

-6,2

-3,5

-5,7

-3,0

-4,8

-2,2

-0,3

2015.

-1,1

-3,5

-0,5

-3,1

-0,1

-2,2

0,8

-3,0

2016.

0,1

-1,2

1,7

-1,2

1,7

-1,1

1,8

-1,7

2017.

-0,4

1,1

3,6

1,2

3,8

1,1

3,6

-2,1

2018.

1,0

0,6

2,7

0,3

2,4

0,1

2,2

1,4

2019.

1,9

-0,2

1,8

-0,9

1,1

-1,1

0,9

1,3

2020.

-2,6

-8,0

-6,0

-7,1

-5,1

-0,3

1,7

6,2

2021.

0,0

-4,9

-3,1

-4,9

-3,1

-0,7

1,1

-2,0

2022.

0,0

-3,0

-1,2

-3,0

-1,2

-3,0

-1,3

-1,9

2023.

0,2

-1,5

0,3

-1,6

0,2

-1,6

0,1

-1,4

2024.

0,3

-1,0

0,7

-1,1

0,6

-1,1

0,6

-0,4

* Za period 2021-2024. godine prikazane su projektovane vrednosti.
** Strukturni primarni bilans dobijen je isključivanjem procenjenih jednokratnih prihoda i rashoda. Rezultati koji prikazuju promenu strukturnog primarnog deficita ne isključuju eksplicitno efekte povećanja efikasnosti naplate prihoda, pa se ocena strukturnog prilagođavanja u 2015. i 2016. godini delimično razlikuje od prethodno prikazanih efekata.
Izvor: Ministarstvo finansija

Odgovor fiskalne politike na složenu ekonomsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa u 2020. godini, predstavljen je opsežnim paketom mera pomoći privredi čija je vrednost planirana na 12,8% BDP (realizovano 11,6% BDP). Ocenjeno je da je direktan uticaj ovog ekonomskog paketa na cikličnu poziciju zemlje iznosio preko 7% BDP, pri čemu negativan proizvodni jaz dostiže 2,6% BDP. U slučaju odsustva mera podrške privredi i stanovništvu pad BDP u 2020. godini bio bi znatno veći, i iznosio bi preko 5% usled veće kontrakcije privrede i sporijeg oporavka, a negativan proizvodni jaz bi bio viši od 6% BDP.

Ocenjena negativna ciklična komponenta fiskalnog rezultata u 2020. godini iznosila je samo 0,9% BDP. Iako ciklična analiza fiskalnog rezultata nagoveštava da bi uštede nastale nesprovođenjem paketa mera nadmašile fiskalne gubitke usled većeg pada BDP, dugoročni negativni efekti gubitka proizvodnih potencijala i ljudskih resursa bi bili nemerljivo veći.

Usled produženog epidemiološkog i ekonomskog dejstva pandemije COVID-19 i tokom 2021. godine, bilo je neophodno doneti dodatni paket mera ekonomske podrške privredi i stanovništvu. Prvim i drugim rebalansom budžeta za 2021. godinu, pored ostalog, predviđena su sredstva u visini od 4,2% BDP, kao vid podrške privredi i građanima za lakše prevazilaženje ekonomskih posledica pandemije. Akcenat je stavljen na sektore koji su posebno pogođeni merama epidemiološke zaštite stanovništva. Kao i u prethodnom paketu mera, predviđena su sredstva podrške stanovništvu, koja će dati dodatni stimulans agregatnoj tražnji. Procenjeni efekat trećeg paketa mera na fiskalnu poziciju zemlje je 2,3% BDP.

Proizvodni jaz, ciklično prilag. i strukturni fisk. bilans u periodu 2005-2024. god, % BDP*

* Za period 2021-2024. godine prikazane su projektovane vrednosti

Karakter i efekti fiskalne politike u periodu 2006-2024. godine, % BDP*

* Za period 2021-2024. godine prikazane su projektovane vrednosti

Strukturna fiskalna pozicija zemlje nije značajno narušena, zbog toga što su sprovedene mere pomoći privredi iz domena fiskalne politike vremenski ograničenog karaktera. Ipak, u narednom srednjoročnom periodu na kretanje strukturnog fiskalnog rezultata će uticati prenete poreske obaveze iz 2020. godine u 2021. i 2022. godinu. Uplata prihoda po osnovu odlaganja poreza i doprinosa u 2020. godini imaće privremeni (nestrukturni) efekat na fiskalni bilans u 2021. i 2022. godini. Usled navedenog, kao i po osnovu značajnog povećanja rashoda za infrastrukturu tokom 2021. godine i kasnije, dolazi do privremenog, ali održivog, pogoršanja strukturne fiskalne pozicije. Smanjenjem obima kriznih mera stvara se prostor za umereno povećanje redovnih strukturnih rashoda. Sa druge strane, povećanje udela javnih investicija u BDP, imaće i direktan i indirektan uticaj na ubrzanje privrednog rasta u narednom periodu.

Kako je fiskalni impuls definisan kao razlika dva uzastopna ciklično prilagođena (primarna) rezultata, ocenjuje se da je fiskalna politika tokom 2018. i 2019. godine, u uslovima pozitivnog proizvodnog jaza, imala prociklični karakter. Sa druge strane, fiskalna politika tokom 2020. godine je izrazito ekspanzivno-kontraciklična, usmerena na ublažavanje negativnog ekonomskog ciklusa. Usled nešto manjeg obima paketa mera ekonomske podrške u 2021. godini, fiskalna politika je restriktivnija nego prethodne godine, a po karakteru neutralna. U periodu od 2022. do 2024. godine restriktivnost i dalje postoji usled napuštanja kriznih mera i smanjenja primarnog fiskalnog deficita. I dalje je prisutan određeni kontraciklični karakter, usled postavljenih ciljeva uravnoteženja i stabilizacije javnih finansija, u uslovima pozitivnog proizvodnog jaza.

Karakter i efekti fiskalne politike u periodu 2006-2021. godine, % BDP*

7. Program za smanjenje duga

U skladu sa principom fiskalne odgovornosti, ukoliko dug opšte države pređe 45% BDP, Vlada je dužna da predloži mere kojima će se dug približiti ciljanom nivou i vratiti u održive okvire15. Istovremeno, Paktom za stabilnost i rast je propisana gornja granica učešća javnog duga u BDP od 60%, kao i obaveza za zemlje članice EU da zvaničnim dokumentom predstave kredibilan plan dostizanja propisanog nivoa zadovoljavajućom brzinom, ukoliko je ova granica prekoračena.

____________
15 Javni dug u ovom dokumentu ne obuhvata dug po osnovu restitucije u skladu sa definicijom duga iz Zakona o budžetskom sistemu.

Javni dug opšte države u periodu 2008-2021. godine, % BDP

* aproksimacija lokalnog duga
** procena za 2021. godinu

U periodu od 2008. do 2014. godine deficit opšte države je značajno povećan uz istovremeno eksplozivnu putanju rasta javnog duga, pri čemu je odnos duga i BDP više nego udvostručen. Mere fiskalne konsolidacije usvojene krajem 2012. i tokom 2013. godine delimično su ublažile ovaj trend, ali je nivo javnog duga i dalje značajno rastao. Smanjivanje primarnog deficita u periodu 2012-2014. godine nije bilo dovoljno da stabilizuje učešće nivoa javnog duga u BDP. Efekti prvog talasa fiskalne konsolidacije, koja se odnosila uglavnom na prihodnu stranu, izostali su, usled povećanog obima sive ekonomije, karakterističnog u periodu nakon podizanja poreskih stopa. Na rashodnoj strani, visoke kamate i određeni jednokratni rashodi su dodatno pogoršavali fiskalnu poziciju.

Mere fiskalne konsolidacije donete krajem 2014. godine spustile su primarni deficit i usporile rast javnog duga već tokom 2015. godine. Do smanjenja javnog duga u BDP došlo je u 2016. godini, godinu dana ranije nego što je bilo predviđeno aranžmanom sa MMF. U 2016. godini ostvaren je primarni suficit od 1,7% BDP, čime su se konačno stekli uslovi za pad učešća javnog duga u BDP. Nakon toga, u 2017. godini, ostvareni primarni fiskalni suficit od 3,6% BDP dovodi do još značajnijeg pada učešća duga, za više od 10 p.p. BDP, na 58,6% BDP. Tokom 2018. godine nastavljen je trend smanjenja učešća javnog duga u BDP na 54,4% BDP. Fiskalna relaksacija tokom 2019. godine nije ugrozila opadajuću putanju javnog duga. Pozitivan primarni fiskalni rezultat u 2019. godini od 1,8% BDP uticao je na dalje smanjenje javnog duga za još 1,6 p.p. BDP.

Prethodnu i tekuću godinu obeležila je jedna od najvećih zdravstvenih i posledično ekonomskih kriza u poslednjih nekoliko decenija, izazvana pandemijom COVID-19. Najvažniji faktori koji su uticali na kretanja duga tokom 2020. i 2021. godine su nivo ukupnog i primarnog fiskalnog deficita, dodatne potrebe za finansiranjem i otplata dospelog dela duga. Ostvareni fiskalni deficit od 8% BDP (primarni deficit od 6% BDP) u prethodnoj godini i procenjeni deficit od 4,9% BDP u tekućoj godini, uticali su na to da se, do sada, opadajuća putanja učešća javnog duga preokrene. Učešće javnog duga opšte države u BDP dostiže 58,2% na kraju 2021. godine. Fiskalnom strategijom za naredni srednjoročni period predviđena je stabilizacija javnih finansija i značajno manji nivoi deficita koji će javni dug vratiti u zonu opadajućeg trenda. Proces stabilizacije javnih finansija će biti postepen i odmeren kako se suviše restriktivnim politikama na bi narušile pretpostavke ubrzanog privrednog rasta.

Primarni rezultat koji stabilizuje učešće duga u BDP i ostvareni/projektovani rezultat*, % BDP

* za period 2021. do 2024. date su projektovane vrednosti
Izvor: Ministarstvo finansija

Analizom primarnog stabilizacionog jaza koji je definisan kao razlika između ostvarenog primarnog rezultata i primarnog rezultata koji je neophodan da bi se stabilizovalo učešće javnog duga u tekućoj godini moguće je oceniti postavljene kvantitativne fiskalne limite. Od 2016. godine prisutan je pozitivan primarni stabilizacioni jaz, a putanja duga preokrenuta. Tokom 2017. i 2018. godine pozitivan jaz se povećava i u tom periodu je ostvareno najveće smanjenje učešća duga u BDP. Suprotan trend beleži se tokom 2020. godine kad se dostiže najveća negativna vrednost ovog pokazatelja. U periodu od 2021-2024. godine, u skladu sa fiskalnim okvirom datim u ovom dokumentu, projektovane su pozitivne vrednosti ovog parametra.

Projektovana je dinamika spuštanja nivoa javnog duga na 45% BDP, u skladu sa važećim fiskalnim pravilima, a osnovni scenario predstavljen ovim fiskalnim okvirom predviđa postepeno smanjivanje fiskalnog deficita na 1% BDP na kraju 2024. godine.

Upravljanje i održivost javnog duga će se dodatno obezbediti:

- ograničenjem izdavanja novih garancija;

- ograničenjem zaključivanja novih projektnih zajmova u slučajevima da prethodno odobreni zajmovi nisu efikasno korišćeni;

- otkupom jednog dela skupog duga korišćenjem sredstava iz povoljnijih zajmova ili privatizacionih prihoda ukoliko za to postoje mogućnosti;

- identifikacijom i boljim upravljanjem fiskalnim rizicima.

Zakonski predviđeno učešće javnog duga u BDP od 45% biće dostignuto tokom 2028. godine. Uspeh prethodnog programa strukturnog fiskalnog prilagođavanja omogućio je smanjenje učešća duga od 2015. do 2019. godine za 18,4 p.p. BDP. Ovakve okolnosti uticale su na mogućnost Republike Srbije da bez teškoće obezbedi potrebno finansiranje fiskalnog deficita tokom 2020. i 2021. godine, kao i nesmetanu otplatu dospelog duga.

Neizvesnost u pogledu toka i trajanja pandemije na svetskom nivou, preduzetih zdravstvenih mera kao i prisutne globalne ekonomske krize, zahteva oprezno vođenje fiskalne politike u narednom periodu.

Kako je fiskalnim pravilima predviđena granica duga od 45% BDP koja se dostiže tokom 2028. godine, urađena je simulacija kretanja učešća u slučaju varijacije faktora koji utiču na dinamiku duga.

Pretpostavke u osnovnom scenariju su:

- nakon ostvarenog visokog nivoa fiskalnog deficita u 2020. i 2021. godini, u periodu od 2022. do 2024. godine nivo opšteg i primarnog fiskalnog rezultata omogućava postepeno smanjenje učešća javnog duga u BDP. Nakon toga, fiskalni deficit je korigovan na 0,5% BDP;

- sporiji rast fiskalnih prihoda u odnosu na nominalni rast BDP usled promene strukture privrede, jačanja investicione aktivnosti i rasta izvoza. Ne predviđaju se značajnije promene u poreskoj politici, uz zadržavanje postojećeg napora u borbi protiv sive ekonomije;

- izostanak neto prirasta izdatih garancija nakon 2024. godine;

- prosečna stopa realnog rasta BDP od 4% u dugom roku;

- godišnja inflacija od oko 3% prosečno u posmatranom periodu;

- izostanak značajnih priliva od privatizacije u posmatranom periodu 2025-2029. godine. Eventualni veći privatizacioni prihodi smanjuju potrebu za finansiranjem i dodatno smanjuju učešće javnog duga.

Tabela 22. Simulacija nivoa ukupnog duga u osnovnom scenariju do 2029. godine, % BDP

Osnovni scenario

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

2028.

Prihodi

41,0

43,5

42,1

41,0

40,5

40,3

40,1

39,9

39,7

Rashodi

49,0

48,4

45,1

42,5

41,5

40,8

40,6

40,4

40,2

Pad učešća rashoda

 

-0,6

-3,3

-2,6

-0,9

-0,7

-0,2

-0,2

-0,2

Fiskalni rezultat

-8,0

-4,9

-3,0

-1,5

-1,0

-0,5

-0,5

-0,5

-0,5

Primarni fis. rezultat

-6,0

-3,1

-1,2

0,3

0,7

1,0

0,9

0,8

0,7

Javni dug u BDP

57,8

58,2

56,5

55,3

53,8

51,4

49,0

46,8

44,8

BDP realni rast, %

-0,9

7,0

4,5

5,0

5,0

4,0

4,0

4,0

4,0

Izvor: Ministarstvo finansija

Osnovnim scenarijem predviđeno je spuštanje javnog duga na oko 45% BDP u 2028. godini. Na grafikonu su prikazane simulacije alternativnih scenarija kretanja javnog duga, u zavisnosti od promena određenih pretpostavki u osnovnom scenariju. Radi boljeg poređenja, izvršena je varijacija samo jedne varijable, kao faktora rizika koji utiče na nivo duga.

Scenario "usporeni rast nakon 2024" podrazumeva prosečan realni rast BDP od oko 0,7% u posmatranom periodu, uz isti nivo fiskalnog deficita u odnosu na osnovni scenario. Ovo ne podrazumeva i isti nivo fiskalnog prilagođavanja, jer je potrebna veća akomodacija na rashodnoj strani u situacijama kada se beleži niži privredni rast. Na kraju 2028. godine, javni dug prema ovom scenariju dostiže nivo od 50,3% BDP. Jedna od opasnosti koju nosi scenario produženog usporenog rasta, leži u tome što i pored održavanja nivoa fiskalnog deficita na niskom nivou, nivo javnog duga ne pada dovoljno brzo. Sa druge strane, usporeni rast, putem automatskih stabilizatora, produkuje više nivoe fiskalnog deficita, pa su neophodna veća smanjenja rashoda kako bi se zadržala opadajuća putanja učešća javnog duga. Prisutan je rizik ulaska u spiralu usporenog rasta i neophodnost dodatnih mera štednje. I pored ovih rizika, scenario omogućava postepeno smanjenje učešća javnog duga, ali ne i dostizanje nivoa od 45% u posmatranom roku, pri ostalim datim pretpostavkama.

Poređenje različitih scenarija i uticaj na visinu javnog duga, % BDP

Scenario "fiskalna ekspanzija nakon 2024. godine" podrazumeva značajnije odstupanje od sadašnjeg srednjoročno postavljenog cilja fiskalne politike i dostizanje fiskalnog deficita od 3%. U ovom slučaju, učešće javnog duga u BDP u najvećoj meri stagnira da bi u 2028. godini dostiglo 53,7% BDP. Javni dug ne dostiže zakonsku granicu od 45% BDP, a nivo ispod 60% održava se u celom posmatranom periodu. I pored značajnog pogoršanja fiskalnih performansi, ovaj scenario podrazumeva i dalje prisutan primarni fiskalni rezultat koji omogućava relativnu stabilnost učešća duga pri datim pozitivnim stopama rasta BDP.

Scenario koji kombinuje manji realni rast BDP i podizanje nivoa fiskalnog deficita u proseku od 3% BDP ima najnepovoljniju putanju javnog duga. Pri tome jedino u ovom scenariju dug ima izrazito rastuću putanju u periodu nakon 2024. godine, a učešće javnog duga počinje da ubrzava ka nivou značajno iznad 60% BDP na kraju posmatranog perioda.

III STRATEGIJA UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM OD 2022. DO 2024. GODINE

Prema Zakonu o javnom dugu, kao pravnom osnovu zaduživanja Republike Srbije, javni dug čine sve direktne obaveze Republike po osnovu zaduživanja, kao i garancije izdate od Republike za zaduživanje javnih preduzeća i jedinica lokalne samouprave, kao i drugih pravnih lica. Republika se može zaduživati u domaćoj i stranoj valuti, radi finansiranja budžetskog deficita, deficita tekuće likvidnosti, refinansiranja neizmirenog duga, za finansiranje investicionih projekata, kao i za izvršavanje obaveza po datim garancijama. Odredbama Zakona o javnom dugu naznačeno je da javni dug predstavlja bezuslovnu i neopozivu obavezu Republike Srbije u odnosu na otplatu glavnice, kamate i ostalih pripadajućih troškova.

Za formulisanje Strategije za upravljanje javnim dugom korišćen je kvantitativni pristup, identifikujući moguća ograničenja kroz makro-ekonomske pokazatelje, analizu troškova i rizika i tržišnih uslova koji utiču na upravljanje javnim dugom. U svrhu analize korišćeni su instrumenti finansiranja dostupni na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu. Strategija upravljanja javnim dugom zasniva se na principima koji definišu potrebu za transparentnim i predvidivim procesom zaduživanja, uz permanentan razvoj tržišta državnih hartija od vrednosti i prihvatljiv nivo izloženosti finansijskim rizicima.

Situacija na međunarodnom i domaćem finansijskom tržištu, uspešna primena mera fiskalne konsolidacije uz dobru koordinaciju fiskalne i monetarne politike dovela je do značajnog pada troškova zaduživanja na dinarskim i evro denominovanim hartijama od vrednosti u poslednjih nekoliko godina i smanjivanja riziko premije za srpske državne hartije od vrednosti na istorijski minimum.

Fiskalna strategija predviđa smanjenje javnog duga opšteg nivoa države do kraja 2024. godine na nivo od 53,8% BDP, pri čemu se u skladu sa smernicama upravljanja javnim dugom definisanim od strane Svetske banke i MMF, u okviru Strategije upravljanja javnim dugom vrši stres-scenario analiza uticaja promene deviznog kursa domaće valute u odnosu na valute u kojima je denominovan javni dug Republike Srbije.

U poslednjih osam godina učinjen je značajan napredak u pogledu povećanja prosečne ročnosti dinarskih državnih hartija od vrednosti i smanjenja troškova finansiranja po osnovu ovog vida zaduživanja, čime je smanjena izloženost riziku refinansiranja. Bitno je napomenuti da je u navedenom periodu prosečna kuponska stopa dinarskih državnih hartija od vrednosti smanjena sa 13,68%, koliko je iznosila na kraju 2012. godine, na 4,59% na kraju avgusta 2021. godine.

Strategijom upravljanja javnim dugom se definišu osnovne mere za dalji nastavak razvoja dinarskog tržišta državnih hartija od vrednosti. Razvojem ovog tržišta očekuje se da će doći do rasta unutrašnjeg duga i povećanja njegovog učešća u ukupnom dugu, kao i smanjenju izloženosti javnog duga prema deviznom riziku, što će pozitivno uticati na povećanje kreditnog rejtinga Republike Srbije.

Nakon uspešno sprovedenih mera fiskalne konsolidacije u 2016. godini je preokrenuta rastuća putanja kretanja javnog duga i učešće javnog duga u BDP-u, te dolazi do pada učešća sa 70,0% BDP-a koliko je iznosilo na centralnom nivou vlasti kraju 2015. godine na 67,7% na kraju 2016. godine. Tokom 2017. godine došlo je do još značajnijeg pada na 57,8% BDP. Trend je nastavljen i tokom 2018. godine kada udeo javnog duga u BDP pada na 53,6%, kao na kraju 2019. godine kada je učešće javnog duga u BDP smanjeno na nivo od 51,9% BDP-a. Kako bi se smanjio uticaj krize izazvane pandemijom virusa COVID-19, javila se potreba za finansiranjem mera podrške privredi i građanima, što je rezultiralo učešćem duga u BDP od 57,0% na kraju 2020. godine da bi u avgustu 2021. godine učešće javnog duga u BDP bilo smanjeno na 54,3%.

Usled pojačane kontrole izdavanja garancija prethodnih godina je prepolovljen garantovani javni dug, koji je pao sa 2,8 milijarde EUR koliko je iznosio na kraju 2013. godine na 1,4 milijardi EUR na kraju avgusta 2021. godine.

Pozitivni fiskalni rezultati koje ostvaruje Republika Srbija potvrđeni su i preko kretanja kreditnog rejtinga Srbije. Rejting agencije Fitch Ratings i Standard and Poor’s u 2019. godini povećale su rejting Srbije na BB+ sa BB, dok je rejting agencija Moody’s popravila izgled za povećanje kreditnog rejtinga Republike Srbije sa stabilnog na pozitivni. U 2020. godini Republika Srbija uspela je da sačuva nepromenjen kreditni rejting koji je dobila u 2019. godini. Moody’s je u martu 2021. godine povećala kreditni rejting Republike Srbije na Ba2 sa Ba3 kao rezultat veoma uspešnog odgovora na krizu izazvanu pandemijom virusa COVID-19 i očuvanja makroekonomske stabilnosti tokom jako teške i izazovne 2020. godine. Rejting agencija Standard and Poor’s, u izveštaju koji je objavljen 11. juna 2021. godine, potvrdila je ocenu kreditnog rejtinga Republike Srbije na nivou BB+ i zadržala stabilne izglede za njegovo dalje povećanje, a isto je uradila i agencija Fitch Ratings u najnovijem izveštaju od 3. septembra 2021. godine.

Republika Srbija je tokom 2020. godine u dva navrata emitovala evroobveznice kako bi finansirala paket mera pomoći privredi i građanima u cilju minimiziranja uticaja krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 i prevremeno otplatile ranije emitovane skupe evroobveznice. Prva emisija evroobveznica je bila 15. maja 2020. godine, u evrima, u najdelikatnijem trenutku u prvom talasu pandemije, u ukupnom iznosu od 2,0 milijarde EUR. Kuponska stopa je iznosila 3,125%, dospeva 2027. godine i listirana je na Londonskoj berzi, jednom od najvećih i najreprezentativnijih tržišta na svetu. Druga emisija evroobveznica je bila 1. decembra 2020. godine, u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde američkih dolara sa dospećem 2030. godine. Kuponska stopa je iznosila 2,125%, a finalna kamatna stopa u evrima, nakon realizacije hedžing transakcije 1,066%. Povratak na dolarsko tržište hartija i nova emisija denominovana u dolarima, omogućava Srbiji da ostane prisutna u indeksu obveznica tržišta u razvoju - EMBI Index, čime se osigurava njena vidljivost na američkom tržištu kapitala, kao i na široj međunarodnoj investicionoj mapi. Sredstvima emisije evroobveznica iz decembra 2020. godine izvršena je prevremena otplata 900 miliona dolara evroobveznica emitovanih 2011. godine, od ukupno 1,6 milijarde dolara koliko je dospevalo u septembru 2021. godine. Prevremeno su otkupljene obveznice koje su bile emitovane po kuponskoj stopi od čak 7,25%. Kako bi snizila troškove finansiranja i produžila ročnost duga Republika Srbija je 3. marta 2021. godine uspešno iskoristila još uvek povoljne uslove na međunarodnom finansijskom tržištu i po prvi put emitovala dvanaestogodišnje državne obveznice denominovane u evrima u iznosu od jedne milijarde evra po kuponskoj stopi od 1,65%.

23. septembra 2021. godine Republika Srbija je ponovo pomerila granice u izboru finansiranja svojih investicija izlaskom na međunarodno tržište zelenih obveznica. Zelena evroobveznica emitovana je u iznosu od 1,0 milijarde evra sa rokom dospeća od sedam godina i kuponskom stopom od 1,00%, najnižom do sada postignutom na međunarodnom tržištu. Republika Srbija se svrstala u red retkih evropskih zemalja koje su na međunarodnom finansijskom tržištu emitovale zelene evroobveznice, a koje su namenjene isključivo za finansiranje ekološki prihvatljivih projekata. Istovremeno, sa emisijom zelene evroobveznice, emitovana je i petnaestogodišnja evroobveznica najduže ročnosti do sada u iznosu od 750 miliona evra, sa godišnjom kuponskom stopom od 2,05%, čijom emisijom je dodatno povećana ročnost javnog duga.

Vodeći se najboljom međunarodnom praksom aktivnog upravljanja javnim dugom, Republika Srbija je u decembru 2020. godine po prvi put realizovala hedžing transakciju, tj. korišćenje finansijskih derivata u svrhu zaštite od deviznog i kamatnog rizika, u skladu sa međunarodno prepoznatim ISDA standardima (International Swaps and Derivatives Association), odnosno unakrsna valutna svop transakcija kojom su obaveze po osnovu emitovane obveznice konvertovane iz američkih dolara u evre po značajno nižoj finalnoj kamatnoj stopi. Svoje obaveze po osnovu emisije denominovane u dolarima, u iznosu od 1,2 milijardi USD, Republika Srbija će isplaćivati u evrima po kuponskoj stopi od 1,066% na nominalnu vrednost emisije nakon konverzije od 1,016 milijardi evra. Iskorišćen je povoljni odnosa kursa evra i američkog dolara u datom trenutku kao i trenutne divergencije između dolarskih i eurskih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala i postignuta je najpovoljnija cena zaduživanja, uz optimizaciju valutne strukture javnog duga, a sve u cilju zaštite od rizika promene deviznog kursa. Na ovaj način ostvarene su dodatne uštede od oko 11,6 milijardi dinara. Tokom februara 2021. godine realizovana je druga svop transakcija, kojom je obaveza po osnovu Sporazuma o reprogramu duga između Republike Srbije i Kuwait Investment Authority konvertovana iz američkih dolara u evre, po značajno nižoj kamatnoj stopi. Obaveze po osnovu navedenog reprogramiranog zajma, ugovorene u dolarima po kamatnoj stopi od 1,5%, Republika Srbija će isplaćivati u evrima po kamatnoj stopi od 0,393%, čime će se ostvariti ušteda u iznosu od oko 16,5 miliona evra. U aprilu 2021. godine je zaključena nova svop transakcija kojom je kredit kod Export - Import Bank of China za projekat izgradnje obilaznice oko Beograda na autoputu E70/E75, koji je 2018. godine inicijalno ugovoren u kineskim juanima konvertovan u evre sa negativnom kamatnom stopom. Navedeni zajam, na koji je plaćana fiksna kamatna stopa od 2,50% godišnje u kineskim juanima, konvertovan je u evre po fiksnoj negativnoj kamatnoj stopi od -0,07%. Kako je ugovorena negativna kamatna stopa, Republika Srbija neće imati nikakve troškove po osnovu kamata u prvih pet godina svop aranžmana, koji važi do 2030. godine, već će ostvarivati dodatna primanja od banaka sa kojima je transakcija zaključena.

Tokom 2020. godine nastavljeno je sa emitovanjem "benčmark" obveznica na domaćem tržištu. Emitovane su obveznice ročnosti 5,5 i 12,5 godina u RSD nominalne vrednosti od po 100 milijardi dinara, čiji obimi su povećani na po 150 milijardi tokom 2021. godine. 30. juna 2021. godine dinarske benčmark obveznice Republike Srbije ročnosti 7, 10 i 12,5 godina uključene su u J.P. Morgan GBI-EM Index. Uključivanjem u navedeni indeks načinjen je značajan napredak u jačanju likvidnosti sekundarnog tržišta državnih obveznica i obezbeđen dolazak novih međunarodnih stranih investicionih fondova, što će rezultirati većom konkurencijom i daljim padom troškova zaduživanja. U oktobru 2021. godine, Clearstream, međunarodni centralni registar hartija od vrednosti, koji obavlja poslove kliringa i saldiranja (ICSD), otvara račun hartija od vrednosti u domaćem registru i omogućava stranim investitorima saldiranje srpskih obveznica, čime je načinjen još jedan korak ka daljem povećanju baze investitora.

U 2019. godini Republika Srbija je izvršila prevremeni otkup ranije emitovanih državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu putem redovnih aukcija na kojima je otkupila državne obveznice denominovane u dinarima sa visokim kuponskim stopama 4,5% na obveznice ročnosti 3 godine i 10,0% na obveznice ročnosti 7 godina, u ukupnom iznosu od 35,1 milijarde RSD. Sa istom praksom je nastavljeno i u 2020. godini kada je prevremeno otkupljeno 10,2 milijarde RSD obveznica sa visokim kuponskim stopama. U 2021. godini do sredine oktobra prevremeno je otkupljeno 21,3 milijardi RSD obveznica originalne ročnosti 3 godine, sa kuponom 3,75% i dospećem 17. januara 2022. godine. Putem navedenih aukcija, nastavljeno je aktivno upravljanje javnim dugom u cilju zamene duga sa kraćim rokom dospeća i višim kamatnim stopama dugom duže ročnosti sa manjim troškovima zaduživanja. Istovremeno, pružena je mogućnost investitorima koji aktivno ulažu u domaće hartije od vrednosti da produže ročnost svojih investicija i nastave investiranje u zemlji, što je od velike važnosti za dalji razvoj tržišta kapitala i emisije državnih obveznica u budućnosti.

Valutni rizik je dodatno smanjen tokom 2020. i prvih osam meseci 2021. godine. Udeo javnog duga u domaćoj valuti u ukupnom javnom dugu centralnog nivoa vlasti je na kraju 2008. godine iznosio samo 2,6%, a do kraja 2020. godine je porastao na 30,5%, da bi na kraju avgusta 2021. godine iznosio 30,9%. Rastu dinarskog duga su pre svega doprinele emisije dinarskih državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu hartija od vrednosti. Tokom 2019. i 2020. godine je izvršen prevremeni otkup skupih evroobveznica emitovanih u 2011. i 2013. godini u američkim dolarima, a tokom februara 2020. godine redovna otplata dolarske obveznice emitovane u 2013. godini. U decembru 2020. godine je zaključena i prva hedžing transakcija kojom je emitovana evroobveznica u američkim dolarima, odmah konvertovana u evre. U februaru 2021. godine je zaključena još jedna hedžing transakcija kojom su obaveze u američkim dolarima konvertovane u evre. Zahvaljujući transakcijama u decembru 2020. godine i februaru 2021. godine došlo je do pada učešća dolarskog duga u ukupnom javnom dugu sa 33,9% koliko je iznosilo na kraju 2016. godine na 12,2% na kraju avgusta 2021. godine, dok se usled otplate dolarske evroobveznice u septembru i novih emisija evroobveznica u evrima očekuje da na kraju septembra njegovo učešće padne na 10,5%.

Troškovi zaduživanja su takođe sniženi tokom 2020. godine. Učešće troškova kamata u BDP-u je palo sa 2,9% koliko je iznosilo 2015. godine na nešto ispod 2,0% u 2020. godini, a očekuje se da u 2021. godini budu na nivou od 1,8%.

Zahvaljujući sredstvima od prodaje Komercijalne banke, u decembru 2020. godine je prevremeno otplaćen celokupni preostali iznos od 172,7 miliona evra zajma ugovorenog sa Vladom Republike Azerbejdžan za izgradnju autoputa E-763 - Ljig-Preljina. Kamatna stopa na zajam je bila visoka i iznosila 4,0%, tako da je prevremenom otplatom načinjena ušteda od oko 25,9 miliona evra.

Na kraju avgusta 2021. godine ukupno stanje javnog duga opšteg nivoa države iznosilo je 3.389,2 mlrd dinara, odnosno 55,0% BDP. Od toga se na direktne obaveze odnosilo 3.184,0 mlrd dinara, na indirektne obaveze 163,9 mlrd dinara, dok se 33,0 mlrd dinara odnosi na negarantovani dug jedinica lokalne samouprave i 8,3 mlrd dinara na negarantovani dug JP "Putevi Srbije" i preduzeća "Koridori Srbije" d.o.o.

Učešće javnog duga opšteg nivoa države u BDP, %

 

Tabela 23. Javni dug opšteg nivoa države Republike Srbije u periodu kraj 2018-31. avgust 2021. godine

 

2018.

2019.

2020.

2021./VIII

Javni dug (u mlrd dinara)

2.757,3

2.864,0

3.181,2

3.389,2

Javni dug (u mil. evra)

23.328,4

24.354,9

27.055,8

28.829,2

Javni dug (u mil. dolara)

26.669,1

27.296,9

33.254,3

34.079,0

U prvih osam meseci 2021. godine, usled potrebe da se finansiraju mere podrške privredi i građanima za borbu protiv pandemije izazvane koronavirusom COVID-19, primetan je blagi rast javnog duga centralnog nivoa vlasti u valutama sa najvećim učešćem u javnom dugu, tj. u evrima i dinarima. Usled zaduživanja na domaćem tržištu hartija od vrednosti koje se tokom 2020. i tokom prvih osam meseci 2021. godine dominantno obavljalo u dinarima došlo je do rasta javnog duga u dinarima. Došlo je do rasta duga i u evrima, usled emisije evroobveznica Srbija 2027 i Srbija 2030 tokom 2020. godine, kao i Srbija 2033 u martu 2021. godine. U februaru 2020. godine otplaćen je preostali iznos od 210,3 mil. američkih dolara evroobveznice Srbija 2020. Iste godine je i obveznica Srbija 2030 koja je izdata u američkim dolarima odmah konvertovana u evre, tj. u cilju smanjenja valutnog rizika Republika Srbija je zaključila swap transakciju. U februaru 2021. je zaključena još jedna swap transakcija i dodatno smanjen dug u američkim dolarima.

Tabela 24. Stanje javnog duga centralnog nivoa države po originalnim valutama u periodu kraj 2018-31. avgust 2021. godine, u milionima

 

2018.

2019.

2020.

2021./VIII

EUR

9.216,7

10.582,5

13.222,5

14.450,6

USD

6.963,9

5.397,3

4.323,9

4.122,9

RSD

708.389,1

781.250,4

957.952,2

1.035.943,7

CHF

120,7

110,5

90,3

80,6

Specijalna prava vučenja

618,1

570,4

522,7

483,7

Druge valute (u RSD)

100.910,4

128.958,8

127.674,8

125.918,3

U skladu sa težnjom da se smanji izloženost valutnom riziku, produži ročnost i nastavi sa razvojem novih instrumenata zaduživanja na domaćem finansijskom tržištu, osnovni izvor finansiranja u periodu 2018-2021. godine su emisije dinarskih hartija od vrednosti, što je uticalo na povećanje učešća javnog duga centralnog nivoa vlasti u dinarima sa 26,0% na kraju 2018. godine na 30,9% javnog duga Republike Srbije na kraju avgusta 2021. godine, odnosno sa 708,4 mlrd dinara koliko je iznosio javni dug u dinarima na kraju 2018. godine na 1.035,9 mlrd dinara na kraju avgusta 2021. godine.

Prema podacima od 31. avgusta 2021. godine, najveći deo javnog duga opšteg nivoa države Republike Srbije je i dalje denominovan u evrima i iznosi 51,2%. Zatim su najviše zastupljeni dinar sa 30,7% i američki dolar sa 12,1%. Ostatak duga je denominovan u specijalnim pravima vučenja 2,0% i ostalim valutama 4,0%. Zahvaljujući kontinuiranom razvoju domaćeg tržišta hartija od vrednosti i postepenom povećanju obima emisija u domaćoj valuti, došlo je do značajnog rasta učešća duga u domaćoj valuti u prethodnim godinama, koje je na kraju 2011. godine iznosilo samo 16,4%.

Valutna struktura duga opšteg nivoa države u periodu od 2018. do 31. avgusta 2021. godine

Na dan 31. avgust 2021. godine, najveći deo javnog duga opšteg nivoa države Republike Srbije je sa fiksnom kamatnom stopom - 86,4%, dok se na javni dug sa varijabilnom kamatnom stopom odnosi 13,6% ukupnog javnog duga. Među varijabilnim kamatnim stopama najviše su zastupljeni EURIBOR i LIBOR na evro koji čine 81,2%, zatim varijabilna kamatna stopa za specijalna prava vučenja 11,9% i LIBOR na američki dolar 2,9%, dok je učešće obaveza sa ostalim kamatnim stopama 4,0%.

Struktura kamatnih stopa duga opšteg nivoa države u periodu od 2018. do 31. avgusta 2021. godine, %

U poslednjih nekoliko godina prisutan je trend pada troškova zaduživanja, koji je najizraženiji kod državnih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu. Do pada je došlo zahvaljujući razvoju tržišta kapitala državnih obveznica, rastu kreditnog rejtinga zemlje, odnosno smanjenju premije rizika, niskoj stopi inflacije i padu referentne kamatne stope NBS, koja trenutno iznosi 1,0%, čime je nastavljen trend započet u poslednjem kvartalu 2012. godine. Prosečno ponderisana kamatna stopa na javni dug je pala sa 5,70% koliko je iznosila na kraju 2014. godine na 2,81% koliko je iznosila na kraju avgusta 2021. godine. Na kraju septembra će dodatno pasti na oko 2,60%, zahvaljujući novim emisijama evroobveznica i otplati skupe evroobveznice koja je otplaćena tokom meseca. Prosečna kuponska stopa na dinarske državne hartije od vrednosti smanjena je sa 13,68% koliko je iznosila na kraju 2012. godine na 4,59 % na kraju avgusta 2021. godine.

Pregled kretanja prosečnih izvršnih kamatnih stopa na dinarske državne hartije od vrednosti u periodu 2014-31. avgust 2021. godine

Pregled kretanja prosečnih izvršnih kamatnih stopa na evro denominovane državne hartije od vrednosti u periodu 2014-31. avgust 2021. godine

 

Tabela 25. Projekcije otplate kamata i glavnica do 2024. godine (mlrd dinara)

 

2021. p

2022. p

2023. p

2024. p

Glavnica

325,6

429,4

490,1

413,3

Kamata

111,2

115,8

123,2

129,3

Ukupno

436,8

545,2

613,4

542,6

U odnosu na javni dug na dan 31.8.2021. godine

13,0%

16,3%

18,3%

16,2%

Tabela 26. Projekcije otplate kamata i glavnica do 2024. godine (% BDP)

 

2021. p

2022. p

2023. p

2024. p

Glavnica

5,3%

6,5%

6,8%

5,3%

Kamata

1,8%

1,7%

1,7%

1,7%

Ukupno

7,1%

8,2%

8,5%

7,0%

Planirani iznosi za otplatu kamata i glavnica, na centralnom nivou države, uključuju i sredstva za buy-back operacije, tj. prevremenu otplatu duga, kako bi se skuplji dug zamenio jeftinijim, kao i premije osiguranja na eksportne kredite.

Projekcija stanja javnog duga opšteg nivoa države u periodu 2021-2024. godine

Imajući u vidu projektovani primarni rezultat budžeta Republike Srbije za period 2021-2024. godine, uključujući i obim povlačenja kreditnih sredstava za projektno finansiranje od budžetskih korisnika, efekte promene deviznog kursa dinara prema evru i američkom dolaru, u osnovnom makroekonomskom scenariju, stanje duga centralnog nivoa države trebalo bi da bude na nivou od 52,7% BDP na kraju 2024. godine.

Tabela 27. Osnovna projekcija stanja javnog duga opšteg nivoa države do 2024. godine

 

2021. p

2022. p

2023. p

2024. p

Javni dug (centralni nivo vlasti), mlrd RSD

3.529,8

3.682,3

3.893,8

4.085,8

Dug centralne države, u % BDP

57,3%

55,5%

54,3%

52,7%

Negarantovani dug jedinica lokalne samouprave, u % BDP

0,9%

1,0%

1,0%

1,1%

Dug opšte države, u % BDP

58,2%

56,5%

55,3%

53,8%

U 2021. godini očekuje se blagi rast racija učešća javnog duga opšteg nivoa države u BDP na 58,2% usled neophodnosti da se nastavi finansiranje mera podrške privredi i građanima pogođenim pandemijom izazvanom koronavirusom COVID-19, kao i da se unapred obezbedi deo sredstava za finansiranje deficita i duga koji dospeva u prvom kvartalu 2022. godini. Nakon toga se u narednim godinama očekuje stabilizacija prilika i vraćanje racija na silaznu putanju, te se očekuje da na kraju 2022. godine iznosi 56,5%, na kraju 2023. godine 55,3%, a na kraju 2024. godine 53,8%. U datom periodu se očekuje realizacija velikih infrastrukturnih projekata koji će biti finansirani uglavnom iz projektnih zajmova, te njihova intenzivnija realizacija u odnosu na prethodni period. Ovo je upravo jedna od tačaka gde se može videti jasna koordinacija fiskalnih i razvojnih ciljeva. Vodi se računa o održivosti javnog duga i postepenom padu njegovog učešća u BDP, uz istovremeno korišćenje novog zaduživanja za poboljšanje infrastrukturnih uslova koji dovode do rasta BDP, životnog standarda i novih investicija. Predviđa se da će negarantovani dug jedinica lokalne samouprave i ostalog sektora države u narednom periodu biti na relativno stabilnom nivou od oko 0,9% do 1,1% BDP u periodu od 2021. do 2024. godine.

Principi upravljanja javnim dugom

Prema Zakonu o javnom dugu, primarni cilj zaduživanja Republike Srbije i upravljanja javnim dugom je obezbeđivanje sredstava za redovno servisiranje budžetskih potreba po najpovoljnijim uslovima i troškovima finansiranja uz prihvatljiv nivo rizika. Na osnovu toga, Strategija upravljanja javnim dugom Republike Srbije definiše sledeće opšte ciljeve i principe:

1) Osigurati finansiranje fiskalnog deficita i redovno servisiranje obaveza po osnovu javnog duga Republike Srbije;

2) Definisati prihvatljiv nivo rizika koji treba da bude određen u uslovima ciljane strukture portfolija duga u smislu valutne strukture duga, strukture kamatnih stopa, strukture ročnosti i strukture duga prema instrumentima;

3) Nastaviti razvoj tržišta državnih hartija od vrednosti koje se emituju na domaćem i međunarodnom tržištu, što bi pomoglo u smanjenju troškova zaduživanja u srednjem i dugom roku;

4) Omogućiti transparentnost i predvidivost procesa zaduživanja.

Strategija upravljanja javnim dugom konzistentna je sa opštim srednjoročnim makroekonomskim i fiskalnim okvirom.

Strategija upravljanja javnim dugom u narednom srednjoročnom periodu bazira se na finansiranju deficita i glavnice duga budžeta Republike Srbije putem emisija državnih hartija od vrednosti na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala kako bi bilo ispunjeno redovno servisiranje obaveza. Fleksibilnost će se ogledati u domenu izbora tržišta na kome će se vršiti zaduživanje, valute zaduživanja i instrumenata finansiranja. Izbor strukture finansiranja uzimaće u obzir trenutno stanje i trend razvoja domaćeg i međunarodnog finansijskog tržišta (nivo kamatnih stopa, premije rizika, krivu prinosa, devizne kurseve referentnih valuta) i prihvatljiv nivo izloženosti finansijskim rizicima.

Cilj je da se u narednom dugoročnom periodu finansiranje obavlja pre svega emitovanjem dinarskih hartija od vrednosti na domaćem tržištu. Deo finansiranja može biti obezbeđen i na međunarodnom finansijskom tržištu u srednjoročnom periodu. Uspostavljanje GMTN programa u 2020. godini omogućilo je fleksibilnost u izboru finansiranja i brži pristup finansiranju na međunarodnom tržištu.

Pozajmljivanje u stranoj valuti, kao npr. u američkim dolarima, za sobom povlači i devizni rizik usled promene kursa evro - američki dolar, te će iz tog razloga koristiti mogućnost hedžinga.

Politika upravljanja javnim dugom mora da uzme u obzir dugoročnu perspektivu, ali se odluka o finansiranju budžetskih izdataka mora donositi godišnje. Odluka o godišnjem zaduživanju se donosi u okviru Zakona o budžetu za određenu fiskalnu godinu. U zavisnosti od promene osnovnih fiskalnih agregata moguća je korekcija plana zaduživanja tokom fiskalne godine.

Finansijski rizici i mere za upravljanje finansijskim rizicima

Uticaj finansijskih i fiskalnih rizika može dovesti do većeg rasta javnog duga nego što predviđa osnovni scenario. Rizici koji su prisutni i koji mogu da dovedu do rasta zaduženosti i troškova servisiranja javnog duga su: rizik refinansiranja, devizni rizik, tržišni rizik (rizik kamatnih stopa, rizik inflacije), rizik likvidnosti, kreditni i operativni rizici i rizici vezani za distribuciju troškova servisiranja (struktura duga, koncentracija obaveza).

U cilju smanjenja izloženosti finansijskim rizicima potrebno je sprovoditi sledeće mere:

1. rizik refinansiranja

- povećanje učešća srednjoročnih i dugoročnih finansijskih instrumenata denominovanih u dinarima na domaćem finansijskom tržištu;

- ravnomerna raspodela obaveza po osnovu javnog duga na godišnjem nivou u narednom dugoročnom periodu;

- produžavanje prosečne ročnosti duga koji se emituje u hartijama od vrednosti;

2. devizni rizik

- nastojanje da se smanji učešće duga denominovanog u ino-valuti uz uvažavanje troškova novog duga (troškovi dinarizacije duga);

- korišćenje finansijskih derivata u cilju limitiranja efekata promene kurseva referentnih valuta;

- nastojanje da spoljni dug bude uglavnom u evrima i da se dolarski dug koristi samo ako je finansiranje na međunarodnom tržištu u dolarima jeftinije uz korišćenje finansijskih derivata za limitiranje rizika;

3. tržišni rizik (rizik kamatnih stopa, rizik inflacije)

- nastojanje da se produži prosečna ročnost domaćeg duga u dinarima;

- nastojanje da rizik po osnovu kamatnih stopa na spoljni dug ne ugrožava dugoročni cilj minimizacije troškova javnog duga;

4. rizik likvidnosti

- permanentno održavanje nivoa gotovine na računima Republike Srbije na nivou koji omogućava nesmetano finansiranje obaveza u minimumu od četiri meseca i na nivou koji omogućava apsorpciju eventualnih manjih priliva po osnovu zaduživanja u odnosu na plan;

- adekvatno upravljanje slobodnim gotovinskim sredstvima na računima Republike Srbije u skladu sa principima asset-liability management i u skladu sa mogućnostima;

5. kreditni i operativni rizici

- sprovođenje transakcija sa finansijskim derivatima samo sa finansijskim institucijama koje imaju visok kreditni rejting;

- korišćenje finansijskih instrumenata koji limitiraju kreditni rizik;

- davanje garancija i odobravanje novog duga jedinicama lokalne samouprave samo ako postoji adekvatna analiza o relativno niskom stepenu verovatnoće da se realizuje garancija ili da jedinica lokalne samouprave postane nesolventna u srednjoročnom periodu;

- uvođenje adekvatne kontrole u svim poslovnim aktivnostima u Upravi za javni dug i unapređenje znanja zaposlenih;

6. rizici vezani za distribuciju troškova servisiranja

- adekvatno planiranje zaduživanja na godišnjem nivou i ravnomerna raspodela u narednim godinama i tokom fiskalne godine kako bi se izbegao rizik velike koncentracije obaveza za refinansiranje;

- izbegavanje koncentracije obaveza po osnovu javnog duga na mesečnom nivou, koji ne bi mogao biti amortizovan slobodnim novčanim sredstvima na računima Republike Srbije.

Zahvaljujući sprovođenju definisanih mera u prethodnih nekoliko godina došlo je do značajnog poboljšanja strukture javnog duga u skoro svim segmentima - poboljšane su valutna struktura i struktura kamatnih stopa, značajno povećana ročnost, smanjeni troškovi zaduživanja, smanjen garantovani javni dug, dolazi do ravnomernije raspodele obaveza uz permanentno održavanje adekvatnog nivoa likvidnosti. Primera radi, na centralnom nivou vlasti udeo javnog duga u dinarima je porastao sa 20,9%, koliko je iznosio na kraju 2016. godine, na 30,9% na kraju avgusta 2021. godine. U istom vremenskom intervalu udeo javnog duga u američkim dolarima se smanjio sa 33,9% na 12,2%. Udeo duga sa fiksnom kamatnom stopom je u periodu od 2013. godine do aprila 2021. godine porastao sa 73,2% na 87,1%. U istom periodu je došlo do pada garantovanog duga sa 2,8 mlrd evra na 1,4 mlrd evra i pada prosečno ponderisane kamatne stope na javni dug sa 5,64% na 2,81%.

Analize korišćene prilikom izrade Strategije za upravljanje javnim dugom

Za formulisanje Strategije za upravljanje javnim dugom korišćen je kvantitativni pristup u analizi troškova i rizika koji utiču na upravljanje javnim dugom.

Imajući u vidu makroekonomsko okruženje i tržišne uslove, uporedno se razmatraju alternativni izvori finansiranja.

U svrhu analize korišćeni su instrumenti dostupni na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu.

Izvori finansiranja denominovani u stranoj valuti:

- Zajmovi stranih vlada i međunarodnih finansijskih institucija, kao i domaćih poslovnih banaka - prikazani kao koncesionalni instrumenti denominovani u evrima ili američkim dolarima, sa fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom;

- Domaći dug denominovan u evrima iskazan kroz dva instrumenta - državni zapisi i državne obveznice emitovane na domaćem finansijskom tržištu;

- Evroobveznica (eurobond) - emitovana u evrima ili američkim dolarima na međunarodnom finansijskom tržištu;

- Sredstva alokacije MMF.

Izvori finansiranja u domaćoj valuti:

- Sve državne hartije od vrednosti denominovane u dinarima grupisane su na državne zapise (sa rokovima dospeća do 53 nedelje) i državne obveznice (sa rokovima dospeća od dve godine i više).

Buduće tržišne kamatne stope i scenario analiza

Nakon izbora odgovarajuće kompozicije izvora finansiranja (izabrane i komparativnih strategija finansiranja), pristupa se analizi troškova i rizika polazeći od osnovnog (najverovatnijeg) scenarija, nakon čega se vrši stres testiranje za dodatne vrste scenarija - šokova, kako bi se dobio pregled efekata koštanja razmatranih strategija.

Osnovni scenario se bazira na najviše verovatnim tržišnim uslovima za tri grupe tržišnih varijabli: devizni kurs, kamatne stope na međunarodnom tržištu i kamatne stope na domaćem tržištu. Pristup za dinarske i evro kamatne stope zasniva se na stopama ostvarenim tokom prethodne i tekuće godine.

Nakon definisanja osnovnog scenarija, u cilju stres testiranja odabrane su dodatne vrste scenarija - šokova:

- Deprecijacija dinara u odnosu na sve valute od 15% u 2023. godini. U ovom scenariju odnos evra i američkog dolara bi ostao stabilan, dok bi samo dinar deprecirao u odnosu na obe valute;

- Povećanje kamatnih stopa na domaćem i međunarodnom tržištu za oko 2 p.p.;

- Povećanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu do 3 p.p., a na domaćem tržištu do 4 p.p.;

- Kombinovani šok koji se odnosi na deprecijaciju dinara u odnosu na dolar 15% u 2023. godini i rast kamatnih stopa za oko 2 p.p.;

Alternativne strategije zaduživanja za period 2022-2024. godina

Na bazi modela Svetske banke Medium Term Debt Strategy Model - MTDS, analizirane alternativne strategije zaduživanja su:

Osnovna strategija (S1): predstavlja strategiju koja ukupne potrebe za finansiranjem pokriva nešto većim delom iz izvora finansiranja u stranoj valuti u toku 2022. (60%) i 2023. (70%), dok se u 2024. godini ponovo planira uspostavljanje uravnoteženog finansiranja iz izvora u domaćoj i stranoj valuti. Budžetsko finansiranje u 2022. godini planira se najvećim delom iz emisije državnih obveznica u domaćoj valuti, iz sredstava MMF alokacije i neznatnim delom iz emisije državnih obveznica u evrima. U 2023. godini planirano je da se približno isti deo budžetskog finansiranja obezbedi iz emisije državnih hartija od vrednosti u dinarima i emisije evroobveznice. U 2024. godini planirano je budžetsko finansiranje iz emisije državnih hartija od vrednosti u dinarima. Projektno finansiranje kao i u prethodnim godinama obezbeđuje se najvećim delom iz kredita denominovanih u stranoj valuti, od inostranih poverilaca.

Strategija (S2): u odnosu na strategiju S1, celokupne potrebe za finansiranjem zadovoljavaju se emisijom evroobveznica u dolarima, ročnosti deset i petnaest godina.

Strategija (S3): u odnosu na strategiju S1, predstavlja strategiju koja celokupno finansiranje zasniva na emisijama evroobveznica u evrima ročnosti deset, dvanaest i petnaest godina.

Strategija dodatne dinarizacije (S4): predstavlja strategiju koja celokupno finansiranje zasniva na emisijama dinarskih hartija od vrednosti dužih ročnosti.

Finansiranje izdataka budžeta Republike Srbije po svim strategijama vršiće se uglavnom putem emisija državnih hartija od vrednosti na međunarodnom i domaćem tržištu kapitala.

Poređenje alternativnih strategija

Za poređenje alternativnih strategija zaduživanja primenjene su dve mere troškova: odnos javnog duga prema BDP i nominalna kamata kao procenat BDP. Prvi odnos je indikator stanja, a drugi indikator toka. U cilju poređenja, pažnja je usmerena na rezultate razmatranih strategija na kraju 2024. godine.

Na osnovu grafikona jasno se uočavaju troškovi koje svaka od razmatranih strategija nosi sa sobom. Trošak alternativnih strategija pri osnovnom makroekonomskom scenariju prikazan je na vertikalnoj osi grafikona troškova, dok se na horizontalnoj osi nalazi potencijalni trošak određene strategije zaduživanja (rezultat stres testa).

Pri osnovnom makroekonomskom scenariju na kraju 2024. godine, strategija S4 ima najviši racio učešća duga u BDP jer se zasniva na emisiji dinarskih hartija zbog čega je skuplja od strategija koje kombinuju zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti (S1) i onih koje se zasnivaju samo na finansiranju iz državnih obveznica u stranoj valuti (S2 i S3). Najbolju troškovnu poziciju mereno učešćem duga u BDP ima strategija S1 jer sadrži i koncesionalne izvore finansiranja (krediti, sredstva alokacije), za razliku od strategije S2 i S3 koje su bazirane samo na tržišnim instrumentima (državne obveznice u stranoj valuti). Sa druge strane najveći rizik na odnos duga i BDP, ako se odstupi od osnovnog makroekonomskog scenarija, ima promena deviznog kursa. Posmatrano sa aspekta šokova deviznog kursa najbolji položaj ima strategija S4 jer je celokupno finansiranje u dinarima, dok strategije S1, S2 i S3 imaju veću izloženost riziku promeni deviznog kursa jer finansiranje zasniva na izvorima u stranoj valuti. Strategija S1 u pogledu rizika promene deviznog kursa ima povoljniji položaj u odnosu na strategiju S2 i S3, iz razloga što kombinuje finansiranje u domaćoj i stranoj valuti, u odnosu na strategiju S2 i S3 kod kojih je celokupno finansiranje u stranoj valuti.

Sa aspekta učešća kamata u BDP, strategija S4 je relativno skuplja i ima veći rizik od povećanja učešća kamata u BDP jer je izložena oscilacijama dinarskih kamatnih stopa. Strategije bazirane na izvorima finansiranja u stranoj valuti (S1, S3) imaju niže učešće kamate u BDP u odnosu na strategiju S2 (izvori finansiranja u dolarima) i strategiju S4 koja se zasniva na domaćim izvorima finansiranja koji su najskuplji. Rezultati stres analize pokazali su da najveći rizik za promenu odnosa kamate i BDP, ako se promeni osnovni scenario, dolazi od šoka promene kamatnih stopa koji je veći na domaćem nego na međunarodnom tržištu. Ukoliko bi se realizovao navedeni scenario šoka kamatnih stopa najviše bi porastao odnos kamate i BDP kod strategije S4 koja se zasniva na domaćim izvorima finansiranja i podložna je oscilacijama kamatnih stopa na domaćem tržištu, dok bi kod strategija S1, S2 i S3 rizik promene kamatnih stopa bio na nižem nivou. Kod strategije S1 rizik kamatnih stopa je najniži iz razloga što koristi i koncesionalne instrumente zaduživanja sa fiksnom stopom, a ne samo tržišne, kao što je slučaj kod strategije S2 i S3.

Imajući u vidu navedeno, evidentno je da će zaduživanje u narednom periodu primenom izabrane strategije S1 imati zadovoljavajuće rezultate sa aspekta kvantifikacije troškova i rizika koji iz njih proizilaze.

Odnos duga i BDP na kraju 2024. godine

Odnos kamata i BDP na kraju 2024. godine

Tabela 28. Odnos javnog duga i BDP na kraju 2024. godine

Scenariji

S1

S2

S3

S4

Osnovni scenario

51,7

52,0

51,8

52,1

Šok deviznog kursa (15% sve valute)

57,0

57,7

57,5

56,7

Kamatni šok (scenario 1)

52,1

52,6

52,4

52,7

Kamatni šok (scenario 2)

52,4

52,9

52,7

53,2

Kombinovani šok (15% USD i kamatni šok1)

53,4

54,8

53,5

53,8

Maksimalni rizik

5,3

5,8

5,7

4,6

Tabela 29. Odnos plaćanja po osnovu kamata i BDP na kraju 2024. godine

Scenariji

S1

S2

S3

S4

Osnovni scenario

1,2

1,4

1,2

1,5

Šok deviznog kursa (15% sve valute)

1,3

1,5

1,3

1,6

Kamatni šok (scenario 1)

1,4

1,8

1,5

1,9

Kamatni šok (scenario 2)

1,6

2,0

1,7

2,2

Kombinovani šok (15% USD i kamatni šok1)

1,5

1,9

1,6

1,9

Maksimalni rizik

0,5

0,6

0,6

0,7

Naredna tabela prikazuje kretanja osnovnih parametara javnog duga po osnovu sve četiri razmatrane strategije, što oslikava gore pomenute karakteristike svake strategije:

Tabela 30. Indikatori rizika za alternativne strategije na kraju 2024. godine

 

 

S1

S2

S3

S4

Nominalni dug (% BDP)

51,7

52,0

51,8

52,1

Primenjena kamatna stopa (%)

2,3

2,8

2,3

3,0

Rizik refinansiranja

ATM16 spoljni portfolio (u godinama)

8,7

8,9

8,6

6,9

ATM domaći portfolio (u godinama)

6,6

3,8

3,8

8,0

ATM ukupan portfolio (u godinama)

8,1

8,2

8,0

7,5

Rizik kamatnih stopa

ATR17 (u godinama)

5,9

7,4

7,1

6,6

Refiksiranje (% ukupnog duga)

22,3

13,6

13,6

13,5

Dug po fiksnim stopama (% ukupnog duga)

84,7

92,1

92,1

92,1

Rizik deviznog kursa

Ino-valutni dug (% ukupnog duga)

72,5

86,4

86,4

47,8

___________
16 ATM (Average Time to Maturity) - engleska skraćenica za prosečno vreme do dospeća.
17 ATR (Average Time to Refixing) - engleska skraćenica za prosečno vreme do promene kamatnih stopa.

Stres-test analiza

Fiskalno pravilo, definisano Zakonom o budžetskom sistemu, propisuje obavezu da javni dug opšteg nivoa države ne može biti veći od 45% BDP. U slučaju da iznos duga pređe taj nivo, Vlada je dužna da donese program za smanjenje javnog duga u odnosu na BDP, tj. za vraćanje duga u zakonski okvir.

Na kraju 2020. godine stanje duga centralnog nivoa vlasti dostiglo je 57,0% BDP, a opšte države 57,8% BDP. Racio javni dug/BDP centralnog nivoa vlasti na kraju avgusta 2021. godine iznosio je 54,3% BDP, a opšte države 55,0% BDP. Do kraja 2021. godine se očekuje blagi rast racija na nivo od oko 57,3% BDP na centralnom nivou, odnosno 58,2% BDP na nivou opšte države, usled potrebe da se dalje finansiraju mere za suzbijanje uticaja pandemije izazvane koronavirusom COVID-19. Zbog visokog učešća duga denominovanog u stranoj valuti (69,1%), evidentno je da će devizni rizik determinisati ponašanje racija javni dug/BDP u narednom periodu i bitno uslovljavati uspeh mera fiskalne politike na konsolidaciji javnih finansija i smanjenju učešća javnog duga u BDP.

Na osnovu planiranog makroekonomskog okvira, a u slučaju izostanka uticaja mogućih rizika, javni dug centralnog nivoa vlasti bi na kaju 2024. godine trebalo da bude na nivou od 52,7% BDP.

Osnovni faktori koji utiču na stabilizaciju racija javni dug/BDP su rast BDP, pozitivni primarni rezultat, kurs dinara prema ino-valutama i visina kamatnih stopa.

Tabela 31. Doprinosi osnovnih makroekonomskih varijabli na promenu racija javni dug (centralnog nivoa države) - BDP, u %

 

2019.

2020.

2021. p

2022. p

2023. p

2024. p

Dug centralne države/BDP

51,9

57,0

57,3

55,5

54,3

52,7

Promena u odnosu na prethodnu god. u % BDP

-1,7

5,1

0,3

-1,8

-1,2

-1,6

Doprinos primarnog fiskalnog rezultata

-2,2

6,4

3,1

1,4

-0,1

-0,5

Doprinos kamata

2,0

2,0

1,8

1,7

1,7

1,7

Doprinos rasta nominalnog BDP

-3,5

-0,8

-6,1

-4,1

-4,2

-4,0

Doprinos ostalih faktora

2,0

-2,5

1,5

-0,8

1,3

1,2

Uticaj promene kursa dinara prema korpi valuta iz portfolija javnog duga centralnog nivoa države na promenu racija javni dug - BDP

Na grafikonu je predstavljeno kretanje racija javnog duga centralnog nivoa države i BDP u zavisnosti od promene kursa dinara prema određenoj korpi valuta. Prikazana je osnovna projekcija sa alternativnim scenarijima u zavisnosti od aprecijacije, odnosno deprecijacije kursa dinara u rasponu od 10% aprecijacije do 10% deprecijacije dinara u odnosu na korpu valuta. Primenom navedenih scenarija može se videti da bi se racio za 2024. godinu kretao u rasponu od 49,1% do 56,3%, dok bi za osnovni scenario bio na nivou od 52,7%.

Glavni rizici za ostvarenje Strategije, pored gore navedenih faktora koji su kvantifikovani, su i stabilnost makroekonomske situacije u Republici Srbiji, potrebe za dodatnim zaduživanjem kako bi se regulisali dugovi na drugim nivoima vlasti, javnom sektoru i finansijskom sektoru Republike Srbije i aktiviranje datih garancija.

Važno je napomenuti da smanjenju javnog duga u odnosu na BDP doprinosi i adekvatna kontrola izdavanja garancija i unapređenje procesa prioritizacije investicionih projekata, koji se finansiraju iz kreditnih linija multilateralnih i bilateralnih kreditora. Počev od 2015. godine, garancije se izdaju samo za projektne (investicione) zajmove, odnosno prekinuto je izdavanje garancija za zajmove za tekuću likvidnost javnim preduzećima, što je značajno uticalo na smanjenje stanja garantovanog javnog duga u prethodnih šest godina.

Dugoročni strateški okvir za upravljanje javnim dugom

Osnovni strateški ciljevi kojima je potrebno težiti u narednom dugoročnom periodu, kako bi se minimizirali rizici povećanja zaduženosti i troškova servisiranja javnog duga su:

- da učešće duga denominovanog u dinarima iznosi najmanje 30% ukupnog javnog duga na srednji rok;

- da učešće duga denominovanog u evrima u javnom dugu iznosi najmanje 65% duga u ino-valuti, uključujući buduća zaduživanja i transakcije;

- da učešće duga sa varijabilnom kamatnom stopom iznosi ispod 15% u srednjoročnom intervalu;

- da prosečno vreme do promene kamatne stope (ATR) bude održavano na nivou od minimum 5,0 godina, u skladu sa gore navedenom merom postepenog smanjivanja učešća duga sa varijabilnim kamatnim stopama;

- da prosečna ponderisana kamatna stopa (WAIR) na javni dug u domaćoj valuti ne prelazi 5,00%;

- da učešće kratkoročnog duga (čije je dospeće do godinu dana) iznosi do 15% ukupnog javnog duga;

- da prosečno vreme do dospeća (ATM) unutrašnjeg duga bude na nivou od najmanje 5,0 godina na srednji rok;

- da se prosečno vreme do dospeća (ATM) spoljnog duga održava na nivou od 7,0 ± 0,5 godina u istom vremenskom horizontu.

Kretanje prinosa do dospeća dinarskih "benčmark" emisija uključenih u GBI-EM Global Diversified Index na sekundarnom trgovanju

 

Prosečno vreme do dospeća (ATM) državnih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem finansijskom tržištu u periodu 01. januar 20217-31. avgust 2021. godine

Mere za unapređenje tržišta dinarskih hartija od vrednosti u periodu 2022-2024. godine

Tržište državnih hartija od vrednosti, u periodu od 2012. godine do avgusta 2021. godine, karakteriše ispunjavanje zacrtanih strateških ciljeva, prvenstveno u pogledu instrumenata finansiranja, kao i u razvoju i održavanju stabilnosti diversifikovane baze investitora. Prelaskom sa kratkoročnih izvora finansiranja koji se vezuju za period do 2010. godine, na srednjoročne i dugoročne instrumente finansiranja, uz konstantno smanjenje troškova zaduživanja, utiče se na smanjenje rizika refinansiranja, kao jednog od primarnih rizika u procesu upravljanja javnim dugom. Na kraju 2013. godine učešće dugoročnih dinarskih instrumenata po originalnoj ročnosti od tri i više godina iznosilo je 38,3% u stanju dinarskih hartija od vrednosti, dok je na kraju avgusta 2021. godine iznosilo 92,2%.

Transparentnost u radu i izveštavanju, kao i prisutnost na međunarodnom tržištu kapitala, utiču na informisanost, a time i na zainteresovanost nerezidenata da investiraju kapital u dužničke instrumente, prvenstveno u državne dinarske dugoročne hartije od vrednosti, čime se ostvaruje rast stabilne baze investitora. Usled uspešne realizacije "benčmark" emisija tokom 2014. i 2015. godine, sa istom praksom je nastavljeno tokom 2016. godine. U februaru i julu 2016. godine emitovane su "benčmark" trogodišnja i sedmogodišnja obveznica obima emisije po 110,0 mlrd dinara. U aprilu 2017. godine emitovana je trogodišnja "benčmark" obveznica obima emisije u iznosu od 110,0 mlrd dinara. U januaru i februaru 2018. godine emitovane su "benčmark" petogodišnja i desetogodišnja obveznica obima emisije po 110,0 mlrd dinara. U januaru 2019. godine emitovane su "benčmark" trogodišnja i sedmogodišnja obveznica obima emisije 100,0 i 150,0 mlrd dinara. U januaru i februaru 2020. godine po prvi put su emitovane petoipogodišnje i dvanaestoipogodišnje obveznice sa polugodišnjim kuponom. U 2021. godini izmenama Uredbe o opštim uslovima za emisiju i prodaju državnih hartija od vrednosti na primarnom tržištu ("Službeni glasnik RS", br. 100/14, 78/17, 66/18, 78/18 i 140/20), omogućeno je povećanje obima ranije emitovanih obveznica, pa je kod petoipogodišnje i dvanaestoipogodišnje obveznice, povećan obim emisije za po 50 milijardi dinara. Takođe, povećanje obima emisije, u iznosu od 10 milijardi dinara, izvršeno je i kod desetogodišnje obveznice prvobitno emitovane 6. februara 2018. godine.

Ovim emisijama znatno je povećan obim sekundarnog trgovanja ovih instrumenata što je doprinelo i padu izvršnih stopa prinosa na reotvaranjima pomenutih emisija. Učešće stranih investitora u dinarskim hartijama od vrednosti, na kraju avgusta 2021. godine iznosilo je 20,9%.

30. juna 2021. godine tri dinarske benčmark obveznice uključene su u J.P. Morgan indeks državnih obveznica zemalja u razvoju (GBI-EM Global Diversified Index), sa datumom dospeća 11. januar 2026. godine (RSMFRSD89592), 6. februar 2028. godine (RSMFRSD55940) i 20. avgust 2032. godine (RSMFRSD86176).

U periodu za koji se donosi ova strategija očekuje se unapređenje efikasnosti primarnog tržišta putem pristupa Euroclear platformi i kroz koncept primarnih dilera, kao mehanizma prodaje državnih hartija od vrednosti koji direktno, u dužem roku, doprinosi smanjenju troškova zaduživanja, kao i smanjenju rizika refinansiranja. Uvođenje sistema prodaje državnih hartija od vrednosti na domaćem finansijskom tržištu preko primarnih dilera, pruža dobru osnovu za unapređenje tržišne efikasnosti sekundarnog tržišta državnih hartija od vrednosti. Razvojem sekundarnog tržišta, vremenom će se uspostaviti koncept tržišne efikasnosti u procesu vrednovanja državnih hartija od vrednosti. Uvođenjem "benčmark" emisija obveznica ostvaren je pozitivan efekat na obim i kontinuitet sekundarnog trgovanja, kao i na unapređenje tržišne efikasnosti u postupku prodaje državnih hartija na primarnom tržištu.

Kao vodeće faktore koji utiču na krivu prinosa državnih hartija od vrednosti potrebno je izdvojiti fiskalni rezultat, očekivanu stopu inflacije i devizni kurs. Kao posebnu grupu faktora potrebno je izdvojiti makroekonomska kretanja i očekivanja, kao i promene na međunarodnom finansijskom tržištu, koje se reflektuju na premiju rizika zemlje.

Na kraju 2012. godine prosečna ročnost dinarskih hartija od vrednosti iznosila je 394 dana (1,1 godinu), na kraju 2013. godine 469 dana (1,3 godine), na kraju 2014. godine 645 dana (1,8 godinu), na kraju 2015. godine 749 dana (2,1 godinu), na kraju 2016. godine 789 dana (2,2 godine), na kraju 2017. godine 864 dana (2,4 godine), na kraju 2018. godine 1.188 dana (3,3 godine), na kraju 2019. godine 1.403 dana (3,8 godina), na kraju 2020. godine 1.429 dana (3,9 godina), a na kraju avgusta 2021. godine 1.552 dana (4,2 godine).

Razvoj domaćeg tržišta državnih hartija od vrednosti od strane Republike Srbije potpomognut je sledećim merama:

- Obveznice Republike Srbije uključene su u globalni indeks što bi trebalo značajno da poveća bazu investitora i dodatno pospeši sekundarno trgovanje, što će dalje doprineti smanjenju troškova zaduživanja putem emisija dinarskih državnih hartija od vrednosti;

- U cilju kreiranja što veće baze investitora i razvoja sekundarnog tržišta hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu, kreiran je jednak poreski tretman domaćih i stranih investitora krajem 2011. godine, i u narednom periodu težiće se uklanjanju svih eventualnih prepreka za slobodan protok kapitala;

- Preduzete su aktivnosti na omogućavanju saldiranja državnih hartija od vrednosti na inostranom tržištu. Izmenama i dopunama Zakona o javnom dugu iz decembra 2019. godine, omogućeno je da kliring i saldiranje državnih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu, pored Centralnog registara vrši i drugo strano pravno lice koje obavlja poslove kliringa i saldiranja. Clearstream je u oktobru 2021. godine postao prvi međunarodni centralni registar hartija od vrednosti, koji je omogućio stranim investitorima direktno saldiranje državnih obveznica denominovanih u dinarima (RSD). Prisustvo Clearstream-a doprineće dodatnom povećanju učešća stranih investitora i povećanju likvidnost na domaćem tržištu kapitala.

- Tokom 2021. i 2022. godine aktivno će se raditi na usaglašavanju zakonske regulative za povezivanje Centralnog registra sa Euroclear-om putem I-link platforme.

Republika Srbija planira da uspostavi I-link sa Euroclear-om u drugoj polovini 2022. godine, kako bi početkom 2023. godine prve aukcije državnih obveznica bile saldirane putem I-link-a.

Uvođenje sistema saldiranja I-link doprineće dodatnom povećanju učešća stranih investitora i povećanju likvidnost na sekundarnom tržištu državnih hartija od vrednosti.

Ministarstvo finansija Republike Srbije očekuje da će ovaj korak značajno olakšati pristup stranih investitora srpskom tržištu kapitala.

IV ZAVRŠNE ODREDBE

Sastavni deo ove revidirane Fiskalne strategije čine Prilog 1 - Projekcija osnovnih makroekonomskih indikatora i Prilog 2 - Fiskalni okvir opšte države u 2022. godini, koji su odštampani uz ovu revidiranu Fiskalnu strategiju.

Ovu revidiranu Fiskalnu strategiju dostaviti odboru Narodne skupštine nadležnom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Ministarstvu finansija.

Ovu revidiranu Fiskalnu strategiju objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije" i na internet stranici Ministarstva finansija.

 

Prilog 1

PROJEKCIJA OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH INDIKATORA

 

 

2021.

2022.

2023.

2024.

Stopa realnog rasta BDP, %

7,0

4,5

5,0

5,0

BDP u tekućim tržišnim cenama
(u mlrd dinara)

6.163,0

6.638,7

7.175,9

7.747,6

Izvori rasta: procentne promene u stalnim cenama

 

 

 

 

Lična potrošnja

6,4

3,7

3,6

3,3

Državna potrošnja

2,8

2,3

1,2

1,2

Investicije u osnovna sredstva

15,2

6,4

8,1

8,9

Izvoz robe i usluga

15,9

9,4

9,9

10,4

Uvoz robe i usluga

14,2

7,6

7,9

8,5

Doprinos rastu BDP, procentni poeni

 

 

 

 

Domaća tražnja

7,7

4,3

4,6

4,6

Lična potrošnja

4,4

2,5

2,4

2,2

Državna potrošnja

0,4

0,4

0,2

0,2

Investiciona potrošnja

3,4

1,5

2,0

2,3

Promena u zalihama

-0,5

0,0

0,0

0,0

Neto izvoz robe i usluga

-0,7

0,2

0,4

0,4

Rast BDV po sektorima i neto poreza, %

 

 

 

 

Poljoprivreda

-3,5

0,5

0,0

0,0

Industrija

4,5

6,5

6,9

7,3

Građevinarstvo

18,5

7,4

9,9

10,9

Usluge

8,4

4,0

4,6

4,6

Neto porezi

7,1

4,0

3,9

3,7

Doprinos rastu BDP, procentni poeni

 

 

 

 

Poljoprivreda

-0,2

0,0

0,0

0,0

Industrija

0,9

1,3

1,4

1,5

Građevinarstvo

1,0

0,4

0,5

0,6

Usluge

4,3

2,1

2,3

2,3

Neto porezi

1,2

0,7

0,7

0,6

Kretanje cena, %

 

 

 

 

BDP deflator

4,7

3,0

2,9

2,8

Potrošačke cene (godišnji prosek)

3,7

3,7

2,6

2,5

Kretanja u spoljnom sektoru, % BDP

 

 

 

 

Saldo roba i usluga

-8,1

-7,7

-6,9

-6,2

Saldo tekućeg računa

-3,9

-4,2

-4,1

-3,9

Fiskalni indikatori, % BDP

 

 

 

 

Fiskalni rezultat opšte države

-4,9

-3,0

-1,5

-1,0

Konsolidovani prihodi

43,5

42,2

41,4

41,1

Konsolidovani rashodi

48,4

45,3

42,9

42,1

Bruto dug sektora opšte države

58,2

56,5

55,3

53,8

 

Prilog 2

FISKALNI OKVIR OPŠTE DRŽAVE U 2022. GODINI

 

 

Opšta država*

Budžet Republike

Jedinice lokalne samouprave

Gradovi i opštine

AP Vojvodina

JP "Putevi Srbije" i Koridori Srbije d.o.o.

OOSO

Fond PIO

RFZO

NSZ

Fond SOVO

 

1 = 2 + 3 + 6 + 7

2

3 = 4 + 5

4

5

6

7 = 8 + 9 + 10 + 11

8

9

10

11

Javni prihodi

2.804,1

1.465,9

359,6

331,2

28,4

40,1

938,5

650,1

264,4

20,4

3,6

Tekući prihodi

2.778,1

1.442,4

357,6

329,2

28,4

40,1

938,0

650,1

264,4

19,9

3,6

Poreski prihodi

2.526,6

1.317,8

283,0

260,8

22,2

 

925,8

649,1

255,0

18,7

3,0

Porez na dohodak

274,5

87,7

186,8

177,6

9,1

 

0,0

 

 

 

 

Doprinosi

925,8

 

0,0

 

 

 

925,8

649,1

255,0

18,7

3,0

Porez na dobit

145,0

132,0

13,0

 

13,0

 

0,0

 

 

 

 

PDV

684,1

684,1

0,0

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Akcize

337,6

337,6

0,0

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Carine

63,3

63,3

0,0

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Ostali poreski prihodi

96,4

13,3

83,2

83,2

 

 

0,0

 

 

 

 

Neporeski prihodi

251,5

124,6

74,6

68,4

6,3

40,1

12,2

1,0

9,4

1,2

0,6

Donacije

25,9

23,4

2,0

2,0

 

0,0

0,5

 

 

0,5

 

Javni rashodi

3.004,3

1.346,0

454,5

385,5

69,0

58,9

1.144,9

716,7

400,0

21,5

6,7

Tekući rashodi

2.489,9

914,5

388,8

320,8

67,9

45,0

1.141,5

715,9

398,0

21,1

6,5

Rashodi za zaposlene

576,8

296,6

100,5

63,5

37,0

3,1

176,7

3,3

171,6

1,8

 

Doprinosi na teret poslodavca

96,2

52,5

16,3

9,3

7,0

0,4

27,0

0,6

26,0

0,4

 

Kupovina roba i usluga

511,2

135,4

147,9

145,0

2,9

38,1

189,8

2,4

182,5

1,0

3,9

Otplata kamata

118,6

116,2

2,3

2,0

0,3

0,1

0,0

 

 

 

 

Subvencije

165,6

124,8

40,9

29,6

11,3

 

0,0

 

 

 

 

Socijalna pomoć i transferi

914,7

120,6

49,8

49,5

0,2

 

744,3

708,5

15,9

17,5

2,5

od čega penzije

645,7

 

0,0

 

 

 

645,7

645,7

 

 

 

Ostali tekući rashodi

106,7

68,4

31,3

21,9

9,3

3,4

3,7

1,1

2,0

0,5

0,1

Kapitalni rashodi

485,8

403,0

65,6

64,6

1,0

13,9

3,3

0,8

2,0

0,4

0,1

Neto budžetske pozajmice

13,4

13,4

0,0

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Aktivirane garancije

15,2

15,2

0,0

 

 

 

 

 

 

 

 

Fiskalni rezultat isklj. transfere

-200,2

119,8

-94,8

-54,3

-40,5

-18,9

-206,4

-66,6

-135,6

-1,1

-3,1

Transferi od drugih nivoa vlasti

411,2

7,4

102,2

61,6

40,6

18,9

282,8

133,7

139,7

6,3

3,1

Budžet Republike

334,8

7,4

102,2

61,6

40,6

18,9

206,4

126,0

73,6

6,3

0,5

Gradovi i opštine

0,0

 

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

AP Vojvodina

0,0

 

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Fond PIO

67,2

 

 

 

 

 

67,2

 

64,6

 

2,6

RFZO

4,1

 

 

 

 

 

4,1

4,1

 

 

 

NSZ

5,2

 

 

 

 

 

5,2

3,7

1,5

 

 

Fond SOVO

0,0

 

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Ostali nivoi

0,0

 

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Transferi drugim nivoima vlasti

411,2

327,4

7,4

7,4

 

 

76,4

67,2

4,1

5,2

 

Budžet Republike

7,4

 

7,4

7,4

 

 

0,0

 

 

 

 

Gradovi i opštine

61,6

61,6

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

AP Vojvodina

40,6

40,6

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Fond PIO

133,7

126,0

 

 

 

 

7,8

 

4,1

3,7

 

RFZO

139,7

73,6

 

 

 

 

66,1

64,6

 

1,5

 

NSZ

6,3

6,3

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Fond SOVO

3,1

0,5

 

 

 

 

2,6

2,6

 

 

 

Ostali nivoi

18,9

18,9

 

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Neto transferi drugim nivoima vlasti

0,0

-320,1

94,8

54,3

40,6

18,9

206,4

66,6

135,6

1,1

3,1

Neraspoređeni fiskalni prostor

0,0

 

0,0

 

 

 

0,0

 

 

 

 

Fiskalni rezultat

-200,2

-200,2

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

U tabeli je prikazan okvirni iznos prihoda i rashoda u 2022. godini koji je u većoj meri zasnovan na statističkoj metodologiji računa javnih finansija nego na računovodstvenoj. Budući da tokom budžetskog procesa može doći do izmena u visini i strukturi pojedinih kategorija, ovi iznosi nisu zakonski obavezujući.
* Budžet je prikazan bez dela sopstvenih prihoda indirektnih budžetskih korisnika i iz njih finansiranih rashoda, koji nisu obuhvaćeni informacionim sistemom izvršenja budžeta.