ODLUKAO MERAMA ZAŠTITE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA TERITORIJI GRADA NIŠA("Sl. list grada Niša", br. 26/2023) |
Ovom odlukom utvrđuju se mere zaštite poljoprivrednog zemljišta na teritoriji grada Niša koje se odnose na:
• zaštitu od poljske štete,
• zaštitu od spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu,
• zaštitu poljoprivrednog zemljišta od mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta obuhvata mere i aktivnosti koje se preduzimaju sa ciljem trajnog obezbeđenja prirodnih funkcija zemljišta, korišćenja zemljišta u skladu sa njegovom namenom, očuvanja i unapređivanja namenskog korišćenja zemljišta.
Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužan je da poljoprivredno zemljište, obrađuje, primenjuje potrebne agrotehničke mere po principima dobre poljoprivredne prakse radi održavanja plodnosti u funkciji unapređenja biljne proizvodnje i zaštite životne sredine, bez obzira na oblik svojine.
MERE ZA ZAŠTITU OD POLJSKE ŠTETE I MERE ZA ZAŠTITU OD SPALJIVANJA ORGANSKIH OSTATAKA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Poljska šteta je uništavanje i oštećenje useva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, oštećenja koja dovode do smanjenja produktivnosti, strukture i slojeva poljoprivrednog zemljišta, kao i svako drugo oštećenje na poljoprivrednom zemljištu.
Mere zaštite poljoprivrednog zemljišta od poljske štete koje su utvrđene ovom odlukom odnose se i na skinuti rod dok se nalazi na poljoprivrednom zemljištu.
Radi zaštite od poljske štete na poljoprivrednom zemljištu, vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta, dužan je da:
1. ne uništava ili oštećuje useve, sadnice, stabla, zasade i poljoprivrednu mehanizaciju na svom i tuđem poljoprivrednom zemljištu;
2. ne ubira useve i plodove ili sakupljaju ostatke na tuđem posedu, bez odobrenja vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta;
3. ne ostavlja stoku u polju bez čuvara i ne poverava je na čuvanje licu koje nije u stanju da o njoj brine;
4. ne progoni i ne napasa stoku i živinu na tuđem poljoprivrednom zemljištu bez odobrenja vlasnika, odnosno korisnika tog zemljišta;
5. ne pravi pešačke staze i ne prelazi zaprežnim ili motornim vozilima ili progoni stoku preko tuđeg poljoprivrednog zemljišta bez odobrenja vlasnika, odnosno korisnika tog zemljišta;
6. ne baca ili odlaže otpadni materijal, kamenje, zemlju, korov i ne bacaju ili pokopavaju životinjske leševe na svom ili tuđem poljoprivrednom zemljištu;
7. ne ruši, uništava ili oštećuje objekte i opremu (koliba, ograda, mašina, alata, pribora i sl.), koje su u funkciji korišćenja poljoprivrednog zemljišta;
8. ne prekopavaju, ne zatrpavaju, ne zasipaju, ne sužavaju i ne preoravaju poljske puteve, kanale, pašnjake i utrine i ne bacaju otpatke i drugo smeće na/u njima;
9. ne uništava i neovlašćeno uklanja ili premešta oznake za neku zabranu, među, granicu ili druga slična katastarska obeležja;
10. ne ispušta ili odlaže otpadne vode, hemijska sredstva za tretiranje useva i druge opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za odvodnjavanje i navodnjavanje;
11. ne odlaže, ostavlja ili zaorava upotrebljene plastične mase u vidu folija, ambalaže i druge teško razgradive materije posle skidanja useva;
12. vrši sadnju voćnih i šumskih vrsta vodeći računa o graničnim linijama susednih parcela poljoprivrednog zemljišta;
13. vrše redovnu obradu poljoprivrednog zemljišta, u cilju sprečavanja pojave i širenja korovske biljke Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) i drugih korovskih alergenih vrsta opasnih po zdravlje ljudi.
Na poljoprivrednom zemljištu zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka, u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuje planiranje, zaštita, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta. U cilju zaštite od spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužanje da:
1. održava i uređuje poljoprivredne površine, međe i poljske puteve;
2. ne ugrožava pristup vatrogasnim vozilima na poljskom putu;
3. blagovremeno uklanja suve biljne ostatke sa poljoprivrednog zemljišta;
4. sprečava zatravljivanje i obrastanje poljoprivrednog zemljišta višegodišnjim korovima i rastinjem.
MERE ZA ZAŠTITU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD MRAZA, GRADA I POŽARA
Zaštitu poljoprivrednog zemljišta i biljaka od mraza, vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta mogu sprovoditi primenom:
1. aktivnih mera za zaštitu od mraza i
2. pasivnih mera za zaštitu od mraza.
Aktivnim merama za zaštitu od mraza sprečava se gubitak toplote ili se toplota dovodi biljci kako bi se temperatura biljke održala iznad tačke mržnjenja.
U aktivne mere zaštite od mraza spadaju: konzervacija toplote i dodavanje toplote.
Konzervacija toplote podrazumeva zadržavanje toplote koju zemljište emituje u prizemnom sloju vazduha tokom noći. Ova mera se može izvesti na više načina: pokrivanjem biljaka, zamagljivanjem, zadimljavanjem i prskanjem (orošavanjem). Najčešće i najviše se primenjuje mera pokrivanja biljaka i to naročito u zaštiti povrtarskih kultura i cveća, kao i voćnjaka i vinove loze i ujedno predstavlja najjednostavniji način zaštite biljnih kultura od mraza. Ova zaštita se može izvršiti pokrivanjem: otpadnim materijalom sa poljoprivrednih gazdinstava (slama, seno, lišće, granje), industrijskim proizvodima (tkanine, karton, novine, staklo) i hemijskim proizvodima (staklena vuna, porozna pena, veštački sneg).
Jedan od najsigurnijih načina zaštite biljaka od mraza je dodavanje toplote, jer se korišćenjem tzv. peći, može ostvariti porast temperature od 2-5°C. Za zagrevanje se koriste razne vrste goriva (nafta, razna ulja, ugalj, drvo, strugotina od drveta, itd.).
Pasivne mere za zaštitu od mraza se koriste kako bi se izbegla opasnost od mraza i planiraju i primenjuju mnogo pre pojave opasnosti od mraza (izbor lokacije za sađenje gde se izbegavaju dolinska dna, uski baseni ili depresije, postavljanje prirodnih ili veštačkih barijera i pomeranje vremena sađenja).
Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta mogu u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta i useva od dejstva grada preduzimati individualne mere kao što je postavljanje protivgradnih mreža na zasadima voća ili postavljanjem plastenika i staklenika za zaštitu povrća i cveća.
Mere za zaštitu od požara odnose se na zabranu loženja otvorene vatre na udaljenosti manjoj od 6 metara od zgrada, objekata u kojima borave ljudi i stoka, objekata za smeštaj stočne hrane i drugih objekata koji su podložni paljenju.
Ove mere se odnose i na zabranu spaljivanja ostataka posle žetve i prilaz otvorenom vatrom u blizini zasejanih parcela u vremenu sazrevanja useva do završetka žetve i uklanjanja požnjevenih useva sa njiva, mesta na kojima se obavlja vršidba i mašinama kojima se obavlja vršidba.
Lica koja upravljaju mašinama za obavljanje žetve i vršidbe moraju biti upoznata sa merama za sprečavanje izbijanja požara i osposobljena za rukovanje sredstvima za opremu i gašenje požara.
Mašine kojima se obavlja žetva i vršidba moraju u opremi imati propisane aparate za gašenje požara.
Pored mera zaštite od požara utvrđenih ovom Odlukom, mere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od požara sprovode se u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima.
Nadzor nad primenom ove odluke vrši Gradska uprava za imovinu i održivi razvoj. Nadležni organ, o utvrđenom stanju na terenu, po potrebi informiše Gradsko veće Grada Niša i druge nadležne državne organe.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o zaštiti poljoprivrednog zemljišta i organizovanju Poljočuvarske službe na teritoriji Grada Niša ("Službeni list Grada Niša", broj 90/2013, 85/2014 i 138/2017).
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Grada Niša".