ODLUKA
O DRŽANJU DOMAĆIH I EGZOTIČNIH ŽIVOTINJA NA TERITORIJI GRADA POŽAREVCA

("Sl. glasnik grada Požarevca", br. 2/2021 i "Sl. glasnik RS", br. 88/2023 - odluka US)

 

I OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovom odlukom se propisuju bliži uslovi za držanje i zaštitu domaćih i egzotičnih životinja na teritoriji Grada Požarevca (u daljem tekstu: Grad).

Svi pojmovi upotrebljeni u ovoj odluci u muškom gramatičkom rodu obuhvataju muški i ženski rod lica na koja se odnose.

Član 2

Domaće životinje, u smislu ove odluke su: psi, mačke, kunići, živina, kopitari, papkari, golubovi i pčele.

Egzotične životinje, u smislu ove odluke su: ukrasne i egzotične ptice i ukrasne i male egzotične životinje (u daljem tekstu: egzotične životinje).

Ukrasne ptice, u smislu ove odluke su: golubovi ukrasne, takmičarske i privredne rase.

Egzotične ptice, u smislu ove odluke su: papagaji (velike, srednje i male vrste), kanarinci i druge egzotične ptice koje nisu autohtone na teritoriji Republike Srbije.

Ukrasne životinje, u smislu ove odluke su: ukrasna živina (velike, srednje i male rase), plovke (guske i patke), kunići (velike, srednje, male i patuljaste rase) i druge ukrasne životinje koje se uzgajaju u izložbene svrhe.

Male egzotične životinje, u smislu stava 2. ovog člana su: terarijumske i akvarijumske životinje (zmije, gušteri, pauci, kornjače, ribice, insekti i sitni glodari) i druge životinje koje nisu autohtone na teritoriji Republike Srbije.

Član 3

Vlasnik ili držalac domaćih i egzotičnih životinja dužan je da obezbedi čuvanje i nadzor, negu, ishranu, higijenske uslove i lečenje domaćih i egzotičnih životinja, kao i da se držanjem domaćih i egzotičnih životinja ne zagađuje okolina i ne uznemiravaju treća lica.

II USLOVI I NAČIN DRŽANJA DOMAĆIH I EGZOTIČNIH ŽIVOTINJA

Član 4

Uslovi i način držanja domaćih i egzotičnih životinja zavise od:

1. područja Grada u kome se stambeni objekat držaoca domaće odnosno egzotične životinje nalazi.

2. vrste stambenog objekta u kojem ili u čijem dvorištu držalac domaće odnosno egzotične životinje drži domaće odnosno egzotične životinje i

3. vrste domaćih i egzotičnih životinja.

Član 5

U zavisnosti od područja na kome se stambeni objekat držaoca domaće odnosno egzotične životinje nalazi su sledeći:

1. zona zabrane,

2. zona prelaznog režima, do privođenja nameni (dozvoljeno držanje za sopstvene potrebe),

3. zona u kojoj je dozvoljeno držanje kunića, živine, kopitara i papkara (seoska naselja), u skladu sa ovom odlukom.

Član 6

U zavisnosti od vrste stambenog objekta u kojem ili u čijem dvorištu držalac drži domaće odnosno egzotične životinje, uslovi i način držanja razlikuju se u odnosu na to da li se radi o:

1. objektu višeporodičnog stanovanja bez dvorišta,

2. objektu višeporodičnog stanovanja (sa dva ili više stana) sa zajedničkim dvorištem,

3. objektu porodičnog stanovanja (sa jednim stanom) sa dvorištem.

U objektima iz stava 1. tačka 2) ovog člana mogu se držati životinje isključivo uz saglasnost ostalih suvlasnika ili korisnika dvorišta.

Član 7

Zavisno od vrste domaćih i egzotičnih životinja, uslovi i način držanja se razlikuju u odnosu na:

1. pse i mačke,

2. kuniće,

3. živinu,

4. kopitare i papkare,

5. golubove,

6. pčele i

7. egzotične životinje.

II.1. PODRUČJA ZA DRŽANJE ŽIVOTINJA

Član 8

Režim držanja kunića, živine, kopitara i papkara na području naseljenog mesta Požarevac utvrđuje se grafičkim prilogom "Karta zona za držanje domaćih životinja na području naseljenog mesta Požarevac" u obuhvatima urbanističkih zona odnosno blokova. (Grafički prilog br. 1.).

Zona u kojoj je zabranjeno držanje kopitara, papkara, kunića i živine u Požarevcu se nalazi unutar prostora koji je ograničen ulicama: Veljka Vlahovića, Partizanska, Dalmatinska, Industrijska, Koste Abraševića, 27. aprila, Jovana Dragaševića, Vukice Stanković, Aleksandra Ivanovića, zaključno sa ulicom 6. Ličke (u obuhvatu su ulice Prva Proleterska, Branka Krsmanovića i Mladog radnika), 6 Lička, Ivana Mažuranića, Cane Babovića, Slobodarska, Hajduk Veljkova, Koste Stamenkovića, Miloša Obilića, Vojske Jugoslavije, 28. marta, Skadarska i Rade Slobode.

Režim držanja kunića, živine, kopitara i papkara na području naseljenog mesta Kostolac utvrđuje se grafičkim prilogom "Karta zona za držanje domaćih životinja na području naseljenog mesta Kostolac" u obuhvatima urbanističkih zona odnosno blokova. (Grafički prilog br. 2.).

Zona u kojoj je zabranjeno držanje kopitara, papkara, kunića i živine u Kostolcu se nalazi unutar prostora koji je ograničen ulicama: Jovana Dučića, Partizanska, Drvarska do 7. jula, Trudbenička, Karađorđeva prvi deo, Save Kovačevića, Karađorđeva drugi deo, Nikole Tesle, deo Kneza Lazara do pristaništa, Kanal Dunavac do Jovana Dučića.

Zabrana se odnosi na obe strane navedenih ulica koje čine ovaj prsten.

U zoni prelaznog režima u objektima porodičnog stanovanja sa dvorištem, dozvoljeno je, do privođenja prostora nameni prema planskoj dokumentaciji, držanje kunića, živine, kopitara i papkara u postojećim objektima za držanje domaćih životinja za sopstvene potrebe, pod uslovima i na način propisan ovom odlukom, i to:

- kopitara - najviše 5 (pet) grla i njihov podmladak do 4 (četiri) meseca starosti,

- papkara - najviše 5 (pet) grla i njihov podmladak do 4 (četiri) meseca starosti,

- kunića - najviše 30 (trideset) komada i

- živine - najviše 50 (pedeset) komada.

U zoni koja obuhvata seoska naselja dozvoljeno je držanje kunića, živine, kopitara i papkara u objektima porodičnog stanovanja sa dvorištem u objektima za držanje domaćih životinja, pod uslovima i na način propisan ovom odlukom.

Poljoprivredna gazdinstva i odgajivačnice životinja mogu biti locirane isključivo u zonama ruralnog stanovanja sa poljoprivrednim površinama izvan centralne zone grada.

II.2. OBJEKTI ZA DRŽANJE ŽIVOTINJA

Član 9

U objektima višeporodičnog stanovanja i poslovnim prostorijama nije dozvoljeno držanje domaćih životinja na balkonu, terasi ili lođi, na tavanu, u podrumu, garaži, šupi, vrtnoj bašti, zajedničkom dvorištu ili drugoj zajedničko prostoriji.

Član 10

Staje i obori moraju biti sagrađene od čvrstog materijala, osvetljeni prirodnom svetlošću, sa ventilacijom i vratima okrenutim prema dvorištu i podovima od nepropustljivog materijala. Odvođenje osoke i nečistoće mora biti sprovedeno u osočnu jamu tako da se sadržaj ne razliva po susednim i javnim površinama.

Objekti iz stava 1. ovog člana moraju biti udaljeni najmanje 15 metara od najbliže stambene zgrade ili poslovnog objekta na susednoj parceli i na najmanje 3 m od međne linije u gradu Požarevcu i Kostolcu.

Objekti iz stava 1. ovog člana moraju biti udaljeni najmanje 10 metara od najbliže stambene zgrade ili poslovnog objekta na susednoj parceli u seoskim naseljima.

Mesto gde se podižu objekti iz stava 1. ovog člana ne sme biti podvodno i mora imati dobro oticanje atmosferskih voda, tako da ne dolazi do ugrožavanja izvorišta i susednih objekata.

Osoka se mora blagovremeno odvoziti cisternama na poljoprivredne površine izvan naselja, a čvrsti delovi transportnim sredstvima koja onemogućavaju rasipanje i zagađivanje okoline. Ova odredba se odnosi na seoska naselja i na lica koja poseduju svoja poljoprivredna zemljišta (vlasništvo ili zakup). U ostalim slučajevima odvoz osoke vrši JKP "Vodovod i kanalizacija" Požarevac, odnosno drugo angažovano lice uz pisanu saglasnost navedenog preduzeća o mestu deponovanja.

Izgrađena đubrišta moraju biti udaljeni najmanje 20 metara od najbliže stambene zgrade i poslovne prostorije i od ulične ograde, odnosno regulacione linije.

Izgrađena đubrišta u seoskim naseljima moraju biti udaljeni najmanje 15 metara od najbliže stambene zgrade i poslovne prostorije i od ulične ograde, odnosno regulacione linije.

Svaki objekat za držanje kopitara, papkara, živine, pernate divljači i kunića, mora imati određeno i izgrađeno đubrište, tako da onemogućava rasturanje đubriva.

Objekti moraju biti izgrađeni od materijala koji omogućava zaštitu životinja od atmosferskih uticaja i koji se mogu lako održavati.

Objekti za držanje domaćih i egzotičnih životinja, moraju redovno da se čiste, jednom godišnje da se kreče i najmanje jednom godišnje dezinfikuju, a živinarnici, žičani i drugi kavezi za držanje životinja, moraju se prati i dezinfikovati posle svakog turnusa.

Objekti u kojima se skladišti slama, seno, kukuruzovina i ostali biljni ostaci, kao i objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda koji služe za ishranu domaćih životinja (čardaci, silosi, ambari) moraju biti udaljeni najmanje šest metara od stambenog ili poslovnog objekta na susednoj parceli.

Prostor za skladištenje i objekat za skladištenje moraju se najmanje dva puta godišnje deratizovati.

Član 11

Na pravna i fizička lica kojima je predmet poslovanja čuvanje i uzgoj životinja, što je slučaj sa poljoprivrednim farmama, registrovanim uzgajivačnicama, poljoprivrednim domaćinstvima, prodavnicama životinja i odgajivačnicama, primenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se uređuju uslovi za dobrobit životinja u pogledu prostora za životinje, prostorija i opreme u objektima u kojima se drže, uzgajaju i stavljaju u promet životinje u proizvodne svrhe, načinu držanja, uzgajanja i prometa pojedinih vrsta i kategorija životinja, kao i sadržini i načinu vođenja evidencije o životinjama, ali i odredbe posebnog propisa kojim se uređuju uslovi koje moraju da ispunjavaju odgajivačnice za životinje.

II.3. VRSTE ŽIVOTINJA

II.3.1. Držanje pasa i mačaka

Član 12

Psi i mačke mogu se držati na način kojim se obezbeđuje njihova dobrobit, sigurnost i higijena, pod uslovom da ne uzrokuju uznemiravanje, povrede ili štetu trećim licima i ne zagađuju okolinu.

Psi koji se drže kao kućni ljubimci, a koji mogu predstavljati opasnost za okolinu drže se u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje način držanja pasa koji mogu predstavljati opasnost za okolinu (u daljem tekstu: opasni psi).

Vlasnik, odnosno držalac psa ili mačke je dužan da se o ovim životinjama brine, da ih neguje, hrani i da im obezbedi potrebne veterinarske i higijenske uslove, kao i lečenje.

Vlasnik, odnosno držalac psa ili mačke je dužan da izvrši vakcinaciju i obeležavanje životinje na način propisan zakonom kojim se uređuje veterinarstvo i posebnim propisom kojim se uređuje način obeležavanja i registracije pasa i mačaka.

Član 13

U posebnom delu zgrade se može držati najviše jedan pas ili jedna mačka i podmladak do tri meseca starosti, pod uslovom da se to čini na način koji je propisan u članu 12. ove odluke.

Na ulaznim vratima posebnog dela zgrade, na vidnom mestu mora da bude istaknut natpis: "čuvaj se psa".

Uvođenje pasa i mačaka u lift stambene zgrade dozvoljeno je ukoliko je lift prazan.

Pri korišćenju lifta, stepeništa i hodnika stambene zgrade, pas mora biti na povodniku i pod neposrednom kontrolom vlasnika, odnosno držaoca.

Ukoliko pas ili mačka pri izvođenju iz posebnog dela zgrade, zagade zajedničko stepenište ili druge zajedničke prostorije, vlasnik, odnosno držalac je dužan da zagađenu površinu očisti i opere, a po potrebi i dezinfikuje.

Član 14

U dvorištu porodične stambene zgrade čija je slobodna površina manja od pet ari, mogu se držati najviše dva psa ili dve mačke, odnosno najviše dve životinje obe vrste i podmladak do tri meseca starosti, pod uslovom da se to čini na način koji je propisan u članu 12. ove odluke.

U dvorištu porodične stambene zgrade čija je slobodna površina preko pet ari, mogu se držati najviše tri životinje obe vrste i podmladak do tri meseca starosti, pod uslovom da se to čini na način koji je propisan u članu 12. ove odluke.

U seoskim naseljima dozvoljeno je držanje do 5 pasa i 5 mačaka.

U dvorištu koje je ograđeno ogradom sa betonskim parapetom minimalne visine od 30 do 90 centimetara, u koji su ubetonirani metalni, betonski ili drveni stubovi i postavljena ograda (drvena, žičana ili metalna sa otvorima do 5 centimetara u prečniku) minimalne visine 140 centimetara mogu se držati manji i neopasni psi koji se mogu slobodno kretati po dvorištu.

U dvorištu koje je ograđeno ogradom sa betonskim parapetom minimalne visine od 30 do 90 centimetara, u koji su ubetonirani metalni ili betonski stubovi i postavljena ograda (metalna sa otvorima do 5 centimetara u prečniku ili betonska) minimalne visine 200 centimetara mogu se držati i slobodno kretati po dvorištu opasni psi uz nadzor vlasnika, dok visina ograde za veće miroljubive pse mora biti za 20 centimetara viša u odnosu na visinu uspravljenog psa.

Slobodan prostor između ograde i parapeta/stuba/susedne ograde ne sme biti veći od 5 centimetara u dvorištima u kojima je dozvoljeno slobodno kretanje pasa.

U dvorištu koje nije ograđeno adekvatnom ogradom pas se mora držati u posebno ograđenom objektu ili prostoru ili vezan na lancu koji ne može biti kraći od tri metra ili na produženoj vodilici tako da ne može da priđe na bliže od 2 metra javnoj/susednoj površini kako ne bi ugrozio prolaznike i susede.

Objekti za držanje pasa i mačaka moraju da budu izgrađeni tako da:

1) u njima ima dovoljno prostora da se životinje mogu okrenuti, hodati, ustajati, sedati i ležati na način koji je u skladu sa fiziološkim potrebama životinje, a u odnosu na njenu rasu, pol i veličinu;

2) obezbeđuju da se životinje održavaju čistim i suvim;

3) obezbeđuju mikroklimatske uslove primerene vrsti i kategoriji životinja i zaštitu od ekstremnih temperatura i nepovoljnih vremenskih uslova.

Objekti se održavaju se tako što se sve površine objekta koje dolaze u kontakt sa životinjama redovno čiste, peru i dezinfikuju.

Na ulazu u dvorište mora biti na vidnom mestu istaknut natpis: "ČUVAJ SE PSA".

Ulaz u prostor ili objekat u kome se drži opasan pas mora se držati pod ključem i na ulazu mora da bude vidljivo istaknuto upozorenje: "OPASAN PAS".

Član 15

U zajedničkom stanu psi i mačke se mogu držati samo ako postoji saglasnost svih sustanara.

U zajedničkom dvorištu porodične stambene zgrade psi se mogu držati ako postoji saglasnost svih korisnika zajedničkog dvorišta.

U zajedničkom dvorištu sa većim brojem porodičnih stambenih zgrada, psi se mogu držati ako postoji saglasnost svih korisnika zajedničkog dvorišta, a objekat za držanje pasa mora biti udaljen najmanje 5 metara od najbliže kuće.

Član 16

Javne površine u smislu odredaba ove odluke su: javne saobraćajne površine, javne zelene površine, površine oko objekta javne namene i neizgrađeno građevinsko zemljište namenjeno za uređenje ili izgradnju objekata javne namene ili javnih površina i površine koje planskim dokumentom nisu određene kao površine javne namene, a dostupne su većem broju građana, kao što su izgrađene i uređene saobraćajne i zelene površine unutar i između blokova zgrada, između zgrada, unutar otvorenih tržnih centara, pasaži i sl.

Održavanje zelenila, čistoće i higijene na površinama iz stava 1. ovog člana, vrši Javno komunalno preduzeće "Komunalne službe" Požarevac (u daljem tekstu: Preduzeće) koje je Grad osnovao radi obavljanja komunalnih delatnosti održavanja čistoće na površinama javne namene i održavanja javnih zelenih površina.

Član 17*

Na javne površine se mogu izvoditi psi koji su redovno vakcinisani i trajno obeleženi u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo i posebnim propisom kojim se uređuje način obeležavanja i registracije pasa i mačaka.

Vlasnik, odnosno držalac psa je dužan da psa na javnu površinu izvodi na povodniku.

Opasnog psa na javnu površinu može da izvodi samo punoletno lice sa zaštitnom korpom na njušci i na povodniku u skladu sa posebnim propisom i to van Zone 1 u Požarevcu i van zone 1 u Kostolcu.

Zona 1 u Požarevcu nalazi se na području naseljenog mesta Požarevac u obuhvatima urbanističkih zona odnosno blokova (Grafički prilog br. 3.) unutar prostora koji je ograničen ulicama: Svetosavska, Moše Pijade Jovana Šerbanovića, Davorjanke Paunović, Voje Dulića, Ljubovijska, Takovska, Jug Bogdanova, Lole Ribara, Trg Braće Vujovića i Radomira Milenića Rusa.

Zona 1 u Kostolcu nalazi se na području naseljenog mesta Kostolac u obuhvatima urbanističkih zona odnosno blokova (Grafički prilog br. 4.) unutar prostora koji je ograničen ulicama: Prvomajska, Železnička pruga, Trg bratstva jedinstva, Nikola Tesla, Bože Dimitrijevića, Industrijska, Omladinska, Kozaračka i Lole Ribara.

Prilikom izvođenja psa na javne površine vlasnik, odnosno držalac psa je dužan da sa sobom nosi potvrdu za psa izdatu u skladu sa Pravilnikom o obliku i sadržini potvrde o vakcinaciji protiv besnila pasa i mačaka, kao i o sadržini evidencije o vakcinisanim psima i mačkama.

Izuzetno, psi vodiči za slepa i slabovida lica, lovački psi za vreme lova, službeni psi u toku policijske akcije, potrage za izgubljenim licima i slično i ovčarski psi za vreme čuvanja stoke mogu da se izvode i da se slobodno kreću, pod kontrolom vlasnika, odnosno držaoca psa, bez zaštitne korpe na njušci.

Član 18*

Slobodno kretanje pasa je dozvoljeno samo na površini za tu namenu određena i adekvatno obeležena uz nadzor vlasnika psa.

Opasni psi se mogu uvoditi u park za pse i puštati sa povodnika da se slobodno kreću, sa zaštitnom korpom na njušci.

Slobodno kretanje pasa nije dozvoljeno u delovima parka ili druge javne zelene površine gde je smešteno uređeno dečje igralište i u delovima pod cvetnim zasadom.

Preduzeće može, po prethodno pribavljenoj saglasnosti organa nadležnog za komunalne poslove, da odredi javnu zelenu površinu na kojoj je zabranjeno izvođenje pasa.

Preduzeće je dužno da u parku i drugoj javnoj zelenoj površini postavi tablu na kojoj je naznačeno u kojim delovima je dozvoljeno slobodno kretanje pasa, odnosno na kojim javnim zelenim površinama je zabranjeno izvođenje pasa.

Član 19

Preduzeće po pribavljenoj saglasnosti organa nadležnog za komunalne poslove može da odredi i obeleži površine za neograničeno slobodno kretanje pasa (u daljem tekstu: "park za pse").

Pod obeleženim površinama iz stava 1. ovog člana podrazumevaju se površine ograđene žičanom ogradom, na kojima mogu biti postavljeni rekviziti za pse i na kojima je tablom naznačeno da su namenjene istrčavanju pasa.

Održavanje zelenila, čistoće i higijene na površinama iz stava 1. ovog člana, vrši Preduzeće.

Član 20

U parku za pse je zabranjeno:

1. uvoditi bolesne pse;

2. uvoditi kuje u teranju;

3. unositi staklenu ambalažu;

4. unositi i ostavljati hranu;

5. šišati i četkati pse.

Zabrane iz stava 1. ovog člana, kao i pravila ponašanja u parku moraju biti vidno istaknute na ulazu u park, a o tome se stara preduzeće kome je povereno obavljanje komunalne delatnosti uređenja i održavanja javnih zelenih površina.

Član 21

Vlasnik psa ili mačke mora kod sebe imati kesu za izmet.

Ukoliko pas prilikom izvođenja i kretanja zagadi javne površine, vlasnik, odnosno držalac je dužan da ih bez odlaganja očisti.

Član 22

Ako pas ili mačka ozlede neko lice, vlasnik, odnosno držalac životinje dužan je da o tome odmah obavesti organ nadležan za poslove veterinarske inspekcije i da po nalogu tog organa privede životinju na pregled.

Član 23

Držalac životinje dužan je da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa, prijavi uginuće životinje nadležnoj veterinarskoj stanici radi utvrđivanja uzroka uginuća.

Član 24

Uklanjanje leševa životinja sa javnih površina vrši subjekat kome su povereni poslovi obavljanja delatnosti zoohigijene.

Uklanjanje leševa vlasničkih životinja vrši vlasnik životinje.

Trajno odlaganje ili uklanjanje leševa životinja vrši se na za to određenim mestima, a prema veterinarskim i sanitarnim propisima.

II.3.2. Držanje golubova

Član 25

Golubovima se, u smislu ove odluke, smatraju golubovi pismonoše, golubovi visokoletači, golubovi prevrtači i ukrasni golubovi.

Član 26

Golubovi se mogu držati u posebno izgrađenoj prostoriji na tavanu, terasi porodičnog stambenog objekta ili u posebno izgrađenom pomoćnom objektu u dvorištu porodičnog stambenog objekta, u broju i na način da se ne uznemiravaju susedi i ne zagađuje okolina.

U objektima višeporodičnog stanovanja nije dozvoljeno držanje i hranjenje golubova.

U zajedničkom dvorištu porodičnog stambenog objekta, golubovi se mogu držati samo ukoliko postoji saglasnost svih korisnika zajedničkog dvorišta.

Član 27

Golubovi se mogu držati u stalnim ili privremenim objektima, u zavisnosti od potreba s tim da se to čini na način na koji se ne uznemiravaju susedi i ne zagađuje okolina.

Privremeni objekti su na primer kavezi od dasaka, žice ili sličnog materijala.

Podovi stalnih i privremenih objekata za držanje golubova, moraju biti izgrađeni od nepropustljivog materijala sa nagibom prema kanalu za odvođenje nečistoće i vode.

Stalni i privremeni objekti za držanje golubova, moraju biti ograđeni, moraju se čistiti redovno i po potrebi, a najmanje dva puta godišnje dezinfikovati.

Objekti za držanje golubova moraju biti udaljeni najmanje 5 m od stambenih i poslovnih objekta kao i od ulične ograde odnosno regulacione linije.

Član 28

Vlasnik ili držalac golubova mora da poseduje potvrdu ovlašćene veterinarske službe o redovnoj vakcinaciji golubova u skladu sa posebnim propisom.

II.3.3. Pčele

Član 29

Gajenje pčela može da se vrši u stacioniranom pčelinjaku pod uslovom da:

1) je postavljen na udaljenosti koja mora biti najmanje:

(1) 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona, koji vrše preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno 100 metara od ostalih pogona,

(2) 100 metara od autoputa, železničke pruge, aerodroma, a leta pri smeštaju pčelinjaka ne smeju biti okrenuta prema autoputu, železničkoj pruzi i aerodromu,

(3) 20 metara od objekata za boravak ljudi ili gajenje životinja,

(4) 100 metara od predškolske ili školske ustanove, internata, igrališta i drugih sportskih terena za decu i odrasle,

(5) 15 metara od kategorisanog puta, odnosno najmanje pet metara ako između pčelinjaka i kategorisanog puta postoji prepreka visine 2,20 metara (zid, objekat, gusto zasađena stabla, živa ograda, ograda bez otvora i drugo),

(6) 500 metara od susednog pčelinjaka koji ima najmanje 21 košnicu ili 200 metara od susednog pčelinjaka koji ima do 20 košnica, a koji se nalaze van naseljenog mesta,

(7) 300 metara, kao i bočno 150 metara od susednog pčelinjaka u pravcu izleta pčela, na paši ratarskih, voćarskih i industrijskih medonosnih kultura, koji se nalazi van naseljenog mesta,

(8) 50 metara od prvog susednog pčelinjaka, koji se nalazi u naseljenom mestu;

2) leta svih košnica, nukleusa i oplodnjaka ne budu direktno okrenuta prema:

(1) vratima i prozorima stambenih i poslovnih zgrada, predškolskih i školskih ustanova, internata, staja za stoku i kategorisanim putevima,

(2) međi susednog imanja, ako je pčelinjak na udaljenosti manjoj od pet metara od međe;

3) pčelar ima pismenu saglasnost vlasnika - korisnika zemljišta za postavljanje pčelinjaka u slučaju da pčelinjak nije postavljen na zemljištu koje je u svojini pčelara.

Izuzetno od odredbe stava 1. tačka 1. podtač. (3), (6) i (8) ovog člana udaljenost od susednog pčelinjaka, može biti i manja ako se pčelari susednih pčelinjaka ili vlasnici objekata za boravak ljudi ili gajenje životinja o tome pismeno saglase.

Stacionirani pčelinjak se ne može postavljati u gusto naseljenoj gradskoj zoni, osim uz saglasnost jedinice lokalne samouprave.

Gajenje pčela može da se vrši u selećem pčelinjaku ako je:

1) poverenik pašnog reda, u skladu sa kapacitetom pčelinje paše, pre dovoženja pčelinjaka dogovorio njegov smeštaj s vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta u slučaju da se pčelinjak ne postavlja na zemljištu koje je u svojini pčelara;

2) pčelar samostalno dogovorio s vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta smeštaj pčelinjaka i o tome obavestio poverenika pašnog reda u roku od 48 sati od postignutog dogovora;

3) seleći pčelinjak udaljen od susednog selećeg pčelinjaka najmanje 200 metara vazdušne linije, odnosno najmanje 500 metara od stacioniranog pčelinjaka.

Izuzetno od odredbe stava 1. tačka 3) ovog člana udaljenost od susednog stacioniranog pčelinjaka može biti i manja, ako se pčelari susednih pčelinjaka o tome pismeno saglase.

II.3.4. Držanje egzotičnih i drugih kućnih ljubimaca

Član 30*

Egzotične životinje, u smislu ove odluke, su i ukrasne i egzotične ptice koje nisu autohtone na teritoriji Republike Srbije i koje se uzgajaju u izložbene svrhe.

U stanovima se mogu držati ukrasne i egzotične ptice na način i u broju kojim se ne uzrokuju povrede ili šteta trećim licima, ne zagađuje okolina i ne ometaju ostali stanari u mirnom korišćenju stanova.

U dvorištu porodičnog stambenog objekta u pomoćnim prostorijama ili posebnim volijerama i kavezima mogu se držati ukrasne i egzotične ptice na način i u broju kojim se ne uzrokuju povrede ili šteta trećim licima i ne zagađuje okolina.

Volijere i kavezi u kojima se drže ukrasne i egzotične ptice moraju biti udaljeni najmanje 5 metara od najbliže stambene zgrade ili poslovnog objekta na susednoj parceli.

Ukrasne i egzotične ptice u cilju razmnožavanja i prodaje mogu se držati pod uslovom da se prethodno pribavi saglasnost organa uprave nadležnog za poslove veterinarske inspekcije.

Kućni ljubimci koji mogu potencijalno naneti povrede trećim licima mogu se držati isključivo u kavezima, terarijumima i akvarijumima koji su zatvoreni i obezbeđeni od njihovog izlaska.

Neopasni kućni ljubimci koji ne ispuštaju zvukove i ne mogu da nanesu štetu trećim licima (ribice, različite vrste glodara i sl.) mogu se držati bez saglasnosti svih vlasnika posebnih delova stambene zgrade ali je zabranjeno njihovo slobodno kretanje po zajedničkim prostorijama i dvorištu.

III MERE ZABRANE

Član 31

Zabranjeno je:

1. držanje domaćih i egzotičnih životinja izvan odlukom predviđenih područja;

2. držanje pasa, mačaka i egzotičnih životinja i ostavljanje istih bez nadzora držaoca na balkonu, terasi i lođi koja pripada stanu;

3. držanje domaćih i egzotičnih životinja pod uslovima i na način kojim se uzrokuju uznemiravanje, povrede ili šteta trećim licima i zagađuje okolina;

4. držanje golubova na terasama, balkonima lođama i zajedničkim terasama stambenih zgrada za kolektivno stanovanje;

5. lišavanje života, zlostavljanje i napuštanje životinja, kao i svaki drugi oblik postupanja suprotan odredbama o zaštiti dobrobiti životinja iz ove odluke;

6. uvođenje pasa, mačaka ili drugih životinja u javne prostorije zatvorenog tipa i sredstva javnog prevoza bez transportne korpe za pse i mačke, kao i javna kupališta;

7. izvođenje i puštanje pasa sa povodnika na površinama koje nisu predviđene i obeležene za slobodno kretanje;

8. pojenje i kupanje domaćih i egzotičnih životinja na javnim česmama i bunarima namenjenim za vodosnabdevanje građana;

9. šišanje pasa u parkovima i na drugim javnim površinama;

10. huškanje jedne životinje na drugu;

11. svako drugo činjenje koje je u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

12. odlaganje leševa životinja na površinama javne namene, kao i rečnim koritima odnosno suprotno članu 24.

IV NADZOR

Član 32

Poslove inspekcijskog nadzora nad primenom ove odluke vrši organizaciona jedinica Gradske uprave Grada Požarevca nadležna za poslove komunalne inspekcije.

Komunalno-milicijske i druge poslove na održavanju komunalnog reda uređenog ovom odlukom i kontrolu primene odluke u skladu sa zakonom kojim je uređen rad komunalne milicije i drugim propisima, vrši komunalna milicija.

Član 33

U vršenju inspekcijskog nadzora komunalni inspektor je ovlašćen da kontroliše:

1. da li se životinje drže na način propisan ovom odlukom;

2. da li se sa životinjama postupa na način propisan ovom odlukom;

3. ispunjenost drugih uslova u skladu sa ovom odlukom.

Član 34

U vršenju inspekcijskog nadzora komunalni inspektor je ovlašćen da:

1. naredi otklanjanje nedostataka u pogledu uslova i načina držanja životinja u određenom roku;

2. da naloži naredi uklanjanje, odnosno izmeštanje životinja ako se one drže suprotno uslovima propisanim ovom odlukom (a ne postoji mogućnost da se njihovo držanje uskladi sa odlukom) ili držalac ne otkloni rešenjem inspektora utvrđene nedostatke;

3. podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv vlasnika, odnosno držaoca životinje ukoliko ne postupi u skladu sa naloženom merom iz tačke 1. ovog stava;

4. preduzima druge mere u skladu sa zakonom, ovom odlukom i propisima donetim na osnovu ove odluke.

Žalba na rešenje komunalnog inspektora se upućuje Gradskom veću u predviđenom roku i ne odlaže izvršenje rešenja.

Rešenje Gradskog veća Grada Požarevca u upravnom postupku je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Za prekršaje propisane ovom odlukom komunalni inspektor je ovlašćen da izda prekršajni nalog.

Ukoliko komunalni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora, uoči povredu propisa iz nadležnosti drugog organa, odmah će o tome, pisanim putem, obavestiti nadležni organ.

Član 35

Komunalni milicajac u obavljanju komunalno-milicijskih poslova, pored zakonom utvrđenih ovlašćenja, ovlašćen je da izda prekršajni nalog za prekršaje propisane ovom odlukom u skladu sa zakonom koji uređuje prekršaje.

Komunalni milicajac je ovlašćen da u vršenju komunalno-milicijskih poslova:

- sprečava narušavanje reda propisanog ovom odlukom;

- kontroliše izvršenje propisanih obaveza ovom odlukom u pogledu mesta i prostora u kojima se drže životinje, pridržavanje propisanih obaveza držalaca pasa i mačaka prilikom njihovog izvođenja na javnu površinu;

- uspostavlja narušeni red, primenom ovlašćenja utvrđenih zakonom;

Ukoliko komunalni milicajac, u obavljanju komunalno-milicijskih poslova, uoči povredu propisa iz nadležnosti drugog organa, odmah će o tome, pisanim putem, obavestiti nadležni organ.

Član 36

Komunalni inspektor u obavljanju poslova sarađuje sa komunalnom milicijom i inspekcijskim službama Republike Srbije, u skladu sa zakonom.

Saradnja iz stava 1. ovog člana obuhvata naročito: međusobno obaveštavanje, razmenu informacija, pružanje neposredne pomoći i preduzimanje zajedničkih mera i aktivnosti od značaja za obavljanje poslova komunalne inspekcije.

V KAZNENE ODREDBE

Član 37

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 50.000,00 dinara kazniće se za prekršaj Preduzeće kome su poverene delatnosti održavanja zelenih površina i zoohigijene ako:

1. ne postavi vidne oznake na kojima je naznačeno u kom vremenskom periodu i u kojim delovima je dozvoljeno slobodno kretanje pasa, odnosno na kojim javnim zelenim površinama je zabranjeno izvođenje pasa;

2. ne održava zelenilo, čistoću i higijenu na površinama iz čl. 16. stav 1. i 19. stav 1. ove odluke, a shodno čl. 16. stav 2. i 19. stav 3. ove odluke;

3. ne postupi u skladu sa članom 18. stav 5. ove odluke;

4. ne postavi vidne oznake na ulazu u park za pse, a koje se odnose na zabrane iz člana 20. ove odluke.

Odgovorno lice u Preduzeću, za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 dinara.

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 50.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno ili fizičko lice koje:

5. ne ukloni leševe domaćih životinja na način propisan u članu 24. ove odluke.

Član 38

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 150.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1. ne postupi u skladu sa odredbom člana 6. ove odluke; drži kopitare, papkare, živinu, divljač i kuniće suprotno članu 8. ove odluke;

2. drži kopitare, papkare, živinu, divljač i kuniće u objektima koji ne ispunjavaju uslove propisane u čl. 9, 10. i 11. ove odluke;

3. postupi suprotno merama zabrane iz člana 31. ove odluke.

Odgovorno lice u pravnom licu, za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 dinara.

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana, kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 dinara.

Član 39

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 20.000,00 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice:

1. ako sa životinjama postupa suprotno merama zabrane iz člana 31. ove odluke;

2. drži kopitare, papkare, živinu, divljač i kuniće suprotno članu 8. ove odluke;

3. drži kopitare, papkare, živinu, divljač i kuniće u objektima koji ne ispunjavaju uslove propisane u čl. 9, 10. i 11. ove odluke;

4. drži psa i mačku suprotno odredbi čl. 12, 13. i 14. i 15. ove odluke;

5. drži pse, mačke, golubove i druge životinje bez saglasnosti sustanara, odnosno saglasnosti svih korisnika zajedničkog dvorišta;

6. postupi suprotno odredbi člana 23. 24. stav 2. 26. i 27. ove odluke;

7. postupi suprotno odredbi člana 29. i 30. ove odluke.

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 10.000,00 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:

1. ne nosi kesu za izmet;

2. postupi suprotno odredbi člana 17, 18, 20. st. 1. i 3. ove odluke;

3. ne postupi u skladu sa odredbom čl. 21. i 22. ove odluke;

4. na drugi način postupi suprotno odredbama ove odluke.

Član 40

Ukoliko se utvrdi da se sa životinjom postupa nesavesno i nehumano te da se drži u uslovima kojima se životinji nanosi patnja i bol, kao i u slučaju nepostupanja po nalogu komunalnog inspektora za izmeštanje prekobrojnih životinja do dozvoljenog broja, komunalna milicija je dužna da obavesti veterinarsku inspekciju i službu zoohigijene JKP "Komunalne službe" Požarevac kako bi izvršili oduzimanje i smeštaj životinja u objekat za držanje životinja - Prihvatilište na teret vlasnika.

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 41*

Vlasnici, odnosno držaoci pasa i mačaka su dužni da držanje pasa i mačaka usklade sa odredbama iz čl. 11. i 14. ove odluke, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

Vlasnici, odnosno držaoci domaćih i egzotičnih životinja su dužni da držanje istih usklade sa odredbama iz čl. 8, 10, 11, i 30. ove odluke, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

Član 42

Gradsko veće Grada Požarevca je dužno da donese rešenje o lokacijama na kojima je moguće slobodno kretanje pasa u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke. JKP "Komunalne službe" Požarevac ima obavezu postavljanja oznaka na kojim površinama je dozvoljeno/nije dozvoljeno uvođenje i slobodno kretanje životinja u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

Član 43

Danom stupanja na snagu ove odluke, prestaje da važi Odluka o držanju domaćih životinja na području grada Požarevca ("Službeni glasnik Grada Požarevca", br. 4/09, 6/11, 11/12, 13/12 i 3/17).

Član 44

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Grada Požarevca".

Napomene

* Odredbe Odluke o držanju domaćih i egzotičnih životinja na teritoriji grada Požarevca ("Sl. glasnik grada Požarevca", br. 2/2021), i to: odredbe člana 17. stav 3. i člana 18. stav 2. u delu koji glasi: "u periodu od 20 časova do 07 časova", člana 30. stav 2. u delu koji glasi: "Ukoliko postoji saglasnost svih vlasnika posebnih delova stambene zgrade" i člana 41. stav 1. u delu koji glasi: "13." a koji se odnosi na broj životinja čije je držanje dozvoljeno u posebnom delu zgrade, prestale su da važe na osnovu Odluke US IUo broj 53/2021 od 14. septembra 2023. godine, objavljene u "Sl. glasniku RS", br. 88/2023 od 19. oktobra 2023. godine.