PRAVILNIK

O UNUTRAŠNJEM REDU I ČUVARSKOJ SLUŽBISPOMENIKA PRIRODE "VRAŽJI KAMEN-PROSEČNIK"

("Sl. glasnik Grada Vranja", br. 27/2023)

 

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim Pravilnikom reguliše se unutrašnji red, organizacija, način rada i oprema čuvarske službe i osnovna pravila organizacije protivpožarne zaštite Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" (u daljem tekstu: Spomenik prirode), odnosno bliže propisuju pravila iz člana 56. stav 4. Zakona o zaštiti prirode (u daljem tekstu: Zakon) po kojima se na području Spomenika prirode sprovode režimi zaštite utvrđeni članom 35. Zakona i čl. 4, 5, 6. i 8. Uredbe o zaštiti Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" (u daljem tekstu: Uredba).

Član 2

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na korisnike zaštićenog područja u smislu člana 4. tačka 37. Zakona (u daljem tekstu: Korisnik), odnosno na lica koja imaju prebivalište ili boravište na području Spomenika prirode, vlasnike zemljišta i drugih nepokretnosti, pravna i fizička lica i preduzetnike koji korišćenjem nepokretnosti, prirodnih vrednosti i dobara i na drugi način obavljaju delatnost ili vrše poslove na području Spomenika prirode, kao i na posetioce Spomenika prirode.

Posetilac Spomenika prirode je lice koje iz naučnih, obrazovnih, rekreativnih, turističkih, sportskih i kulturnih potreba i razloga boravi na području Spomenika predela kraće od 15 dana, kao i lice u tranzitu kroz područje predela (u daljem tekstu: Posetilac).

Član 3

Upravljanje Spomenikom prirode Uredbom je povereno Pravoslavnoj Eparhiji Vranjskoj (u daljem tekstu: Upravljač).

Poslove upravljanja neposredno vrši čuvarska Služba Spomenika prirode.

Član 4

Korisnici i Posetioci Spomenika prirode dužni su da se pridržavaju odredaba ovog Pravilnika, uputstava sa informativnih tabli i drugih oznaka, kao i uputstava ili naloga čuvara Spomenika prirode i drugih ovlašćenih lica upravljača.

U planiranju i preduzimanju radova i aktivnosti na području Spomenika prirode, Korisnici i Posetioci dužni su da poštuju Zakon, Uredbu i Plan upravljanja Spomenika prirode.

Član 5

Za korišćenje Spomenika prirode i usluga Upravljača, Korisnik i Posetilac plaćaju naknadu Upravljaču u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Službeni Glasnik RS", br. 95/2018, 49/2019, 86/2019 - usklađeni din. izn., 156/2020 - usklađeni din. izn., 15/2021 - dop. Usklađenih din. izn. i 15/2023 - usklađeni din. izn).

Visinu, način obračuna i naplatu naknade Upravljač propisuje posebnom Odlukom o naknadama za korišćenje zaštićenog područja Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" na koju daje saglasnost nadležno ministarstvo.

Član 6

Unutrašnji red Spomenika prirode, Upravljač obezbeđuje organizovanjem čuvarske službe, saradnjom sa lokalnim stanovništvom, javnim preduzećima i drugim privrednim subjektima, ustanovama i udruženjima građana, kao i saradnjom sa organima državne uprave i lokalne samouprave.

II KRETANJE I BORAVAK POSETILACA

Član 7

Ulazak na prostor Spomenika prirode je slobodan i bez ograničenja.

Ulazak na prostor Spomenika prirode motornim vozilom može se zabraniti ili ograničiti, u skladu sa posebnim propisom, ako se radi o transportu opasnih materija.

Upravljač može kratkotrajno zaustavljati motorna vozila na ulasku na prostor Spomenika prirode ukoliko na javnom putu zasnuje ulaznu stanicu u skladu sa članom 68. st. 3, 4. i 5. Zakona o zaštiti prirode.

Način zasnivanja i rada ulaznih stanica (naplate) Upravljač će propisati posebnim aktom, u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Službeni Glasnik RS" br. 95/2018, 49/2019, 86/2019 - usklađeni din. izn., 156/2020 - usklađeni din. izn., 15/2021 - dop. Usklađenih din. izn. i 15/2023 - usklađeni din. izn.).

Član 8

Boravak na području Spomenika prirode je slobodan i bez ograničenja osim na mestima, u vreme i na način utvrđenim ovim Pravilnikom.

Zabranjen je ulazak odnosno pristup bez odobrenja Upravljača ili pratnje čuvara Spomenika prirode na površine odnosno mesta na kojima je Planom upravljanja Spomenikom prirode određen takav režim posete zbog potrebe očuvanja kulturno istorijskih znamenja i divlje flore i faune.

Kada se radi o hitnoj intervenciji u slučaju požara ili elementarne nepogode, odobrenje ili pratnja iz stava 1. ovog člana ne mora se pribaviti odnosno obezbediti, već se te aktivnosti prijavljuju Upravljaču.

Član 9

Spomenik prirode "Vražji kamen- Prosečnik", nalazi se u južnoj Srbiji, u dolini reke Pčinje, oko 4 km zapadno od Trgovišta i katastarskoj opštini Donja Trnica, kao područje II kategorije, odnosno od velikog značaja za državu Srbiju.

Spomenik prirode "Vražji kamen- Prosečnik", stavljen je pod zaštitu u cilju zaštite i očuvanja, raznovrsnosti geološke građe i reljefa. Vražji kamen-Prosečnik nalazi se u dolini reke Pčinje, u prostoru za koji je dokazano da je jedan od centara geodiverziteta i biodiverziteta.

Površina spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" iznosi 31 ha 69 a 79 m2, od čega je u državnoj svojini (10 ha 82 a 76 m2 (34,16 %), u privatnoj svojini (06 ha 36 a 39 m2 (20,08 %) i u crkvenoj svojini 14 ha 50 a 64 m2 (45,76 %).

Član 10

Na području Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" utvrđuju se režimi zaštite II stepena.

Član 11

Na području Spomenika prirode "Vražji kamen - Prosečnik, na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena sprovodi se aktivna zaštita radi očuvanja i unapređenja prirodnih vrednosti, posebno kroz mere upravljanja populacija divljih biljaka i životinja, održavanje i poboljšanje uslova u prirodnim staništima i tradicionalno korišćenje prirodnih resursa.

Član 12

Osim zabrane radova i aktivnosti, koje su kao takve utvrđene članom 35. Zakona, u režimu zaštite II stepena zabranjuje se i:

1. promena i rekonstrukcija postojeće morfologije terena;

2. eksploatacija mineralnih sirovina (eksploatacija šljunka iz korita i priobalja reke Pčinje, otvaranje kamenoloma);

3. izvođenje zemljanih, šumarskih i drugih radova koji mogu narušiti temeljne vrednosti prirodnog dobra;

4. izvođenje geoloških istraživanja koja podrazumevaju izradu istražnih objekata (bušotina, raskopa, brazdi, istražnih etaža, kao i izrada podzemnih rudarskih prostorija);

5. uzimanje petrološkog materijala, osim za potrebe naučnih istraživanja;

6. formiranje deponija (jalovina, komunalni, industrijski i drugi otpad, kao i viška zemlje sa otkopa), i spaljivanje otpada;

7. promena namene površina;

8. izgradnja energetskih objekata (male hidroelektrane, vetrogeneratori, solarni paneli);

9. izgradnja infrastrukturnih objekata elektronskih komunikacija (antenska postrojenja radio televizijskih predajnika, predajnici mobilne telefonije, kao i drugih objekata visokogradnje koji narušavaju vizuelni integritet prostora);

10. izgradnja nadzemnih i podzemnih linijskih infrastrukturnih objekata, (elektroenergetski vodovi, žičare i sl.), osim uz postojeći magistralni put;

11. izvođenje svih dugih radova kojima se mogu narušiti primarne prirodne i ambijentalne vrednosti, a posebno staništa zaštićenih vrsta faune (npr. Postavljanje reflektora ili druge vrste osvetljenja);

12. uređivanje prostora i/ili izvođenje radova i aktivnosti koji mogu da naruše utvrđena svojstva, statičku bezbednost i namenu objekata sa statusom nepokretnih kulturnih dobara;

13. korišćenje i uništavanje strogo zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva i preduzimanje aktivnosti kojima bi se mogla ugroziti njihova staništa;

14. korišćenje tehničkih sredstava koja mogu oštetiti ili uništiti primerke zaštićenih vrsta, odnosno njihova staništa i njihovo sakupljanje izvan propisanog perioda;

15. seča koja nije u skladu sa planovima gazdovanja šumama;

16. narušavanje integriteta stabla poljskog bresta (Ulmus minor Miller), u aluvionu Pčinje u smislu sečenja grana, oštećenje debla ili korena i druge nepovoljne aktivnosti;

17. promena vegetacijskog sastava bez prethodne saglasnosti nadležnih ustanova zaštite prirode i kulturnih dobara;

18. uništavanje gnezda ptica i aktivnosti koje dovode do uznemiravanja ptica u periodu razmnožavanja (mart-jul);

19. isušivanje rukavaca Pčinje i menjanje pravaca rečnog toka, osim kada su ugrožene stene Vražijeg kamena i Prosečnika, odnosno objekti i obradiva zemlja (put, bočna erozija na njivama i dr.);

20. izgradnja vikendica i drugih porodičnih objekata za odmor.

Radovi i aktivnosti ograničavaju se na:

1. realizaciju aktivnosti na revitalizaciji prirodnih staništa;

2. sprovođenje aktivnosti u cilju zaštite i prezentacije nepokretnog kulturnog dobra;

3. Konverziju šumskih površina tj. Prevođenje alohtonih šumskih površina u autohtone, kao i prevođenje izdanačkih u visoke šume;

4. Redovno suzbijanje invazivnih vrsta na mestima gde njihova ekspanzija ugrožava podmladak autohtone vegetacije;

5. Sanacija degradiranih šumskih ekosistema;

6. Kod stabla poljskog bresta (Ulmus minor Miller) uklanjanje žbunaste vegetacije i košenje trave ispod krošnje stabla;

7. Izgradnju objekata (info ili etno centar, suvenirnica, informativne table i dr.), koji imaju funkciju prezentacije zaštićenog prirodnog dobra i njima pripadajućih objekata distributivne elektroenergetske infrastrukture;

8. Uređenje mobilijara i pešačke staze i hortikulturno uređenje, prema projektno- tehničkoj dokumentaciji (pešačka staza prema crkvi i neposredna okolina crkve);

9. Loženje vatre na predviđenim mestima.

Član 13

Kampovanje i logorovanje van građevinskih parcela i okućnica stalnih domaćinstava, porodičnih objekata za odmor i turističko- ugostiteljskih objekata dopušteno je jedino na mestima posebno određenim Planom upravljanja ili prostornim planom i uređenim za te namene.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, kampovanje ili logorovanje može se organizovati uz pratnju čuvara ili odobrenje Upravljača na drugom mestu, u kratkom trajanju i za manji broj lica, a za potrebe istraživačkog rada, ekoturizma i sportskih - kulturnih manifestacija.

Zabranjuje se paljenje vegetacije (strništa, živica i dr) i paljenje vatre na otvorenom, osim na mestima određenim za tu namenu.

Zabranjeno je kampovanje, logorovanje i loženje vatre suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. Ovog člana.

Član 14

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nepokretnosti dužni su da dopuste pristup i prolaz čuvarima i drugim ovlašćenim licima Upravljača u vršenju službenih radnji, kao i licima koja sa odobrenjem Upravljača obavljaju istraživačke i druge aktivnosti u Spomeniku prirode.

Zabranjeno je sprečavanje ili ometanje čuvara i drugih ovlašćenih lica u vršenju radnji i aktivnosti iz stava 1. ovog člana.

III ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNIH VREDNOSTI

Član 15

Korisnici i Posetioci dužni su da primenjuju mere zaštite prirodnih, kulturnih i drugih vrednosti i životne sredine u skladu sa Zakonom, Uredbom, ovim Pravilnikom, merodavnim zakonima i propisima donetim na osnovu tih zakona.

Član 16

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjuje se uništavanje i sakupljanje biljnih i životinjskih vrsta koje su obuhvaćene pravilnikom kojim se propisuje proglašenje i zaštita strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, odnosno vrsta koje se navode u "crvenim knjigama" i "crvenim listama" flore i faune i takođe aktivnosti koje dovode do uznemiravanja ptica u periodu razmnožavanja (mart-jul).

Životinje koje žive, povremeno ili sezonski borave u slobodnoj prirodi na području Predela, a kojima je Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (u daljem tekstu: Pravilnik o divljim vrstama), utvrđen status zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, nije dozvoljeno rasterivati, uznemiravati, hvatati, ubijati i ranjavati, nehotično i namerno trovati, sakupljati i uništavati jaja i mladunce, uništavati i oštećivati gnezda i ostala mesta i objekte na kojima se te životinje razmnožavaju, odgajaju mladunce, sklanjaju, borave i hrane i uništavati druge divlje vrsta zaštićenih i strogo zaštićenih životinja.

Lice koje na području Spomenika prirode nađe zaštićenu divlju životinju utvrđenu Pravilnikom o divljim vrstama, svoj nalaz bez odlaganja prijavljuje čuvaru ili drugom ovlašćenom licu Upravljača.

Lice iz stava 3. ovog člana i Upravljač mogu se dogovoriti da Upravljač preuzme dalje obaveze u vezi nađenih primeraka divljih životinja shodno članu 93. Zakona, odnosno obavesti Ministarstvo ili Zavod za zaštitu prirode ("U daljem tekstu Zavod").

Zabranjeno je postupanje sa strogo zaštićenim vrstama divljih biljaka, životinja i gljiva suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. ovog člana.

Član 17

Divlje vrste biljaka, gljiva, lišajeva i životinja koje su utvrđene Uredbom o stavljanju pod kontrolu sakupljanja i prometa divlje flore i faune ("Službeni glasnik RS" br. 31/05, 45/05, 22/07, 38/08, 9/10) mogu se sakupljati na području Spomenika prirode na način i pod uslovima utvrđenim prethodno spomenutim propisom i Uredbom.

Lica koja vrše sakupljanje divlje flore i faune iz stava 1. ovog člana na području Spomenika prirode dužna su da čuvaru (u daljem tekstu: Čuvar) ili drugom ovlašćenom licu Upravljača prijave dan i mesto sakupljanja divlje flore i faune.

Za sakupljanje divlje flore i faune u šumama i šumskom zemljištu u državnoj svojini, kao i na zemljištu u javnoj i zadružnoj svojini potrebno je pribaviti odobrenje Upravljača. Sakupljanje divlje flore i faune radi korišćenja odnosno stavljanja u promet na zemljištu ili šumi koja je u privatnom vlasništvu može se vršiti samo ako to odobri vlasnik tog zemljišta ili šume.

Odobrenje iz stava 2. i 3. ovog člana može se privremeno uskratiti ili ograničiti zbog potrebe očuvanja flore i faune.

Fizičko lice može sakupljati divlju floru i faunu u komercijalne svrhe pod uslovom da ima potvrdu o stručnoj osposobljenosti, koju izdaje pravno lice odnosno preduzetnik koji se bavi sakupljanjem divlje flore i faune, radi njihovog korišćenja i stavljanja u promet. Potvrdu sakupljač je dužan da ima sa sobom i da na zahtev pokaže inspektoru zaštite životne sredine ili čuvaru.

Zabranjeno je sakupljanje divlje flore i faune suprotno odredbama st. 1, 2, 3, i 4. ovog člana.

Član 18

Vrste divlje flore i faune čije je korišćenje i zaštita regulisano propisima iz oblasti šumarstva, poljoprivrede, lovstva i ribolova mogu se na području Spomenika prirode koristiti na način i pod uslovima iz tih propisa.

Režim zaštite II stepena radove i aktivnosti u oblasti lovstva ograničava na sanitarni lov divljači, zaštitu i unapređivanje populacija divljači u lovištu i mere na unapređivanje staništa divljači.

Član 19

Zabranjeno je bez odobrenja Upravljača ostavljati uginule, zaklane i ubijene životinje i njihove delove, klanički otpad i mesne prerađevine na mestima koja će biti uređena kao hranilišta za nekrofagne vrste ptica.

Član 20

Na području Spomenika prirode zabranjuje se sadnja, zasejavanje i naseljavanje divljih vrsta biljaka i životinja stranih za prirodni, izvorni biljni i životinjski svet jugoistočne Srbije, osim planskog i ograničenog unošenja lovne divljači, pošumljavanja i sadnje biljaka na malim površinama i u strogo kontrolisanim uslovima radi horitikulturnog uređenja, zaštite od vodne erozije i rekultivacije degradiranih površina.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, alohtone vrste biljaka mogu se unositi na malim površina i u ograničenoj brojnosti prilikom sprovođenja mera antierozione zaštite, zaštite životne sredine i pejzažnog uređenja, a alohtone vrste faune u cilju unapređenja stanja vodenih ekosistema, naselja riba i lovne divljači, pod uslovima i na način utvrđenim članom 82. Zakona i uz odobrenje Upravljača.

Na području Spomenika prirode obavezni su kontrola i suzbijanje vrsta biljaka i životinja koje je Ministarstvo proglasilo za invazivne.

Zabranjeno je postupanje sa alohtonim i invazivnim vrstama biljaka i životinja suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. ovog člana.

Član 21

Upravljač će na pogodan način javno prikazati i učiniti dostupnim Korisnicima i Posetiocima spiskove vrsta divlje flore i faune iz člana 15, 16. i 17. sa informacijama od značaja za njihovo prepoznavanje, zaštitu i režim korišćenja.

Član 22

Zabranjeno je, shodno članu 98. Zakona o zaštiti prirode uzimati iz prirode geološka i paleontološka dokumenta odnosno fosile, minerale i kristale, koji su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrima ili se nalaze na objektu geonasleđa i zaštićenom nalazištu.

Nalazač geoloških i paleontoloških dokumenata iz stava 1. ovog člana koja bi mogla predstavljati zaštićenu prirodnu vrednost, dužan je da iste prijavi Ministarstvu u roku od osam dana od dana pronalaska i preduzme mere zaštite od uništenja, oštećivanja ili krađe.

Na prostoru zaštićenog područja zabranjuje se izvođenje svih aktivnosti koji mogu dovesti do narušavanja potencijalnih objekata i elemenata geonasleđa.

Nalazač i Upravljač mogu se sporazumeti da Upravljač izvrši prijavu i preduzme mere iz stava 2. ovog člana umesto nalazača.

Član 23

Na prostoru zaštićenog područja zabranjuje se razgradnja i drugi vidovi oštećivanja i uništavanja objekata koji po svojim arhitektonsko- građevinskim odlikama, vremenu nastanka i nameni predstavljaju reprezentativne primere narodnog graditeljstva ili zaštićena kulturna dobra.

Nije dopušteno raskopavanje mesta na kojima su konstatovani ili osnovano pretpostavljeni arheološki nalazi, niti njihovo zauzeće izgradnjom objekata i drugim radovima.

Upravljač će u saradnji sa nadležnim institucijama za istraživanje i zaštitu kulturnih dobara, arheološkog i etnografskog blaga sačiniti popis predmeta, objekata i mesta iz st. 1, i 2. ovog člana na području Spomenika prirode.

Upravljač će na vidan i pogodan način obeležiti objekte i mesta sa kulturno-istorijskim vrednostima na području Spomenika prirode.

Član 24

Zabranjeno je obavljati radove i druge aktivnosti kojima se mogu izazvati nepovoljne promene životne sredine, odnosno zagaditi tlo, voda i vazduh, stvarati prekomerna buka i indukovati zračenje štetno po ljude i živi svet, a shodno propisima koji regulišu oblast zaštite životne sredine.

U skladu sa članom 57. Zakona o zaštiti prirode, za radove i aktivnosti odnosno projekte sa mogućim značajnim uticajem na životnu sredinu sprovodi se postupak procene uticaja na životnu sredinu ili se bez izrade studije procene uticaja na životnu sredinu postupa po aktu o uslovima i merama zaštite prirode koji izdaje Ministarstvo zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Planirane radove i aktivnosti, odnosno izvođenje projekta iz stava 2. ovog člana, nosilac projekta dužan je da pismeno prijavi Upravljaču.

IV OBAVLJANJE DELATNOSTI I KORIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA

Član 25

Poljoprivredna delatnost, odnosno obrada zemljišta i gajenje ratarskih i voćarskih kultura, krmnog i industrijskog bilja, gajenje stoke, živine i pčela i primarna prerada poljoprivrednih proizvoda vrši se u skladu sa propisima koji regulišu oblast poljoprivrede, veterine, zaštite bilja i fito-sanitarne zaštite, Uredbom i ovim pravilnikom.

U obuhvatu Spomenika prirode zabranjena je izgradnja industrijskih objekata, skladišta industrijske i druge robe, velikih objekata za uzgoj stoke i živine i drugih objekata koji nepovoljno utiču na vazduh, vode, zemljište i šume ili izgledom, prekomernom bukom ili na drugi način mogu narušiti prirodne i ostale vrednosti zaštićenog područja, a posebno lepotu predela, tresetišta, retke i značajne vrste biljaka i životinja i njihova staništa.

U obuhvatu Spomenika prirode zabranjeno je preoravanje pašnjaka i prirodnih livada, kao i oranje obradivog zemljišta i obavljanje drugih radnji na mestima i na način koji mogu izazvati proces vodne erozije i nepovoljne promene izgleda predela.

U obuhvatu Spomenika zabranjeno je zapuštanje i zakorovljavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta, puteva, vodotoka i površina za rekreaciju, narodne svetkovine i druge skupove, kao i zemljišta u putnom i vodnom pojasu i u okruženju kulturnih dobara, istorijskih spomenika i javnih česmi, eksploatacija i korišćenje treseta. U obuhvatu Spomenika prirode zabranjeno je:

1. preoravanje prirodnih livada i pašnjaka,

2. promena namene vodnog zemljišta,

3. prenamena površina na kojima se nalaze vlažna staništa (tresetišta, zabarene površi i dr), kao i bilo kakvi zahvati na njima, posebno izmena hidrološkog režima,

4. uklanjanje vegetacije kraj reke, odlaganje/ unošenje lišća/ lisne mase, granjevine, ostatak stabla i drugog materijala u rečna korita;

5. ribolov, osim u naučnoistraživačke svrhe i ograničenu edukaciju.

U obuhvatu Spomenik prirode radovi i aktivnosti ograničavaju se na izgradnju objekata za konvencionalno gajenje domaćih životinja i divljači u okviru postojećih seoskih domaćinstava i u okviru ustanovljenih lovišta i lovnih rezervata.

Pčelarstvo se obavlja na osnovu Odluke o uslovima za držanje i postavljanje pčelinjaka na prostoru Spomenika prirode.

Zabranjeno je obavljati poljoprivrednu delatnost suprotno odredbama ovog člana.

Član 26

U obuhvatu Spomenika prirode zabranjeno je rukovanje hemijskim materijama i naftnim derivatima u količinama i na način koji mogu prouzrokovati zagađivanje zemljišta i voda i izazvati trovanje i druge nepovoljne posledice po biljni i životinjski svet.

U obuhvatu Spomenik prirode ograničena je upotreba hemijskih sredstava.

Upravljač će odgovarajućim merama i aktivnostima podsticati poljoprivrednike na što manju upotrebu hemijskih sredstava na području Spomenika prirode i pomagati prelazak na organsku poljoprivrednu proizvodnju.

Član 27

Gajenje, zaštita i korišćenje šuma vrši se u skladu sa Zakonom o šumama, propisima donetim na osnovu tog zakona, čl. 18. i 35. Zakona, Uredbom i ovim Pravilnikom.

Gazdovanje šumama u državnoj svojini sprovodi se prema planovima razvoja šumskih područja, osnovama gazdovanja, godišnjim planovima gazdovanja šumama i izvođačkim projektima.

Gazdovanje šumama sopstvenika za koje se ne donose osnove gazdovanja vrši se na osnovu programa gazdovanja i godišnjih planova gazdovanja.

Na području Spomenika prirode, korisnik šuma u državnoj svojini je JP "Srbijašume" kojima gazduje u okviru gazdinske jedinice (G.J.): G.J. "Trgovište".

Korisnik obaveštava Upravljača i Zavod o donetim godišnjim planovima gazdovanja šumama i pruža osnovne podatke o obimu, dinamici i prostornoj raspodeli planiranih radova.

Član 28

Na površinama pod šumskom vegetacijom na području Spomenika prirode vrši se održivo gazdovanje šumama kao dobrom od opšteg interesa u skladu sa dobrom šumarskom praksom, kojim se osigurava umereno povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihovog sastava, zdravstvenog stanja i proizvodne sposobnosti, omogućava zastupljenost viših uzgojnih tipova i većih debljinskih razreda i kvalitet drveta, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljaka u šumskim sastojinama, obezbeđuje zaštita šuma i šumski red i omogućava planska izgradnja i rekonstrukcija šumarskih objekata.

Na prostoru zaštićenog područja zabranjena je čista seča radi promene vrste drveća ili uzgojnih oblika šume, kao i pošumljavanje pašnjaka, prirodnih livada i tresetišta, osim na malim površinama radi zaštite od ekscesivne i jake vodne erozije.

Na prostoru zaštićenog područja radovi i aktivnosti ograničavaju se na izvođenje hitnih i neophodnih sanacionih šumskih radova posle akcidentnih situacija prilikom vetroloma, vetroizvala, požara, kalamiteta insekata i sprovođenje odgovarajućih mera protivpožarne i protiverozione zaštite.

Na prostoru zaštićenog područja radovi i aktivnosti ograničavaju se na gazdovanje šumama i šumskim zemljištem utvrđenim u planovima i osnovama gazdovanja šumama kojima se obezbeđuje održavanje postojećih i povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihovog sastava, strukture i zdravstvenog stanja, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim sastojinama, kao i formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura.

Član 29

Korišćenje, zaštita i uređenje voda i zaštita od štetnog dejstva voda vrše se na osnovu Zakona o vodama ("Službeni glasnik RS", broj 30/10, 93/12, 101/16, 95/2018 i 95/2018 - dr. Zakon), propisa donetih na osnovu tog zakona, Zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda ("Službeni glasnik RS", broj 128/14 i 95/2018 - dr. Zakon), Uredbe i ovog Pravilnika.

Predeo obuhvata delove vodnog područja Morava, podslivu Pčinje i Dragovištice..

Javno preduzeće za upravljanje vodama "Srbijavode" donosi planove i godišnje programe upravljanja vodama, vodi registre zaštićenih oblasti i katastre vodnih objekata na vodnim područjima iz stava 2. ovog člana.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjeno je kaptiranje izvora radi odvođenja vode za vodosnabdevanje osim onih predviđenih važećim planskim dokumentima.

Za kaptiranje izvora i odvođenje vode i druge hidrotehničke radove na području Spomenika prirode, kao i za radove na vodnom zemljištu ribolovnih voda, osim vodnih akata potrebno je pribaviti akt o uslovima zaštite prirode koji izdaje Ministarstvo.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na preduzimanje mera i aktivnosti zaštite akvatičnih ekosistema od svih vidova zagađenja, promena hidrološkog režima i kvaliteta vode i degradacije staništa.

Član 30

Planovi upravljanja vodama usklađuju se sa Uredbom i Planom upravljanja Spomenika prirode. Upravljač i JP"Srbijavode" sarađuju u stvarima od zajedničkog interesa za upravljanje Spomenikom prirode i vodnim područjima, posebno na usklađivanju dokumenata iz stava 1. ovog člana.

JP "Srbijavode" stavlja na uvid podatke iz registra zaštićenih oblasti i katastra vodnih objekata i druge podatke od interesa za zaštitu i korišćenje voda na području Spomenika prirode koje vodi na osnovu zakonskih ovlašćenja.

Član 31

Eksploatacija mineralnih sirovina vrši se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", broj: 36/2009, 88/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021.), Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima ("Službeni Glasnik RS", broj: 88/11, 101/15, 95/2018 - dr. zakon i 40/2021) kao i propisima donetim na osnovu tog zakona, Uredbom i ovim pravilnikom. Za navedene radove i aktivnosti neophodno je pribavljanje i uslova zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo zaštite životne sredine.

U obuhvatu Spomenika prirode zabranjena je eksploatacija mineralnih sirovina i izgradnja rudarskih objekata.

U obuhvatu Spomenika prirode radovi i aktivnosti se ograničavaju na korišćenje kamena, gline i drugog materijala na tradicionalan način.

Upravljač može obračunati i naplatiti naknadu za obavljanje delatnosti eksploatacije mineralnih sirovina u skladu sa posebnom Odlukom.

V LOV I RIBOLOV

Član 32

Aktivnosti lova na području Spomenika prirode obavljaju se u skladu Zakonom o divljači i lovstvu ("Službeni glasnik RS", broj 18/10 i 95/2018 - dr. zakon), propisima donetim na osnovu tog zakona, Zakonom, Uredbom i ovim Pravilnikom.

Gazdovanje lovištima na području Spomenika prirode vrši se na osnovu programa razvoja lovnog područja, lovnih osnova i godišnjih programa gazdovanja lovištima.

Na području Spomenika prirode, korisnik lovišta je lovačko udruženje "Pčinja" iz Trgovišta.

Korisnik lovišta obaveštava Upravljača i Zavod o donetim godišnjim planovima gazdovanja lovištem i pruža osnovne podatke o planiranim lovnim aktivnostima.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjuje se lov, osim onog dozvoljenog po lovnoj osnovi i za naučnoistraživačke svrhe, kao i odstrel ranjene i bolesne divljači.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti ograničavaju lovstvo na sanitarni lov divljači i plansko regulisanje brojnosti populacija lovnih vrsta.

Član 33

Zaštita i korišćenje faune riba na području Spomenika prirode vrši se u skladu sa Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda ("Sl. gl. RS", br. 128/14 i 95/2018 - dr. zakon), propisima donetim na osnovu tog zakona, Uredbom i ovim Pravilnikom.

Ribolovne vode u granicama Predela pripadaju Ribarskom području Spomenik prirode "Vražji kamen-Prosečnik" (u daljem tekstu: Ribarsko područje), koje je određeno posebnim aktom Upravljača, u skladu sa zakonom.

Upravljač Spomenika prirode je korisnik Ribarskog područja.

Član 34

Na ribolovnoj vodi Ribarskog područja Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" zabranjuje se ribolov, osim rekreativnog ribolova i izlova radi naučnog istraživanja, praćenja stanja vodenih ekosistema i ribljeg naselja i regulisanja brojnosti prenamnoženih i manje vrednih vrsta riba, a u skladu s programom upravljanja Ribarskog područja, a na osnovu dozvole Ministarstva.

Na prostoru zaštićenog područja zabranjen je ribolov, osim rekreativnog i sportskog ribolova i izlova radi naučnog istraživanja, praćenja stanja vodenih ekosistema i ribljeg naselja i regulisanja brojnosti prenamnoženih alohtonih vrsta riba, a u skladu s programom unapređenja ribarstva.

Na prostoru zaštićenog područja zabranjeno je neplansko poribljavanje i unošenje vrsta riba koje su strane izvornom ribljem fondu, unošenje introdukovanih (alohtonih) vrsta riba i upotreba svih nedozvoljenih sredstava za lov ribe(npr. kreč, hlor, konoplja, eksploziv, struja, mreže i dr).

Na prostoru zaštićenog područja ograničavaju se radovi i aktivnosti na ribolov rekreativni, sportski i naučnoistraživački i preduzimanje mera i aktivnosti zaštite faune riba (poštovanje lovostaja u periodu mresta, preduzimanje mera spašavanja riba i translokacije, strogo pridržavanje režima ribolova, poštovanje propisanog načina ribolova, alata i sredstava, formiranje revira po principu "uhvati i pusti", planska poribljavanja u pogledu količina, vrsta i uzrasnih kategorija, zabrana svakog unošenja stranih/alohtonih vrsta riba, jačanje ribočuvarske službe itd).

Na Ribarskom području mogu se organizovati takmičenja u sportskom ribolovu, u skladu sa zakonom i uz odobrenje Upravljača.

Član 35

Na ribolovnim vodama Ribarskog područja utvrđuju se režimi ribolova i period lovostaja u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda.

Upravljač može, na osnovu ukazane potrebe i dozvole Ministarstva i u skladu sa programom upravljanja Ribarskim područjem izmeniti odnosno pooštriti režim ribolova i drugačije odrediti period lovostaja za određene vrste riba.

Upravljač će svake godine, posle donošenja godišnjeg programa upravljanja ribarskim područjem, na podesan način učiniti dostupnim zainteresovanim ribolovcima režim ribolova i period lovostaja za tu godinu i druge informacije od značaja za zaštitu i korišćenje ribolovnih voda.

Član 36

Upravljač, u skladu sa zakonom, izdaje odnosno distribuira/prodaje godišnje, dnevne i višednevne dozvole za rekreativni ribolov. Upravljač može distribuciju dozvola za rekreativni ribolov vršiti zainteresovanim ribolovačkim udruženjima, klubovima sportskih ribolovaca i dr. na osnovu zaključenog Ugovora o posredovanju.

Član 37

Ukoliko se na području Upravljača ustanove psi bez prisustva vlasnika, Upravljač obaveštava nadležnu jedinicu lokalne samouprave koja je odgovorna za njihovo uklanjanje van područja Spomenika prirode.

Uklanjanje uginulih životinja sa područja Spomenika prirode, dužna je organizuje opštinska uprava, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu ("Službeni glasnik RS", br. 91/05, 30/10 i 93/12 i 17/19 - dr. zakon).

VI SPORT, REKREACIJA I TURIZAM

Član 38

Na području Spomenika prirode mogu se organizovati sportska takmičenja i aktivnosti rekreacije na vodi i snegu, ribolovu, planinarstvu, biciklizmu i drugim oblastima ukoliko se tim aktivnostima ne oštećuju ili ugrožavaju prirodne vrednosti i kvalitet životne sredine.

Za takmičenja iz stava 1. Ovog Pravilnika, organizator pribavlja odobrenje Upravljača i plaća naknadu u skladu sa posebnom Odlukom koju donosi Upravljač.

Organizator je dužan da takmičenje prijavi Upravljaču najmanje 30 dana pre dana planiranog za njegov početak.

Za planirane sportske aktivnosti kod kojih se osnovano pretpostavlja mogućnost uticaja na prirodne vrednosti Spomenika prirode i kvalitet životne sredine organizator, na osnovu obaveštenja Upravljača pribavlja uslove zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Zabranjeno je organizovanje takmičenja bez odobrenja Upravljača i protivno rešenju o uslovima zaštite prirode.

Član 39

Na području Spomenika prirode pravna i fizička lica mogu obavljati delatnost turizma i ugostiteljstva, odnosno organizovati turistička putovanja i turističku posetu i pružati usluge smeštaja, ishrane i pića u skladu sa Zakonom o turizmu ("Službeni glasnik RS", br. 17/2019.), propisima donetim na osnovu tog zakona, Zakonom, Uredbom i ovim pravilnikom.

Član 40

Turističke grupe i pojedinci mogu u pratnji čuvara ili drugog ovlašćenog lica Upravljača posećivati i razgledati lokalitete i površine na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena iz obrazovnih, rekreativnih i opštekulturnih razloga i potreba.

Nameravane posete odnosno obilazak iz st. 1. i 2. ovog člana prijavljuju se Upravljaču najmanje 2 dana ranije.

Član 41

Za obavljanje delatnosti turizma i ugostiteljstva iz člana 37. i za usluge Upravljača iz člana 38. ovog pravilnika plaća se naknada u skladu sa posebnim aktom Upravljača.

VII IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐENJE PROSTORA

Član 42

Izgradnja objekata i uređenje prostora na području Spomenika prirode vrši se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispr., 64/10 - odluka US, 24/11, 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US, 132/14 i 145/14, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2010 i 52/2021), propisima donetim na osnovu tog zakona, Prostornog plana opštine Trgovište (2013-2023) ("Službeni glasnik grada Vranja", br. 10/2011) donetim urbanističkim planovima, Zakonom, Uredbom i ovim pravilnikom.

U obuhvatu Spomenika prirode, osim zabrana iz stava 2.ovog člana, zabranjena je:

1. izgradnja objekata, osim izgradnje jedinstvenog sistema za evakuaciju otpadnih komunalnih voda, radova na održavanju, rekonstrukciji, adaptaciji i sanaciji postojećih zgrada, puteva, objekata telefonske, vodovodske, kanalizacione i elektro-mreže, nepokretnih kulturnih dobara, spomen-obeležja, javnih česmi i drugih objekata na postojećim građevinskim parcelama i planske izgradnje objekata i uređenja prostora za namene turizma i rekreacije na malim površinama,

2. izgradnja javnih skijališta,

3. izgradnja vetrogeneratora,

4. izgradnja septičkih jama propusnog tipa i svako ispuštanje otpadnih i osočnih voda u vodotok i zemljište i

5. izgradnja vikendica i drugih porodičnih objekata za odmor,

6. prosecanje novih javnih puteva, osim u funkciji revitalizacije i ekonomskog razvoja područja.

U obuhvatu Spomenika prirode radovi i aktivnosti se ograničavaju na:

1. izgradnju objekata turističkog smeštaja i turističke infrastrukture na izgradnju manjih objekata za prezentaciju prirodnih vrednosti i u tradicionalnom stilu koji su u skladu sa potrebama kulturnog, seoskog i ekoturizma,

2. izgradnju objekata saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture stambenih i ekonomskih objekata poljoprivrednih i šumskih gazdinstava, samo na objekte koji ne utiču negativno na povoljniji položaj životinjskih ili biljnih vrsta, njihovih staništa, prirodnih vrednosti, lepotu i očuvanost predela, tresetišta.

Član 43

Planirane radove na izgradnji objekata i uređenju prostora, nosilac radova odnosno investitor (u daljem tekstu: Investitor) dužan je da pismeno prijavi Upravljaču, shodno članu 57. stav 5. Zakona.

Prijava iz stava 1. ovog člana sadrži osnovne podatke o investitoru, vrsti i obimu planiranih radova, lokaciji i vlasništvu na nepokretnostima.

Upravljač će u roku ne dužem od 15 dana od dana podnošenja prijave dostaviti investitoru pisano obaveštenje o tome da li su radovi Zakonom i Uredbom dozvoljeni, sa uputstvom šta dalje treba da radi kako bi pribavio akt o uslovima zaštite prirode, lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Upravljač će od investitora tražiti dopunu prijave ukoliko se na osnovu predočenih podataka ne može pružiti merodavno i kvalifikovano obaveštenje.

Investitor je dužan da jedan primerak prijave početka građenja objekta iz člana 148. Zakona o planiranju i izgradnji dostavi i Upravljaču. Uz prijavu, u kojoj navodi planiranu dinamiku radova, Investitor prilaže akt o uslovima zaštite prirode i građevinsku dozvolu.

Za manje montažne objekte privremenog karaktera na zemljištu u javnoj svojini iz člana 146. Zakona o planiranju i izgradnji (kiosci, letnje i zimske bašte, tezge i drugi pokretni mobilijar, ploveća postrojenja, nadstrešnice, spomen obeležja i dr), čije postavljanje i uklanjanje obezbeđuje i uređuje lokalna samouprava, potrebno je pribavljanje uslova zaštite prirode i saglasnosti Upravljača.

Zabranjeno je radove na izgradnji objekata i uređenju prostora izvoditi odnosno obavljati bez prijave iz stava 5. ovog člana, a montažne objekte

iz stava 6. postavljati bez izdatih uslova zaštite prirode i saglasnosti Upravljača.

VIII ODRŽAVANJE ČISTOĆE I UPRAVLJANJE OTPADOM

Član 44

Održavanje čistoće i upravljanje otpadom na području Spomenika prirode vrši se u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 14/16, 95/18 - dr. zakon i 35/2023.), propisima donetim na osnovu tog zakona, drugim zakonima i propisima koji se odnose na otpadne materije, Uredbom i ovim Pravilnikom.

U obuhvatu Spomenika prirode, zabranjeno je neregulisano skladištenje stajskog đubreta, a objekti za odlaganje stajskog i drugog organskog đubriva moraju zadovoljavati propise i standarde zaštite životne sredine i sanitarne zaštite izvorišta za snabdevanje vodom za piće.

U obuhvatu Spomenika prirode, zabranjeno je formiranje deponija (jalovina, komunalni, industrijski i drugi otpad, kao i viška zemlje sa otkopa) i spaljivanje otpada.

Regionalni i lokalni planovi upravljanja otpadom usklađuju se sa Uredbom i Planom upravljanja Spomenikom prirode.

Član 45

Svako je dužan da sakuplja i odlaže otpatke koje stvara, na mestima koja su posebno uređena odnosno opremljena i prema potrebi, obeležena za te namene.

Upravljač će postaviti odgovarajuću opremu, odnosno kante, korpe ili kese za privremeno odlaganje čvrstih otpadaka na mestima koja su predmet posete i organizovati njihovo pražnjenje i odvoženje izvan područja Spomenika prirode, osim na prostoru u naseljima i na površinama pored turističkih, smeštajnih i ugostiteljskih objekata.

Upravljač će inicirati saradnju sa komunalnim službama teritorijalno nadležnih jedinica lokalne samouprave u oblasti održavanja čistoće kroz organizovano postavljanje i redovno pražnjenje kontejnera za smeće u naseljenim delovima područja Spomenika prirode i mestima okupljanja većeg broja posetilaca.

Član 46

Vlasnici i korisnici nepokretnosti dužni su da ih održavaju u čistom i urednom stanju.

Za radove i aktivnosti kao što su: seča trulog, prestarelog i oštećenog drveća i žbunja i potkresivanje grana i uklanjanje korova na zemljištu u putnom pojasu i vodnom pojasu, oko javnih i privrednih objekta, kulturnih dobara, istorijskih spomenika i javnih česmi, na površinama za rekreaciju i u krugu seoskih domaćinstava neophodno je pribavljanje uslova zaštite prirode.

Korisnici i sopstvenici šuma dužni su da održavaju šumski red u skladu sa propisima u oblasti šumarstva, uključujući i obavezu što kraćeg zadržavanja posečenih stabala i ogrevnog drveta pored puteva.

Zabranjeno je zapuštanje i zakorovljavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta.

IX OBELEŽAVANJE I POSTAVLJANJE OZNAKA, FOTOGRAFISANJE I SNIMANJE FILMOVA

Član 47

Upravljač u roku utvrđenom Uredbom i na način propisan odgovarajućim podzakonskim aktom obeležava Spomenik prirode kao zaštićeno područje tablama propisanog izgleda i sadržaja koje postavlja na mestima gde javni putevi ulaze u Spomenik prirode, a granice Spomenika prirode obeležava propisanim oznakama.

Upravljač u rokovima utvrđenim zakonom i na način propisan odgovarajućim podzakonskim aktom obeležava granicu ribarskog područja i granice delova Ribarskog područja na kojim je zabranjen ili ograničen ribolov.

Upravljač odgovarajućim tablama obeležava mesta i objekte gde je pristup i boravak zabranjen ili ograničen.

Upravljač postavlja table odnosno druge oznake sa informacijama o pravilima unutrašnjeg reda i režimu ribolova.

Upravljač postavlja i druge informativne table i oznake od značaja za sprovođenje režima zaštite i prezentaciju vrednosti Spomenika prirode, kao što su panoi, bilbordi, planinarske staze, mesta za kampovanje i logorovanje, mesta za otpatke i dr.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjeno je postavljanje tabli i drugih obaveštenja na stablima.

Zabranjeno je oštećivanje ili uništavanje i uklanjanje tabli i natpisa na tablama i drugih oznaka iz ovog člana, kao i njihovo zaklanjanje odnosno maskiranje drugim objektima.

Član 48

Na području Spomenika prirode nije dopušteno postavljanje informativnih tabli sa nazivima pravnih i fizičkih lica i reklamnih i drugih panoa bez odobrenja Upravljača.

Za postavljanje službenih tabli i drugih oznaka koje su utvrđene propisima u oblasti turizma, saobraćaja i javnih puteva, šumarstva, lovstva, vodoprivrede i energetike nije potrebno odobrenje Upravljača.

Za postavljanje i držanje tabli i panoa iz stava 1. ovog člana Upravljač može naplatiti naknadu u skladu sa posebnom Odlukom.

Član 49

Fotografisanje i snimanje tonskih i video zapisa i filmova na području Spomenika prirode dozvoljeno je.

Za radnje iz stava 1. ovog člana koje se vrše u komercijalne svrhe potrebno je pribaviti saglasnost Upravljača i za njih se plaća naknada na osnovu posebnog akta koji donosi Upravljač.

Radi pribavljanja saglasnosti iz stava 2. ovog člana, organizator snimanja odnosno zainteresovano lice prijavljuje planirane aktivnosti snimanja Upravljaču koji je dužan da saglasnost izda u roku ne dužem od 15 dana.

Za aktivnosti fotografisanja i snimanja zainteresovano lice će prema potrebi i obaveštenju Upravljača pribaviti akt o uslovima zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.

Upravljač može privremeno ili trajno uskratiti saglasnost ukoliko je indikovan značajan nepovoljan uticaj na prirodne vrednosti.

Fizičko ili pravno lice koje obavlja ili za čiji račun se obavlja snimanje fotografija, tonskih i videozapisa i filmova koji se publikuju odnosno prikazuju javnosti, osim igranih filmova, dužno je da jedan primerak snimljenog materijala dostavi Upravljaču.

X ISTRAŽIVAČKI I OBRAZOVNI RAD

Član 50

Na području Spomenika prirode mogu se vršiti naučna i primenjena istraživanja i obrazovne aktivnosti u prirodi u skladu sa zakonima i propisima koji uređuju oblast naučnih i primenjenih istraživanja i obrazovanja i ovim pravilnikom.

Istraživanja i obrazovne aktivnosti iz stava 1. ovog člana dopušteno je obavljati na način da se ne izazovu značajne nepovoljne promene ili unište prirodne vrednosti kao i da se ne zagadi životna sredina.

Član 51

Za istraživanja koja mogu imati uticaj na vrednosti i obeležja Spomenika prirode i za koja je u smislu člana 57. st. 3. i 4. Zakona neophodno pribaviti akt o uslovima zaštite prirode, nosilac istraživanja pribavlja saglasnost Upravljača.

Da bi pribavio saglasnost iz stav 1. ovog člana, nosilac istraživanja prijavljuje Upravljaču planirane istraživačke radove i aktivnosti.

Prijava istraživanja sadrži merodavne podatke o vrsti, cilju, sadržaju, lokaciji, vremenu trajanja, metodama, sredstvima, opremi i alatima, rukovodiocu i učesnicima istraživanja.

U prijavi se mogu navesti i usluge odnosno pomoć koja se traži od Upravljača. Uz prijavu istraživanja prilaže se akt o uslovima zaštite prirode.

Uz prijavu istraživanja, za čije izvođenje je propisana obaveza pribavljanja dozvole, prilaže se i dozvola nadležnog ministarstva u skladu sa zakonom.

Saglasnost iz stava 1. ovog člana, koju upravljač izdaje u roku ne dužem od 7 dana od dana prijema prijave, sadrži uputstvo o primeni uslova i mera zaštite prirode i pravila unutrašnjeg reda, posebne uslove, ako ih ima, u vezi mesta, vremena i načina izvođenja radova, obezbeđenja pratnje čuvara ili drugog lica, kao i mogućnost i uslove pružanja traženih usluga.

Zabranjeno je istraživanja iz stava 1. ovog člana započeti ili izvoditi bez pribavljene saglasnosti Upravljača.

Član 52

Upravljač može u postupku izdavanja saglasnosti odrediti drugo vreme od onog koje je navedeno u prijavi ako oceni da postoji rizik po prirodne vrednosti, bezbednost i zdravlje ljudi, o čemu obaveštava podnosioca prijave pre izdavanja saglasnosti.

Upravljač iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana ili nepoštovanja propisanih uslova može pismeno naložiti prekid istraživačkih radova i aktivnosti.

Član 53

O istraživanjima u oblasti šumarstva, poljoprivrede i pedologije, hidrologije, klimatologije i meteorologije, životne sredine, turizma, saobraćaja, energetike, prostornog i urbanističkog planiranja, demografije, kulturnih dobara i u drugim oblastima za koja se po pravilu ne pribavlja saglasnost Upravljača, potrebno je da nosilac istraživanja blagovremeno pismeno obavesti Upravljača.

Obaveštenje sadrži istu vrstu podataka kao i prijava istraživanja.

Upravljač će odmah, a najkasnije u roku od dva dana pružiti pismeni odgovor podnosiocu obaveštenja da je upoznat sa planiranim istraživanjima, mogućnostima pružanja traženih usluga i pomoći, dati preporuke u vezi poštovanja pravila unutrašnjeg reda i uputiti podnosioca obaveštenja na eventualnu obavezu pribavljanje akta o uslovima zaštite prirode.

Zabranjeno je istraživanja iz stava 1. ovog člana započeti ili izvoditi ukoliko se o njima ne obavesti Upravljač.

Nosilac istraživanja je dužan da nakon završetka aktivnosti, najkasnije u roku od 180 dana od dana izvršenog istraživanja dostavi upravljaču u odgovarajućoj formi rezultate aktivnosti.

Član 54

Obrazovne aktivnosti na području Spomenika prirode, kao što su škola u prirodi, terenska nastava i seminari i stručne ekskurzije potrebno je blagovremeno pismeno prijaviti Upravljaču.

Aktivnosti iz stava 1. ovog člana ne mogu započeti pre nego što Upravljač potvrdi prijem prijave tih aktivnosti. Prijava nameravanih obrazovnih aktivnosti mora sadržati relevantne podatke o vrsti, cilju, sadržaju, vremenu trajanja, organizatoru i broju učesnika. U prijavi se mogu navesti i usluge odnosno pomoć koja se očekuje od Upravljača.

Upravljač će odmah, a najkasnije u roku od dva dana pismeno potvrditi prijem prijave obrazovnih aktivnosti i obavestiti podnosioca prijave o posebnim uslovima zaštite prirode i životne sredine prilikom obavljanja aktivnosti, ako ih ima, kao i o mogućnostima i uslovima pružanja traženih usluga ili pomoći.

Član 55

U roku od 15 dana po završetku terenskih istraživačkih radova i obrazovnih aktivnosti, nosilac istraživanja odnosno organizator obrazovnih aktivnosti dužan je da Upravljaču dostavi kratak izveštaj o toku i glavnim rezultatima sprovedenih istraživanja i obrazovnih aktivnosti.

O završetku elaborata odnosno publikovanju rezultata o izvršenim istraživanjima nosilac istraživanja dužan ja da obavesti Upravljača u roku od 15 dana kao i da taj elaborat ili publikovani rad dostavi Upravljaču.

Onaj ko blagovremeno ne podnese izveštaj iz stava 1. odnosno ne dostavi obaveštenje i elaborat ili rad iz stava 2. ovog člana, Upravljač može uskratiti saglasnost za naredna istraživanja odnosno obaveštenje i usluge za obavljanje obrazovnih aktivnosti.

XI ČUVARSKA SLUŽBA

Član 56

Sprovođenje pravila unutrašnjeg reda obezbeđuje i neposredni nadzor na području Spomenika prirode vrši čuvarska služba.

Čuvarska služba ima jedan organizacioni deo, van granica zaštićenog područja Spomenika prirode i to u okviru Eparhijskog Upravnog Odbora Pravoslavne Eparhije Vranjske sa sedištem u Vranju.

Koordinaciju poslova organizacionog dela čuvarske službe vrši odgovorno lice Njegovo Preosveštenstvo Episkop Vranjski.

Čuvarsku službu čine odnosno poslove čuvarske službe u svojstvu lica sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama neposredno obavljaju čuvari i rukovodilac i/ili šef čuvarske službe (u daljem tekstu Rukovodilac).

Čuvar je za svoj posao u čuvarskoj službi neposredno odgovoran Rukovodilac, a Rukovodilac je za svoj posao u čuvarskoj službi neposredno odgovoran Episkopu vranjskomu.

Broj čuvara utvrđuje upravljač, aktom o sistematizaciji poslova i radnih mesta, a vrsta i obim konkretnih poslova koje čuvar obavlja utvrđuje se ugovorom o radu ili drugim pojedinačnim aktom, u skladu sa zakonom.

Član 57

Za vreme službe, čuvar nosi službenu odeću na kojoj je znak Spomenika prirode i znak zaštite prirod e

Ministarstvo je Pravilnikom o službenoj odeći čuvara zaštićenog područja ("Službeni glasnik RS", br. 105/2020) propisalo jedinstvenu odeću za čuvare u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Član 58

Čuvar za vreme službe može nositi oružje.

Vrstu, uslove i pravila nošenja i upotrebe i način čuvanja oružja utvrđuje Upravljač u skladu sa zakonom.

Član 59

Čuvar poseduju službenu legitimaciju kojom dokazuje identitet, status službenog lica i ovlašćenja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Čuvar je dužan da u vršenju odgovarajućih službenih radnji prethodno pokaže službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju čuvaru izdaje Upravljač na obrascu koji propisuje Ministar. O izdatim legitimacijama Upravljač vodi evidenciju.

Čuvar koji je prestao da vrši čuvarsku službu, dužan je da službenu legitimaciju u roku od 3 dana od dana prestanka službe vrati Upravljaču, koju će Upravljač odmah poništiti i tu činjenicu uneti u evidenciju iz stava 4. ovog člana.

U slučaju gubitka ili nestanka službene legitimacije čuvar je dužan da o ovome odmah obavesti Upravljača.

Izgubljena ili nestala legitimacija oglašava se nevažećom u "Službenom glasniku republike Srbije" i briše se iz evidencije o izdatim legitimacijama, a čuvaru se izdaje nova legitimacija.

Član 60

Rad čuvarske službe organizuje se na terenu tako što čuvar vrši neposredni nadzor i kontroliše sprovođenje pravila unutrašnjeg reda na celom čuvarskom rejonu.

Čuvar je odgovoran za unutrašnji red u celom rejonu.

Čuvar svakodnevno vrši obilazak delova rejona ili rejon u celosti.

Čuvar ima pravo i obavezu da izvrši potrebnu službenu radnju u bilo kom čuvarskom rejonu na području Spomenika prirode.

Rad čuvara po potrebi organizuje se u paru ili sa više čuvara istovremeno, kroz rad u smenama ili dežurstva, patrolni obilazak i stacionarne kontrole ili kombinovanjem napred navedenih metoda, odnosno drugom primenom terenskog rada.

Član 61

U vršenju čuvarske službe, dužnost čuvara je da:

1) prati kretanje i aktivnosti posetilaca i drugih korisnika na području Spomenika prirode, posebno:

• transport građevinskog materijala i izgradnju objekata,

• korišćenje mineralnih sirovina, šuma, flore i faune uključujući divljač i ribe,

• upotrebu motornih vozila,

• postavljanje objekata pored vode,

• ulazak u zone i objekte u kojima je poseta zabranjena ili ograničena,

• loženje vatre na otvorenom,

• odlaganje otpada;

• odvijanje sportskih takmičenja i drugih manifestacija.

2) prati stanje biljnih i životinjskih vrsta i drugih vrednosti Spomenika prirode,

3) pruža pomoć i sarađuje sa lokalnim stanovništvom,

4) pruža podatke, pomoć i usluge posetiocima i drugim licima pri obilasku i razgledanju Predela, naučnim istraživanjima i obrazovnim aktivnostima,

5) sarađuje sa korisnicima prirodnih resursa na području Spomenika prirode,

6) sarađuje sa nosiocima stvarnih prava na nepokretnostima na prostoru Spomenika prirode u cilju zaštite prirode,

7) sarađuje sa drugom čuvarskom službom, inspekcijskom službom i organima unutrašnjih poslova.

Član 62

Kada Čuvar utvrdi ili osnovano pretpostavi da je Posetilac, odnosno Korisnik zaštićenog područja učinio radnju suprotno pravilima unutrašnjeg reda ili merama zaštite prirode propisanim u skladu sa zakonom, ovlašćen je da:

1. legitimiše lice zatečeno u vršenju nedozvoljenih radnji, a lice zatečeno bez ličnih isprava privede nadležnom organu unutrašnjih poslova,

2. izvrši pregled svih vrsta vozila, plovnih objekata i tovara,

3. privremeno oduzme predmete i sredstva kojima je izvršen prekršaj ili krivično delo i predmete koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog dela, kao i da ove predmete, bez odlaganja, preda upravljaču radi čuvanja,

4. zatraži uspostavljanje prethodnog stanja, odnosno naredi mere za sprečavanje i uklanjanje štetnih posledica,

5. izvrši svaki pregled, osim stanova i drugih prostorija, za čiji je pregled potreban sudski nalog.

Član 63

Kada utvrdi radnju učinjenu suprotno pravilima unutrašnjeg reda ili merama zaštite prirode propisanim u skladu sa zakonom, čuvar sastavlja zapisnik.

Sadržaj zapisnika ili opis koji se unosi u zapisnik je saopštavanje onog što je zatečeno, nađeno, utvrđeno ili na drugi način pribavljeno i konstatovano.

U sadržaj se obavezno unose:

- podaci o izvršiocima nedozvoljene radnji, a ako je izvršilac nepoznat to se konstatuje uz osnovanu pretpostavku o mogućem izvršiocu;

- način i vreme izvršenja radnje, sredstva i alati kojima je radnja izvršena;

- podaci o svedocima i drugim raspoloživim dokazima ako postoje;

- nastala šteta, dokumentovana što preciznijim podacima i po mogućstvu fotografijom;

- podaci o oduzetim predmetima i sredstvima iz tačke 5) člana 60.

Zapisnik je sastavljen u onolikom broju primeraka koliko zahteva konkretna situacija, ako je kontroli prisutna neka druga zainteresovana strana, jedan primerak zapisnika uručuje se i njoj.

Upravljač će propisati obrazac zapisnika iz ovog člana.

Član 64

O privremeno oduzetim predmetima iz tačke 5) člana 60. čuvar izdaje potvrdu sa tačnim podacima o vrsti i količini oduzetih predmeta i stvari.

Upravljač obezbeđuje uslove za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta, i preduzima radnje za dalje postupanje za primercima oduzetih i nađenih životinjskih ili biljnih vrsta, minerala, kristalnih tvorevina, fosilnih ostataka i artefakata, uključujući njihovo zbrinjavanje dok se stvar ne reši.

O privremeno oduzetim predmetima Upravljač vodi evidenciju sa podacima o vrsti količini, razlogu privremenog oduzimanja, licu kome su predmeti privremeno oduzeti i čuvaru koji je predmete privremeno oduzeo.

Član 65

Čuvar u vršenju službe postupa stručno, autoritativno i odgovorno, u skladu sa ovlašćenjima koja ima, vodeći posebno računa o ugledu Upravljača.

Čuvar vodi dnevnik, odnosno evidenciju dnevnih aktivnosti, čiji sadržaj propisuje Upravljač.

Član 66

Čuvar polaže stručni ispit u skladu sa programom koji propisuje Ministar.

Upravljač sam organizuje ili na drugi način obezbeđuje obuku, stručno usavršavanje i proveru znanja i veština čuvara.

Član 67

Čuvar je opremljen i radnom odećom, sredstvima veze i prevoza, potrebnim aparatima i instrumentima i alatom, u skladu sa posebnim aktom Upravljača.

Član 68

Na osnovu zapisnika i obaveštenja čuvara o učinjenoj zabranjenoj odnosno protivpravnoj radnji, Upravljač shodno stečenim okolnostima, vrsti dela i statusu počinioca podnosi odgovarajuću prijavu ili zahtev za pokretanje prekršajnog postupka samostalno ili preko nadležnih organa.

XII PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA

Član 69

Na području Spomenika prirode planiraju se i sprovode mere zaštite od požara u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", broj 111/09, 20/15, 87/2018 - dr. zakon), Zakonom o šumama i propisima donetim na osnovu tih zakona, planom upravljanja Spomenikom prirode i planovima zaštite od požara.

JP "Srbijašume" u skladu sa Zakonom o šumama donosi planove zaštite šuma od požara za šumska gazdinstva "Vranje" kojima pripada područje Spomenika prirode.

Planom i programom upravljanja Spomenikom prirode utvrđuju se prioritetni odnosno godišnji operativni zadaci protivpožarne zaštite.

XIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 70

Nadzor nad primenom ovog Pravilnika vrši Ministarstvo.

Član 71

Upravljač će najkasnije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika doneti akta predviđena ovim pravilnikom.

Član 72

Upravljač će izvod iz ovog pravilnika, sa osnovnim pravilima unutrašnjeg reda i zabranjenim radnjama/aktivnostima istaknuti na pogodan i vidan način u naseljima, turističkim centrima i lokalitetima, objektima Upravljača i na drugim mestima brojnijeg okupljanja i češćeg prolaska Posetilaca i Korisnika.

Član 73

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je Saglasnost na Pravilnik o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi Spomenika prirode "Vražji kamen-Prosečnik" broj: 000362565 2023 14850 004 005 501 113 od 28.11.2023. godine. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku RS".