PRAVILNIKO UTVRĐIVANJU PLANA IZDAVANJA PRIGODNIH POŠTANSKIH MARAKA I MOTIVA REDOVNIH IZDANJA POŠTANSKIH MARAKA("Sl. glasnik RS", br. 106/2024) |
Ovim pravilnikom utvrđuje se Plan izdavanja prigodnih poštanskih maraka i motivi redovnih izdanja poštanskih maraka, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Prigodne poštanske marke izdaju se prema Planu izdavanja iz člana 1. ovog pravilnika.
Redovne poštanske marke izdaju se prema motivima utvrđenim u Planu iz člana 1. ovog pravilnika.
Danom početka primene ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o utvrđivanju Plana izdavanja prigodnih poštanskih maraka i motiva redovnih izdanja poštanskih maraka ("Službeni glasnik RS", br. 115/23, 6/24, 21/24, 37/24, 81/24 i 99/24).
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. januara 2025. godine.
PLAN IZDAVANJA PRIGODNIH POŠTANSKIH MARAKA
Izdavanjem prigodnih poštanskih maraka obeležiće se značajni jubileji, događaji i datumi iz nacionalne i svetske istorije, kulture, umetnosti, nauke, prirodne lepote i bogatstva naše zemlje i druge manifestacije, kao što su:
1. Tradicija Kine - Lunarni horoskop, Godina Zmije;
2. Srbija - Sjedinjene Američke Države;
3. Državotvorni put Srbije;
4. Evropska zaštita prirode;
5. Dan Vojne akademije;
6. Vaskrs;
7. 180 godina Srpske čitaonice "Laza Kostić", Sombor;
8. Proboj zatočenika logora smrti u Jasenovcu;
9. Srbija-Rusija;
10. Evropa;
11. Dan pobede u Drugom svetskom ratu;
12. Dan marke;
13. Zaštićene životinjske vrste;
14. 185 godina Pošte Srbije;
15. 125 godina od učešća Srbije na Svetskoj izložbi;
16. 150 godina od Nevesinjske puške;
17. Dan Dunava;
18. Srbija-Švajcarska;
19. 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji;
20. Znameniti Srbi;
21. Radost Evrope;
22. Zajedničko izdanje Srbija-Indonezija;
23. 80 godina Ujedinjenih nacija;
24. Prijatelji Srbije;
25. Muzejski eksponati;
26. Institucije Srbije;
27. Krsna slava;
28. Umetnost;
29. Božić;
30. Vladarke Srbije iz dinastije Nemanjića.
1. Tradicija Kine - Lunarni horoskop, Godina Zmije
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih obeležiće se tradicionalni lunarni horoskop - Godina Zmije. Republika Srbija i Narodna Republika Kina su prijateljske zemlje koje povezuje strateško partnerstvo i uzajamna saradnja u svim oblastima od zajedničkog interesa. Emisijom se ukazuje poštovanje bogatoj tradiciji Narodne Republike Kine, a u okviru teme tradicionalnog, lunarnog horoskopa i Godina Zmije kao simbol ove tradicije za 2025. godinu.
2. Srbija - Sjedinjene Američke Države
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih obeležiće se 100 godina od rođenja Daglasa Engelbarta, pionira računarstva i interneta. Daglas Karl Engelbart (30. januar 1925. - 2. jul 2013) bio je američki pronalazač norveškog porekla, poznat po tome što je, zajedno sa Vilijamom Inglišom konstruisao računarski miš. Radeći u laboratoriji na Univerzitetu Stanford, razvio je i uveo upotrebu više prozora na računarima (multitasking), učestvovao u razvoju "ARPANET", državne mreže za povezivanje naučnih istraživača, koja je kasnije prerasla u internet kakav danas imamo. Na konferenciji o računarima 1968. godine u San Francisku javno je demonstrirao upotrebu miša i video-telekonferencije, uspostavivši komunikaciju sa svojim osobljem u laboratoriji pomoću modema sopstvene izrade. Za svoj rad dobio je mnoge nagrade i priznanja, a danas se smatra jednim od utemeljivača tehnologije "ličnih računara" (PC) i pionira interneta.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih obeležiće se: 210 godina od Takovskog ustanka i 190 godina od Sretenjskog ustava. Ovi istorijski događaji su označili početak konačnog oslobođenja Srba od vlasti Otomanske imperije i postavili temelje za stvaranje moderne srpske države u savremenom dobu.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih obeležiće se:
- 150 godina od otkrića Pančićeve omorike. Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je vrsta smrče, endemit Balkanskog poluostrva. Ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji ju je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta. Naučni naziv omorika potiče od lokalnog imena za ovu četinarsku vrstu. Prirodna staništa Pančićeve omorike danas se prostiru na uzanom području oko srednjeg toka reke Drine, sa obe strane između Višegrada i Bajine Bašte. Do 1975. godine i pronalaska novog nalazišta u blizini manastira Mileševa kod Prijepolja, verovalo se da ona raste samo na Tari. Sva nalazišta Pančićeve omorike izdvojena su u rezervate prirode o kojima brine Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa JP Nacionalni park Tara. Svako pojedinačno stablo Pančićeve omorike je pod zaštitom, kao i njena prirodna staništa.
- 150 godina osnivanja racionalnog pčelarstva u Srbiji. Ovim izdanjem obeležiće se 150 godina racionalnog pčelarstava u Srbiji čije je temelje postavio je profesor Jovan Živanović (1841-1916). Profesor Jovan Živanović je donosio savremenu opremu iz Evrope, konstruisao prvu košnicu "amerikanka", i prvi primenio najnovije tehnike u pčelarstvu, uključujući Hruškinu vrcaljku za med, parni topionik za vosak i presu za satne osnove i upamćen je kao otac racionalnog pčelarstva u Srbiji i na Balkanu.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 175 godina od ustrojavanja vojnog školstva u Srbiji. Dan Vojne akademije obeležava se 18. marta na dan kada je knez Aleksandar Karađorđević, 1850. godine, potpisao akt o ustrojstvu Artiljerijske škole - prve vojne visokoškolske ustanove u Srbiji, čije tradicije danas čuva Vojna akademija u Beogradu. Kao visokoškolska vojnoobrazovna i nastavno-naučna ustanova sistema odbrane, Vojna akademija Univerziteta odbrane jedan je od najstarijih stubova obrazovanja Republike Srbije, a zahvaljujući izuzetnom osećaju patriotizma i stručnim kompetencijama njenih pripadnika uspešno je odolevala svim izazovima koji su postavljeni pred njenu vojsku i državu.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležava se Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, kojim se proslavlja Hristovo vaskrsenje. Najradosniji hrišćanski praznik od izuzetne je važnosti za sve vernike Srpske pravoslavne crkve, a emisijom se ističu duhovne i estetske vrednosti ovog praznika.
7. 180 godina Srpske čitaonice "Laza Kostić", Sombor
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 180 godina jedne od najstarijih kulturnih institucija srpskog naroda u Srbiji i svetu. Srpska čitaonica "Laza Kostić" u Somboru, osnovana je 24. marta 1845. godine, a zgrada čitaonice, koja spada u zdanje od izuzetnog kulturno-istorijskog značaja za grad Sombor, podignuta je 1882. godine, dobrovoljnim prilozima somborskih Srba.
8. Proboj zatočenika logora smrti u Jasenovcu
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 80 godina od proboja zatočenika iz logora smrti u Jasenovcu. Kako se Drugi svetski rat bližio kraju tako je ubijanje zatočenika u Jasenovcu postajalo sve intenzivnije, pri čemu su uništavani pisani tragovi o stradalima. Po naređenju uprave logora smrti, pred kraj rata, sve nove grupe koje su dovođene, istog trenutka su bile likvidirane na obali Save, a potom bačene u reku.
Proboj iz logora Jasenovac izvršilo je 22. aprila 1945. godine, 600 od preostalih 1.073 zatočenika, zatvorenih u Ciglani, kada su shvatili da ih čeka sigurna smrt. Proboj je preživelo samo njih 117, a ostali su stradali na putu od logorske zgrade do logorskih kapija, na putu, u hladnoj i nabujaloj reci Savi, na livadama oko logora smrti i na prilazima šumi kod Košutarice. Ostatak zatočenika, njih 473, koji nisu mogli da učestvuju u proboju zbog nemoći i bolesti, ubijeni su i spaljeni zajedno sa logorskim objektima.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 100 godina od prvog izvođenja baleta "Labudovo jezero" Čajkovskog u Beogradu. Balet "Labudovo jezero" za koji je muziku komponovao Petar Iljič Čajkovski, prvo izvođenje je imao 4. marta 1877. godine u moskovskom Boljšoj teatru. Iako u početku nije imala uspeha, vremenom je ova baletska predstava stekla planetarnu slavu i danas je to jedan od najpopularnijih baleta svih vremena. Beogradska premijera ovog remek-dela ruskog kompozitora bila je 1925. godine u Narodnom pozorištu, u koreografiji Aleksandra Fortunata.
Prigodne poštanske marke pod nazivom EVROPA predstavljaju specijalno izdanje maraka koje svake godine štampaju evropske poštanske uprave, sa istom temom maraka za sve zemlje, a pod pokroviteljstvom asocijacije javnih poštanskih operatora PostEvropa (PostEurop). Ova izdanja imaju zadatak da naglase saradnju zemalja u domenu poštanskog saobraćaja i da promovišu filateliju. Njihova uloga se takođe sastoji u tome da probude svest o zajedničkim korenima, kulturi i istoriji evropskih zemalja i njihovim zajedničkim ciljevima. Kao takva, ova izdanja maraka spadaju u najpopularnija širom sveta i imaju izuzetnu filatelističku vrednost.
11. Dan pobede u Drugom svetskom ratu
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležava se 80 godina od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Drugi svetski rat na evropskim prostorima okončan je 9. maja 1945. godine stupanjem na snagu bezuslovne kapitulacije oružane sile Trećeg rajha. Tog 9. maja, oružje je konačno utihnulo posle 6 godina krvoprolića u Evropi. Najkrvaviji sukob u istoriji čovečanstva, ostavio je ogromne posledice na Evropski kontinent i odneo živote više od 50 miliona ljudi. Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu obeležava se i kao Dan Evrope imajući u vidu da je savremena Evropa zasnovana na osnovnim principima i načelima koje su vodili borce protiv nacizma i fašizma - na principima mira, razumevanja, tolerancije i saradnje.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se Dan poštanske marke. Prvi Dan marke proslavljen je u Austriji 1935. godine, a prvo izdanje poštanskih maraka u Srbiji, pod nazivom Dan marke, obeleženo je 31. oktobra 1989. godine. Motivom na prigodnom izdanju Dan marke obeležiće se u 2025. godini 125 godina od rođenja Siniše Ostojića - doajena srpske filatelije. Siniša Ostojić (1900-1974) je pripadao krugu najboljih poznavalaca srpske filatelije. Baveći se istraživačkim radom i analizom poštanskih maraka i poštanskih žigova, dao je veliki doprinos izučavanju poštanske istorije Srbije u najširem smislu te reči. Zahvaljujući njegovim stručnim radovima, koji su redovno objavljivani u časopisu "Filatelista", sistematizovana su znanja o poštanskim žigovima od početka rada srpske pošte 1840. godine i poštanskih maraka od 1866. godine.
13. Zaštićene životinjske vrste
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 75 godina Zoološkog vrta na Paliću. Zoološki vrt Palić, jedan od četiri zoološka vrta u Srbiji, osnovan je 31. maja 1950. godine. Njegovi prvi stanovnici bili su medved, majmun i papagaj, a danas raspolaže sa oko 100 životinjskih vrsta, odnosno oko 450 primeraka životinja koje su smeštene na 10 hektara kultivisanog parkovskog prostora dostupnog posetiocima.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 185 godina postojanja Pošte Srbije. Prva pošta u Beogradu, na Kalemegdanu, počela je sa radom 7. juna 1840. godine. Pošta Srbije je jedna od najstarijih državnih institucija. Pošta Srbije je prve poštanske marke štampala 1866. godine i jedna je od učesnica osnivanja Svetskog poštanskog saveza u Bernu 1874. godine.
15. 125 godina od učešća Srbije na Svetskoj izložbi
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležava se 125 godina od učešća Srbije na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Jedna od najvažnijih Svetskih izložbi, na razmeđu dva veka, održana je u Parizu 1900. godine, pod zvaničnim nazivom "Exposition Universelle 1900". Trajala od 15. aprila do 12. novembra 1900. godine i imala je preko 50 miliona posetilaca, a u Srpskom paviljonu, podignutom tako da liči na Gračanicu, bili su izloženi proizvodi i predmeti: žitarice, duvan, proizvodi Topolivnice u Kragujevcu, stilski nameštaj i tepisi, koji su prezentovali trgovački, proizvodni i industrijski potencijal Srbije. Jedan od posebno značajnih eksponata bio je hidrointegrator Mihaila Petrovića Alasa, francuskog đaka, saradnika Francuske akademije i osnivača beogradske matematičke škole. Ovaj eksponat našao se i među nagrađenim bronzanom medaljom Svetske izložbe, a srpski izlagači dobili su ukupno 220 nagrada (sedam Gran pri nagrada, 35 zlatnih i 53 srebrne medalje). Zidove Srpskog paviljona krasili su pirotski ćilimi, narodne nošnje i kostimi, što je bilo svedočanstvo srpske tradicije. U isto vreme, srpsku kulturu su predstavili najtalentovaniji srpski umetnici epohe - Paja Jovanović, Marko Murat, Beta i Rista Vukanović, Leon Koen, Đorđe Krstić i drugi, izlažući između ostalih i poznata dela: "Krunisanje cara Dušana" (Paja Jovanović je dobio Zlatnu medalju na izložbi za ovu sliku), "Slava u Srbiji" (Beta Vukanović) ili "Dahije" (Rista Vukanić). Vajar Đorđe Jovanović, izložio je skulpture "Kosovski spomenik" i "Zmaj Jova Jovanović". Izložili su svoje skulpture i Petar Ubavkić ("Takovski ustanak" i "Aleksandar Obrenović") i Simeon Roksandić ("Dečak koji vadi trn").
16. 150 godina od Nevesinjske puške
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 150 godina od Nevesinjske puške. Nevesinjska puška je naziv za prvi sukob između Srba i Turaka u Hercegovačkom ustanku (1875-1878), koji se odigrao 9. jula 1875. godine, a koji je završen lakom pobedom ustanika. Uprkos malim razmerama ove bitke ova ustanička pobeda bila je signal za opšti ustanak u Hercegovini u leto 1875. godine. Po ovoj, prvoj ustaničkoj pobedi, ceo ustanak u Hercegovini (1875-1878) naziva se Nevesinjska puška.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka, posvećenih 200. godini od rođenja Johana Štrausa mlađeg, austrijskog kompozitora, dirigenta i violiniste, koji je komponovao čuveni valcer "Na lepom plavom Dunavu", obeležiće se Međunarodni dan Dunava. Dan Dunava obeležava se od 2004. godine, svakog 29. juna, u četrnaest zemalja podunavskog sliva nizom manifestacija, radionica i festivala, sa ciljem podizanja svesti od važnosti ovog, drugog po veličini sliva u Evropi, u čijim zemljama živi preko 80 miliona ljudi i duž čijeg toka se nalaze četiri evropske prestonice - Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 150 godina od rođenja Rudolfa Arčibalda Rajsa. Rudolf Arčibald Rajs (Hauzah, 8. jul 1875. - Beograd, 8. avgust 1929) bio je švajcarski forenzičar, publicista i univerzitetski profesor. Predavao je na Univerzitetu u Lozani. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vreme Prvog svetskog rata. Na poziv srpske Vlade Rajs je 1914. godine došao u Srbiju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom. Napisao je mnoge knjige i radove povodom toga, a često je slao izveštaje koji su objavljivani u uglednom časopisu neutralne Švajcarske, Gazet (Gazette). Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, Solunski front i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine. Bio je član delegacije jugoslovenske vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu, a nakon rata modernizovao je tehničku policiju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova nove države.
19. 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 1700. godišnjica Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji. Prvi vaseljenski sabor je bio svecrkveni sabor održan 325. godine u antičkom gradu Nikeji, u Rimskom carstvu (današnji Iznik u Turskoj), na inicijativu rimskog cara Konstantina Velikog. Sabor je utvrdio Nikejski simbol vere, koji je kasnije dopunjen na Drugom vaseljenskom saboru i postao poznat kao Nikejsko-carigradski simbol vere, čime je formalizovano učenje o Hristovoj božanskoj prirodi i njegovom odnosu sa Bogom Ocem kao ravnopravnim i večnim.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se život i delo velikana Srbije. Emisijom se slavi:
- 200 godina od rođenja Đure Daničića
Đura Daničić (rođen kao Đorđe J. Popović, Novi Sad, 4. april 1825. - Zagreb, 17. novembar 1882) bio je jedan od najznačajnijih srpskih filologa, leksikograf i prevodilac, vatreni branilac Vukovih ideja o reformi jezika i veliki poštovalac njegovog rada. Objavio je mnoga značajna dela iz oblasti proučavanja jezika, između ostalih i Malu srpsku gramatiku (1850), u kojoj je srpski književni jezik prvi put naučno okarakterisan, a preveo je i Novi zavet i redigovao Vukov prevod Starog zaveta.
- 150 godina od rođenja Mileve Marić Ajnštajn
Mileva Marić Ajnštajn (Titel, 19. decembar 1875. - Cirih, 4. avgust 1948), bila je srpska fizičarka i matematičarka. Izuzetnih intelektualnih sposobnosti, koje je iskazala u najranijem dobu, studirala je na Politehnici u Cirihu, gde je izučavala diferencijalni i integralni račun, deskriptivnu i projektivnu geometriju, mehaniku, teorijsku fiziku, primenjenu fiziku, eksperimentalnu fiziku i astronomiju. Jedan od njenih kolega na univerzitetu bio je Albert Ajnštajn, za koga se udala 1903. godine. Preminula je 4. avgusta 1948. godine u Cirihu, Švajcarska.
- 100 godina od rođenja Stojana Ćelića
Stojan Ćelić (Bosanski Novi, 16. februar 1925. - Beograd, 30. april 1992) bio je srpski slikar, likovni kritičar, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu i član SANU. Rođen u Bosanskom Novom, u Beograd dolazi 1937. godine i tokom rata pohađa Akademiju za likovne umetnosti kod prof. Mihaila S. Petrova, ali prekida studije i odlazi u NOB. Nakon rata, 1948. godine nastavlja studije umetnosti kod Đurđa Teodorovića, Ljubice Sokić, Koste Hakmana i Nedeljka Gvozdenovića kod koga je diplomirao a zatim i specijalizovao slikarstvo 1951-1953. Izabran je 1954. godine za asistenta na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, zatim za docenta 1957. godine, za vanrednog profesora 1963. godine, najzad za redovnog profesora Fakulteta likovnih umetnosti 1974. godine. Bio je dekan Akademije za likovne umetnosti od 1971. do 1973. godine. Izabran za dopisnog člana SANU 1978. godine, a za redovnog člana 1985. godine.
- 100 godina od rođenja Mihaila Đurića
Mihailo Đurić (Šabac, 22. avgust 1925. - Beograd, 25. novembar 2011) bio je srpski filozof, sociolog, univerzitetski profesor i akademik SANU. Istakao se knjigama i člancima na srpskom i nemačkom jeziku pisanim "beogradskim stilom". Posebno je poznat po radovima o Ničeu i Hajdegeru. Bio je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i takođe je predavao na nekoliko fakulteta u Srbiji i inostranstvu.
Izdavanje ove stalne emisije prigodnih poštanskih maraka posvećeno je dečjoj međunarodnoj manifestaciji "Radost Evrope", koja se svake godine održava u Beogradu početkom oktobra meseca, a koju organizuje Dečji kulturni centar u Beogradu. Motivi na markama ove emisije su odabrani dečji radovi sa Međunarodnog likovnog konkursa "Radost Evrope" koji realizuje Dečji kulturni centar u Beogradu.
22. Zajedničko izdanje Srbija-Indonezija
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka realizovaće se saradnja dveju poštanskih uprava o emitovanju maraka čijim će se motivima potvrditi i unaprediti tradicionalno prijateljstvo dva naroda i dobri diplomatski odnosi dveju zemalja.
23. 80 godina Ujedinjenih nacija
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija. Ideja o budućnosti Ujedinjenih nacija kao međunarodne organizacije se prvi put javila u deklaracijama koje su potpisane na ratnim konferencijama Saveznika u Moskvi i Teheranu tokom 1943. godine, a 25. aprila 1945. godine je počela Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnim organizacijama u San Francisku. Ujedinjene nacije su nastale 24. oktobra 1945. godine, posle ratifikovanja Povelje od strane pet stalnih članica Saveta bezbednosti. Sedište Ujedinjenih nacija je u Njujorku, a veće agencije imaju svoje sedište u Ženevi, Hagu, Beču i na drugim mestima.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka ukazuje se posebno poštovanje državama Evrope sa kojima Srbija neguje prijateljske odnose i koje su pružale podršku našoj zemlji: Španija, Kipar, Slovačka, Grčka i Rumunija. Na markama ovog izdanja biće predstavljen deo kulturno-istorijskog nasleđa pomenutih zemalja i Srbije, oličen u narodnim nošnjama. Prikazivanjem bogate zaostavštine ovih zemalja podvlačimo dugu tradiciju njihovih prijateljskih odnosa sa Srbijom.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se:
- 75 godina Muzeja primenjene umetnosti
Muzej primenjene umetnosti u Beogradu osnovan je 6. novembra 1950. godine. Pripada kategoriji umetničkih muzeja specijalizovanog tipa i prikuplja, čuva, proučava i izlaže predmete primenjene umetnosti. Pored nacionalne umetnosti, radi se na prikupljanju i predstavljanju dela primenjene umetnosti iz drugih delova Evrope i sveta, koji su preko kulturnih i privrednih veza došli na naše prostore.
- 75 godina Muzeja železnice
Železnički muzej u Beogradu osnovan je 1. februara 1950. godine u sastavu nekadašnjeg Ministarstva železnica Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Prva stalna postavka otvorena je 30. aprila 1953. godine, pod nazivom "Kroz istoriju Jugoslovenskih Železnica". Železnički muzej poseduje preko 40.000 predmeta grupisanih u četiri osnovne zbirke: tehnička, istorijska, umetnička i zbirka primenjenih umetnosti.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se 75 godina Instituta za majku i dete Srbije "Dr Vukan Čupić". Ova ustanova, osnovana 1950. godine, nosi ime po Vukanu Čupiću, srpskom lekaru i dugogodišnjem direktoru ove institucije. Institut je nacionalna referentna ustanova za zdravstvenu zaštitu žena generativnog doba, predškolske i školske dece, a u oblasti edukacije zdravstvenih radnika, Institut od samih početaka učestvuje u školovanju medicinskih kadrova u struci zdravstvene zaštite žena, dece i mladih.
Ova stalna emisija prigodnih poštanskih maraka posvećena je narodno-crkvenom običaju i porodičnom prazniku specifičnom za naš narod - krsnoj slavi. Obeležavanje krsne slave, duboko ukorenjeno u pravoslavnoj veri, postalo je jedna od osnovnih odlika kulture našeg naroda.
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se:
- 100 godina od rođenja Zuzane Halupove. U okviru ovog tradicionalnog prigodnog izdanja obeležiće se 100 godina od rođenja jedne od najznačajnijih slikarki naive, Zuzane Halupove koja je, zajedno sa Martinom Jonašem bila jedna od najznačajnijih protagonistkinja kovačičke naive. Zuzana Halupova (Kovačica, 5. februar 1925. - Beograd, 1. avgust 2001) bila je prva žena slikar u Kovačici. Slikarskim kistom je zamenila spretnost najbolje vezilje u selu, ostvarivši svoje snove da sama slika i stvara i u likovnoj umetnosti izgradi vlastiti svet. Iako je počela da slika relativno kasno, izlagala je samostalno i grupno u zemlji i inostranstvu (Pariz, Njujork, Rim, Beč, Bon, Cirih, Kopenhagen, Stokholm, Ženeva, Diseldorf i u drugim gradovima sveta), a njene slike krase mnoge muzeje, galerije i privatne zbirke po svetu.
- 100 godina od rođenja Janike Balaža. Rođen je 23. decembra 1925. godine u Lukinom Selu, Janika je veći deo života proveo u Novom Sadu, gde je preminuo 10. novembra 1988. godine. Ljubav prema muzici nasledio je od porodice, a od malih nogu se opredelio za prim-tamburu, koju je svojim talentom, znanjem i stilom uzdigao na pijedestal umetnosti. Nastupao je u profesionalnim tamburaškim orkestrima, uključujući Radio Novi Sad, gde je postao koncert-majstor. Godine 1965. formirao je "Mali tamburaški sastav", koji mu je doneo svetsku slavu, posebno posle uspeha filma "Skupljači perja" koji je dobio "Zlatnu palmu" na Kanskom festivalu 1967. godine. Nastupao je širom Evrope, Amerike, Australije i Afrike, ostavljajući značajan trag u svetu muzike. Osim sviranja, Balaš je pisao aranžmane, tekstove i muziku, a u studijima RTV Novog Sada zabeleženo je nekoliko hiljada njegovih kompozicija. Njegova virtuoznost i improvizacije inspirisali su mnoge umetnike različitih profila. U čast njemu, nastala je pesma "Osam tamburaša".
Izdavanjem ove emisije prigodnih poštanskih maraka obeležiće se Božić, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, kojim se proslavlja rođenje Hristovo.
30. Vladarke Srbije iz dinastije Nemanjića
Izdavanjem ove emisije iskazuje se poštovanje znamenitim suprugama vladara iz dinastije Nemanjića i to:
- Ana (Vukanović) Nemanjić je bila srpska velika županica, supruga Stefana Nemanje, rodonačelnika srpske vladarske dinastije Nemanjića i majka Stefana Prvovenčanog, Vukana i Svetog Save. Podigla je ženski manastir Svete Bogorodice u Toplici, zajedno sa suprugom. Zamonašila se u istom manastiru 1196. godine, dobivši ime Anastasija. Preminula je 22. juna 1200. godine, a njene mošti su kasnije prenete u Studenicu, zadužbinu i grobnu crkvu njenog muža, gde i danas počivaju.
- Ana (Dandolo) Nemanjić je bila srpska kraljica, supruga kralja Stefana Prvovenčanog i majka budućeg kralja Stefana Uroša I. Krunisana je zajedno sa suprugom 1217. godine u Crkvi Sv. apostola Petra i Pavla u Rasu. Kraljici Ani posvećena je čuvena freska "Smrt kraljice Ane Dandolo", koja je naslikana na severnom zidu priprate Crkve Sv. Trojice u Sopoćanima. Na fresci je prikazana kraljica Ana na odru u trenutku kada njenu dušu prihvata anđeo, a na njenom uzglavlju pojavljuju se Hristos i Bogorodica. Oko odra je okupljen srpski dvor. Njen sin i kralj Uroš Ι predstavljen je u vladarskoj odeždi s krunom na glavi, iza njega stoje prinčevi Dragutin i Milutin, a iza njih princeza Brnča, dok levu ruku kraljice drži i ljubi njena snaha kraljica Jelena. Na fresci je naslikan i arhiepiskop Sava II.
- Jelena Nemanjić bila je srpska kraljica, supruga srpskog kralja Stefana Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina. Ona je bila potomak vladarskih i plemićkih porodica koje su poticale sa područja Vizantije i Ugarske, a poznata je zbog njenog delovanja u svim oblastima - ponajviše političkoj, ali ništa manje u duhovnoj i graditeljskoj. Posebnu pažnju je posvećivala opismenjavanju i učenju siromašnih devojaka. Njen nesporni značaj ogleda se i u broju njenih likovnih predstava. Ona je, uz caricu Jelenu, suprugu Dušana Silnog, najčešće oslikavana žena srpskog srednjovekovnog slikarstva. Sahranjena je u manastiru Gradac, prema sopstvenoj želji, a sahrani su pored brojnih duhovnih i svetovnih veledostojnika, prisustvovali i brojni obični građani kojima je za života pomogla.
- Simonida Nemanjić bila je ćerka vizantijskog cara Andronika II Paleologa i peta supruga srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina Nemanjića.
Car Andronik II je 1299. godine, ponudio srpskom kralju Milutinu ruku svoje maloletne kćeri, kao garanciju mira i prijateljstva između Vizantije i Srbije. Njena neobična sudbina bila je inspiracija mnogim umetnicima, a lepota opevana u pesmama i prikazana na mnogim freskama i slikama. Freska sa njenim likom u manastiru Gračanica, u crkvi Sv. Bogorodice (blagoveštenja), živopisanoj oko 1320. godine se smatra jednom od najvrednijih fresaka srpskog srednjovekovnog slikarstva. Pesnik Milan Rakić je napisao poemu "Simonida", a Milutin Bojić je napisao dramu "Kraljeva jesen". Asteroid 1675 Simonida koji je otkrio astronom Milorad B. Protić je dobio ime po kraljici Simonidi Nemanjić. Kraljica Simonida je umrla posle 1345. godine, kao monahinja.
- Marija (Paleolog) Nemanjić bila je druga supruga srpskog kralja Stefana Uroša III Dečanskog Nemanjića, odnosno kraljica Srbije u periodu od 1324. do septembra 1331. godine. Kraljica Marija bila je kći vizantijskog panipersevasta Jovana Paleologa i Irine Metohitisa. Bila je praunuka osnivača dinastije Paleologa i u srodstvu sa kraljicom Simonidom, suprugom kralja Milutina.
Sa kraljem Stefanom Urošem III, kraljica Marija je imala troje dece: sina Simeona (Sinišu), i kćeri Jelenu i Teodoru. Kralj Stefan Dečanski je zbačen sa prestola od strane sina mladog kralja Dušana 1331. godine. Tako je Marija izgubila titulu kraljice. Međutim, ona se nije vratila u Carigrad, već je ostala da živi u Srbiji, kao monahinja Marta. Sahranjena je u crkvi Svetog Dimitrija u Skoplju, gde i danas počiva.
- Jelena (Stracimirović) Nemanjić je bila bugarska plemkinja i srpska kraljica, a potom i carica, supruga Stefana Dušana i majka cara Uroša. Carica Jelena bila je izuzetnih sposobnosti, vešt diplomata, ljubitelj dobrih knjiga, intelektualac, pobožna i čovekoljubiva žena. Carica Jelena preminula je 1376. godine a po sopstvenoj želji sahranjena je kraj cara Dušana. Bila je to poslednja poruka narodu čija je vladarka bila, njena jasna želja da je zapamte, kao voljenu i poštovanu ženu, caricu i suprugu cara Dušana Silnog.
II MOTIVI REDOVNIH IZDANJA POŠTANSKIH MARAKA
Motivi redovnih poštanskih maraka posvećeni su promociji Međunarodne izložbe Expo 2027, koja će se održati u Republici Srbiji, a zasnovani su na vizuelnom rešenju emisije poštanskih maraka koje je objavila tadašnja Zajednica PTT Jugoslavije povodom međunarodne izložbe Expo 1967, održane u Kanadi. Motivi na markama su vezani za istraživanje svemira, tako da i danas na najbolji način reprezentuju ideju Međunarodne izložbe kao promocije novih tehnologija, ideja i pozitivne budućnosti. Pored ovih motiva svaka marka nosi i logo međunarodne izložbe Expo 2027, tako da se kroz paralelu 1967-2027. podvlači istorijski kontinuitet težnje naše zemlje da bude lider u promociji inovacija i vesnik budućnosti za region Balkana. Autor maraka Expo 1967 je slikar Petar Jakelić, a kroz ovu saradnju daje se još jedna pozitivna nota promocije Međunarodne izložbe Expo 2027 u regionu. Kako bi se obezbedilo da ove redovne marke Republike Srbije u narednom periodu budu nepromenjive, predviđeno je da se slovnim oznakama marke vezuju za određene usluge poštanskog saobraćaja kao E, H, R, O, V i G, pa otuda i nazivi maraka.
Hram Svetog Save je najveći srpski pravoslavni hram. Nalazi se na istočnom delu Svetosavskog trga, na opštini Vračar, u Beogradu. Podignut je na mestu za koje se smatralo da je mesto gde je Kodža Sinan paša 1594. godine spalio mošti Svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve. Izgrađen je u srpsko-vizantijskom stilu, sa četiri zvonika visoka 44 m, visina vrha kupole je 70 m, dok je glavni pozlaćeni krst visok još 12 m, što vrhu hrama daje ukupnu visinu od 82 m, a nadmorsku visinu od 134 m, zbog čega ova crkva zauzima istaknuto mesto na beogradskom horizontu i vidljiva je sa svih prilaza gradu. Hram zauzima površinu od 4830 m² u prizemlju uz dodatnih 1500 m² na tri galerije na prvom nivou. Postoji još i galerija od 120 m² na drugom nivou na kome se nalazi i spoljašnji vidikovac koji se prostire oko cele kupole. Kupole su ukrašene sa 18 pozlaćenih krstova u tri veličine, a u zvonicima nalazi 49 zvona. Hram je obložen belim mermerom i granitom, a živopisanje, koje je još uvek u toku, se radi u mozaicima, dok je kupola ukrašena mozaikom teškim 40 tona. U glavnoj kupoli se nalazi ogroman mozaik Hrista Pantokratora koji predstavlja Isusa Hrista u trenutku vaznesenja. Hram predstavlja deo savremene živopisne siluete Beograda, čineći jedno od njegovih glavnih obeležja.
8. BEZBEDNOST DECE NA INTERNETU
Bezbednost dece na internetu podrazumeva fizičku, psihičku i moralnu bezbednost maloletnih lica tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti na internetu (surfovanje, četovanje, korišćenje društveno-socijalnih mreža, onlajn igrice). Cilj je zaštititi decu od neprimerenih sadržaja, negativnih efekata korišćenja interneta i podići nivo svesti i znanja o tome na koji način virtuelna stvarnost utiče na decu i dokle smeju da se upuštaju u digitalni svet, a da to bude bezbedno i bez posledica.
Debela koka, vodopija i lavanda su lekovite i začinske biljke sa naših prostora.
Malina, grožđe i kruška su voće sa naših prostora.