POSLOVNIKO RADU GRADSKOG VEĆA GRADA JAGODINE("Sl. glasnik grada Jagodine", br. 31/2024) |
Ovim Poslovnikom se uređuje organizacija, način rada i odlučivanja Gradskog veća, kao i druga pitanja od značaja za rad Gradskog veća grada Jagodine.
Gradsko veće obavlja poslove utvrđene zakonom, Statutom grada Jagodine i Odlukom o Gradskom veću.
Gradsko veće ima svoj pečat.
Pečat Gradskog veća u formi otiska je okruglog oblika, prečnika 32 mm, sa grbom Republike Srbije u sredini. Tekst pečata na srpskom jeziku, ćiriličkim pismom, ispisan je u koncentričnim krugovima oko grba Republike Srbije. U prvom, spoljašnjem krugu, ispisan je naziv: "Republika Srbija". U drugom, unutrašnjem krugu, ispisan je tekst: "Grad Jagodina - Gradsko veće". U dnu pečata ispisano je sedište: "Jagodina".
Pečat Gradskog veća u formi kvalifikovanog elektronskog pečata, pravougaonog je oblika, najmanje širine 30 mm i visine 20 mm. Sa leve strane prikazuje se grb Republike Srbije, a desno od grba ispisuje se sadržina pečata na srpskom jeziku, ćiriličkim pismom, po levoj margini. U prvom redu ispisan je naziv: "Republika Srbija". U drugom redu ispisan je tekst: "Grad Jagodina - Gradsko veće". U trećem redu ispisano je sedište: "Jagodina".
Gradsko veće ima jedan pečat u formi otiska i najmanje jedan kvalifikovani elektronski pečat.
Gradsko veće može imati više primeraka pečata koji moraju biti istovetni po sadržini i veličini.
Svaki primerak pečata u formi otiska obeležava se rednim brojem, rimskom cifrom koja se stavlja između grba Republike Srbije i sedišta organa, dok svaki izdati kvalifikovani elektronski pečat ima jedinstven serijski broj koji je sadržan u kvalifikovanom sertifikatu za elektronski pečat.
Broj primeraka pečata određuje gradonačelnik.
Pečat u formi otiska se čuva i njime se rukuje u službenim prostorijama organa, a izuzetno se može koristiti i van službenih prostorija kada treba izvršiti službene radnje van tih prostorija.
Kvalifikovani elektronski pečat i kvalifikovani elektronski pečat na daljinu čuvaju se i njima se rukuje u skladu sa propisima kojima se uređuju usluge od poverenja u elektronskom poslovanju. Kvalifikovanim elektronskim pečatom, izuzetno, može se rukovati i van službenih prostorija kada treba izvršiti službene radnje van tih prostorija.
Gradonačelnik, odlučuje kome će poveriti čuvanje i upotrebu pečata. Lice kome je pečat poveren na čuvanje dužno je da pečat čuva na način kojim se onemogućava neovlašćeno korišćenje pečata.
Gradsko veće čine gradonačelnik, zamenik gradonačelnika, kao i devet (9) članova Gradskog veća.
Gradonačelnik je predsednik Gradskog veća.
Zamenik gradonačelnika je član Gradskog veća po funkciji.
Članove Gradskog veća bira Skupština grada, na period od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom od ukupnog broja odbornika. Kandidate za članove Gradskog veća predlaže kandidat za gradonačelnika.
Kada odlučuje o izboru gradonačelnika, Skupština grada istovremeno i objedinjeno odlučuje o izboru zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća.
Članovi Gradskog veća mogu biti na stalnom radu u Gradu.
Gradsko veće može obrazovati stručna savetodavna radna tela za pojedine poslove iz svoje nadležnosti.
Rešenjem o obrazovanju radnih tela utvrđuje se njihova nadležnost, sastav, zadatak, rok za izvršenje zadatka, način rada i broj članova.
Radno telo Gradskog veća radi na sednicama.
Predsednik radnog tela stara se o organizovanju i pripremi sednice, kao i o izvršavanju zaključaka radnog tela.
Sednici radnog tela mogu prisustvovati i učestvovati u radu, bez prava odlučivanja, Gradonačelnik i članovi Gradskog veća.
II PRIPREMANJE I SAZIVANJE SEDNICA GRADSKOG VEĆA
Gradsko veće radi i odlučuje na sednicama.
Sednice Gradskog veća saziva i njima predsedava gradonačelnik.
Gradonačelnik saziva i predlaže dnevni red sednice, utvrđuje dnevni red sednice, otvara, predsedava sednicama Gradskog veća i potpisuje akta Gradskog veća i zapisnike sa sednica Gradskog veća.
U slučaju odsutnosti ili sprečenosti gradonačelnika da obavlja svoju dužnost, sednice Gradskog veća saziva i njima predsedava zamenik gradonačelnika po pisanom ovlašćenju gradonačelnika.
Gradonačelnik saziva sednicu Gradskog veća pisanim ili elektronskim putem.
Sednica Gradskog veća saziva se najkasnije 1 (jedan) dan pre njenog održavanja.
Gradonačelnik, kao predsednik Gradskog veća, po sopstvenoj oceni, zbog hitnosti može sazvati i održati sednicu i u kraćem roku telefonskim putem.
Uz poziv za sednicu dostavlja se predlog dnevnog reda, zapisnik sa prethodne sednice i materijal za razmatranje.
Ukoliko je sednica sazvana u roku kraćem od roka propisanog članom 10, kao i kada postoje posebni razlozi za to, materijal za razmatranje se može dostaviti i na samoj sednici, a može biti i usmeno izložen.
Na sednicu Gradskog veća se obavezno pozivaju članovi Gradskog veća, pomoćnici gradonačelnika, načelnici gradskih uprava, Gradski pravobranilac, a po potrebi se mogu pozvati i druga lica čiji se akti i materijali razmatraju, kao i predstavnici sredstava javnog informisanja.
Obrađivači materijala dužni su da materijale pripremaju u skladu sa pozitivnim pravnim propisima i odgovorni su za zakonitost akata koje kao nacrte ili predloge dostavljaju na dalju nadležnost Gradskom veću i Skupštini grada.
Prilikom izrade materijala za sednice Veća, obrađivači akata o kojima Veće odlučuje dužni su da predlog akta (zaključak, rešenje i dr.) sa obrazloženjem podnesu u obliku u kome se isti i donosi.
Obrazloženje akta mora da sadrži pravni osnov, razloge za donošenje, objašnjenje cilja koji se želi postići i ukoliko je neophodno, procenu iznosa finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje akta i dokaz o raspoloživim sredstvima u budžetu Grada (materijalna sredstva neophodna za sprovođenje akta).
Obrađivač je u obavezi da Veću dostavi uz nacrt akata i drugih materijala i propratni akt u kome će odrediti izvestioca na sednici Veća, odnosno na sednici Skupštine grada, na kojoj će se određeni materijal razmatrati.
Ukoliko se prilikom pripreme sednice utvrdi da predlog akta nije kompletan, materijal se može vratiti obrađivaču na dopunu.
Obrađivač je dužan da materijal za sednicu Gradskog veća dostavi Gradskom veću, po pravilu, najkasnije 3 dana pre održavanja sednice.
Materijal za sednicu Veća obavezno se dostavlja u štampanom ili elektronskom obliku, putem pisarnice.
Predlog dnevnog reda utvrđuje Gradonačelnik kao predsednik Gradskog veća.
U predlog dnevnog reda može se uvrstiti samo materijal koji je pripremljen u skladu sa odredbama ovog Poslovnika, odnosno, drugog akta Gradskog veća kojim se uređuje način pripremanja i dostavljanja akata Gradskom veću.
Materijal za sednicu pripremaju gradske uprave, kao i drugi predlagači u skladu sa zakonom, Statutom, odlukama organa Grada i drugim propisima (u daljem tekstu: ovlašćeni predlagač).
III OTVARANJE SEDNICE I UČEŠĆE NA SEDNICI
Predsednik Gradskog veća - Gradonačelnik, otvara sednicu Gradskog veća i na osnovu službene evidencije o prisutnosti članova Gradskog veća utvrđuje da li postoji kvorum za rad Gradskog veća.
Kvorum za rad Gradskog veća postoji ako je na sednici prisutno više od polovine od ukupnog broja članova Gradskog veća.
Ako se utvrdi da potrebna većina utvrđena članom 16. stav 2. ovog Poslovnika ne postoji, Gradonačelnik odnosno zamenik Gradonačelnika odlaže sednicu za odgovarajući dan i sat. O odlaganju sednice članovi Gradskog veća se obaveštavaju pisano ili elektronskim putem.
Sednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se u toku trajanja sednice utvrdi da nije prisutna većina članova Gradskog veća potrebna za punovažan rad.
Gradonačelnik može prekinuti sednicu zbog potrebe da se izvrše neophodne konsultacije i pribave mišljenja radi usaglašavanja stavova i konačnog odlučivanja o pojedinim pitanjima, potrebe da se održi red na sednici, kada zbog obimnosti dnevnog reda ne može da se završi rasprava po svim tačkama, kao i u drugim slučajevima.
U slučaju prekida sednice, Gradonačelnik će odrediti dan i sat kada će se sednica Veća nastaviti o čemu će članovi Veća biti obavešteni.
Gradonačelnik može odrediti pauzu i ako to zahtevaju okolnosti u radu Veća.
Gradonačelnik je dužan da održava red na sednici, da omogući učešće u radu svakom prijavljenom diskutantu i da formuliše odluke za zapisnik.
Za narušavanje reda predsednik može da izrekne meru upozorenja ili oduzimanja reči.
Ukoliko pojedini član Veća ili drugo lice koje prisustvuje sednici Veća bez prava odlučivanja naruši red na sednici, predsednik ga može opomenuti, oduzeti mu reč ili udaljiti sa sednice.
Odluka o udaljenju odnosi se samo za sednicu sa koje je narušilac reda udaljen.
Smatra se da postoji narušavanje reda na sednici ako član Gradskog veća ili drugi učesnik sednice govori, a nije dobio reč od predsednika, ako govori o temi koja nije na dnevnom redu sednice ili ako se uvredljivo izražava o licu koje prisustvuje sednici kao i u drugim slučajevima o kojima se izjasni Gradsko veće.
Utvrđivanje dnevnog reda sednice
Dnevni red sednice utvrđuju članovi Gradskog veća glasanjem.
Pre utvrđivanja dnevnog reda član Gradskog veća ima pravo da predlaži izmene ili dopune dnevnog reda.
Članovi Gradskog veća izjašnjavaju se posebno o svakom predlogu za izmenu ili dopunu predloženog dnevnog reda, a zatim i o predloženom dnevnom redu u celini.
Razmatranje tačke dnevnog reda
Razmatranje i odlučivanje na sednici Gradskog veća vrši se po tačkama utvrđenog dnevnog reda.
Gradonačelnik može predložiti članovima Gradskog veća da se tačke dnevnog reda sa podtačkama razmatraju u celini i da se o istim, nakon razmatranja, glasa u celini, ukoliko proceni da je takav način rada celishodniji.
Na početku razmatranja i odlučivanja o tački dnevnog reda predstavnik obrađivača daje kratka objašnjenja ako Gradonačelnik ili članovi Gradskog veća to zahtevaju.
Predstavnik obrađivača ima pravo da se izjasni o predlozima za izmenu ili dopunu nacrta opšteg akta ili drugog materijala koji se razmatra na sednici.
Kada se zaključi rasprava po određenom pitanju, ne može se ponovo otvarati.
Usvajanje zapisnika sa prethodne sednice
Pošto se utvrdi dnevni red sednice Veća, usvaja se zapisnik s prethodne sednice Veća.
Gradonačelnik, zamenik Gradonačelnika i članovi Gradskog veća imaju pravo da stavi primedbe na zapisnik, pismeno pre sednice ili usmeno na sednici na kojoj se usvaja zapisnik.
Prilikom usvajanja zapisnika, Veće odlučuje o primedbama koje su stavljene na zapisnik sa prethodne sednice Gradskog veća i usvojene primedbe postaju sastavni deo zapisnika.
O primedbama na zapisnik Gradsko veće odlučuje bez rasprave.
Sa sednice se pravi zapisnik koji potpisuju predsednik Gradskog veća i zapisničar i isti se dostavlja članovima Gradskog veća uz poziv za narednu sednicu veća.
Zapisnik sadrži vreme i mesto održavanja sednice, imena prisutnih i odsutnih članova Gradskog veća, imena ostalih lica koja su prisustvovala sednici, kratak tok sednice sa naznakom pitanja o kojima se raspravljalo i odlučivalo i imena učesnika u raspravi, rezultat glasanja o pitanjima koja su razmatrana na sednici i zaključke donete po tim pitanjima.
O vođenju i čuvanju zapisnika sa sednica Gradskog veća stara se Gradska uprava za poslove organa grada.
Odlučivanje o tački dnevnog reda i glasanje
Po zaključenju rasprave o tački utvrđenog dnevnog reda, Gradsko veće prelazi na odlučivanje.
Glasanje se vrši javno, dizanjem ruke.
Gradsko veće može da odlučuje ako sednici prisustvuje većina od ukupnog broja njegovih članova.
Kada se glasa, Gradonačelnik prvo poziva članove da se izjasne ko je "za", a zatim ko je "protiv" i na kraju ko je uzdržan od glasanja.
Glasanje se vrši javno, dizanjem ruke.
Nakon obavljenog glasanja Gradonačelnik zaključuje glasanje i saopštava rezultat glasanja.
Akti Gradskog veća donose se većinom glasova prisutnih članova.
U naročito opravdanim i hitnim slučajevima, kada postoji hitnost odlučivanja, Gradonačelnik može odlučiti da se sednica Veća sazove i održi telefonskim putem.
Dnevni red telefonske sednice unapred utvrđuje predsednik Gradskog veća i o tako utvrđenom dnevnom redu se ne glasa i on se ne može menjati.
Članovi Veća na telefonskoj sednici se izjašnjavaju telefonom o tačkama dnevnog reda.
Članovi veća svoje izjašnjenje iz stava 3. ovog člana saopštavaju licu koje gradonačelnik usmeno ovlasti za vođenje telefonske sednice.
Lice koje ovlasti Gradonačelnik obavlja organizacione poslove u vezi sa održavanjem sednice veća telefonskim putem.
Nakon uspostavljanja kontakta sa članovima Veća i njihovog izjašnjavanja, ovlašćeno lice obaveštava Gradonačelnika da li je određeni akt donet i stara se o njegovoj realizaciji.
Zapisnik sa telefonske sednice sadrži: datum i vreme održavanja sednice, konstataciju da je sednicu sazvao telefonskim putem predsednik Gradskog veća, imena članova veća koji su učestvovali i glasali u telefonskoj sednici, dnevni red koji je predočen članovima Gradskog veća, izdvojeno mišljenje člana Veća koji je zahtevao da se to unese u zapisnik i rezultat glasanja o predloženim aktima.
Na telefonskoj sednici ne usvaja se zapisnik sa prethodne sednice Veća.
Gradsko veće u vršenju poslova iz svog delokruga utvrđuje predloge akata koje donosi Skupština grada i donosi akte iz svoje nadležnosti propisane zakonom i Statutom grada Jagodine.
Akte Gradskog veća potpisuje predsednik Veća, odnosno lice koje je predsedavalo sednicom a po pisanom ovlašćenju gradonačelnika.
Akti Gradskog veća za koje je to određeno zakonom, odlukom Skupštine grada ili za koje Gradsko veće odluči, objavljuju se u "Službenom glasniku grada Jagodine".
VIII JAVNOST RADA GRADSKOG VEĆA
Rad Veća je javan, osim ukoliko Gradsko veće ne odluči da sa svojih sednica isključi javnost.
Javnost rada Gradskog veća obezbeđuje se u skladu sa zakonom.
Gradsko veće može obavestiti javnost o svom radu putem zvaničnog sajta Grada, davanjem informacija sredstvima javnog informisanja, održavanjem konferencija za štampu, davanjem saopštenja i stvaranjem drugih uslova za upoznavanje javnosti sa radom Gradskog veća.
IX STRUČNI POSLOVI GRADSKOG VEĆA
Stručne, normativno-pravne, upravno-pravne, administrativno-tehničke, operativne i druge poslove za potrebe Gradskog veća vrši Gradska uprava za poslove organa grada.
Ukoliko ovim Poslovnikom određeno pitanje nije regulisano, a isto je regulisano Poslovnikom Skupštine grada Jagodine, primenjivaće se odredbe tog Poslovnika.
Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje da važi Poslovnik Gradskog veća ("Službeni glasnik grada Jagodine", br. 1/2008 i 13/2012).
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku grada Jagodine".