PLANUPRAVLJANJA RIZICIMA OD POVREDE PRINCIPA RODNE RAVNOPRAVNOSTI("Sl. list grada Kragujevca", br. 3/2025) |
UVOD
Rodna ravnopravnost podrazumeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti, ravnomerno učešće i uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u svim oblastima društvenog života, jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda, korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za lični razvoj i razvoj društva, jednake mogućnosti i prava u pristupu robama i uslugama, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada, uz uvažavanje bioloških, društvenih i kulturološki formiranih razlika između muškaraca i žena i različitih interesa, potreba i prioriteta muškaraca i žena prilikom odlučivanja o njihovim pravima i obavezama.
Diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, jeste svako neopravdano razlikovanje, nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), na otvoren ili prikriven način, u odnosu na lica ili grupe lica, kao i članove njihovih porodica ili njima bliska lica, zasnovano na polu i polnim karakteristikama u: političkoj, obrazovnoj, medijskoj i ekonomskoj oblasti; oblasti zapošljavanja, zanimanja i rada, samozapošljavanja, zaštite potrošača, zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti; socijalnoj zaštiti, u braku i porodičnim odnosima, oblasti bezbednosti, ekologiji, kulturi, sportu i rekreaciji, kao i u oblasti javnog oglašavanja i drugim oblastima društvenog života.
Neposredna diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njihovog pola i polnih karakteristika, u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
Posredna diskriminacija na osnovu pola i polnih karakteristika postoji ako, na izgled neutralna odredba, kriterijum ili praksa, lice ili grupu lica, stavlja ili bi mogla staviti, zbog njihovog pola i polnih karakteristika, u nepovoljan položaj u poređenju sa drugim licima u istoj ili sličnoj situaciji, osim ako je to objektivno opravdano zakonitim ciljem, a sredstva za postizanje tog cilja su primerena i nužna.
Diskriminacija na osnovu pola i polnih karakteristika postoji ako se prema licu ili grupi lica neopravdano postupa nepovoljnije nego što se postupa ili bi se postupalo prema drugima, isključivo ili uglavnom zbog toga što su tražili, odnosno nameravaju da traže zaštitu od diskriminacije na osnovu pola, ili zbog toga što su ponudili ili nameravaju da ponude dokaze o diskriminatorskom postupanju.
Diskriminacijom na osnovu pola i polnih karakteristika smatra se i uznemiravanje, ponižavajuće postupanje, pretnje i uslovljavanje, seksualno uznemiravanje i seksualno ucenjivanje, rodno zasnovan govor mržnje, nasilje zasnovano na polu, polnim karakteristikama, nasilje prema ženama, nejednako postupanje na osnovu trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta, odsustva radi posebne nege deteta u svojstvu očinstva i materinstva (roditeljstva), usvojenja, hraniteljstva, starateljstva i podsticanje na diskriminaciju, kao i svaki nepovoljniji tretman koji lice ima zbog odbijanja ili trpljenja takvog ponašanja.
Ovaj Plan upravljanja rizicima od povrede principa rodne ravnopravnosti grada Kragujevca zasniva se na Strategiji za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine ("Službeni glasnik RS", broj 103/21) i usklađen je sa važećim pravnim okvirom Republike Srbije koji reguliše oblast rodne ravnopravnosti.
Međunarodni akti i pravni okvir Republike Srbije na kojima se zasniva rodna ravnopravnost
Međunarodni akti
• Povelja Ujedinjenih nacija,
• Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948),
• Evropska povelja o ljudskim pravima (1950),
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966),
• Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966),
• Konvencija o pravima deteta (1989) i protokoli uz konvenciju,
• Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (2006),
• Konvencija o sprečavanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),
• Pekinška deklaracija i Platforma za akciju (1995),
• Program Akcije Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (1994),
• Specijalna sesija GSUN: Žene 2000: Rodna ravnopravnost, razvoj i mir za 21 vek (2000) - Milenijumska deklaracija UN A/Res/55/2 (2000),
• Direktiva Saveta Evrope 78/2000 o diskriminaciji,
• Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prateći protokoli,
• Bečka deklaracija i program delovanja (1993).
Pravni okvir Republike Srbije
• Ustav Republike Srbije, u osnovnim odredbama garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i obavezuje državu da vodi politiku jednakih mogućnosti (član 15), zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju po bilo kom osnovu ili ličnom svojstvu uključujući i pol (član 21. stav 3), propisuje mogućnost preduzimanja posebnih mera radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koje su u nejednakom položaju sa ostalim građanima (član 21. stav 4), garantuje jednakost pred zakonom (član 21. stav 1), jednaku zakonsku zaštitu (član 21. stav 2), zaštitu pred sudovima (član 22. stav 1), drugim državnim organima (član 36. stav 1) i međunarodnim institucijama (član 22. stav 2), i posebnu zaštitu majki, trudnica, dece i samohranih roditelja (član 66), kao i posebnu zdravstvenu zaštitu trudnica, majki i samohranih roditelja sa decom do sedme godine, koja se finansira iz javnih prihoda (član 68).
• Strategiji za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine ("Službeni glasnik RS", broj 103/21),
• Zakon o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik RS", broj 22/09 i 52/21),
• Zakon o sprečavanju nasilja u porodici ("Službeni glasnik RS", broj 94/16),
• Zakon o ravnopravnosti polova ("Službeni glasnik RS", broj 104/09).
Naziv: |
Grad Kragujevac, Gradska uprava za društvene delatnosti |
Sedište i adresa: |
Trg slobode br. 3, Kragujevac |
Broj telefona: |
034/302-288 |
Veb sajt: |
www.kragujevac.rs |
Matični broj: |
07184069 |
PIB: |
101982436 |
Odgovorno lice: |
Tamara Jovanović - V.D. Načelnice Gradske uprave za društvene delatnosti |
Elektronska adresa: |
tjovanovic@kg.org.rs |
Lice za koordinaciju: |
Ivana Obradović Stanić - Načelnica odeljenja za ljudska i manjinska prava, rodnu ravnopravnost i prevenciju trgovine ljudima |
Elektronska adresa: |
ivana.obradovic054@gmail.com |
1.2. Rodno osetljiva statistika
1.2.1. Polna zastupljenost u Gradskoj upravi
Ukupan broj zaposlenih: 709 (100%)
Muškarci: 242(34,13%) Žene: 469(65,87%)
1.2.2. Struktura zaposlenih prema stepenu stečenog obrazovanja
Stepen stručne spreme:
Kvalifikacije koje poseduju zaposlena i radno angažovana lica, razvrstana po polu:
Kvalifikacije |
Muškarci |
Žene |
Ukupno |
1. - |
0 (0,00%) |
0 (0,0%) |
0 (0,0 %) |
2. NKR |
0 (0,15%) |
1 (0,14%) |
1 (0,14%) |
3. PKR |
0 (0,00%) |
0 (0,00%) |
0 (0,00%) |
4. KR |
3 (0,42%) |
0 (0,00%) |
3 (0,42%) |
5. VKR |
8 (1,13%) |
1 (0,14%) |
9 (1,27%) |
6. SSS |
69 (9,73%) |
114 (16,08%) |
183 (25,81%) |
7. VS |
14 (1,97%) |
27 (3,81%) |
41 (5,78%) |
8. VSS |
148 (20,87%) |
324(45,69%) |
472 (66,57%) |
1.2.3. Struktura zaposlenih prema godinama starosti
|
Muškarci |
Žene |
Ukupno |
21-30g |
15 (2,12%) |
32 (4,51%) |
47 (6,63%) |
31-40g |
38 (5,36%) |
87 (12,27%) |
125 (17,63%) |
41-50g |
88 (12,41%) |
175 (24,68%) |
263 (37,10%) |
51-60g |
64 (9,03%) |
124 (17,49%) |
188 (26,52%) |
61-70g |
36 (5,08%) |
48 (6,77%) |
84 (11,85%) |
2. OBLASTI I PROCESI KOJI SU RIZIČNI ZA POVREDU PRINCIPA RODNE RAVNOPRAVNOSTI
Ovaj deo predstavlja samoprocenu grada Kragujevca u primeni principa rodne ravnopravnosti, usklađenu sa Strategijom za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine ("Službeni glasnik RS", broj 103/21). Samoprocena je izvršena analizom dostupnih podataka, izveštaja i praćenjem sprovođenja lokalnih politika.
Na osnovu samoprocene, identifikovane su sledeće oblasti i procesi koji su potencijalno rizični za povredu principa rodne ravnopravnosti:
• Ekonomsko osnaživanje žena, posebno u ruralnim područjima: Iako postoje programi podrške za poljoprivrednice i žene preduzetnice, žene u ruralnim područjima i dalje se suočavaju sa izazovima kao što su ograničen pristup informacijama o dostupnim programima, nedovoljna finansijska podrška i otežan pristup tržištu. Ovo može dovesti do njihove dalje ekonomske marginalizacije i zavisnosti. Potrebno je unaprediti informisanje žena u ruralnim područjima, obezbediti im mentorsku podršku i olakšati pristup finansijskim sredstvima.
• Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u javnom sektoru: Iako je ukupan broj zaposlenih žena u Gradskoj upravi visok, analiza pokazuje da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama, posebno na višim nivoima odlučivanja. Ova neuravnoteženost može dovesti do nedovoljnog uticaja žena na kreiranje i sprovođenje lokalnih politika. Potrebno je preduzeti mere za podsticanje napredovanja žena na rukovodeće pozicije, kroz programe obuke i mentorstva.
• Nasilje nad ženama i nasilje u porodici: Uprkos postojanju mehanizama za zaštitu od nasilja, nasilje nad ženama i nasilje u porodici i dalje predstavljaju značajan problem. Potrebno je unaprediti preventivne aktivnosti, ojačati kapacitete institucija koje pružaju podršku žrtvama nasilja i obezbediti efikasnije sprovođenje zakona.
• Usklađivanje porodičnog i poslovnog života: Nedostatak dostupnih i pristupačnih usluga za brigu o deci i starijim licima otežava ženama usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza. Ovo može dovesti do njihovog isključivanja sa tržišta rada ili ograničenih mogućnosti za profesionalni razvoj. Potrebno je raditi na proširenju kapaciteta predškolskih ustanova i drugih usluga podrške porodici.
Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost:
Grad Kragujevac je usvojio Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost za period od 2022. do 2024. godine. Nakon isteka ovog plana grad Kragujevac je podneo trogodišnji izveštaj o sprovodenom Lokalnom akcionom planu Skupštini grada na osnovu koga je dobio i saglasnost Skupštine za usvajanje izveštaja.
U toku je izrada novog Lokalnog akcionog plana za rodnu ravnopravnost grada Kragujevca za period 2025-2027. godine.
Ovim dokumentom se utvrđuje celokupna lokalna politika u cilju eliminisanja diskriminacije žena, poboljšanja njihovog položaja i integrisanja principa rodne ravnopravnosti u sve oblasti delovanja institucija sistema, kao jedan od elemenata modernizacije i demokratizacije društva, u cilju bržeg, ravnomernijeg i efikasnijeg društvenog razvoja, u skladu sa politikom jednakih mogućnosti proklamovanom u Ustavu Republike Srbije (član 15).
Lokalnim akcionim planom za unapređivanje rodne ravnopravnosti obuhvaćene su oblasti koje se tiču učešća žena u kreiranju politika i u donošenju odluka u oblasti ekonomije, obrazovanja, zdravlja, nasilja nad ženama jer su ove oblasti ključne za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti.
Mehanizmi za rodnu ravnopravnost:
U gradu Kragujevcu postoje sledeći mehanizmi za rodnu ravnopravnost:
• Komisija za rodnu ravnopravnost ("Službeni list grada Kragujevca", broj 20/24);
• Savet za rodnu ravnopravnost ("Službeni list grada Kragujevca", broj 29/24);
• Ženska Romska mreža Srbije potpisan Protokol o saradnji sa gradom Kragujevcem za unapređenje saradnje i razvoj integrativne socijalne zaštite namenjen ženama žrtvama porodičnog i partnerskog nasilja i prevenciji dečijih brakova u lokalnoj zajednici;
• Tim za bezbednost žena i devojčica u javnom prostoru ("Službeni list grada Kragujevca", broj 20/23).
Procena stepena rizika:
Na osnovu sprovedene samoprocene, procenjuje se da je stepen rizika od povrede principa rodne ravnopravnosti u gradu Kragujevcu umeren do nizak. (Ova procena se može promeniti nakon detaljnije analize i prikupljanja konkretnih podataka. Ako se identifikuju značajniji rizici, procena može biti i viša).
Grad Kragujevac je usvojio Pakt za zaustavljanje seksualnog nasilja nad decom - sačinjen od strane Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope 2017. godine. Potpisivanjem ovog akta je grad Kragujevac je prihvatio obavezu da se angažuje u akciji "Jedno od petoro" u cilju podizanja svesti i stvaranja struktura neophodnih za rešavanje seksualnog nasilja i zlostavljanja nad decom.
Služba pravne pomoći funkcioniše u okviru Gradske uprave za društvene delatnosti i organizovana je kroz rad centralne kancelarije, a besplatna je za osetljive kategorije stanovništva: korisnike Centra za socijalni rad, nezaposlena lica, studente, primaoce minimalnih penzija, žrtve nasilja u porodici.
Savet za zapošljavanje u gradu Kragujevcu postoji od 2005. godine. U saradnji sa Savetom, gradsko veće grada Kragujevca na godišnjem nivou donosi Lokalni akcioni plan zapošljavanja, kojim definiše mere aktivne politike zapošljavanja i u skladu sa tim opredeljuje sredstva u budžetu grada za podsticanje zapošljavanja.
Ženska parlamentarna mreža na nivou grada Kragujevca osnovana je 2016. godine.
Privredni savet u gradu Kragujevcu formiran je juna 2012. godine. Savet ima 21 člana i čine ga predstavnici privrede, Uprave grada, Univerziteta i ostalih organizacija i institucija koje su od značaja za razvoj privrede u gradu.
Savet za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom obrazovan je 2011. godine.
Obrazovan je Savet za unapređenje položaja Roma i usvojen Lokalni akcioni plan za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja u gradu Kragujevcu za period 2022-2025. godine.
Počev od 2013. godine u gradu Kragujevcu su konstituisani mehanizmi za zaštitu prava pacijenata i to: Savet za zdravlje kao radno telo Gradskog veća i Savetnik za zaštitu prava pacijenata.
Grad Kragujevac 2022. godine, doneo Antidiskriminacioni Kodeks ("Službeni list grada Kragujevca", broj 30/22).
Cilj Kodeksa je preveniranje i borba protiv stavova i ponašanja koji potencijalno vode ka diskriminatornom ponašanju i nejednakom tretmanu lica ili grupe lica, a na osnovu nekog njegovog/njenog/njihovog ličnog svojstva. Kodeks nam pomaže da sprečimo svaku diskriminaciju - kod poslodavca, u odnosu sa korisnicima usluga, onih koji ostvaruju neki svoj interes ili na zakonu zasnovano pravo, u odnosu sa kolegama, partnerima, ili drugim saradnicima i poslovnim subjektima. Kodeks omogućava bolju i kvalitetniju razmenu informacija, posebno između zaposlenih i rukovodilaca, a samim tim, unapređuje sistem pružanja usluga i drugih poslova partnerima, strankama, klijentima. Drugim rečima, cilj nam je da artikulišemo pravilno ponašanje i odgovornost, jačajući međusobno poštovanje, posvećenost različitostima i inkluziju.
Cilj nam je da unapređujemo kulturu ravnopravnosti.
Kodeks utvrđuje osnovne standarde u poslovnom ponašanju i komunikaciji koji se moraju poštovati od strane svih zaposlenih i radno angažovanih, kao i svih drugih partnera u poslu.
To znači da Grad Kragujevac i zaposleni u Gradskim upravama dužni da u svakoj prilici poštuju princip jednakosti građana pred zakonom, a posebno kada rešavaju o zahtevima građana i donose odluke. Oni postupaju jednako prema svim građanima u istoj pravnoj i faktičkoj situaciji. U obavljanju svojih dužnosti, zaposleni u Gradskoj upravi ne smeju neopravdano i nedozvoljeno da prave razliku ili nejednako postupaju prema licu ili grupi s obzirom na njihova lična ili stečena svojstva i pripadnost (po osnovu pola, rase, boje kože, društvenog porekla, rođenja, genetskih svojstava, jezika, veroispovesti ili verovanja, političkog ili drugog uverenja, državljanstva, pripadnosti narodu ili nacionalnoj manjini, kulture, imovnog stanja, rođenja, invaliditeta, starosne dobi, rodnog identiteta i seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja, bračnog i porodičnog statusa, osuđivanosti, fizičkog izgleda, članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim ili pretpostavljenim ličnim svojstvima).
Prava, obaveze i odgovornosti zaposlenog i poslodavca u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja propisani su Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu ("Službenom glasniku Republike Srbije", broj 36/10) i Pravilnikom o pravilima ponašanja poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja, ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 62/10) i Pravilnikom o sprečavanju zlostavljana na radu koji je donela Gradska uprava za finansije i javne nabavke grada Kragujevca.
Gradska uprava za finansije i javne nabavke grada Kragujevca svim zaposlenima dostavila je Obaveštenje o zabrani vršenja zlostavljanja i seksualnog uznemiravanja na radu i zloupotrebi prava na zaštitu od takvog ponašanja.
S obzirom na navedeno, stepen rizika od povrede principa ravnopravnosti je procenjen kao nizak. Pošto je stepen rizika nizak, verovatnoća nastanka rizika od povrede principa ravnopravnosti je zanemarljiva, a moguća posledica tog rizika je minimalna.
Mere koje su predviđene ovim Planom upravljanja rizicima su, pre svega, sa ciljem unapređenja do potpune primene principa rodne ravnopravnosti.
3. MERE ZA OSTVARIVANJE I UNAPREĐENJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI
Strategijom za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine ("Službeni glasnik RS", broj 103/21) razvrstava mere za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti na opšte mere i posebne mere.
Opšte mere se donose nakon društvenog dijaloga i širokog društvenog konsenzusa, dok se posebne mere donose pojedinačno na nivou organizacije.
Opšte mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti su Strategijom propisane mere kojima se u određenoj oblasti zabranjuje diskriminacija na osnovu pola, ili nalaže odgovarajuće postupanje radi ostvarivanja rodne ravnopravnosti. Ove mere uključuju, ali se ne ograničavaju na:
• Ustav Republike Srbije
• Strategijom za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine
• Zakon o zabrani diskriminacije
Posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti su aktivnosti, mere, kriterijumi i prakse u skladu sa načelom jednakih mogućnosti, kojima se obezbeđuje ravnopravno učešće i zastupljenost žena i muškaraca, posebno pripadnika osetljivih društvenih grupa, u svim sferama društvenog života i jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda.
Posebne mere, u skladu sa opštim merama određuje i sprovodi organ javne vlasti.
Prilikom određivanja posebnih mera moraju se uvažavati različiti interesi, potrebe i prioriteti žena i muškaraca, a posebnim merama mora se obezbediti:
• pravo žena i muškaraca na informisanost i jednaku dostupnost programima i uslugama;
• promovisanje jednakih mogućnosti u upravljanju ljudskim resursima i na tržištu rada;
• uravnotežena zastupljenost polova u svakoj fazi formulisanja i sprovođenja politike rodne ravnopravnosti;
• prikupljanje relevantnih podataka razvrstanih po polu i njihovo dostavljanje nadležnim institucijama.
MERA 1: Program ekonomskog osnaživanja žena u ruralnim područjima
• Razlog za uvođenje mere: Ograničen pristup informacijama, nedovoljna finansijska podrška i otežan pristup tržištu za žene u ruralnim područjima.
• Cilj mere: Povećanje ekonomske nezavisnosti i zaposlenosti žena u ruralnim područjima.
• Vreme za uvođenje mere: Kontinuirano.
• Način sprovođenja i kontrole sprovođenja mere:
o Organizovanje informativnih radionica i obuka o poljoprivrednoj proizvodnji, preduzetništvu i digitalnim veštinama.
o Obezbeđivanje mentorske podrške za žene koje žele da započnu sopstveni posao.
o Kreiranje programa dodele bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za žene u poljoprivredi i ruralnom preduzetništvu.
o Praćenje broja učesnica u programima, broja osnovanih preduzeća i povećanja prihoda žena.
• Odgovorni za sprovođenje mere: Gradska uprava za društvene delatnosti u saradnji sa lokalnim organizacijama civilnog društva, koje su u svom statutu obuhvatili oblast poljoprivrede.
• Pokazatelji uspeha: Broj učesnica u obukama, broj osnovanih preduzeća, povećanje prihoda žena, broj zaposlenih žena u ruralnim područjima.
• Prestanak sprovođenja mere: Nema vremensko ograničenje.
MERA 2: Program podrške ženama na rukovodećim pozicijama u javnom sektoru
• Razlog za uvođenje mere: Nedovoljna zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u Gradskoj upravi, posebno na višim nivoima odlučivanja.
• Cilj mere: Povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama u Gradskoj upravi za 20% do 2027. godine.
• Vreme za uvođenje mere: 2025-2027.godina.
• Način sprovođenja i kontrole sprovođenja mere:
o Analiza postojećeg stanja zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama.
o Razvoj i sprovođenje programa obuke za razvoj liderskih veština za žene zaposlene u Gradskoj upravi.
o Uspostavljanje programa mentorstva gde će iskusne žene na rukovodećim pozicijama pružati podršku mlađim koleginicama.
o Promovisanje fleksibilnih oblika rada koji omogućavaju usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza.
o Praćenje broja žena koje su napredovale na rukovodeće pozicije i redovno izveštavanje o napretku.
• Odgovorni za sprovođenje mere: Služba za upravljanje ljudskim resursima u saradnji sa Komisijom za rodnu ravnopravnost i Savetom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Broj žena koje su završile program obuke, broj žena koje su napredovale na rukovodeće pozicije, procenat žena na rukovodećim pozicijama.
• Prestanak sprovođenja mere: Nakon postizanja cilja, mera se preispituje i po potrebi modifikuje ili nastavlja.
MERA 3: Prevencija nasilja na radnom mestu i interna zaštita zaposlenih od nasilja
• Cilj mere: Sprečavanje nasilja na radnom mestu u gradskim upravama i obezbeđivanje interne zaštite zaposlenih od nasilja.
• Ciljna grupa: Svi zaposleni u gradskim upravama.
• Vreme sprovođenja: Kontinuirano.
• Aktivnosti:
o Obuke za zaposlene o prepoznavanju i reagovanju na nasilje (uključujući seksualno uznemiravanje i mobing).
o Kreiranje i implementacija internih procedura za prijavljivanje i rešavanje slučajeva nasilja.
o Obezbeđivanje poverljivog savetovanja i podrške za zaposlene koji su doživeli nasilje.
o Saradnja sa nadležnim institucijama (npr. policija, Centar za socijalni rad) u slučajevima nasilja.
• Odgovorni za sprovođenje: Služba za upravljanje ljudskim resursima u saradnji sa Komisijom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Broj obučenih zaposlenih, broj prijavljenih slučajeva nasilja, efikasnost internih procedura.
• Prestanak sprovođenja mere: Nema vremensko ograničenje.
MERA 4: Unapređenje usluga za usklađivanje porodičnog i poslovnog života
• Razlog za uvođenje mere: Nedostatak dostupnih i pristupačnih usluga za brigu o deci i starijim licima otežava ženama usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza.
• Cilj mere: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova za 10% do 2027. godine i razvoj novih usluga podrške porodici.
• Vreme za uvođenje mere: 2025-2027. godina.
• Način sprovođenja i kontrole sprovođenja mere:
o Analiza potreba za uslugama brige o deci i starijim licima.
o Investicije u proširenje kapaciteta predškolskih ustanova i razvoj novih oblika zbrinjavanja dece (npr. produženi boravak, vrtići pri preduzećima).
o Podsticanje razvoja usluga pomoći u kući za starije osobe.
o Praćenje broja dece upisane u predškolske ustanove, broja korisnika usluga pomoći u kući i zadovoljstva korisnika uslugama.
• Odgovorni za sprovođenje mere: Gradska uprava za društvene delatnosti u saradnji sa predškolskim ustanovama i organizacijama koje pružaju usluge socijalne zaštite.
• Pokazatelji uspeha: Povećanje kapaciteta predškolskih ustanova, broj korisnika usluga pomoći u kući, rezultati anketa o zadovoljstvu korisnika uslugama.
• Prestanak sprovođenja mere: Nakon postizanja cilja, mera se preispituje i po potrebi modifikuje ili nastavlja.
3.2.1. Mere koje se određuju u slučajevima osetno neuravnotežene zastupljenosti polova
Najnepovoljniju situaciju u pogledu zastupljenosti manje zastupljenog pola na rukovodećim mestima je u mesnim zajednicama, gde je 84,6% predsednika mesnih zajednica, a 15,4% predsednica. Što se tiče sastava Saveta mesnih zajednica 80,5% su muškarci, a 19,5% žene. Da bi se otklonila ova neuravnoteženost primenjivaće se:
• Afirmativna mera prilikom angažovanja lica u mesnim zajednicama.
MERA 1: AFIRMATIVNA MERA PRILIKOM ANGAŽOVANJA LICA U MESNIM ZAJEDNICAMA
• Razlog za uvođenje mere: Otklanjanje neuravnoteženosti u pogledu zastupljenosti polova angažovanih lica na rukovodećim mestima u mesnim zajednicama i Savetima mesnih zajednica, gde je trenutno značajno manji broj žena.
• Cilj mere: Postizanje najmanje 40% zastupljenosti manje zastupljenog pola (u ovom slučaju žena) na rukovodećim pozicijama u mesnim zajednicama i u sastavu Saveta mesnih zajednica do 2027. godine.
• Vreme za uvođenje mere: 2025-2027. godina.
• Način sprovođenja i kontrole sprovođenja mere:
o Prilikom odlučivanja o angažovanju lica na rukovodećim pozicijama u mesnim zajednicama i Savetima mesnih zajednica, u slučaju jednakih kvalifikacija kandidata različitog pola, davati prednost kandidatu manje zastupljenog pola.
o U javnim pozivima za angažovanje u mesnim zajednicama, posebno naglasiti važnost rodne ravnopravnosti i podsticati prijavljivanje pripadnika manje zastupljenog pola.
o Praćenje zastupljenosti polova u mesnim zajednicama na godišnjem nivou i izveštavanje o napretku.
• Odgovorni za sprovođenje mere: Gradska uprava nadležna za lokalnu samoupravu u saradnji sa Komisijom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Procenat žena na rukovodećim pozicijama u mesnim zajednicama i u sastavu Saveta mesnih zajednica.
• Prestanak sprovođenja mere: Mera će se primenjivati dok se ne postigne cilj od najmanje 40% zastupljenosti manje zastupljenog pola. Nakon postizanja cilja, mera se preispituje i po potrebi modifikuje ili ukida.
3.2.2. Programske mere
Ovim merama se operacionalizuju programi za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti.
Grad Kragujevac, usled potreba za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti donosi sledeće programske mere:
• Pohađanje obuka, seminara i konferencija u vezi sa rodnom ravnopravnošću;
• Uspostavljanje saradnje sa državnim organima radi dalje kontinuirane edukacije svih zaposlenih;
• izrade statutarnih dokumenata, strateških dokumenata, pravilnika i drugih akata.
MERA 1: Obuka zaposlenih u lokalnoj samoupravi o rodnoj ravnopravnosti
Cilj mere: Povećanje znanja i kapaciteta zaposlenih u lokalnoj samoupravi o rodnoj ravnopravnosti, antidiskriminaciji.
Ciljna grupa: Zaposleni u Gradskoj upravi, posebno u sektorima finansija, budžeta, socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva i drugih relevantnih sektora.
• Vreme sprovođenja: Kontinuirano, sa godišnjim ciklusima obuka.
• Aktivnosti:
o Organizovanje osnovnih i naprednih obuka o rodnoj ravnopravnosti i antidiskriminaciji.
o Specijalizovane obuke.
o Radionice i seminari.
• Odgovorni za sprovođenje: Služba za upravljanje ljudskim resursima u saradnji sa Komisijom za rodnu ravnopravnost i Savetom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Broj obučenih zaposlenih, rezultati testova znanja, povratne informacije učesnika.
MERA 2: Podsticanje očeva da koriste odsustvo sa rada radi nege deteta
• Razlog za uvođenje mere: U Srbiji je i dalje retka praksa da očevi koriste odsustvo radi nege deteta. Ova mera ima za cilj promenu ove prakse i podsticanje ravnopravnije raspodele porodičnih obaveza između roditelja, kao i promenu društvenih normi koje tradicionalno nameću majkama glavnu ulogu u nezi dece.
• Cilj mere: Povećanje broja očeva koji koriste odsustvo sa rada radi nege deteta za 10% do 2027. godine u gradu Kragujevcu.
• Vreme sprovođenja: Kontinuirano.
• Aktivnosti:
o Informativna kampanja: Sprovođenje javne kampanje koja će promovisati prednosti uključivanja očeva u negu dece i informisati o pravu na odsustvo sa rada radi nege deteta. Kampanja bi trebalo da bude vidljiva u lokalnim medijima, na društvenim mrežama i kroz druge kanale komunikacije. Poseban akcenat treba staviti na pozitivne primere očeva koji su koristili ovo pravo.
o Edukativne radionice i savetovališta: Organizovanje radionica i savetovanja za buduće roditelje, posebno za očeve, o značaju uključivanja očeva u negu dece i o pravnim aspektima odsustva sa rada radi nege deteta.
o Saradnja sa poslodavcima: Uspostavljanje saradnje sa lokalnim poslodavcima kako bi se promovisala praksa podržavanja očeva koji žele da koriste odsustvo radi nege deteta. Može se razmotriti i uvođenje određenih podsticaja za poslodavce koji aktivno podržavaju ovu praksu.
o Prikupljanje i analiza podataka: Praćenje broja očeva koji koriste odsustvo sa rada radi nege deteta na lokalnom nivou i analiza trendova. Ovi podaci će biti korišćeni za praćenje efikasnosti mere i za njeno dalje unapređenje.
• Odgovorni za sprovođenje: Gradska uprava za društvene delatnosti u saradnji sa Centrom za socijalni rad, lokalnim organizacijama civilnog društva i Komisijom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Broj očeva koji su koristili odsustvo sa rada radi nege deteta, broj učesnika u edukativnim radionicama, doseg informativne kampanje, povratne informacije poslodavaca.
• Prestanak sprovođenja mere: Mera je kontinuirana i pratiće se njen uticaj na promenu prakse i povećanje broja očeva koji koriste ovo pravo.
MERA 3: Podrška organizacijama civilnog društva koje se bave rodnom ravnopravnošću
• Cilj mere: Ojačati kapacitete organizacija civilnog društva koje se bave rodnom ravnopravnošću i omogućiti im efikasnije delovanje na lokalnom nivou.
• Ciljna grupa: Organizacije civilnog društva koje deluju na teritoriji grada Kragujevca i bave se rodnom ravnopravnošću.
• Vreme sprovođenja: Kontinuirano.
• Aktivnosti:
o Obezbeđivanje finansijske podrške za realizaciju projekata i programa organizacija civilnog društva.
o Organizovanje obuka i radionica za predstavnike organizacija civilnog društva o različitim temama vezanim za rodnu ravnopravnost.
o Pružanje tehničke podrške organizacijama civilnog društva u oblastima kao što su strateško planiranje, prikupljanje sredstava i komunikacija sa javnošću.
o Uspostavljanje redovnog dijaloga i saradnje sa organizacijama civilnog društva.
• Odgovorni za sprovođenje: Gradska uprava nadležna za saradnju sa civilnim društvom u saradnji sa Komisijom za rodnu ravnopravnost i Savetom za rodnu ravnopravnost.
• Pokazatelji uspeha: Broj podržanih organizacija, broj realizovanih projekata, broj učesnika u obukama, kvalitet saradnje sa organizacijama civilnog društva.
MERA 4: Sprovođenje istraživanja i analiza o rodnim pitanjima na lokalnom nivou
• Cilj mere: Prikupljanje relevantnih podataka i informacija o rodnim pitanjima na lokalnom nivou kako bi se bolje razumeli problemi i potrebe građana i kreirale efikasnije politike.
• Ciljna grupa: Šira javnost, sa posebnim fokusom na različite kategorije stanovništva (npr. žene u ruralnim područjima, mlade žene, žene sa invaliditetom).
• Vreme sprovođenja: Periodično, na svake dve godine.
• Aktivnosti:
o Sprovođenje anketa i istraživanja o različitim aspektima rodne ravnopravnosti (npr. zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje, nasilje).
o Analiza prikupljenih podataka i izrada izveštaja.
o Publikovanje i diseminacija rezultata istraživanja.
• Odgovorni za sprovođenje: Komisija za rodnu ravnopravnost i Savet za rodnu ravnopravnost u saradnji sa relevantnim institucijama i stručnjacima.
• Pokazatelji uspeha: Broj sprovedenih istraživanja, kvalitet izveštaja, doseg i uticaj rezultata istraživanja na kreiranje lokalnih politika.
Ovaj Plan upravljanja rizicima od povrede principa rodne ravnopravnosti grada Kragujevca predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Plan je usklađen sa Strategijom za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine i važećim pravnim okvirom, i odražava posvećenost grada Kragujevca stvaranju inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane i građanke.
Kroz sprovedenu samoprocenu, identifikovani su potencijalni rizici od povrede principa rodne ravnopravnosti u različitim oblastima, uključujući ekonomsko osnaživanje žena, zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama, nasilje nad ženama i nasilje u porodici, usklađivanje porodičnog i poslovnog života i rodno osetljivo budžetiranje.
Kako bi se ovi rizici smanjili i unapredila rodna ravnopravnost, definisane su konkretne mere, uključujući posebne mere za slučajeve neuravnotežene zastupljenosti polova i niz programskih mera koje obuhvataju obuke, kampanje podizanja svesti, podršku organizacijama civilnog društva i sprovođenje istraživanja. Poseban akcenat stavljen je na uvođenje rodno osetljivog budžetiranja kao važnog instrumenta za obezbeđivanje ravnopravne raspodele javnih sredstava.
Grad Kragujevac će kontinuirano pratiti sprovođenje ovog Plana i redovno vršiti evaluaciju njegove efikasnosti. U procesu praćenja i evaluacije, posebna pažnja će se posvetiti prikupljanju rodnih podataka i uključivanju svih relevantnih aktera, uključujući organizacije civilnog društva i građane.
Ovaj Plan predstavlja živi dokument koji će se po potrebi ažurirati i prilagođavati promenama u okruženju i potrebama građana. Krajnji cilj je stvaranje društva u kojem su svi građani i građanke ravnopravni i imaju jednake mogućnosti za lični i profesionalni razvoj.
Sprovođenjem ovog Plana, grad Kragujevac potvrđuje svoju posvećenost ostvarivanju rodne ravnopravnosti i stvaranju bolje budućnosti za sve svoje građane.
Ovaj Plan objaviti u "Službenom listu grada Kragujevca" i na Oglasnoj tabli grada Kragujevca.