PRAVILNIK
O UNUTRAŠNJEM REDU I ČUVARSKOJ SLUŽBI PARKA PRIRODE "GOLIJA"

("Sl. glasnik RS", br. 36/2025)

 

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim pravilnikom regulišu se unutrašnji red, organizacija, način rada i oprema čuvarske službe i osnovna pravila organizacije protivpožarne zaštite Parka prirode "Golija" (u daljem tekstu: Park prirode), odnosno bliže propisuju pravila iz člana 56. stav 4. Zakona o zaštiti prirode (u daljem tekstu: Zakon) po kojima se na području Parka prirode sprovodi režim zaštite utvrđen članom 35. Zakona i čl. 4, 5. 6. i 7. Uredbe o proglašenju Parka prirode "Golija" (u daljem tekstu: Uredba).

Član 2

Odredbe ovog pravilnika odnose se na korisnike zaštićenog područja u smislu člana 4. tačka 37. Zakona (u daljem tekstu: Korisnik), odnosno na lica koja imaju prebivalište ili boravište na području Parka prirode, vlasnike zemljišta i drugih nepokretnosti, pravna i fizička lica i preduzetnike koji korišćenjem nepokretnosti, prirodnih vrednosti i dobara i na drugi način obavljaju delatnost ili vrše poslove na području Parka prirode, kao i na posetioce Parka prirode.

Posetilac Parka prirode je lice koje iz naučnih, obrazovnih, rekreativnih, turističkih, sportskih i kulturnih potreba i razloga boravi na području Parka prirode kraće od 15 dana, kao i lice u tranzitu kroz područje Parka prirode (u daljem tekstu: Posetilac).

Član 3

Upravljanje Parkom prirode članom 8. stav. 1. Uredbe je povereno Javnom preduzeću za gazdovanje šumama "Srbijašume" sa p.o. Beograd (u daljem tekstu: Javno preduzeće "Srbijašume").

Poslove upravljanja neposredno vrši Radna jedinica "Park prirode Golija", Ivanjica (u daljem tekstu: Upravljač).

Član 4

Korisnici i Posetioci dužni su da se pridržavaju odredaba ovog pravilnika, uputstava sa informativnih tabli i drugih oznaka, kao i uputstava ili naloga čuvara Parka prirode i drugih ovlašćenih lica Upravljača.

U planiranju i preduzimanju radova i aktivnosti na području Parka prirode, Korisnici i Posetioci dužni su da poštuju Zakon, Uredbu i Plan upravljanja Parkom prirode.

Član 5

Unutrašnji red Parka prirode Upravljač obezbeđuje organizovanjem čuvarske službe, saradnjom sa lokalnim stanovništvom, javnim preduzećima i drugim privrednim subjektima, ustanovama i udruženjima građana, kao i saradnjom sa organima državne uprave i lokalne samouprave.

Član 6

Park prirode "Golija", nalazi se na teritoriji grada Kraljeva (KO Orlja Glava, KO Savovo, KO Miliće, KO Brezova, KO Dolac, KO Zasad, KO Ušće, KO Vrh, KO Reka, KO Dražiniće, KO Rudno i KO Bzovik), grada Novog Pazara (KO Dramiće, KO Kuzmičevo, KO Rast, KO Radaljica i KO Muhovo), na teritoriji opštine Ivanjica (KO Dobri Do, KO Vrmbaje, KO Čečina, KO Koritnik, KO Brusnik, KO Gradac, KO Dajići, KO Vionica, KO Medovine, KO Erčege, KO Vučak, KO Vasiljevići, KO Smiljevac, KO Gleđica, KO Bratljevo i KO Kumanica), na teritoriji opštine Raška (KO Kruševica, KO Biniće, KO Gradac, KO Boroviće i KO Plešin) i teritoriji opštine Sjenica (KO Šare).

Površina Parka prirode "Golija" iznosi 75.838,94 ha, od čega je u državnoj svojini 29.141,65 ha (38,64%), u privatnoj svojini 44.059,20 ha (58,10%) i 2.638,07 ha (3,47%) u javnom vlasništvu.

Površinu iz stava 2. ovog člana Upravljač će označiti na vidljiv i jasan način.

Član 7

Za korišćenje Parka prirode i usluga Upravljača, Korisnik i Posetilac plaćaju naknadu Upravljaču, shodno članu 107. stav 2. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Službeni glasnik RS", br. 95/18, 49/19, 86/19 - usklađeni din. iznosi, 156/20 - usklađeni din. iznosi, 15/21 - dop. usklađenih din. iznosa, 15/23 - usklađeni din. iznosi, 92/23, 1/23 - usklađeni din. iznosi i 99/24 - usklađeni din. iznosi).

Visinu, način obračuna i naplate naknade Upravljač propisuje posebnim aktom.

Član 8

Ovim pravilnikom bliže se utvrđuju zabrane i ograničenja na području Parka prirode u skladu sa aktom o proglašenju Parka prirode, Zakonom i podzakonskim aktima o režimima zaštite.

Ograničenja radova i aktivnosti definišu se prostorno, vremenski i po obimu, u skladu sa održivim korišćenjem prirodnih vrednosti.

Radovi koji nisu zabranjeni, kao i radovi za koje se osnovano pretpostavlja da mogu imati nepovoljne posledice na zaštićeno područje, podležu proceduri procene uticaja na životnu sredinu i pribavljanja saglasnosti, u skladu sa Zakonom.

II KRETANJE I BORAVAK POSETILACA

Član 9

Ulazak, odnosno pristup u Park prirode je slobodan i bez ograničenja.

Ulazak u Park prirode motornim vozilom može se zabraniti ili ograničiti, u skladu sa posebnim propisom, ako se radi o transportu opasnih materija.

Upravljač može kratkotrajno zaustavljati motorna vozila na ulasku u Park prirode ukoliko na javnom putu zasnuje ulaznu stanicu u skladu sa članom 68. st. 3, 4 i 5. Zakona.

Način zasnivanja i rada ulaznih stanica Upravljač će propisati posebnim aktom, u skladu sa Zakonom.

Član 10

Boravak na području Parka prirode je slobodan i bez ograničenja osim na mestima, u vreme i na način utvrđenim ovim pravilnikom.

Zabranjen je ulazak, odnosno pristup bez prethodnog odobrenja Upravljača ili pratnje čuvara Parka prirode na površine, mesta i objekte za koje je Planom upravljanja Parkom prirode određen takav režim posete zbog potrebe očuvanja divlje flore i očuvanja, prihrane i praćenja divljih životinja.

Kada se radi o hitnoj intervenciji u cilju zaštite dobara, bezbednosti ili zdravlja ljudi ili namenskom korišćenju postojećih šumskih i drugih službenih puteva, odobrenje ili pratnja iz stava 2. ovog člana ne mora se pribaviti, odnosno obezbediti, ali se preduzete aktivnosti moraju, u što kraćem roku, prijaviti Upravljaču pisanim putem.

Član 11

Površine, mesta i objekti iz člana 10. ovog pravilnika su:

1) Površine u režimu zaštite I stepena, ukupne površine 763,30 ha, odnosno 1,01% površine Parka prirode, koje obuhvataju sledeće lokalitete:

1. "Isposnice", nalazi se na teritoriji grada Kraljeva, KO Savovo;

2. "Košaninova jezera", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Vrmbaje;

3. "Crepuljnik", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Vrmbaje;

4. "Radočelo", nalazi se na teritoriji grada Kraljeva, KO Bzovik;

5. "Palež", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Kumanica;

6. "Dajićko jezero", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Gleđica;

7. "Tresava na Belim vodama", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

8. "Izubra", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik i KO Čečina;

9. "Vodice", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

10. "Karalići", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

11. "Ispod Jankovog kamena", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

12. "Pašina česma", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Medovine;

13. "Iznad Ljutih livada", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

14. "Crna reka", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

15. "Radulovac", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

16. "Izvorište Crne reke", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik i obuhvata dva odvojena lokaliteta;

17. "Okruglica", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Kumanica;

18. "Orlov kamen" nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Gleđica;

19. "Plakaonica " nalazi se na teritoriji opštine Raška u KO Biniće;

20. "Ravnine", nalazi se na teritoriji opštine Raška u KO Plešin.

2) Površine u režimu zaštite II stepena, ukupne površine 4.457, 49 ha, odnosno 5,88% površine Parka prirode, koje obuhvataju sledeće lokalitete:

1. "Gradina", nalazi se na teritoriji grada Kraljeva, KO Orlja Glava i KO Savovo;

2. "Pod Crepuljnikom - Radočelo", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Vrmbaje i KO Čečina i na teritoriji grada Kraljeva, KO Bzovik;

3. "Ugljare", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

4. "Rimski most - Pakašnica", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Kumanica i KO Gleđica;

5. "Jelenovica", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Kumanica;

6. "Dajići", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Gleđica;

7. "Bele Vode", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

8. "Brusničke šume", nalazi se na teritoriji grada Kraljevo, KO Bzovik i opštine Ivanjica, KO Čečina i KO Koritnik;

9. "Međugorski potok", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići;

10. "Golijska reka", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići, KO Gleđica i KO Vučak;

11. "Jankov kamen", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Dajići i KO Gradac;

12. "Bojevo brdo - Jelića strugara", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Medovine;

13. "Ljute livade", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

14. "Vlaški most", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

15. "Suvi Breg", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

16. "Odvraćenica", nalazi se na teritoriji opštine Ivanjica, KO Koritnik;

17. "Retko Bučje", nalazi se na teritoriji opštine Raška, KO Plešin;

18. "Plakaonica II", nalazi se na teritoriji opštine Raška, KO Biniće.

3) Staništa od prioritetnog značaja za zaštitu, odnosno mesta od posebnog značaja za očuvanje strogo zaštićenih vrsta (visokoplaninski pašnjaci, stenoviti odseci i dr.).

4) Površine, mesta i objekti za reintrodukciju biljnih i životinjskih vrsta i prihranu ptica.

5) Prostor oko stabala drveća na kojima se nalaze gnezda značajnih vrsta ptica poluprečnika 50 metara, gde se zabranjuje pristup u reprodukcionom periodu.

6) Speleološki i arheološki objekti.

Površine, mesta i objekte iz stava 1. ovog člana Upravljač će označiti na vidljiv i jasan način.

Član 12

Kretanje, zaustavljanje i parkiranje motornih vozila, odnosno vozila na motorni pogon na putevima i pristup određenim mestima i objektima na području Parka prirode mogu se, na osnovu dogovora sa upravljačima tih putnih pravaca i organom nadležnim za bezbednost saobraćaja na putevima, regulisati, odnosno zabraniti ili ograničiti za sve ili određene kategorije učesnika u saobraćaju.

O režimu saobraćaja iz stava 1. ovog člana javnost i učesnici u saobraćaju obaveštavaju se na pogodan način, a deonice puteva i mesta u Parku prirode na kojima nije dozvoljeno kretanje, zaustavljanje ili parkiranje motornih vozila vidno se obeležavaju.

Zabranjena je upotreba vozila na putevima suprotno obaveštenju i oznakama iz stava 2. ovog člana.

Član 13

Kampovanje i logorovanje van građevinskih parcela i okućnica stalnih domaćinstava, porodičnih objekata za odmor i turističko-ugostiteljskih objekata dozvoljeno je jedino na mestima posebno određenim Planom upravljanja ili Prostornim planom i uređenim za te namene.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, kampovanje ili logorovanje može se, za potrebe istraživačkog rada i ekoturizma, organizovati i na drugom mestu, uz pratnju čuvara i uz prethodno dobijeno odobrenje Upravljača, u kratkom trajanju i za manji broj lica.

Loženje vatre na otvorenom ognjištu, izvan mesta određenih za kampovanje i logorovanje dozvoljeno je samo na posebno uređenim i obeleženim ložištima, uz prijavu čuvarskoj službi Parka prirode.

Zabranjeno je kampovanje, logorovanje i loženje vatre suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. ovog člana.

Član 14

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nepokretnosti koje se nalaze na području Parka prirode, dužni su da dozvole pristup čuvaru Parka prirode i drugim ovlašćenim licima koja imaju saglasnost Upravljača za obavljanje istraživačke i druge aktivnosti.

Zabranjeno je ometanje i sprečavanje čuvara Parka prirode ili drugih ovlašćenih lica u vršenju radnji i aktivnosti iz stava 1. ovog člana.

III ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNIH VREDNOSTI I ŽIVOTNE SREDINE

Član 15

Korisnici i Posetioci dužni su da primenjuju mere zaštite prirodnih, kulturnih i drugih vrednosti i životne sredine u skladu sa Zakonom, Uredbom i ovim Pravilnikom, merodavnim zakonima i propisima donetim na osnovu tih zakona.

Član 16

Biljke i gljive koje žive u slobodnoj prirodi na području Parka prirode, a kojima je Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Službeni glasnik RS", br. 5/10, 47/11, 32/16 i 98/16, u daljem tekstu: Pravilnik o divljim vrstama), utvrđen status strogo zaštićenih vrsta, nije dozvoljeno seći, kidati, lomiti, čupati, sakupljati njihovo seme i plodove, ili ih na drugi način oštećivati i uništavati.

Životinje koje žive, povremeno ili sezonski borave u slobodnoj prirodi na području Parka prirode, a kojima je Pravilnikom o divljim vrstama, utvrđen status strogo zaštićenih vrsta, nije dozvoljeno rasterivati, uznemiravati, hvatati, ubijati i ranjavati, nehotično i namerno trovati, sakupljati jaja i druge razvojne oblike, uništavati i oštećivati gnezda i ostala mesta i objekte na kojima se te životinje razmnožavaju, odgajaju mladunce, sklanjaju, borave i hrane.

Lice koje na području Parka prirode nađe povređenu ili mrtvu divlju životinju utvrđenu Pravilnikom o divljim vrstama, dužno je da bez odlaganja prijavi čuvaru ili drugom ovlašćenom licu Upravljača.

Lice iz stava 3. ovog člana i Upravljač mogu se dogovoriti da Upravljač preuzme dalje obaveze u vezi nađenih primeraka divljih životinja shodno članu 93. Zakona, odnosno obavesti najbližu veterinarsku organizaciju i Ministarstvo ili Zavod, o čemu Upravljač sastavlja zapisnik i vodi evidenciju.

Zabranjeno je postupanje sa strogo zaštićenim divljim vrstama biljaka, životinja i gljiva suprotno odredbama st. 1. 2. i 3. ovog člana.

Član 17

Divlje vrste biljaka, gljiva, lišajeva i životinja koje su utvrđene Uredbom o stavljanju pod kontrolu sakupljanja i prometa divlje flore i faune ("Službeni glasnik RS", br. 31/05, 45/05 - ispravka, 22/07, 38/08, 9/10, 69/11 i 95/18 - dr. zakon, u daljem tekstu: Uredba o divljoj flori i fauni) mogu se sakupljati na području Parka prirode na način i pod uslovima utvrđenim Uredbom o divljoj flori i fauni, odnosno uz prethodno pribavljenu dozvolu za sakupljanje i korišćenje u komercijalne svrhe (koju izdaje nadležno ministarstvo).

Lica koja vrše sakupljanje divlje flore i faune iz stava 1. ovog člana na području Parka prirode dužna su da čuvaru Parka prirode prijave dnevne količine i vrste sakupljene flore i faune.

Sakupljanje divlje flore i faune iz stava 1. ovog člana nije dozvoljeno na površinama na kojima je Uredbom utvrđen režim zaštite I stepena.

Za sakupljanje divlje flore i faune na površinama i mestima koja su utvrđena članom 11. stav 1. tač. 2), 3), 4) i 5) ovog pravilnika, u šumama i šumskom zemljištu u državnoj svojini, kao i na zemljištu u javnoj svojini na kome je Uredbom utvrđen režim zaštite II i III stepena potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Upravljača.

Odobrenje iz stava 4. ovog člana može se privremeno uskratiti ili ograničiti zbog potrebe očuvanja flore i faune.

Zabranjeno je sakupljanje divlje flore i faune suprotno odredbama ovog člana.

Član 18

Vrste divlje flore i faune čije je korišćenje i zaštita regulisano propisima iz oblasti šumarstva, poljoprivrede, lovstva i ribolova mogu se na području Parka prirode koristiti na način i pod uslovima u skladu sa odnosnim propisima.

Za pristup i boravak na mestima u Parku prirode koja su utvrđena članom 11. ovog pravilnika, radi korišćenja divlje flore i faune u okviru dozvoljenih aktivnosti šumarstva, poljoprivrede, lova i ribolova, potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Upravljača.

Član 19

Upravljač će, na pogodan način, javno prikazati i učiniti dostupnim Korisnicima i Posetiocima spiskove vrsta divlje flore i faune iz čl. 17. i 18. ovog pravilnika sa informacijama od značaja za njihovo prepoznavanje, zaštitu i režim korišćenja.

Član 20

Zabranjeno je bez prethodnog odobrenja Upravljača ostavljati uginule, zaklane i ubijene životinje i njihove delove, klanički otpad i mesne prerađevine na mestima uređenim kao hranilišta nekrofagih vrsta ptica.

Član 21

Na području Parka prirode zabranjeno je unošenje alohtonih biljnih i životinjskih vrsta.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, alohtone vrste biljaka mogu se unositi na malim površinama i u ograničenoj brojnosti prilikom sprovođenja mera antierozione zaštite, zaštite životne sredine i pejzažnog uređenja, a alohtone vrste faune u cilju unapređenja stanja vodenih ekosistema, naselja riba i lovne divljači, pod uslovima i na način utvrđen članom 82. Zakona i uz odobrenje Upravljača.

Na području Parka prirode zabranjeno je unošenje ili naseljavanje vrsta biljaka i životinja koje je Ministarstvo proglasilo za invazivne.

Zabranjeno je postupanje sa alohtonim i invazivnim vrstama biljaka i životinja suprotno odredbama ovog člana.

Član 22

Zabranjeno je, uzimati iz prirode geološka i paleontološka dokumenta (fosili, minerali, kristali, pećinski nakit i drugo) koji su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrima ili se nalaze na objektu geonasleđa i zaštićenom nalazištu.

Nalazač geoloških i paleontoloških dokumenata iz stava 1. ovog člana koja bi mogla predstavljati zaštićenu prirodnu vrednost, dužan je da pronalaženje istih pisanim putem prijavi nadležnom ministarstvu u roku od osam dana od dana pronalaska i preduzme mere zaštite od uništenja, oštećivanja ili krađe.

U slučaju da nalazač ne izvrši prijavu u roku iz stava 2. ovog člana, Upravljač može izvršiti prijavu i preduzeti mere iz stava 2. ovog člana umesto nalazača.

U cilju naučnog istraživanja, zaštite i uređenja speleoloških objekata može se dopustiti uzimanje i iznošenje predmeta iz stava 1. ovog člana, odnosno vršenje manjih promena na delovima pećinskih ulaza i kanala, uz prethodno dobijenu saglasnost Upravljača, u skladu sa čl. 97, 98. i 99. Zakona i pod uslovima i na način koji će se utvrditi aktom Vlade iz člana 25. stav 2. Zakona.

Član 23

U slučaju da se prilikom izvođenja radova i aktivnosti u Parku prirode otkrije do tada neevidentiran lokalitet ili njegov deo, izvođač radova dužan je da obustavi radove na tom mestu i o tome obavesti Upravljača, koji dalje prosleđuje informaciju Zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Član 24

U slučaju da se radovi planiraju ili izvode na površini na kojoj se nalazi kulturno dobro ili dobro koje uživa prethodnu zaštitu, neophodno je da se obezbede uslovi Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Zabranjeno je oštećivati i uništavati predmete i objekte koji imaju kulturno-istorijsku vrednost, odnosno svojstvo ili status evidentiranog ili utvrđenog kulturnog dobra.

Nisu dozvoljeni razgradnja i drugi vidovi oštećenja ili uništavanja objekata koji predstavljaju istaknute primere narodnog graditeljstva.

Nije dozvoljeno raskopavanje mesta na kojima su konstatovani ili osnovano pretpostavljeni arheološki nalazi, niti njihovo zauzeće izgradnjom objekata i drugim radovima.

Upravljač će u saradnji sa nadležnim institucijama za istraživanje i zaštitu kulturnih dobara, arheološkog i etnografskog blaga sačiniti popis predmeta, objekata i mesta iz st. 2, 3. i 4. ovog člana na području Parka prirode.

Upravljač će na vidan i pogodan način obeležiti objekte i mesta sa kulturno istorijskim vrednostima na području Parka prirode.

Član 25

Zabranjeno je obavljati radove i druge aktivnosti kojima se mogu izazvati nepovoljne promene životne sredine, odnosno zagaditi tle, voda i vazduh, stvarati prekomerna buka i indukovati zračenje štetno po ljude i živi svet, a shodno propisima koji regulišu oblast životne sredine.

Za radove i aktivnosti, odnosno projekte sa mogućim značajnim uticajem na životnu sredinu sprovodi se postupak procene uticaja na životnu sredinu ili se bez izrade studije procene uticaja postupa po aktu o uslovima i merama zaštite prirode koji izdaje nadležni organ u skladu sa Zakonom.

Nosilac projekta dužan je da planirane radove i aktivnosti iz stava 2. ovog člana pismeno prijavi Upravljaču.

IV OBAVLJANJE DELATNOSTI I KORIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA

Član 26

Poljoprivredna delatnost, odnosno obrada zemljišta i gajenje ratarskih i voćarskih kultura, krmnog i industrijskog bilja, gajenje stoke, živine i pčela i primarna prerada poljoprivrednih proizvoda vrši se u skladu sa propisima koji regulišu oblast poljoprivrede, veterine, zaštite bilja i fito-sanitarne zaštite, Uredbom i ovim pravilnikom.

Na području Parka prirode nije dozvoljeno preoravati prirodne livade i pašnjake radi zasnivanja oranica ili obrađivati zemljište na terenu sa strmim nagibom na način koji može izazvati spiranje i odnošenje tla ili smanjenje njegove plodnosti.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena nije dozvoljeno obavljati poljoprivrednu delatnost, odnosno obrađivati zemljište, kositi travu i napasati stoku.

Na površinama na kojima je utvrđeni režim zaštite II stepena zabranjeno je korišćenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i preoravanje prirodnih livada i pašnjaka.

Na površinama na kojima je utvrđeni režim zaštite III stepena zabranjeno je izvođenje zemljanih radova kojima se mogu odštetiti, poremetiti ili ugroziti zaštićeno područje i njegova okolina.

Na površinama na kojima su utvrđeni režimi zaštite II i III stepena poljoprivredna delatnost je dozvoljena ukoliko ispunjava uslove zaštite prirode i životne sredine.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena, radovi i aktivnosti se ograničavaju na: košenje livada i korišćenje trave; ispašu stoke, u cilju održavanja livadskih i polulivadskih staništa.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, radovi i aktivnosti se ograničavaju na primenu hemijskih sredstava, uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a uz saglasnost ministarstva zaštite životne sredine; formiranje poljoprivrednih monokultura i kontrolisanu primenu hemijskih preparata u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji; ručno košenje livada košanica ili košenje uz upotrebu mehanizacije; kontrolisano pašarenje na pašnjačkim površinama i uređenje pojila za stoku.

Na području Parka prirode u skladu sa Zakonom, nije dozvoljeno spaljivanje organskih ostataka posle žetve useva.

Zabranjeno je obavljati poljoprivredne delatnosti suprotno odredbama ovog člana.

Član 27

Gajenje, zaštita i korišćenje šuma vrši se u skladu sa Zakonom o šumama ("Službeni glasnik RS", br. 30/10, 93/12, 89/15 i 95/18 - dr. zakon), propisima donetim na osnovu tog zakona, čl. 18. i 35. Zakona, Uredbom i ovim pravilnikom.

Gazdovanje šumama u državnoj svojini sprovodi se prema planovima razvoja šumskih oblasti, osnovama gazdovanja šumama, godišnjim planovima gazdovanja šumama i izvođačkim projektima.

Gazdovanje šumama sopstvenika sprovodi se prema planovima razvoja šumskih oblasti, osnovama gazdovanja šumama, programima gazdovanja šumama sopstvenika i privremenim programima gazdovanja šumama sopstvenika.

Na području Parka prirode, Upravljač je korisnik šuma u državnoj svojini kojima gazduje u okviru Gazdinskih jedinica na području Šumskog gazdinstva "Golija" Ivanjica: "Dajićke planine", "Golija", "Brusničke šume", "Biser voda - Crni vrh - Radulovac", "Crepuljnik", "Klekovica", "Golija-Javor", "Kovilje-Rabrovica", "Koznik-Ninaja" i "Kolješnica"; na području Šumskog gazdinstva "Stolovi" Kraljevo: "Radočelo-Crepuljnik", "Gornja Studenica" i "Studenica-Polumir"; na području području Šumskog gazdinstva "Šumarstvo" Raška: "Biser voda - Vranji krš - Lisa - Borje", "Blizanac-Debelica", "Ninaja-Koznik", "Divan-Lokva-Breze-Zimovnik", "Bukovik-Tlačina-Krstac" i "Vlašica-Treštenac".

Na području Parka prirode, u šumama koje su u svojini fizičkih lica, stručno savetodavne poslove obavlja Upravljač.

Član 28

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena, sprovodi se stroga zaštita, šume su izuzete iz gazdovanja, a omogućavaju se procesi prirodne sukcesije i očuvanja staništa i životnih zajednica u uslovima divljine.

Na površinama na kojima su utvrđeni režimi zaštite II i III stepena vrši se gazdovanje šumama u skladu sa planovima i osnovama gazdovanja šumama, a kojima se obezbeđuje održavanje postojećih šumskih ekosistema, umereno povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihovog sastava, strukture i zdravstvenog stanja, očuvanje raznovrsnosti i izvornosti drveća, žbunja i ostalih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim sastojinama.

Čista seča šume nije dozvoljena ako nije planirana kao redovan vid obnavljanja šuma, a dozvoljena je radi izgradnje šumskih komunikacija i objekata, zaštite i nadzora prirodnih vrednosti i za druge planske namene izgradnje i uređenja prostora u skladu sa zakonom.

Seča i drugi oblici uklanjanja ili oštećivanja reprezentativnih stabala drveća i primeraka zaštićenih, retkih i u drugom pogledu značajnih vrsta drveća i žbunja su zabranjeni.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na: mere u gazdovanju šumama, na mere kojima se osigurava povećanje površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihove strukture i zdravstvenog stanja, posebno u pogledu zastupljenosti viših uzgojnih tipova i većih debljinskih razreda količine i kvaliteta drvne zapremine, raznovrsnosti i autohtonosti florističko-dendrološkog sastava.

Član 29

Korišćenje, zaštita i uređenje voda i zaštita od štetnog dejstva voda vrše se na osnovu Zakona o vodama ("Službeni glasnik RS", br. 31/10, 93/12, 101/16, 95/18 i 95/18 - dr. zakon), propisa donetih na osnovu tog zakona, Zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda ("Službeni glasnik RS", br. 128/14 i 95/18 - dr. zakon), Uredbe i ovog pravilnika.

Park prirode obuhvata delove vodnih područja Morava, Ibar i Lepenac prema Odluci o određivanju granica vodnih područja ("Službeni glasnik RS", broj 92/17).

Javno preduzeće za upravljanje vodama "Srbijavode" donosi planove i godišnje programe upravljanja vodama, vodi registre zaštićenih oblasti i katastre vodnih objekata na vodnom području iz stava 2. ovog člana.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena nije dozvoljeno korišćenje vode.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjeno je: prevođenje voda i izmena hidrodinamičkih karakteristika i režima potoka i reka, kao i svi drugi radovi i intervencije koje mogu uticati na izmenu hidrološkog režima podzemnih i površinskih voda, osim planiranih radova na uređenju i unapređenju vodnog režima na način koji neće negativno uticati na očuvanje prirodnih vrednosti i životne sredine; promena namene vodnog zemljišta, bez saglasnosti vodoprivrednog društva; prenamena površina na kojima se nalaze vlažna staništa ili izvođenje aktivnosti kojima se one isušuju; uklanjanje krajrečne vegetacije.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena zabranjeni su: izgradnja hidroenergetskih objekata (brana-akumulacija), uključujući i regulaciju i pregrađivanje vodotoka i to na vodotocima sa izrazito klisurastim i kanjonskim dolinama, osim planiranih radova na uređenju i unapređenju vodnog režima na način koji neće negativno uticati na očuvanje prirodnih vrednosti i životne sredine; promena morfologije terena i pošumljavanje u cirkovima i u njihovoj blizini, izgradnja objekata kojima bi se oni zaklonili i kojima bi se onemogućilo njihovo posmatranje kao i pregrađivanje vodotokova na sledećim lokalitetima: cirk na Jankovom kamenu i Bojevom brdu; mermeri u okolini Studenice; bigar na Gradačkoj i Plešinskoj reci; paleontološki lokaliteti sa rudistnim školjkama; vodopad Savošnice; šljunkovite rečne terase reke Studenice; pećina u brdu Petrov krš i izvori i vodotokovi, osim za potrebe njihovog uređenja, sanacije i prezentacije.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti ograničavaju se na: preduzimanje mera i aktivnosti zaštite akvatičnih ekosistema od svih vidova zagađenja, promena hidrološkog režima i kvaliteta vode i degradacije staništa.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, radovi i aktivnosti se ograničavaju na: kaptiranje izvora, izgradnju vodozahvata, dubokih bušotina ili izdvojenih objekata samo za potrebe vodosnabdevanja pojedinačnih domaćinstava.

Član 30

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena zabranjeno je korišćenje mineralnih sirovina.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjena je izmena morfologije terena, odnosno izvođenje radova koji bi mogli da unište ili naruše geomorfološke i hidrološke karakteristike područja.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na eksploataciju mineralnih sirovina na postojeća eksploataciona polja; geološka istraživanja u skladu sa već odobrenim geološkim rezervama; korišćenje mineralnih sirovina i zemlje, samo na ručno kopanje kamena od strane lokalnog stanovništva, kao i otvaranje privremenih kopova i pozajmišta isključivo za potrebe izgradnje, rekonstrukcije, sanacije i održavanja protivpožarnih, šumskih i seoskih puteva.

V LOV I RIBOLOV

Član 31

Aktivnosti lova na području Parka prirode obavljaju se u skladu sa Zakonom o divljači i lovstvu ("Službeni glasnik RS", br. 18/10 i 95/18 - dr. zakon), propisima donetim na osnovu tog zakona, Zakonom, Uredbom i ovim pravilnikom.

Gazdovanje lovištima na području Parka prirode vrši se na osnovu programa razvoja lovnog područja, lovnih osnova i godišnjih programa gazdovanja lovištima.

Na području Parka prirode, Upravljač odnosno Javno preduzeće za gazdovanje šumama "Srbijašume" je korisnik Lovišta "Golija" u Šumskom gazdinstvu "Golija" Ivanjica i Lovišta "Biser voda-Divan" u Šumskom gazdinstvu "Šumarstvo" Raška, a korisnici ostalih lovišta su lovačka udruženja iz Ivanjice, Raške, Novog Pazara i Sjenice.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena zabranjene su sve aktivnosti lova, a na utvrđenim i obeleženim staništima i mestima prihrane ptica i drugih životinja zabranjen je odstrel divljači.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjene su lovne aktivnosti, osim onih aktivnosti koje su predviđene planskim dokumentima iz oblasti lovstva.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena zabranjen je nekontrolisani lov i odstrel ptica.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti u oblasti lovstva se ograničavaju na lov divljači, zaštitu i unapređivanje populacija divljači u lovištu i mere na unapređivanju staništa divljači, u skladu sa planskim aktima iz oblasti lovstva.

Na površinama Parka prirode na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena radovi i aktivnosti u oblasti lovstva su ograničeni na: održavanje optimalne brojnosti i zdravstvenog stanja populacije lovnih vrsta; zaštitu, upravljanje, lov i korišćenje populacije divljači u lovištu, očuvanje i preduzimanje mera na unapređenju staništa divljači, kao i na zaštitu, uređivanje i održavanje lovišta.

Korisnici lovišta iz stava 3. ovog člana, obaveštavaju Zavod za zaštitu prirode Srbije (u daljem tekstu: Zavod) o donetim godišnjim planovima gazdovanja lovištem i pružaju osnovne podatke o planiranim lovnim aktivnostima.

Upravljač može naplatiti naknadu lovačkom udruženju za obavljanje aktivnosti lova na području Parka prirode u skladu sa posebnim aktom koji donosi.

Član 32

Zaštita i korišćenje faune riba na području Parka prirode vrši se u skladu sa Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda ("Službeni glasnik RS", br. 128/14 i 95/18 - dr. zakon), propisima donetim na osnovu tog zakona i ovim pravilnikom.

Ribolovne vode na prostoru Parka prirode pripadaju Ribarskom području "Golija" (u daljem tekstu: Ribarsko područje), koje je određeno posebnim aktom Upravljača, u skladu sa zakonom.

Upravljač odnosno Javno preduzeće za gazdovanje šumama "Srbijašume" je korisnik Ribarskog područja.

Član 33

Na Ribarskom području dozvoljene su aktivnosti rekreativnog ribolova, osim na ribolovnim vodama u okviru površina sa režimom zaštite I i II stepena, gde su sve aktivnosti ribolova zabranjene.

Na Ribarskom području može se vršiti ribolov u naučnoistraživačke svrhe i sanacioni izlov pod uslovima utvrđenim zakonom i programom upravljanja Ribarskim područjem, a na osnovu dozvole Ministarstva.

Na Ribarskom području mogu se organizovati takmičenja u sportskom ribolovu, u skladu sa zakonom i uz odobrenje Upravljača.

U okviru površina sa režimom zaštite II stepena zabranjena je upotreba svih nedozvoljenih sredstava za lov ribe (npr. kreč, hlor, konoplja, eksploziv, struja, mreže i dr.).

Član 34

Na ribolovnim vodama Ribarskog područja utvrđuju se režimi ribolova i period lovostaja u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda.

Upravljač može, na osnovu ukazane potrebe i dozvole Ministarstva i u skladu sa programom upravljanja Ribarskim područjem izmeniti odnosno pooštriti režim ribolova i drugačije odrediti period lovostaja za određene vrste riba.

Upravljač će svake godine, posle donošenja godišnjeg programa upravljanja ribarskim područjem, na podesan način učiniti dostupnim zainteresovanim ribolovcima režim ribolova i period lovostaja za tu godinu i druge informacije od značaja za zaštitu i korišćenje ribolovnih voda.

Član 35

Upravljač, u skladu sa zakonom, izdaje odnosno distribuira/prodaje godišnje i doplatne dozvole za rekreativni ribolov.

VI SPORT, REKREACIJA I TURIZAM

Član 36

Na području Parka prirode dozvoljeno je organizovanje sportskih takmičenja i aktivnosti u planinarstvu i orijentaciji u prostoru, speleologiji, biciklizmu, automobilizmu i drugim oblastima ukoliko se tim aktivnostima ne oštećuju ili ugrožavaju prirodne vrednosti i kvalitet životne sredine.

Na utvrđenim i obeleženim staništima i mestima prihrane ptica i drugih životinja, zabranjene su sve sportske aktivnosti.

Za takmičenja iz stava 1. ovog člana organizator pribavlja odobrenje Upravljača i plaća naknadu u skladu sa posebnim aktom koji donosi Upravljač.

Organizator je dužan da takmičenje prijavi Upravljaču najmanje 30 dana pre dana planiranog za njegov početak.

Za planirane sportske aktivnosti organizator pribavlja uslove zaštite prirode od nadležnog organa.

Zabranjeno je organizovanje takmičenja bez prethodnog odobrenja Upravljača i protivno uslovima zaštite prirode.

Član 37

Na području Parka prirode pravna i fizička lica mogu obavljati delatnost turizma i ugostiteljstva, odnosno organizovati turistička putovanja i turističku posetu i pružati usluge smeštaja, ishrane i pića u skladu sa Zakonom o turizmu ("Službeni glasnik RS", broj 17/19), propisima donetim na osnovu tog zakona, Zakonom, Uredbom i ovim pravilnikom.

Član 38

Turističke grupe i pojedinci mogu u pratnji čuvara ili drugog ovlašćenog lica Upravljača posećivati i razgledati lokalitete i površine na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena, iz obrazovnih, rekreativnih i opštekulturnih razloga i potreba.

Upravljač može za zainteresovane turističke grupe organizovati obilazak drugih delova područja Parka prirode.

Nameravane posete, odnosno obilazak iz st. 1. i 2. ovog člana prijavljuju se Upravljaču najmanje 24 časa ranije.

Upravljač će izraditi i doneti Program prezentacije Parka prirode kojim će bliže urediti dozvoljeni način i mesta posećivanja, istovremeni broj posetilaca na pojedinim mestima i druga pitanja od značaja za Park prirode i upoznavanje njegovih vrednosti, a posebno način prezentacije vrednosti u okviru aktivnosti ekoturizma.

Član 39

Za obavljanje delatnosti turizma i ugostiteljstva iz člana 37. ovog pravilnika i za usluge Upravljača iz člana 38. ovog pravilnika plaća se naknada u skladu sa posebnim aktom Upravljača.

VII IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐENJE PROSTORA

Član 40

Izgradnja objekata i uređenje prostora na području Parka prirode vrši se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 101/15, 64/10 - odluka US, 24/11, 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 - dr. zakon, 9/20, 52/21 i 62/23), propisima donetim na osnovu tog zakona, prostornim planom područja posebne namene Parka prirode, prostornim planovima gradova Kraljeva i Novog Pazara i opština Ivanjica, Raška i Sjenica, urbanističkim planovima, Zakonom, Uredbom i ovim pravilnikom.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena zabranjena je izgradnja objekata i izvođenje bilo kakvih radova i aktivnosti.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjeni su: gradnja stambenih, turističkih, ugostiteljskih, vikend, privremenih, montažnih i drugih objekata, osim stambenih, pomoćnih i ekonomskih objekata u okviru postojećih poljoprivrednih domaćinstava; izgradnja javnih skijališta i skijaške infrastrukture (ski staze, žičare, gondole, instalacije za osvetljenje ili osnežavanje i dr.).

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena zabranjeni su: izgradnja septičkih jama propusnog tipa i svako ispuštanje neprečišćenih otpadnih i osočnih voda u površinske i podzemne vode i zemljište; izgradnja industrijskih, infrastrukturnih i drugih objekata čiji rad i postojanje mogu izazvati nepovoljne promene kvaliteta zemljišta, voda, vazduha, živog sveta, lepote predela, kulturnih dobara i njihove okoline, osim onih koji su već u izgradnji; izgradnja vikend, privremenih, montažnih, pokretnih i turističkih objekata izvan građevinskih područja utvrđenih posebnim planskim i urbanističkim dokumentima; izgradnja većih smeštajnih kapaciteta (hotela i sl.); izgradnja novih saobraćajnica ukoliko nisu utvrđene važećom prostorno planskom dokumentacijom.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na sanaciju i rekonstrukciju na postojećim objektima u gabaritu i volumenu.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na: izgradnju objekata (saobraćajne, energetske, komunalne i druge infrastrukture) i njima pripadajućih objekata distributivne elektroenergetske infrastrukture, na građevinskim površinama utvrđenim planskom dokumentacijom; kaptiranje izvora, izgradnju vodozahvata, dubokih bušotina ili izdvojenih objekata samo za potrebe vodosnabdevanja pojedinačnih domaćinstava; adaptaciju, sanaciju i rekonstrukciju već postojećih seoskih, stambenih i turističko-rekreativnih objekata, kao i onih koji su predviđeni usvojenim programima, planovima i osnovama; izgradnju objekata Upravljača u cilju zaštite i prezentacije prirodnog dobra (centar za posetioce, administrativni punkt, turistički punkt i dr.); uređenje, izgradnju i infrastrukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije; očuvanje objekata koji po arhitektonsko-građevinskim odlikama i vremenu nastanka i nameni predstavljaju spomenike narodnog graditeljstva; obnavljanje i održavanje poljskih, šumskih i drugih puteva i objekata narodnog graditeljstva.

Član 41

Planirane radove na izgradnji objekata i uređenju prostora na području Parka prirode, nosilac radova, odnosno investitor, dužan je da pismeno prijavi Upravljaču, u skladu sa odredbama člana 57. stav 5. Zakona o zaštiti prirode.

Prijava radova iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o investitoru, vrsti i obimu planiranih radova, lokaciji i vlasništvu na nepokretnostima.

Upravljač je dužan da, najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave radova iz stava 1. ovog člana, nosioca radova, odnosno investitora, pisanim obaveštenjem upozna sa mogućnostima za obavljanje planiranih radova, kao i o daljoj proceduri.

Ukoliko nema dovoljno podataka za sačinjavanje pisanog obaveštenja iz stava 3. ovog člana, Upravljač može od investitora tražiti dopunu prijave iz stava 1. ovog člana.

Pre početka izvođenja planiranih radova, investitor je dužan da Upravljaču dostavi dokaz o podnošenju prijave radova iz člana 148. Zakona o planiranju i izgradnji, nadležnom organu koji je izdao građevinsku dozvolu.

Uz dokaz iz stava 5. ovog člana, Investitor prilaže i akt o uslovima zaštite prirode i građevinsku dozvolu.

Za manje montažne objekte privremenog karaktera na zemljištu u javnoj svojini, koji su utvrđeni odredbama člana 146. Zakona o planiranju i izgradnji (kiosci, letnje i zimske bašte, tezge i drugi pokretni mobilijar, ploveća postrojenja, nadstrešnice, spomen obeležja i drugo), čije postavljanje i uklanjanje obezbeđuje i uređuje lokalna samouprava, neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost Upravljača.

Zabranjeno je radove na izgradnji objekata i uređenju prostora izvoditi, odnosno obavljati bez prijave iz stava 1. ovog člana, a montažne objekte iz stava 7. ovog člana postavljati bez saglasnosti Upravljača.

VIII ODRŽAVANJE ČISTOĆE I UPRAVLJANJE OTPADOM

Član 42

Održavanje čistoće i upravljanje otpadom na području Parka prirode vrši se u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 14/16, 95/18 - dr. zakon i 35/23), propisima donetim na osnovu tog zakona, drugim zakonima i propisima koji se odnose na otpadne materije, Uredbom i ovim pravilnikom.

Na području Parka prirode zabranjeno je: odlaganje komunalnog, industrijskog i građevinskog otpada, ambalaže, rashodovanih motornih vozila, drugih mašina i aparata, osim komunalnog i poljoprivrednog otpada poreklom sa zaštićenog područja, koji može da se odlaže na propisan način na mestima koja su za to određena i obeležena; rukovanje hemijskim materijama i naftnim derivatima u količinama i na način koji mogu prouzrokovati zagađivanje zemljišta i voda i izazvati trovanje i druge nepovoljne posledice po biljni i životinjski svet; neregulisano ispuštanje otpadnih voda domaćinstava, privrednih i drugih objekata, odnosno ispuštanje protivno propisima iz oblasti vodoprivrede; skladištenje stajskog đubriva na način koji narušava životnu sredinu, lepotu prirodnih predela, naseljenih mesta i okoline nepokretnih kulturnih dobara.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena zabranjeni su obrazovanje deponije i izgradnja spalionice otpada, a ograničeni su sakupljanje i transport neopasnog otpada.

Regionalni i lokalni planovi upravljanja otpadom usklađuju se sa Uredbom i Planom upravljanja Parka prirode.

Član 43

Svako je dužan da sakuplja i odlaže otpatke koje stvara, na mestima koja su posebno uređena, odnosno opremljena i prema potrebi, obeležena za te namene.

Upravljač će postaviti odgovarajuću opremu, odnosno kante, korpe ili kese za privremeno odlaganje čvrstih otpadaka na mestima koja su predmet posete i organizovati njihovo pražnjenje i odvoženje izvan područja Parka prirode, osim na prostoru gde nadležnost imaju javne komunalne službe, u naseljima i na površinama pored turističkih, smeštajnih i ugostiteljskih objekata.

Upravljač će inicirati saradnju sa komunalnim službama teritorijalno nadležnih jedinica lokalne samouprave u oblasti održavanja čistoće kroz organizovano postavljanje i redovno pražnjenje kontejnera za smeće u naseljenim delovima područja Parka prirode i mestima okupljanja većeg broja posetilaca.

Član 44

Vlasnici i Korisnici nepokretnosti dužni su da ih održavaju u čistom i urednom stanju.

Obavezna je seča trulog, prestarelog i oštećenog drveća i žbunja i potkresivanje grana i uklanjanje korova na zemljištu u putnom pojasu i vodnom pojasu, oko javnih i privrednih objekta, kulturnih dobara, istorijskih spomenika i javnih česmi, na površinama za rekreaciju i u krugu seoskih domaćinstava.

Korisnici i sopstvenici šuma dužni su da održavaju šumski red u skladu sa propisima u oblasti šumarstva, uključujući i obavezu što kraćeg zadržavanja posečenih stabala i ogrevnog drveta pored puteva.

Zabranjeno je zapuštanje i zakorovljavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta.

IX OBELEŽAVANJE I POSTAVLJANJE OZNAKA, FOTOGRAFISANJE I SNIMANJE FILMOVA

Član 45

Upravljač u roku utvrđenom Uredbom i na način propisan Pravilnikom o načinu obeležavanja zaštićenih prirodnih dobara ("Službeni glasnik RS", br. 30/92, 24/94 i 17/96) obeležava Park prirode tablama propisanog izgleda, a granice Parka prirode obeležava propisanim oznakama.

Upravljač u rokovima utvrđenim zakonom i na način propisan odgovarajućim podzakonskim aktom obeležava granicu ribarskog područja i granice delova Ribarskog područja na kojim je zabranjen ili ograničen ribolov.

Upravljač postavlja table, odnosno druge oznake sa informacijama o pravilima unutrašnjeg reda.

Upravljač postavlja i druge table i oznake od značaja za sprovođenje režima zaštite i prezentaciju vrednosti Parka prirode.

Zabranjeno je postavljanje (ukucavanje) tabli i drugih obaveštenja na stablima.

Zabranjeno je oštećivanje ili uništavanje i uklanjanje tabli i natpisa na tablama i drugih oznaka iz ovog člana, kao i njihovo zaklanjanje, odnosno maskiranje drugim objektima.

Član 46

Na području Parka prirode nije dozvoljeno postavljanje informativnih tabli sa nazivima pravnih i fizičkih lica i reklamnih i drugih panoa bez odobrenja Upravljača.

Za postavljanje službenih tabli i drugih oznaka koje su utvrđene propisima u oblasti turizma, saobraćaja i javnih puteva, šumarstva, lovstva, vodoprivrede i energetike nije potrebno odobrenje Upravljača.

Za postavljanje i držanje tabli i panoa iz stava 1. ovog člana Upravljač može naplatiti naknadu u skladu sa posebnim aktom.

Član 47

Fotografisanje i snimanje tonskih i video zapisa i filmova u komercijalne svrhe na području Parka prirode je dozvoljeno.

Za radnje iz stava 1. ovog člana potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Upravljača.

Radi pribavljanja saglasnosti iz stava 2. ovog člana, organizator snimanja, odnosno zainteresovano lice podnosi prijavu planiranih aktivnosti snimanja Upravljaču koji je dužan da odgovori na istu najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema prijave.

Prijava planiranih aktivnosti iz stava 3. ovog člana treba da sadrži: podatke o vrsti, kratak opis i cilj aktivnosti, prostorni i vremenski okvir, broj učesnika, ime i prezime rukovodioca aktivnosti, podatke o organizaciji koja je nosilac aktivnosti, vrste usluga koje se očekuju od Upravljača i dokumentaciju koja prati prijavu.

Za aktivnosti fotografisanja i snimanja zainteresovano lice će, prema potrebi i obaveštenju Upravljača, pribaviti akt o uslovima zaštite prirode od nadležnog organa.

Upravljač može privremeno ili trajno uskratiti saglasnost iz stava 2. ovog člana ukoliko je indikovan značajan nepovoljan uticaj na prirodne vrednosti.

Fizičko ili pravno lice koje obavlja ili za čiji račun se obavlja snimanje fotografija, tonskih i video zapisa i filmova koji se publikuju, odnosno prikazuju javnosti, dužno je da jedan primerak snimljenog materijala dostavi Upravljaču.

X ISTRAŽIVAČKI I OBRAZOVNI RAD

Član 48

Na području Parka prirode mogu se obavljati aktivnosti naučno-istraživačkog rada i praćenje prirodnih procesa.

Naučno istraživanje iz stava 1. ovog člana dozvoljeno je obavljati na način da se ne izazovu značajne nepovoljne promene ili unište prirodne vrednosti, kao i da se ne zagadi životna sredina.

Član 49

Za istraživanja koja mogu imati uticaj na vrednosti i obeležja Parka prirode i za koja je u smislu člana 57. st. 3. i 4. Zakona neophodno pribaviti akt o uslovima zaštite prirode, nosilac istraživanja pribavlja saglasnost Upravljača.

Da bi pribavio saglasnost iz stava 1. ovog člana, nosilac istraživanja prijavljuje Upravljaču planirane istraživačke radove i aktivnosti.

Prijava istraživanja sadrži merodavne podatke o vrsti, cilju, sadržaju, lokaciji, vremenu trajanja, metodama, sredstvima, opremi i alatima, rukovodiocu i učesnicima istraživanja. U prijavi se mogu navesti i usluge, odnosno pomoć koja se traži od Upravljača.

Uz prijavu istraživanja prilaže se akt o uslovima zaštite prirode iz stava 1. ovog člana.

Kada se radi o istraživanjima strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta i drugim istraživanjima za čije izvođenje je propisana obaveza pribavljanja dozvole nadležnog organa, uz prijavu planiranih istraživanja, prilaže se i dozvola nadležnog ministarstva.

Upravljač je dužan da odgovori na prijavu iz stava 2. ovog člana najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema prijave.

Saglasnost iz stava 1. ovog člana mora sadržati uputstvo o primeni uslova i mera zaštite prirode i pravila unutrašnjeg reda, posebne uslove, ako ih ima, u vezi mesta, vremena i načina izvođenja radova, obezbeđenja pratnje čuvara ili drugog lica, kao i mogućnost i uslove pružanja traženih usluga.

Zabranjeno je istraživanja iz stava 1. ovog člana započeti ili izvoditi bez pribavljene saglasnosti Upravljača.

Za istraživanja u režimu zaštite I stepena potrebno je pribaviti i saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Član 50

Upravljač može u saglasnosti iz člana 49. ovog pravilnika, odrediti drugo vreme za izvođenje planiranih istraživanja od onog koje je navedeno u prijavi planiranih istraživanja ako oceni da postoji rizik po prirodne vrednosti, bezbednost ili zdravlje ljudi, o čemu obaveštava podnosioca prijave pre izdavanja saglasnosti.

Ako oceni da postoji rizik po prirodne vrednosti, bezbednost ili zdravlje ljudi ili nepoštovanje propisanih uslova, Upravljač može pismeno naložiti prekid istraživačkih radova i aktivnosti.

Član 51

Obrazovne aktivnosti na području Parka prirode, kao što su škola u prirodi, terenska nastava i seminari i stručne ekskurzije potrebno je prethodno blagovremeno pismeno prijaviti Upravljaču.

Aktivnosti iz stava 1. ovog člana ne mogu započeti pre nego što Upravljač potvrdi prijem prijave tih aktivnosti. Prijava nameravanih obrazovnih aktivnosti mora sadržati relevantne podatke o vrsti, cilju, sadržaju, vremenu trajanja, organizatoru i broju učesnika. U prijavi se mogu navesti i usluge, odnosno pomoć koja se očekuje od Upravljača.

Upravljač će odmah, a najkasnije u roku od dva dana pismeno potvrditi prijem prijave obrazovnih aktivnosti i obavestiti podnosioca prijave o posebnim uslovima zaštite prirode i životne sredine prilikom obavljanja aktivnosti, ako ih ima, kao i o mogućnostima i uslovima pružanja traženih usluga ili pomoći.

Član 52

U roku od 15 dana od dana završetka terenskih istraživačkih radova i obrazovnih aktivnosti iz čl. 49, 50. i 51. ovog pravilnika, nosilac istraživanja, odnosno organizator obrazovnih aktivnosti dužan je da Upravljaču dostavi kratak izveštaj o toku i glavnim rezultatima sprovedenih istraživanja i obrazovnih aktivnosti.

O završetku elaborata, odnosno publikovanju rezultata o izvršenim istraživanjima nosilac istraživanja dužan je da obavesti Upravljača u roku od 15 dana od dana završetka elaborata, odnosno publikovanja rezultata o izvršenim istraživanjima, kao i da taj elaborat ili publikovani rad dostavi Upravljaču.

Onome ko blagovremeno ne podnese izveštaj iz stava 1, odnosno ne dostavi obaveštenje i elaborat ili rad iz stava 2. ovog člana, Upravljač može uskratiti saglasnost za naredna istraživanja, odnosno obaveštenje i usluge za obavljanje obrazovnih aktivnosti.

XI ČUVARSKA SLUŽBA

Član 53

Sprovođenje pravila unutrašnjeg reda i vršenje neposrednog nadzora na području Parka prirode obezbeđuje i vrši čuvarska služba.

Čuvarska služba ima tri organizaciona dela i to u okviru Šumskog gazdinstva "Golija", Ivanjica, Šumskog gazdinstva "Stolovi", Kraljevo i Šumskog gazdinstva "Šumarstvo", Raška.

Koordinaciju poslova organizacionih delova čuvarske službe vrši upravnik Radne jedinice "Park prirode Golija" (u daljem tekstu: Upravnik).

Čuvarsku službu čine, odnosno poslove čuvarske službe u svojstvu lica sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama, neposredno obavljaju čuvari i rukovodioci organizacionih delova (u daljem tekstu: Rukovodilac).

Čuvar je, za svoj posao u čuvarskoj službi, neposredno odgovoran Rukovodiocu, a Rukovodilac je za svoj posao u čuvarskoj službi neposredno odgovoran Upravniku.

Broj čuvara utvrđuje Javno preduzeće za gazdovanje šumama "Srbijašume" aktom o sistematizaciji poslova i radnih mesta, a vrsta i obim konkretnih poslova koje Čuvar obavlja utvrđuje se ugovorom o radu ili drugim pojedinačnim aktom, u skladu sa zakonom.

Član 54

Za vreme službe, čuvar nosi službenu odeću na kojoj je znak Upravljača, znak zaštite prirode i identifikaciona pločica sa imenom i prezimenom čuvara i registarskim brojem iz službene legitimacije čuvara zaštićenog područja.

Za vreme službe čuvar može da nosi službeno oružje.

Vrstu, uslove i pravila nošenja i upotrebe, kao i način čuvanja oružja iz stava 2. ovog člana utvrđuje Upravljač u skladu sa zakonom.

Član 55

Čuvar poseduju službenu legitimaciju kojom dokazuje identitet, status službenog lica i ovlašćenja u skladu sa Zakonom.

Čuvar je dužan da u vršenju odgovarajućih službenih radnji prethodno pokaže službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju čuvaru izdaje Upravljač na obrascu koji propisuje ministar.

O izdatim legitimacijama Upravljač vodi evidenciju.

Čuvar koji je prestao da vrši čuvarsku službu, dužan je da službenu legitimaciju u roku od tri dana od dana prestanka službe vrati Upravljaču, koju će Upravljač odmah poništiti i tu činjenicu uneti u evidenciju iz stava 4. ovog člana.

U slučaju gubitka ili nestanka službene legitimacije čuvar je dužan da o ovome odmah obavesti Upravljača.

Izgubljena ili nestala legitimacija briše se iz evidencije o izdatim legitimacijama, a čuvaru se izdaje nova legitimacija.

Član 56

Rad čuvarske službe organizuje se na terenu tako što čuvar vrši neposredni nadzor i kontroliše sprovođenje pravila unutrašnjeg reda na jednom čuvarskom rejonu.

Čuvarski rejon u smislu ovog pravilnika, čini gazdinska jedinica ili deo gazdinske jedinice i prostor izvan državne šume u okruženju ili neposrednoj blizini koji predstavlja kompaktnu celinu u pogledu konfiguracije terena i mogućnosti nadgledanja.

Čuvar je odgovoran za unutrašnji red na rejonu za koji je zadužen.

Član 57

U vršenju čuvarske službe, dužnost čuvara je da na području Parka prirode:

1) prati, odnosno nadgleda kretanje i aktivnosti Posetilaca i drugih Korisnika, posebno:

- gradnju, rekonstrukciju i dogradnju objekata, transport građevinskog materijala i druge radove koji su u skladu sa Zakonom,

- korišćenje mineralnih sirovina, odnosno kamena, šljunka, peska, zemlje i slično,

- korišćenje šuma, odnosno seču, krčenje, kresanje i paljenje drveća, izvlačenje, odlaganje i transport drvnih sortimenata, sakupljanje semena i drugo,

- korišćenje flore i faune, odnosno sakupljanje i branje biljaka, gljiva i životinja i njihovih razvojnih oblika i šumskih plodova i drugo,

- lov, gajenje i korišćenje divljači,

- upotrebu motornih vozila,

- postavljanje montažnih i privremenih objekata,

- ulazak u zone, mesta i objekte u kojima je poseta ograničena ili zabranjena,

- kampovanje, logorovanje,

- loženje vatre na otvorenom i primenu pravila i mera zaštite od požara,

- organizaciju i odvijanje sportskih takmičenja i drugih manifestacija,

- odlaganje otpada;

2) prati stanje biljnih i životinjskih vrsta i drugih vrednosti Parka prirode i vodi evidenciju o njima;

3) pruža podatke, pomoć i usluge Posetiocima i drugim licima pri obilasku i razgledanju Parka prirode;

4) pruža podatke, pomoć i druge potrebne usluge organizatorima i učesnicima naučnih i drugih istraživanja i obrazovnih aktivnosti;

5) sarađuje sa nadležnim inspektorom i obaveštava o stvarima iz njegove nadležnosti;

6) sarađuje se organom unutrašnjih poslova i prema ukazanoj potrebi traži njegovu pomoć;

7) sastavlja zapisnik, obaveštava rukovodioca čuvarske službe i šefa šumske uprave i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i aktom Upravljača;

8) sarađuje sa drugom čuvarskom službom;

9) obaveštava drugi nadležni organ o izvršenju zabranjenih, odnosno protivpravnih radnji koje su regulisane propisima iz nadležnosti tog organa i o njihovim izvršiocima ukoliko su poznati;

10) pruža pomoć i sarađuje sa lokalnim stanovništvom i drugim nosiocima stvarnih prava na nepokretnostima na području Parka prirode, u cilju zaštite prirode, rešavanju imovinsko-pravnih odnosa i naknade štete usled uskraćivanja ili ograničavanja prava korišćenja i primene mere zaštite;

11) sarađuje sa korisnicima prirodnih resursa i privrednim subjektima, posebno u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, rudarstva, turizma i dr.

Član 58

Kada čuvar utvrdi ili osnovano pretpostavi da je Posetilac, odnosno Korisnik zaštićenog područja učinio radnju suprotno pravilima unutrašnjeg reda ili merama zaštite prirode propisanim u skladu sa zakonom, ovlašćen je da:

1) legitimiše lice zatečeno u vršenju nedozvoljenih radnji, a lice zatečeno bez ličnih isprava, privede nadležnom organu unutrašnjih poslova;

2) zatraži da mu lice predoči/pokaže saglasnost, dozvolu, odobrenje, prijavu radova, ulaznicu ili drugi dokument kojim dokazuje status Korisnika, odnosno Posetioca i neko od prava u vezi sa izvođenjem radova i aktivnosti;

3) izvrši pregled svih vrsta vozila i tovara;

4) izvrši svaki pregled, osim stanova i drugih prostorija za čiji je pregled potreban sudski nalog, a posebno pregled:

- prtljaga i ličnih stvari,

- ulova i sredstava za lov i ribolov,

- alata i sredstava za sakupljanje biljaka i životinja;

5) privremeno oduzme predmete i sredstva kojima je izvršen prekršaj ili krivično delo i predmete koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog dela, uključujući delove i primerke živog i neživog sveta, kao i da ove predmete, bez odlaganja, preda Upravljaču Parka prirode radi čuvanja;

6) zatraži uspostavljanje prethodnog stanja, odnosno naredi mere za sprečavanje i uklanjanje štetnih posledica, a posebno:

- privremeno zabrani radove i aktivnosti koje se obavljaju bez propisanih saglasnosti ili odobrenja, kao što su naučna i druga istraživanja, obrazovne i sportske aktivnosti i slično,

- zabrani na licu mesta radove i aktivnosti koje se obavljaju protivno odredbama ovog pravilnika i pravilima protivpožarne zaštite,

- naredi puštanje na slobodu, odnosno vraćanje u prirodu zdravih i nepovređenih primeraka životinja, ukoliko je to za njih bezbedno.

Član 59

Kada utvrdi postojanje radnje učinjene suprotno zakonom propisanim pravilima unutrašnjeg reda ili merama zaštite prirode, čuvar zaštićenog područja sastavlja zapisnik.

U zapisnik iz stava 1. ovog člana unosi se tačan opis radnje iz stava 1. ovog člana.

U zapisnik iz stava 1. ovog člana obavezno se unose:

- podaci o izvršiocu nedozvoljene radnje, a ako je izvršilac nepoznat to se konstatuje uz osnovanu pretpostavku o mogućem izvršiocu;

- način i vreme izvršenja radnje, sredstva i alati kojima je radnja izvršena;

- podaci o svedocima i drugim raspoloživim dokazima, ako postoje;

- detaljan opis nastale štete, po mogućstvu dokumentovan fotografijom;

- podaci o oduzetim predmetima i sredstvima iz tačke 5. člana 58. ovog pravilnika.

Zapisnik iz stava 1. ovog člana dostavlja se:

- pravnom ili fizičkom licu, organizaciji ili instituciji nad čijim je radom, postupcima i aktivnostima vršena kontrola;

- rukovodiocu čuvarske službe;

- drugim ovlašćenim licima.

Upravljač će propisati obrazac zapisnika iz stava 1. ovog člana.

Član 60

O privremeno oduzetim predmetima iz člana 58. ovog pravilnika čuvar izdaje potvrdu sa tačnim podacima o vrsti i količini.

Upravljač obezbeđuje uslove za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta, i preduzima radnje za dalje postupanje sa primercima oduzetih i nađenih životinjskih ili biljnih vrsta, minerala, kristalnih tvorevina, fosilnih ostataka i artefakata, uključujući njihovo zbrinjavanje dok se stvar ne reši.

O privremeno oduzetim predmetima Upravljač vodi evidenciju sa podacima o vrsti, količini, razlogu privremenog oduzimanja, licu kome su predmeti privremeno oduzeti i čuvaru koji je predmete privremeno oduzeo.

Član 61

Čuvar u vršenju službe postupa stručno, i sa dužnom pažnjom, u skladu sa njegovim ovlašćenjima i obavezama zasnovanim na zakonu, podzakonskim propisima i aktima Upravljača.

Čuvar vodi dnevnik, odnosno evidenciju dnevnih aktivnosti, čiji sadržaj propisuje Upravljač.

Član 62

Čuvar polaže stručni ispit u skladu sa programom koji propisuje nadležni ministar.

Upravljač organizuje obuku, stručno usavršavanje i proveru znanja i veština čuvara.

Upravljač može poslove iz stava 2. ovog člana poveriti i drugom ovlašćenom licu.

Član 63

Čuvar je opremljen i radnom odećom, sredstvima veze i prevoza, potrebnim aparatima i instrumentima i alatom, u skladu sa posebnim aktom Upravljača.

Član 64

Na osnovu zapisnika i obaveštenja čuvara o učinjenoj zabranjenoj, odnosno protivpravnoj radnji, Upravljač u skladu sa okolnostima, vrsti dela i statusu počinioca podnosi odgovarajuću prijavu ili zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

XII PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA

Član 65

Na području Parka prirode planiraju se i sprovode mere zaštite od požara u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", br. 111/09, 20/15, 87/18, 87/18 - dr. zakon), Zakonom o šumama i propisima donetim na osnovu tih zakona, Planom upravljanja Parka prirode i planovima zaštite od požara.

Javno preduzeće "Srbijašume" u skladu sa Zakonom o šumama donosi Plan zaštite šuma od požara za Golijsko, Donjeibarsko i Gornjeibarsko šumsko područje kome pripada područje Parka prirode.

Planom i programom upravljanja Parka prirode utvrđuju se prioritetni, odnosno godišnji operativni zadaci protivpožarne zaštite.

Upravljač će na pogodan način objaviti odnosno javno istaknuti izvode iz planova zaštite od požara, sa osnovnim pravilima protivpožarne zaštite i postaviti odgovarajuće oznake na terenu.

XIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 66

Nadzor nad primenom ovog pravilnika vrši nadležno ministarstvo.

Član 67

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.