UPUTSTVOZA OCENJIVANJE USKLAĐENOSTI POSEBNIH SLUČAJEVA REGIONALNE DRŽAVNE POMOĆI("Sl. glasnik RS", br. 42/2025) |
1. Ovim uputstvom bliže se uređuje način za ocenjivanje usklađenosti regionalne državne pomoći za ulaganje čiji iznos prelazi iznos izračunat na osnovu formule iz člana 16. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti regionalne državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 17/25), šeme regionalne državne pomoći koja obuhvata manje od pet grupa delatnosti u skladu sa propisom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti, osim ako šema obuhvata samo oblast turizma, kao i način za ocenjivanje usklađenosti regionalne operativne državne pomoći koja se dodeljuje u skladu sa članom 20. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti regionalne državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 17/25).
2. Regionalna državna pomoć iz tačke 1. ovog uputstva može biti usklađena ako
(1) doprinosi regionalnom razvoju;
(2) postoji potreba za intervencijom države;
(3) je mera pomoći primerena;
(4) ima podsticajni efekat;
(5) je proporcionalna (svedena na minimum);
(6) pozitivni efekti mere na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije prevazilaze negativne efekte (ako su negativni efekti na narušavanje konkurencije i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica EU dovoljno ograničeni);
(7) su podaci o pomoći dostupni javnosti (ako je pomoć transparentna).
II OCENA USKLAĐENOSTI POSEBNIH SLUČAJEVA REGIONALNE DRŽAVNE POMOĆI
1) Doprinos regionalnom razvoju
a) Regionalna državna pomoć za ulaganje
3. Šema regionalne državne pomoći doprinosi regionalnom razvoju ako je predviđena strateškim dokumentom Republike Srbije kojim se jasno definišu ciljevi regionalnog razvoja, usklađena je sa tim ciljevima i doprinosi njihovom ostvarivanju, dok je individualna državna pomoć za ulaganje usklađena ako doprinosi ostvarivanju ciljeva navedene strategije.
4. Doprinos državne pomoći za ulaganje ostvarivanju ciljeva regionalnog razvoja dokazuje se neposrednim i posrednim pokazateljima (dokazima):
(1) broj i potrebna stručna sprema novootvorenih radnih mesta povezanih sa ulaganjem (neposredno otvorena radna mesta),
(2) broj novootvorenih radnih mesta u lokalnoj mreži dobavljača (posredno otvorena radna mesta),
(3) korisnik ima obavezu da obezbedi obuke radi poboljšanja opštih i posebnih stručnih sposobnosti svojih zaposlenih, a naročito obavljanje pripravničkog staža posebno za mlade i obuke kojima se unapređuje znanje i mogućnost zapošljavanja radnika i kod drugog učesnika na tržištu (ako je odobrena državna pomoć za obuke, te obuke neće se smatrati pokazateljem regionalnog doprinosa),
(4) stepen razvoja klastera, odnosno nivo povezivanja privrednih društava iz iste privredne grane, a u cilju specijalizacije i veće efikasnosti,
(5) stepen transfera tehnologije u područje, odnosno mogućnost prelivanja znanja (što je grana tehnološki intenzivnija to je ova mogućnost veća),
(6) doprinos projekta da se u datom području kroz inovacije uvede nova tehnologija, a posebno se ceni saradnja korisnika sa lokalnim visokoškolskim ustanovama,
(7) dužina trajanja ulaganja i buduća dodatna ulaganja, a što ukazuje na nameru korisnika da svoju privrednu delatnost održi u tom području u što dužem vremenskom periodu.
5. Kada se korisnik prijavljuje za državnu pomoć dostavlja davaocu popunjen Zahtev za regionalnu državnu pomoć za ulaganje, koji je odštampan uz ovo uputstvo i čini njegov sastavni deo i sadrži između ostalog, opis pozitivnih efekata ulaganja u datom području.
6. Ulaganje treba da opstane u istom području najmanje pet godina, a u slučaju učesnika na tržištu koji se razvrstavaju u mala i srednja pravna lica (u daljem tekstu: MSP) najmanje tri godine od dana završetka projekta.
7. U roku od pet, odnosno tri godine od dana završetka projekta ne može da se dodeli državna pomoć za troškove zamene zastarelog ili pokvarenog postrojenja ili opreme.
8. Ako se državna pomoć dodeljuje za troškove zarada novootvorenih radnih mesta, ta radna mesta moraju da budu popunjena u roku od tri godine od dana završetka projekta ulaganja i sačuvana u periodu od pet godina, odnosno tri godine u slučaju MSP, od dana kada su prvi put popunjena.
9. Korisnik regionalne državne pomoći za ulaganje mora da obezbedi finansijsko učešće od najmanje 25% opravdanih troškova iz sopstvenih sredstava ili iz nekog drugog izvora finansiranja, koje ne sadrži bilo koji oblik javne pomoći.
b) Operativna državna pomoć
10. Šema regionalne operativne državne pomoći treba da doprinese razvoju manje razvijenih područja u kojima je privlačenje i zadržavanje privredne delatnosti otežano u dužem vremenskom periodu i dodela regionalne državne pomoći za ulaganje nije dovoljna da se privredni razvoj podstakne, a o čemu je davalac dužan da dostavi dokaz.
11. Šema regionalne operativne državne pomoći za rešavanje posebnih i trajnih poteškoća MSP može da se donese ako davalac dokaže postojanje i značaj poteškoća sa kojima se ti učesnici na tržištu suočavaju u području "A", koje je utvrđeno u skladu sa propisom kojim se uređuju uslovi i kriterijumimi usklađenosti regionalne državne pomoći.
12. Ako je operativna državna pomoć namenjena za sprečavanje ili smanjenje depopulacije u retko i vrlo retko naseljenim područjima, davalac mora da dokaže da postoji rizik od depopulacije, ako se državna pomoć ne dodeli.
2) Postojanje potrebe za intervencijom države
13. Potreba za intervencijom države postoji ako je dodela regionalne državne pomoći neophodna da bi se ispravili tržišni nedostaci, odnosno unapredio ekonomski razvoj područja u Republici Srbiji sa izuzetno niskim životnim standardom ili područja sa visokom stopom nezaposlenosti ili unapredio razvoj određenih privrednih delatnosti ili određenih privrednih područja u Republici Srbiji.
3) Primerenost regionalne državne pomoći
a) Primerenost mere regionalne državne pomoći
14. Mera regionalne državne pomoći smatra se primerenom ako nije moguće doprineti regionalnom razvoju drugim merama, koje ne sadrže državnu pomoć (razvoj infrastrukture, unapređenje kvaliteta obrazovanja, obuka ili poslovnog ambijenta i sl.).
15. Davalac regionalne državne pomoći za ulaganje, koja se dodeljuje na osnovu šeme treba da dokaže da ta državna pomoć predstavlja primerenu meru za razvoj određenog područja.
16. Davalac regionalne državne pomoći za ulaganje na osnovu šeme, koja obuhvata manje od pet grupa delatnosti u skladu sa propisom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti mora da obrazloži prednosti takve šeme u odnosu na šeme usmerene na veći broj sektora delatnosti ili druge mere koje ne sadrže državnu pomoć.
17. Davalac koji dodeljuje individualnu regionalnu državnu pomoć za ulaganje na osnovu akta i to unapred određenom korisniku treba da dokaže da takva pomoć više doprinosi regionalnom razvoju u odnosu na doprinos koji bi se postigao donošenjem šeme državne pomoći ili drugom merom koja ne sadrži državnu pomoć.
18. Šema operativne državne pomoći je primerena ako je davalac unapred izračunao iznos te pomoći kao fiksni iznos za pokrivanje očekivanih dodatnih troškova učesnika na tržištu u određenom periodu, čime se istovremeno utiče na učesnike na tržištu da ograniče troškove i da vremenom efikasnije razvijaju poslovanje.
b) Primerenost instrumenta za dodelu državne pomoći
19. Instrument za dodelu državne pomoći je primeren ako najmanje narušava konkurenciju na tržištu i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije u odnosu na druge raspoložive instrumente za dodelu državne pomoći.
20. Ako se pomoć dodeljuje kroz instrumente koji obezbeđuju direktnu novčanu prednost (subvencije, fiskalne olakšice, prodaja ili korišćenje imovine u javnoj svojini po ceni manjoj od tržišne i sl.) davalac treba da dokaže zbog čega drugi instrumenti pomoći, koji manje narušavaju konkurenciju i trgovinu (krediti sa nižom kamatnom stopom od tržišne ili subvencionisanom kamatnom stopom, garancije države i sl.), nisu primereni za ostvarivanje ciljeva regionalnog razvoja.
a) Regionalna državna pomoć za ulaganje
21. Regionalna državna pomoć za ulaganje usklađena je ako ima podsticajni efekat.
22. Državna pomoć ima podsticajni efekat ako podstiče ulagača na obavljanje dodatne delatnosti koja doprinosi razvoju područja, a koju ne bi obavljao bez državne pomoći ili bi je obavljao u ograničenom obimu, na drugačiji način ili na drugoj lokaciji.
23. Postojanje podsticajnog efekta državne pomoći dokazuje se na dva načina:
(1) bez državne pomoći korisnik ne bi doneo odluku o ulaganju u određenom području iz razloga što takvo ulaganje ne bi bilo ekonomski isplativo za njega na teritoriji Republike Srbije;
(2) korisnik je izabrao konkretnu lokaciju u određenom području iz razloga što mu državna pomoć kompenzuje neto nedostatke i troškove te lokacije.
24. Ako državna pomoć ne utiče na promenu ponašanja ulagača na način da ulaže ili dodatno ulaže u područje u koje inače ne bi ulagao, takva pomoć nema podsticajni efekat za ostvarivanje ciljeva regionalnog razvoja, jer se smatra da bi isto ulaganje izvršio u tom području i bez državne pomoći.
25. Ako radovi na projektu ulaganja započinju nakon podnošenja zahteva iz tačke 5. ovog uputstva smatra se da državna pomoć ima podsticajni efekat.
26. Zahtev iz tačke 5. ovog uputstva sadrži objašnjenje korisnika u smislu tačke 25. ovog uputstva, odnosno šta bi se desilo sa ulaganjem da državna pomoć nije dodeljena, a učesnik na tržištu koji se razvrstava u velika pravna lica (u daljem tekstu: veliko pravno lice) pored objašnjenja dostavlja i dokaze o tome, kao i dokumentaciju o procesu donošenja odluke o ulaganju i odluke o izboru konkretne lokacije za ulaganje (akti upravljačkih organa, zapisnici sa sastanaka i sl.).
27. Davalac ima obavezu da utvrdi postojanje podsticajnog efekta na osnovu dokaza i dokumentacije dostavljene uz zahtev iz tačke 5. ovog uputstva.
28. Davalac je dužan da Komisiji za kontrolu državne pomoći uz prijavu individualne državne pomoći dostavi informacije o projektu ulaganja i dostavi dokaz da ta pomoć stvarno utiče na donošenje odluke o ulaganju ili odluke o izboru lokacije.
29. Podsticajni efekat se dokazuje dostavljanjem dokumenata iz kojih se jasno može utvrditi da ulaganje bez državne pomoći ne bi bilo ekonomski isplativo ili dostavljanjem dokumenata koja sadrže poređenje troškova i koristi lokacije u predmetnom području u odnosu na troškove i koristi lokacije u drugom području i sl.
30. Dokazi i dokumenta iz tč. 27-29. ovog uputstva obuhvataju: akte upravljačkih organa, procene rizika, finansijske izveštaje, interne poslovne planove, mišljenja stručnjaka i druge studije povezane sa projektom ulaganja, predviđanja tražnje, troškova, finansijska predviđanja i dr.
31. Ekonomska isplativost ulaganja iz tačke 29. ovog uputstva procenjuje se korišćenjem metoda kao što su: neto sadašnja vrednost (NPV), interna stopa prinosa (IRR) ili stopa prinosa na uložena sredstava (ROCE).
32. Ekonomska isplativost ulaganja upoređuje se uobičajenim stopama prinosa koje korisnik primenjuje u drugim sličnim projektima ulaganja, a ako te stope nisu dostupne, ekonomsku isplativost ulaganja treba uporediti sa troškom kapitala korisnika u celini ili sa stopama prinosa koje su uobičajene u datom privrednom sektoru.
b) Operativna državna pomoć
33. Podsticajni efekat šeme operativne državne pomoći postoji ako se može pretpostaviti da bi se bez te pomoći nivo ekonomske aktivnosti u datom području smanjio zbog problema za čije rešavanje je državna pomoć namenjena, a što je davalac dužan da dokaže u smislu tač. 11. i 12. ovog uputstva.
a) Regionalna državna pomoć za ulaganje
34. Iznos regionalne državne pomoći za ulaganje mora da bude ograničen na minimum potreban da se podstakne dodatno ulaganje ili obavljanje dodatne delatnosti u datom području (proporcionalna državna pomoć).
35. Radi podsticanja donošenja odluke o ulaganju u smislu tačke 23. podtačka (1) ovog uputstva državna pomoć je proporcionalna ako iznos te pomoći ne prelazi minimum potreban da bi projekat bio dovoljno ekonomski isplativ.
36. Radi podsticanja donošenja odluke o izboru određene lokacije u smislu tačke 23. podtačka (2) ovog uputstva državna pomoć je proporcionalna ako iznos te pomoći ne prelazi razliku između neto sadašnje vrednosti ulaganja u datoj lokaciji i neto sadašnje vrednosti u alternativnoj lokaciji.
37. U obzir se uzimaju svi relevantni troškovi i koristi kao što su: administrativni troškovi, troškovi prevoza ili obuka (ako nije dodeljena državna pomoć za obuke), razlike u zaradama i sl, pri čemu se ne uzimaju u obzir subvencije koje bi korisnik mogao potencijalno da dobije na alternativnoj lokaciji.
38. Maksimalni intenziteti regionalne državne pomoći za ulaganje određuju se u skladu sa propisom kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti regionalne državne pomoći, pri čemu, iznos državne pomoći velikim pravnim licima ne sme preći minimum iz tač. 35. i 36. ovog uputstva. Ako se ulaganje vrši na dva ili više područja maksimalni intenzitet državne pomoći određuje se na osnovu najvišeg intenziteta koji se u tim područjima može dodeliti.
39. Ako je projekat ulaganja deo jedinstvenog projekta ulaganja koji je ujedno i veliki projekat ulaganja, u smislu propisa kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti regionalne državne pomoći, u svrhu izračunavanja maksimalnog iznosa pomoći primenjuje se diskontna stopa koja je važila u trenutku dodele državne pomoći za prvi projekat ulaganja, koji čini sastavni deo tog jedinstvenog projekta ulaganja.
40. Obaveza davaoca državne pomoći je da, prilikom dodele državne pomoći, izračuna maksimalnu visinu (intenzitet) i iznos državne pomoći po projektu izražen u bruto novčanoj protivvrednosti, na osnovu ukupnih opravdanih troškova ulaganja ili opravdanih troškova zarada.
41. Kumulacija regionalne državne pomoći vrši se u skladu sa propisom kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti regionalne državne pomoći, pri čemu maksimalni intenzitet, odnosno iznos pomoći unapred izračunava davalac državne pomoći koji prvi dodeljuje pomoć.
42. Opravdani troškovi ulaganja MSP mogu biti i troškovi pripremnih studija i troškovi savetovanja povezani sa ulaganjem, u maksimalnom iznosu do 50% vrednosti tih troškova.
43. Davalac dokazuje proporcionalnost državne pomoći tako što dostavlja: akte upravljačkih organa, procene rizika, finansijske izveštaje, interne poslovne planove, mišljenja stručnjaka i druge studije povezane sa projektom ulaganja, predviđanja tražnje i troškova, finansijska predviđanja i dr.
b) Operativna državna pomoć
44. Davalac dokazuje da je operativna državna pomoć, koja je predviđena šemom, srazmerna problemima čijem rešavanju je ta pomoć namenjena.
45. Opravdani troškovi za koje se dodeljuje operativna državna pomoć na osnovu šeme moraju da budu unapred određeni i proporcionalni teškoćama za čije otklanjanje je državna pomoć namenjena.
46. Operativna državna pomoć ne može da pređe iznos opravdanih troškova iz tačke 45. ovog uputstva, a iznos državne pomoći po korisniku treba da bude proporcionalan teškoćama sa kojima se taj korisnik suočava.
47. Državna pomoć koja se dodeljuje MSP u toku trajanja šeme iz tačke 11. ovog uputstva treba postepeno da se smanjuje.
6) Efekti na konkurenciju i trgovinu sa EU
a) Regionalna državna pomoć za ulaganje
48. Regionalna državna pomoć za ulaganje usklađena je ako su doprinos regionalnom razvoju i drugi pozitivni efekti mere (na primer, doprinos tranziciji privrede ka klimatskoj neutralnosti) veći od negativnih efekata mere pomoći na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica EU.
49. Davalac državne pomoći dokazuje da će mogući negativni efekti dodele državne pomoći na konkurenciju na tržištu i trgovinu biti ograničeni na najmanju moguću meru, uzimajući u obzir veličinu projekta ulaganja, pojedinačne i kumulativne iznose državne pomoći, broj očekivanih korisnika šeme državne pomoći, karakteristike ciljnih sektora ulaganja, kao i druge podatke i procene efekata te pomoći.
50. Negativni efekti mere državne pomoći na konkurenciju i trgovinu koji su uvek veći od doprinosa regionalnom razvoju su:
(1) projekat ulaganja stvara kapacitet na tržištu koje je strukturno u apsolutnom padu (pokazuje negativnu stopu rasta),
(2) da nema državne pomoći za ulaganje u datu lokaciju korisnik bi izabrao da ulaže u manje razvijeno područje,
(3) ako korisnik zbog državne pomoći prestane da obavlja istu ili sličnu delatnost u drugom području Republike Srbije,
(4) gubitak radnih mesta na postojećim lokacijama prouzrokovan državnom pomoći.
a1) Ocenjivanje negativnih efekata državne pomoći koja podstiče korisnika da donese odluku o ulaganju iz tačke 23 (1)
51. Obaveza davaoca državne pomoći je da Komisiji za kontrolu državne pomoći dostavi podatke o tržištu proizvoda, konkurentima i potrošačima na koje utiče promena ponašanja korisnika državne pomoći.
52. Prilikom ocene efekata državne pomoći na konkurenciju i trgovinu Komisija za kontrolu državne pomoći razmatra tržišnu strukturu proizvoda, uspešnost tržišta (opadanje ili rast), postupak izbora korisnika pomoći, barijere ulasku na tržište i izlasku sa tržišta i sl.
53. Negativni efekti državne pomoći na tržište proizvoda obuhvataju širenje kapaciteta na opadajućim tržištima i povećanje ili održavanje značajne tržišne snage.
54. Funkcionisanje tržišta može da se meri u odnosu na bruto domaći proizvod Republike Srbije u poslednje tri godine pre početka projekta, može da se utvrdi i na osnovu projektovanih stopa rasta u narednih tri do pet godina, pokazatelja kojima se predviđa budući rast predmetnog tržišta i u vezi sa tim očekivane stope iskorišćenosti kapaciteta, kao i verovatnog uticaja povećanja kapaciteta na konkurente kroz njegove efekte na cenu i stopu dobiti.
55. Postojanje velike tržišne snage korisnika razmatra se na osnovu njegovog položaja na tržištu pre dodele državne pomoći i očekivanog položaja nakon dodele a na osnovu tržišnim udelom njegovih konkurenata, tržišne strukture u pogledu koncentracije, moguće barijere ulasku na tržište (npr. pravo intelektualne svojine), ekonomije obima i ekonomije raspona, barijere pristupu mrežama i infrastrukturi, kupovne moći i barijere širenju na tržištu ili izlasku sa tržišta.
a2) Ocenjivanje negativnih efekata državne pomoći koja podstiče korisnika da donese odluku o izboru lokacije iz tačke 23 (2)
56. Negativni efekti državne pomoći koja podstiče korisnika da donese odluku o izboru lokacije iz tačke 23. podtačka (2) su uvek veći od doprinosa regionalnom razvoju u slučaju opisanom u tački 50. podt. (2) i (3).
b) Operativna državna pomoć
57. Ako je državna pomoć proporcionalna i neophodna za ostvarivanje ciljeva regionalnog razvoja, ako ne dovodi do promene u strukturi tržišta ili u karakteristikama sektora ili industrije koje bi mogle znatno da naruše konkurenciju kroz barijere ulasku ili izlasku sa tržišta, efekte zamene ili kroz preusmeravanje trgovinskih tokova verovatno je da će negativni efekti šeme operativne državne pomoći biti kompenzovani pozitivnim efektima.
58. Davalac državne pomoći, na svojoj internet stranici objavljuje i redovno ažurira informacije o merama državne pomoći, a naročito podatke o svim pojedinačnim korisnicima, iznosima i intenzitetima pomoći, bilo da se pomoć dodeljuje na osnovu šeme ili akta davaoca državne pomoći.
59. Informacije iz tačke 58. ovog uputstva davalac državne pomoći čuva i bez ograničenja stavlja na raspolaganje javnosti najmanje deset godina.
60. Izrazi upotrebljeni u ovom uputstvu imaju značenje određeno zakonom i podzakonskim aktima kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
61. Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje da važi Uputstvo za ocenjivanje usklađenosti regionalne državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 41/21).
62. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
ZAHTEV ZA REGIONALNU DRŽAVNU POMOĆ ZA ULAGANJE
1. Informacije o korisniku državne pomoći:
- ime/naziv, sedište, pretežna delatnost;
- izjava da nije u teškoćama u smislu propisa kojima se uređuju uslovi i kriterijumi za dodelu državne pomoći;
- izjava o svim prethodnim državnim pomoćima koje je korisnik primio za isti projekat ulaganja, kao i za sve druge projekte u poslednje tri godine u istom području NSTJ (nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica) 3 nivoa u kome će biti izvršeno novo ulaganje;
- izjava o tome da li je prestao sa obavljanjem iste ili slične delatnosti na teritoriji Republike Srbije u periodu od dve godine pre dana podnošenja ovog zahteva, kao i da li planira da prestane sa obavljanjem takve delatnosti u roku od dve godine od dana završetka ulaganja za koju bi dobio državnu pomoć.
2. Informacije o projektu/delatnosti za koju se državna pomoć dodeljuje:
- kratak opis projekta/delatnosti;
- kratak opis očekivanih pozitivnih rezultata za predmetno područje (na primer, broj otvorenih novih radnih mesta ili sačuvanih radnih mesta, delatnosti u vezi sa istraživanjem, razvojem i inovacijama, aktivnosti obuke, formiranje klastera);
- pravni osnov za dodelu državne pomoći;
- planirani datum početka i završetka projekta/delatnosti;
- lokacija(e) projekta.
3. Informacije o finansiranju projekta/delatnosti:
- troškovi ulaganja i drugi troškovi, analiza troškova i koristi mere državne pomoći;
- ukupni opravdani troškovi;
- iznos državne pomoći potreban za izvođenje projekta/delatnosti;
- intenzitet državne pomoći.
4. Informacije o neophodnosti državne pomoći i njenom očekivanom uticaju:
- kratko obrazloženje zašto je državna pomoć neophodna i kako utiče na odluku o ulaganju ili odluku o izboru lokacije za ulaganje. Navesti alternativno ulaganje ili lokaciju u slučaju da se državna pomoć ne dodeli;
- izjava da ne postoji ugovor između korisnika i izvođača radova na projektu.