ZAKONO JAVNIM MEDIJSKIM SERVISIMA("Sl. glasnik RS", br. 83/2014, 103/2015, 108/2016, 161/2020, 129/2021, 142/2022, 92/2023 i 51/2025) |
Ovim zakonom uređuje se, u skladu sa evropskim standardima i međunarodnim dokumentima u oblasti elektronskih medija, rad pružalaca usluge javnog medijskog servisa (u daljem tekstu: javni medijski servis) i to Javne medijske ustanove "Radio-televizija Srbije" i Javne medijske ustanove "Radio-televizija Vojvodine", njihova delatnost i načela na kojima se zasniva obavljanje delatnosti, javni interes koji ostvaruju, javnost rada, način izbora organa i njihova nadležnost, donošenje akata, kao i obezbeđivanje sredstva za rad i način njihovog finansiranja.
Javni medijski servis je nezavisan, samostalan pravni subjekt koji je kao pružalac medijske usluge radija i televizije i ostalih audio-vizuelnih medijskih usluga, finansiran iz javnih i ostalih prihoda definisanih ovim zakonom i koji raznovrsnim, uravnoteženim, visokokvalitetnim programima u oblasti informisanja, obrazovanja, kulture i zabave omogućava ostvarivanje javnog interesa odnosno zadovoljava potrebe svih delova društva.
Javni medijski servis iz stava 1. ovog člana čine republički i pokrajinski javni medijski servis.
Republički javni medijski servis je Javna medijska ustanova "Radio-televizija Srbije" (u daljem tekstu: RTS), sa sedištem u Beogradu.
Pokrajinski javni medijski servis je Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine" (u daljem tekstu: RTV), sa sedištem u Novom Sadu.
RTS i RTV sarađuju u obavljanju svoje osnovne delatnosti.
3. Delatnost javnog medijskog servisa
Osnovna delatnost javnog medijskog servisa u funkciji je ostvarivanja javnog interesa definisanog ovim zakonom i zakonima kojima se uređuje oblast javnog informisanja i oblast elektronskih medija, a podrazumeva proizvodnju, kupovinu, obradu i objavljivanje radio, televizijskih i multimedijalnih sadržaja, naročito informativnih, obrazovnih, kulturno-umetničkih, dečjih, zabavnih, sportskih, verskih i drugih koji su od javnog interesa za građane, a koji za cilj imaju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, razmenu ideja i mišljenja, negovanje vrednosti demokratskog društva, unapređivanje političke, polne, međunacionalne i verske tolerancije i razumevanja, kao i očuvanje nacionalnog identiteta srpskog naroda i nacionalnih manjina, kao i pružanje audio i audio-vizuelnih medijskih usluga i objavljivanje elektronskih izdanja kao usluga od javnog interesa.
Pored delatnosti iz stava 1. ovog člana javni medijski servis može obavljati i komercijalnu delatnost, kojom se ne sme ugroziti obavljanje osnovne delatnosti, kao što je:
1) ustupanje prava na javno saopštavanje radijskih, televizijskih ili drugih medijskih sadržaja;
2) objavljivanja oglasnih poruka ili drugog oblika audio-vizuelne komercijalne komunikacije (npr. sponzorstvo, plasiranje proizvoda i dr.);
3) pružanje interaktivnih usluga koje su u vezi sa medijskim uslugama ili drugih interaktivnih usluga;
4) organizovanje javnog izvođenja muzičkih sadržaja i drugih priredbi koje nisu sastavni deo usluga javnog medijskog servisa;
5) proizvodnja, davanje u zakup i prodaja fonograma i videograma;
6) pružanje tehničkih usluga i iznajmljivanje proizvodnih i drugih kapaciteta;
7) druge komercijalne delatnosti koje služe obavljanju osnovne delatnosti, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz tu delatnost (pružanje intelektualnih usluga, izdavačka delatnost i sl.).
4. Osnovna načela rada javnog medijskog servisa
Rad javnog medijskog servisa zasniva se na sledećim načelima:
1) istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno informisanje;
2) nezavisnost uređivačke politike;
3) nezavisnost od izvora finansiranja;
3a) pluralizam sadržaja i pluralizam mišljenja;
4) zabrana svakog oblika cenzure i nezakonitog uticaja na rad javnog medijskog servisa, redakcije i novinara;
5) primena međunarodno priznatih normi i principa, a naročito poštovanje ljudskih prava i sloboda i demokratskih vrednosti;
6) poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa;
7) saradnja sa slušaocima, gledaocima i čitaocima.
U obavljanju osnovne delatnosti javni medijski servis ima institucionalnu autonomiju i uređivačku nezavisnost a naročito u pogledu:
1) utvrđivanja koncepcije i određivanja programskih sadržaja, u skladu sa zakonom;
2) uređivanja programske šeme;
3) organizacije delatnosti;
4) izbora rukovodilaca, glavnih i odgovornih urednika i zapošljavanja;
5) nabavke i prodaje robe i usluga;
6) upravljanja finansijskim sredstvima, u skladu sa zakonom;
7) pripreme i izvršavanja finansijskog plana;
8) pregovaranja, odnosno pripreme i potpisivanja pravnih akata koji se odnose na poslovanje ustanova;
9) izbora zastupnika u pravnim poslovima i u drugim pravnim stvarima.
6. Odnos javnog medijskog servisa prema javnosti
U svom delovanju javni medijski servis ostvaruje javni interes, uvažava zahteve javnosti i za svoje delovanje odgovara javnosti.
Odgovornost javnog medijskog servisa prema javnosti kao i uticaj javnosti na njegovo delovanje ostvaruje se posebno:
- obavezom javnog medijskog servisa da pravovremeno i istinito obaveštava javnost o obavljanju svoje delatnosti, o uslovima i načinu pružanja svojih usluga i o drugim pitanjima koja se tiču obavljanja delatnosti za koje je osnovan;
- komunikacijom sa slušaocima, gledaocima i čitaocima i organizacijama civilnog društva;
- delovanjem Programskog saveta;
- delovanjem Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca;
- javnošću postupka imenovanja organa javnog medijskog servisa;
- objavljivanjem plana rada, finansijskog plana i izveštaja o radu i poslovanju;
- podnošenjem izveštaja o radu i poslovanju javnog medijskog servisa Narodnoj skupštini i Savetu Regulatora;
- blagovremenim ispunjavanjem obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja.
II JAVNI INTERES KOJI OSTVARUJE JAVNI MEDIJSKI SERVIS
Javni interes, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast javnog informisanja, koji javni medijski servis ostvaruje kroz svoje programske sadržaje, je:
1) istinito, blagovremeno, potpuno, nepristrasno i profesionalno informisanje građana i omogućavanje slobodnog formiranja i izražavanja mišljenja slušalaca i gledalaca na teritoriji Republike Srbije, autonomne pokrajine i lokalne samouprave;
2) poštovanje i predstavljanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrednosti i institucija i unapređivanje kulture javnog dijaloga;
3) poštovanje privatnosti, dostojanstva, ugleda, časti i drugih osnovnih prava i sloboda čoveka;
4) poštovanje i podsticanje pluralizma političkih, verskih i drugih ideja i omogućavanje javnosti da bude upoznata sa tim idejama, ne služeći interesima pojedinih političkih stranaka i verskih zajednica, kao ni bilo kom drugom pojedinačnom političkom, ekonomskom, verskom i sličnom stanovištu ili interesu;
5) zadovoljavanje potreba u informisanju svih delova društva bez diskriminacije, vodeći računa naročito o društveno osetljivim grupama kao što su deca, omladina i stari, manjinske grupe, osobe sa invaliditetom, socijalno i zdravstveno ugroženi i dr.;
6) zadovoljavanje potreba građana za programskim sadržajima koji obezbeđuju očuvanje i izražavanje kulturnog identiteta kako srpskog naroda tako i nacionalnih manjina, vodeći računa da nacionalne manjine prate određene programske celine i na svom maternjem jeziku i pismu;
7) nepristrasno obrađivanje političkih, istorijskih, privrednih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, naučnih, ekoloških i drugih pitanja, omogućavajući ravnopravno sučeljavanje različitih stanovišta;
8) besplatno i jednako predstavljanje političkih stranaka, koalicija i kandidata koji imaju potvrđene izborne liste na nacionalnom, pokrajinskom ili lokalnom nivou u vreme izborne kampanje, kao i dužnost da u redovnim informativnim programima i u posebnim emisijama koje su posvećene izbornoj kampanji postupa u skladu sa principima nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog predstavljanja političkih subjekata, odnosno izbornih lista i kandidata na izborima;
9) afirmisanje nacionalnih kulturnih vrednosti srpskog naroda i nacionalnih manjina koji žive u Republici Srbiji, kao i zbližavanja i prožimanja njihovih kultura;
10) razvoj medijske pismenosti stanovništva;
11) proizvodnja domaćeg dokumentarnog i igranog programa;
12) blagovremeno obaveštavanje o aktuelnim zbivanjima u svetu i o naučnim, kulturnim i ostalim civilizacijskim dostignućima;
13) unapređivanje opšteg obrazovanja, zdravstvenog obrazovanja i obrazovanja u vezi sa zaštitom životne sredine;
14) razvijanje kulture i umetničkog stvaralaštva;
15) negovanje humanih, moralnih, umetničkih i kreativnih vrednosti;
16) zadovoljavanje zabavnih, rekreativnih, sportskih i drugih potreba građana;
17) informisanje naših građana u inostranstvu, kao i pripadnika srpskog narod koji živi van teritorije Republike Srbije;
18) predstavljanje kulturnog nasleđa i umetničkog stvaralaštva u zemlji i inostranstvu;
19) informisanje inostrane javnosti o događajima i pojavama u Republici Srbiji;
20) podrška unapređenju bezbednosti i zaštite novinara i medijskih radnika.
Javnim medijskim servisima se posebno preporučuje da u cilju obaveštavanja javnosti o predizbornim radnjama kandidata, odnosno podnosilaca izbornih lista organizuju radio i televizijske duele ili sučeljavanja da bi se u vidu diskusije raspravila određena aktuelna politička pitanja.
U ostvarivanju javnog interesa iz člana 7. ovog zakona javni medijski servis dužan je da:
1) uvažava jezičke i govorne standarde, kako većinskog stanovništva tako, u odgovarajućoj srazmeri, i nacionalnih manjina na području na kome se program emituje;
1a) uvažava jezičke i govorne standarde gluvih i nagluvih osoba i da nastoji da prilagodi programske sadržaje slepim i slabovidim osobama;
2) na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou koristi sve svoje raspoložive kapacitete uključujući i dopisničku mrežu u cilju ostvarivanja prava svih građana na ravnopravno informisanje;
3) obezbedi korišćenje i razvoj savremenih tehničko-tehnoloških standarda u proizvodnji i objavljivanju programa i u predviđenom vremenu realizuju planove prelaska na nove digitalne tehnologije;
4) sarađuje sa drugim javnim medijskim servisom i razmenjuje programske sadržaje koji su od interesa za građane Republike Srbije;
5) obezbedi čuvanje radijskih i televizijskih zapisa kao kulturnog nasleđa od nacionalnog interesa.
Javni medijski servis dužan je da u programima koristi srpski jezik, ćirilično pismo i znakovni jezik kao oblik komunikacije gluvih i nagluvih osoba.
Upotreba srpskog jezika nije obavezna u programu namenjenom pripadnicima nacionalnih manjina, ali se ovi programi mogu titlovati na srpski jezik.
Upotreba srpskog jezika i ćiriličkog pisma nije obavezna ni:
1) ako se objavljuju filmovi i druga audio-vizuelna i radijska dela u izvornom obliku;
2) ako se objavljuju muzička dela s tekstom koji je pisan na stranom jeziku;
3) ako su programi namenjeni učenju stranog jezika;
4) ako su programi namenjeni stranim državljanima ili građanima Republike Srbije koji žive van njene teritorije, koji te programe ne mogu pratiti na srpskom jeziku;
5) ako se u programu, radi verodostojnosti informacije, objavljuju dokument, ime ili izjava u izvornom obliku.
Javni medijski servis obezbeđuje najmanje 10% godišnjeg programskog vremena ili najmanje 10% godišnjeg programskog budžeta, za audio-vizuelna dela evropske nezavisne produkcije, izuzimajući vreme namenjeno za vesti, sportske događaje, igre, reklame, teletekst i televizijsku prodaju.
Udeo iz stava 1. ovog člana dostiže se postepeno, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje oblast elektronskih medija, uvažavajući obavezu javnog medijskog servisa da obezbedi ostvarivanja javnog interesa kroz informativne, obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje.
Programski sadržaji stariji od pet godina mogu činiti najviše polovinu udela iz stava 1. ovog člana.
Programski sadržaji nezavisnih produkcija iz stava 1. ovog člana biraju se na osnovu javnog konkursa.
Postupak i kriterijumi za odabir programskih sadržaja iz stava 1. ovog člana bliže se utvrđuje opštim aktom javnog medijskog servisa.
Kriterijumi za odabir programskih sadržaja iz stava 1. ovog člana moraju biti nediskriminatorni i u skladu sa programskim obavezama propisanim ovim zakonom.
Obaveza iz stava 1. ovog člana ne primenjuje se na tematske radijske i tematske televizijske programe javnog medijskog servisa.
Oglašavanje u programima javnog medijskog servisa se uređuje zakonom koji reguliše oblast elektronskih medija i oblast oglašavanja.
Javni medijski servis ima pravo da odbije objavljivanje oglasnih poruka zbog sadržaja koji je suprotan programskim obavezama utvrđenim zakonom, drugim propisima i pravilima kojima se uređuje oglašavanje.
III USTANOVE JAVNOG MEDIJSKOG SERVISA
1. Status, programi i nove medijske usluge
RTS i RTV imaju status pravnog lica.
RTS pruža medijske usluge na najmanje dva televizijska i najmanje tri radijska programa na teritoriji Republike Srbije.
RTV pruža medijske usluge na najmanje dva televizijska i najmanje tri radijska programa na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.
RTS i RTV pruža medijske usluge kao elektronsko izdanje na internetu.
Najmanje jedan televizijski i jedan radijski program javnog servisa mora pružati opšte medijske usluge.
Javni medijski servis može započeti pružanje nove medijske usluge radija ili televizije ili audio, odnosno audio-vizuelne medijske usluge na zahtev, ako je njen ukupan uticaj na tržište opravdan dodatnom vrednošću u smislu ispunjavanja demokratskih, socijalnih i kulturnih potreba društva i programskih obaveza predviđenih odredbama člana 7. ovog zakona.
Novom medijskom uslugom, u smislu ovoga zakona, smatra se usluga koja se bitno razlikuje od usluga koje ustanova javnog medijskog servisa već pruža u pogledu sadržaja, pristupa ili grupe korisnika kojima je namenjena.
Postojeća medijska usluga smatraće se novom medijskom uslugom ako je tako izmenjena da ispunjava merila iz stava 2. ovog člana.
Generalni direktor javnog medijskog servisa utvrđuje predlog za uvođenje nove medijske usluge koji sadrži jasan i potpun opis nove medijske usluge i obrazloženje opravdanosti njenog uvođenja, tehničkih uslova, označenje grupe korisnika kojima je namenjena, opis načina finansiranja i ocenu mogućeg uticaja na konkurenciju na relevantnom tržištu elektronskih medija.
Predlog za uvođenje nove medijske usluge dostavlja se na mišljenje Regulatoru u vezi sa mogućim uticajem nove medijske usluge na konkurenciju na relevantnom tržištu.
Regulator analizira mogući uticaj nove medijske usluge na relevantno tržište u saradnji sa organom nadležnim za zaštitu konkurencije.
Regulator dostavlja mišljenje javnom medijskom servisu sa izveštajem o analizi u roku od 90 dana od dana dostavljanja predloga.
Javni medijski servis organizuje i sprovodi javnu raspravu o predlogu za uvođenje nove medijske usluge koja ne može trajati kraće od 30 dana.
Nakon sprovedene javne rasprave, Upravni odbor javnog medijskog servisa donosi odluku o uvođenju nove medijske usluge.
Javni medijski servis pruža medijske usluge preko operatora elektronske komunikacione mreže za terestričko emitovanje kao i preko drugih operatora koji pružaju uslugu distribucije medijskih sadržaja.
Uslovi distribucije iz stava 1. ovog člana regulišu se ugovorom.
Javni medijski servis ima pravo da mu operator elektronske komunikacione mreže za terestričko emitovanje obezbedi kvalitetan prijem analognog signala za najmanje 90% stanovništva odnosno digitalnog signala za najmanje 95% stanovništva na području na kome se pruža usluga javnog medijskog servisa kao i da mu obezbedi kapacitete multipleksa za emitovanje i distribuciju programa, tehničke uslove za emitovanje u standardnoj i visokoj rezoluciji slike i tehničku podršku za druga tehničko-tehnološka, programska i servisna unapređenja uz plaćanje usluga operatoru elektronske komunikacione mreže za distribuciju i emitovanje programa, u skladu sa ugovorom iz stava 2. ovog člana.
Javni medijski servis stiče pravo pružanja medijskih usluga iz stava 1. ovog člana neposredno na osnovu ovog zakona i nije dužan da pribavi dozvolu za pružanje medijskih usluga u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast elektronskih medija.
2. Organi javnog medijskog servisa
Organi javnog medijskog servisa su Upravni odbor, generalni direktor i Programski savet.
Organ upravljanja javnog medijskog servisa je Upravni odbor koji ima devet članova.
Članove Upravnog odbora imenuje i razrešava Savet Regulatora dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova.
Savet Regulatora raspisuje javni konkurs za imenovanje članova Upravnog odbora šest meseci pre isteka mandata članova Upravnog odbora u skladu sa kriterijumima propisanim ovim zakonom.
Na javni konkurs koji Savet Regulatora raspisuje za imenovanje članova Upravnog odbora, individualno se javljaju lica iz redova stručnjaka iz oblasti definisanih stavom 5. ovog člana.
Članovi Upravnog odbora imenuju se iz reda stručnjaka iz oblasti koje su od značaja za obavljanje poslova javnog medijskog servisa, koji imaju najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima:
1) novinara, urednika i rukovodilaca u medijima;
2) stručnjaka i stvaralaca u oblasti kulture, odnosno umetnosti, prosvete i nauke;
3) stručnjaka u oblasti pravnih nauka iz oblasti medija;
4) stručnjaka u oblasti ekonomskih nauka iz oblasti medija;
5) stručnjaka za televizijsku i radio tehnologiju i telekomunikacije.
Članovi Upravnog odbora moraju da imaju najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.
Savet Regulatora vodi računa da su stručnjaci navedeni u stavu 5. ovog člana u Upravnom odboru zastupljeni sa najmanje jednim članom, osim u slučaju kada nema prijavljenog kandidata iz neke od navedenih oblasti.
Za člana Upravnog odbora može biti imenovano lice koje je državljanin Republike Srbije, i koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije.
Članovi Upravnog odbora ne mogu biti nosioci javnih funkcija i funkcija u političkoj stranci, zaposleni kod pružaoca medijske usluge, kao ni lica čije bi članstvo u Upravnom odboru moglo da dovede do sukoba interesa u skladu sa propisom koji reguliše sprečavanje sukoba interesa pri obavljanju javne funkcije.
Članovi Upravnog odbora ne smeju obavljati usluge i druge poslove za ustanovu javnog medijskog servisa.
Mandat članova Upravnog odbora je pet godina.
Jedno lice može biti imenovano za člana Upravnog odbora najviše dva puta.
U svom radu članovi Upravnog odbora su samostalni i staraju se o doslednoj primeni zakona.
Regulator objavljuje javni konkurs za imenovanje članova Upravnog odbora na svom veb sajtu, u "Službenom glasniku Republike Srbije", odnosno "Službenom listu AP Vojvodine", u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na području cele Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine, najmanje tri puta pre ili posle centralne informativne emisije kao i na zvaničnoj internet stranici javnog medijskog servisa.
U postupku izbora članova Upravnog odbora javnih medijskih servisa Regulator vodi računa o uravnoteženoj zastupljenosti polova.
Regulator bliže uređuje postupak imenovanja članova Upravnog odbora.
Upravni odbor donosi Poslovnik o radu.
Upravni odbor odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova, osim ako je ovim zakonom i Statutom predviđeno da se pojedine odluke donose dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova.
Upravni odbor bira predsednika i zamenika predsednika.
Upravni odbor je u obavezi da se sastaje najmanje jednom mesečno.
Uslove za rad Upravnog odbora obezbeđuje javni medijski servis.
Članovi Upravnog odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad u visini prosečne neto zarade u javnom medijskom servisu.
Predsednik Upravnog odbora ima pravo na uvećanu naknadu iz stava 6. ovog člana za 20%, a zamenik predsednika 10% od naknade koju prima član Upravnog odbora.
U delokrug rada Upravnog odbora spadaju sledeći poslovi:
1) usvaja Statut javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;
2) usvaja strategiju razvoja javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;
3) utvrđuje programsku koncepciju javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, na predlog generalnog direktora;
4) usvaja plan poslovanja, koji sadrži plan rada, kadrovski i finansijski plan, na predlog generalnog direktora;
5) usvaja plan javnih nabavki, na predlog generalnog direktora;
6) donosi odluku o usklađivanju visine takse;
7) imenuje i razrešava generalnog direktora javnog medijskog servisa, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, a obrazloženu odluku o imenovanju donosi nakon sprovedenog javnog konkursa i čini je dostupnom javnosti;
8) daje saglasnost na akt generalnog direktora o organizaciji i sistematizaciji poslova javnog medijskog servisa;
9) usvaja investicione planove, na predlog generalnog direktora;
10) kontroliše finansijske izveštaje na kvartalnom, šestomesečnom i godišnjem nivou;
11) vrši nadzor nad zakonitošću obavljanja delatnosti;
12) razmatra predloge i preporuke Programskog saveta;
13) usvaja izveštaj o radu i poslovanju javnog medijskog servisa, na predlog generalnog direktora, i dostavlja ga Narodnoj skupštini, Savetu Regulatora i obaveštava javnost;
14) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.
Upravni odbori RTS i RTV donose zajedničku odluku o sadržaju i formi jedinstvenog obrasca o oslobađanju plaćanja takse.
Prestanak mandata člana Upravnog odbora
Mandat člana Upravnog odbora prestaje:
1) protekom vremena na koje je imenovan;
2) podnošenjem ostavke u pismenoj formi regulatornom telu nadležnom za oblast elektronskih medija;
3) razrešenjem iz razloga predviđenih ovim zakonom;
4) smrću.
Savet Regulatora bez odlaganja pokreće postupak za imenovanje novog člana Upravnog odbora u slučaju iz stava 1. tač. 1)-4) ovog člana.
Razrešenje člana Upravnog odbora
Savet Regulatora donosi odluku o razrešenju člana Upravnog odbora:
1) ako je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, nesposoban za obavljanje dužnosti člana Upravnog odbora u periodu dužem od šest meseci;
2) ako utvrdi da u postupku imenovanja nije dao tačne podatke o sebi;
3) ako neopravdano nije prisustvovao na tri sednice Upravnog odbora u toku jedne godine;
4) ako postane nosilac javne ili političke funkcije, ili ako se zaposli kod pružaoca medijskih usluga;
5) ako je postupao protivno odredbama zakona, Statuta i drugih propisa koji uređuju obavljanje delatnosti ustanove javnog medijskog servisa;
6) ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Odluku o razrešenju člana Upravnog odbora, sa obrazloženjem, donosi Savet Regulatora, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova Saveta.
U postupku razrešenja član Upravnog odbora ima pravo da se izjasni o razlozima za razrešenje.
Sednicama Upravnog odbora prisustvuju, bez prava odlučivanja, generalni direktor, i druga lica na poziv Upravnog odbora.
Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da na zahtev Upravnog odbora daju informacije, objašnjenja i stručna obrazloženja o pitanjima koja su na dnevnom redu.
Ovlašćenja
Generalni direktor javnog medijskog servisa:
1) zastupa i predstavlja javni medijski servis;
2) predlaže Statut javnog medijskog servisa Upravnom odboru;
3) stara se o uređivačkoj nezavisnosti i institucionalnoj autonomiji javnog medijskog servisa, javnosti rada, ostvarivanju javnog interesa i sprečavanju uticaja koji mogu da naruše programsku ravnotežu i nediskriminatornost sadržaja;
4) organizuje i upravlja procesom rada i vodi poslovanje ustanove;
5) predlaže Upravnom odboru strategiju razvoja i plan rada;
6) izrađuje i predlaže Upravnom odboru, zajedno sa glavnim urednicima, direktorima programa i urednicima organizacionih celina programsku koncepciju kojom se ostvaruje javni interes i odgovara za njeno ostvarivanje;
7) predlaže Upravnom odboru uvođenje nove medijske usluge;
8) obezbeđuje zakonitost rada i poslovanja;
9) odgovara za sprovođenje odluke Upravnog odbora i podnosi Upravnom odboru izveštaje o radu i poslovanju;
10) razmatra preporuke Programskog saveta;
11) imenuje i razrešava glavne urednike, koji se imenuju nakon sprovedenog javnog konkursa na period od četiri godine i koji mogu biti imenovani najviše dva puta, a obrazloženu odluku o imenovanju čini dostupnom javnosti;
12) imenuje i razrešava direktore medija i direktore programa ako su predviđeni Statutom, a koji se imenuju nakon sprovedenog javnog konkursa na period od četiri godine i koji mogu biti imenovani najviše dva puta, a obrazloženu odluku o imenovanju čini dostupnom javnosti;
13) sa glavnim urednicima i ostalim imenovanim licima zaključuje ugovor o radu na određeno vreme u skladu sa zakonom na period na koji su imenovani;
14) u konsultaciji sa urednicima programa odlučuje o predlozima Programskog saveta koji mogu da budu prihvaćeni i realizovani kao programske usluge i uz obrazloženje o tome obaveštava Programski savet, Upravni odbor i javnost;
15) donosi akt o organizaciji i sistematizaciji poslova javnog medijskog servisa na koji saglasnost daje Upravni odbor;
16) imenuje internog revizora;
17) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.
Imenovanje i trajanje mandata
Odluku o imenovanju generalnog direktora, sa obrazloženjem, donosi Upravni odbor, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova, nakon sprovedenog javnog konkursa.
Mandat generalnog direktora je pet godina i isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta.
Uslovi za imenovanje
Za generalnog direktora može biti imenovano lice iz reda stručnjaka koji imaju najmanje deset godina iskustva na rukovodećim programskim ili ostalim poslovima kod pružalaca medijskih usluga radija i televizije, ili na rukovodećim poslovima u drugim oblastima koje su od značaja za rad javnog medijskog servisa.
Za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.
Za generalnog direktora ne može biti imenovano lice koje ne može biti član Upravnog odbora, izuzev zaposlenih kod pružalaca medijskih usluga.
Za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije i državljanin je Republike Srbije.
Kandidati za generalnog direktora prilikom konkurisanja dužni su da, pored dokaza o ispunjavanju uslova, dostave predlog programa rada i upravljanja javnim medijskim servisom za period trajanja mandata.
Prestanak mandata generalnog direktora
Mandat generalnog direktora prestaje:
1) protekom vremena na koje je imenovan;
2) podnošenjem ostavke u pisanom obliku Upravnom odboru;
3) razrešenjem iz razloga predviđenih ovim zakonom;
4) smrću.
U slučaju prestanka mandata iz razloga određenih u stavu 1. tač. 2)-4) ovog člana, Upravni odbor bez odlaganja, iz reda zaposlenih imenuje vršioca dužnosti generalnog direktora.
Upravni odbor je dužan da istovremeno sa postupkom imenovanja vršioca dužnosti generalnog direktora pokrene i postupak za izbor novog generalnog direktora.
Vršilac dužnosti se imenuje bez sprovedenog javnog konkursa do imenovanja generalnog direktora, a najduže do šest meseci.
Vršilac dužnosti generalnog direktora mora da ispunjava uslove za imenovanje generalnog direktora određene članom 25. st. 1-4. ovog zakona.
Ukoliko se u toku perioda na koji je imenovan vršilac dužnosti ne izabere generalni direktor ista osoba može biti imenovana najviše dva puta.
Vršilac dužnosti generalnog direktora ima ista prava, obaveze i odgovornosti kao i generalni direktor.
Odluku o imenovanju vršioca dužnosti generalnog direktora donosi Upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova.
Razrešenje generalnog direktora
Upravni odbor donosi odluku o razrešenju generalnog direktora ako:
1) je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, nesposoban za obavljanje funkcije generalnog direktora u periodu dužem od šest meseci;
2) utvrdi da u postupku imenovanja nije dao tačne podatke o sebi;
3) postupa protivno odredbama zakona, statuta i drugih propisa koji uređuju obavljanje delatnosti ustanove javnog medijskog servisa,
4) je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Odluku o razrešenju generalnog direktora, sa obrazloženjem, donosi Upravni odbor, dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova.
U postupku razrešenja generalni direktor ima pravo da se izjasni o razlozima za razrešenje.
Programski savet predstavlja slušaoce, gledaoce i čitaoce i zastupa njihove prava, interese i komunikacione potrebe pred ostalim organima javnih medijskih servisa.
Programski savet brine da se programske funkcije obavljaju po najvišim standardima pružanja medijskih usluga za najširi auditorijum, koji obuhvata sve društvene grupe i sve pojedince, raznovrsnim, uravnoteženim i nediskriminatornim sadržajima.
Programski savet bira Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca (u daljem tekstu: Poverenik) na javnom konkursu, razrešava Poverenika i donosi opšti akt kojim bliže uređuje postupak izbora, delokruga rada i prestanka rada Poverenika.
Programski savet ima 11 članova koji se biraju iz redova stručnjaka iz oblasti medija, kulture, obrazovanja, stvaralaca u oblasti umetnosti i naučnika, predstavnika udruženja čiji je cilj zaštita ljudskih prava i demokratije.
Članovi Programskog saveta ne mogu biti nosioci javnih i političkih funkcija, članovi Saveta Regulatora i zaposleni u Regulatornom telu za elektronske medije, kao ni lica koja na bilo koji način obavljaju upravljačke i uredničke poslove kod pružaoca medijske usluge radija i televizije uključujući i lica koja kod njih imaju udeo u vlasništvu.
Mandat članova Programskog saveta traje četiri godine i oni ne mogu biti ponovo izabrani.
O svom radu Programski savet donosi Poslovnik o radu na prvoj sednici nakon izbora.
Programski savet odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova, osim kod izbora i razrešenja Poverenika kada odlučuje dvotrećinskom većinom.
Članovi Programskog saveta biraju među sobom predsednika i zamenika predsednika Programskog saveta.
Članovi Programskog saveta imaju pravo na mesečnu nadoknadu u visini jedne trećine prosečne neto zarade u javnom medijskom servisu.
Predsednik Programskog saveta ima pravo na uvećanje naknade od 20% a zamenik predsednika od 10% u odnosu na naknadu koju imaju ostali članovi Programskog saveta.
Članovi Programskog saveta koji nemaju stalni boravak u mestu u kome je sedište javnog medijskog servisa imaju pravo na pokriće putnih troškova.
Programski savet je u obavezi da se sastaje najmanje jednom mesečno.
Članove Programskog saveta RTS-a bira odbor Narodne skupštine nadležan za oblast javnog informisanja.
Članove Programskog saveta RTV-a bira odbor Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine nadležan za oblast javnog informisanja.
Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja bira za članove Programskog saveta lica čiji izbor odražava teritorijalnu, nacionalnu, socijalnu, obrazovnu, polnu i drugu strukturu stanovništva.
Lista kandidata iz stava 3. ovog člana utvrđuje se na osnovu javnog konkursa za izbor članova Programskog saveta.
Javni konkurs iz stava 4. ovog člana raspisuje nadležni odbor skupštine šest meseci pre isteka mandata članovima Programskog saveta koji obavljaju funkciju.
Javni konkurs iz stava 4. ovog člana otvoren je 30 dana.
Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja objavljuje javni konkurs za izbor članova Programskog saveta u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na području Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine, najmanje tri puta pre ili posle centralne informativne emisije i na internet prezentaciji javnog medijskog servisa.
Na javni konkurs za izbor članova Programskog saveta po jednog kandidata mogu da predlože institucije iz oblasti navedenih u članu 28a stav 1. ovog zakona, a lica koja se bave delatnostima iz tih oblasti mogu samostalno da se prijave na konkurs.
Nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja utvrđuje listu svih prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove iz člana 28a st. 1. i 2. ovog zakona, u roku od 15 dana od dana završetka konkursa i stavlja je na uvid javnosti, objavljivanjem na sajtu skupštine i u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji cele Republike Srbije, odnosno Autonomne pokrajine Vojvodine.
Posle uvida javnosti, nadležni odbor skupštine za oblast javnog informisanja u roku od 30 dana vrši izbor članova Programskog saveta i o tome obaveštava javni medijski servis i javnost.
Pravila o sprovođenju javnog konkursa iz stava 5. ovog člana, bliže se propisuju aktom skupštine.
Programski savet razmatra ostvarivanje programske koncepcije i razmatra kvalitet programskog sadržaja javnog medijskog servisa i, u vezi sa tim, daje preporuke i predloge generalnom direktoru, glavnim urednicima i Upravnom odboru.
Programski savet razmatra prijave, pritužbe, zahteve, predloge i mišljenja građana i Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca u vezi sa programskim uslugama javnog medijskog servisa i o tome obaveštava generalnog direktora, glavne urednike i Upravni odbor.
Na osnovu predloga i inicijativa slušalaca, gledalaca i čitalaca Programski savet pokreće stručnu raspravu o pojedinim pitanjima ostvarivanja programskih funkcija javnog medijskog servisa.
Programski savet, najmanje jednom godišnje, organizuje javnu raspravu o programskom sadržaju javnog medijskog servisa u trajanju od 15 dana, a izveštaj o održanoj javnoj raspravi, zajedno sa preporukama za njegovo unapređivanje koje su izražene u toku javne rasprave, podnosi generalnom direktoru, glavnim urednicima i Upravnom odboru i o tome obaveštava javnost.
Programski savet prati sprovođenje programskih načela i obaveza utvrđenih zakonom, i o svojim zaključcima obaveštava Upravni odbor, generalnog direktora, glavne urednike i javnost.
Programski savet sarađuje sa Poverenikom za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca.
Uslovi i sredstva za rad Programskog saveta bliže se uređuju Statutom javnog medijskog servisa.
Na pitanja vezana za prestanak mandata člana Programskog saveta shodno se primenjuju odredbe koje se odnose na prestanak mandata člana Upravnog odbora.
3. Statut javnog medijskog servisa
Statut javnog medijskog servisa donosi upravni odbor i na njega saglasnost daje Savet Regulatora.
Statutom se bliže uređuje unutrašnja organizacija, način rada javnog medijskog servisa i njegovih organa, donošenje opštih akata, ovlašćenja u raspolaganju sredstvima kojima posluje, postupak imenovanja generalnog direktora, postupak i uslove imenovanja i razrešenja glavnih urednika i direktora medija i druga pitanja značajna za njegov rad i funkcionisanje.
Statut se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije".
4. Poverenik za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca
Poverenik se bira na javnom konkursu.
Poverenik štiti interese javnosti u celini kao i prava i interese građana u pogledu ostvarivanja programske uloge, profesionalnih i etičkih standarda i zakonskih obaveza javnog medijskog servisa, i brine o unapređivanju programskih standarda.
Kandidat za Poverenika mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je državljanin Republike Srbije sa prebivalištem u Republici Srbiji;
2) da ima najmanje deset godina iskustva na poslovima novinara ili urednika u pružaocima medijskih usluga elektronskih medija;
3) da ima najmanje 240 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem.
Poverenik ne može biti:
1) državni službenik;
2) lice koje obavlja javnu funkciju u Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave u smislu propisa koji uređuju oblast sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija;
3) lice koje je član političke stranke ili obavlja posao u političkoj stranci;
4) zaposleni javnog medijskog servisa, član Upravnog odbora ili Programskog saveta i;
5) lice koje obavlja poslove zbog kojih bi moglo doći u sukob interesa.
Poverenik je organizaciono izdvojen u odnosu na druge organizacione i upravljačke delove u javnom medijskom servisu.
Poverenik je funkcionalno nezavisan u svom radu i ne može biti razrešen zbog iznošenja činjenica iz delokruga svog rada i davanja predloga za poboljšanje medijskih usluga javnog medijskog servisa.
Povereniku se ne može dodeliti obavljanje bilo kojih drugih poslova i aktivnosti, osim aktivnosti Poverenika.
Mandat Poverenika prestaje:
1) istekom vremena na koje je Poverenik izabran;
2) smrću Poverenika;
3) razrešenjem iz razloga predviđenih ovim zakonom;
4) podnošenjem ostavke Programskom savetu u pismenoj formi, (u kom slučaju mandat Poverenika prestaje danom dostavljanja ostavke).
Programski savet bez odlaganja pokreće postupak za izbor Poverenika u slučaju iz stava 8. tač. 1)-4) ovog člana.
Poverenika može razrešiti Programski savet.
Zahtev za razrešenje mora biti zasnovan na najmanje jednom od sledećih osnova:
1) ako je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, nesposoban za obavljanje dužnosti Poverenika u periodu dužem od šest meseci;
2) ako je Poverenik izabran na osnovu davanja netačnih podataka;
3) ako je došlo do sukoba interesa, u smislu propisa koji reguliše sprečavanje sukoba interesa;
4) ako Poverenik ne izveštava Programski savet u skladu sa članom 32b stav 3. ovog zakona;
5) ako je Poverenik osuđen na kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili mu je izrečena uslovna osuda na kaznu zatvora od najmanje šest meseci bez obzira na period proveravanja za krivično delo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti.
U postupku razrešenja Poverenik ima pravo da se izjasni o razlozima za razrešenje.
Poverenik se bira na period od četiri godine i ne može biti ponovo biran.
Poverenik ima pravo na mesečnu nadoknadu u visini prosečne neto zarade u javnom medijskom servisu.
Poverenik razmatra pritužbe i predloge, slušalaca, gledalaca i čitalaca javnih medijskih servisa.
Poverenik prima pritužbe i predloge koje pristižu putem poštanskih pošiljaka, elektronskim putem ili direktnom komunikacijom s korisnicima.
Poverenik je dužan da vodi evidenciju o pristiglim pritužbama i predlozima, da o njima obaveštava glavne urednike i da o preduzetim aktivnostima pisanim putem obavesti podnosioce pritužbi i predloga.
Poverenik u svom radu, na obradi pristiglih pritužbi i predloga, sarađuje sa glavnim i ostalim urednicima.
Poverenik tromesečno dostavlja Programskom savetu, generalnom direktoru i Upravnom odboru izveštaj o pritužbama i predlozima slušalaca i gledalaca koji sadrži i podatke o preduzetim radnjama po istima, te na sopstvenu inicijativu daje predloge za poboljšanje medijskih usluga javnog medijskog servisa, kao i predloge za unapređenje kvaliteta emitovanog sadržaja.
Poverenik ima pravo da prisustvuje sednicama Programskog saveta.
Programski savet je u obavezi da razmatra izveštaje i predloge Poverenika, kao i da obavesti Poverenika o preduzetim aktivnostima.
IV SREDSTVA ZA RAD I FINANSIRANJE JAVNOG MEDIJSKOG SERVISA
1. Sredstva za rad javnog medijskog servisa
Sredstva za rad javnog medijskog servisa čine nepokretne i pokretne stvari (dalje: sredstva) pribavljena od osnivača, stečena kupovinom, pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili pribavljena iz drugih izvora.
Kapital javnog medijskog servisa je u državnoj svojini.
Sredstva koja javni medijski servis koristi su u svojini Republike Srbije, odnosno Autonomne Pokrajine Vojvodine.
Na pitanja sticanja, opterećivanja ili otuđivanja sredstava javnog medijskog servisa primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje javna svojina.
Javni medijski servis odgovara za obaveze celokupnim svojim sredstvima.
2. Finansiranje delatnosti javnog medijskog servisa
Republika Srbija obezbeđuje stabilno i dovoljno finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa.
Način i uslovi obezbeđivanja sredstava za finansiranje delatnosti iz stava 1. ovog člana ne smeju uticati na uređivačku nezavisnost i institucionalnu autonomiju javnog medijskog servisa.
Javni medijski servis finansira se iz:
1) takse za javni medijski servis;
2) iz sredstava budžeta;
3) neto koristi od komercijalne eksploatacije sadržaja proizvedenog u okviru osnovne delatnosti;
4) komercijalnih prihoda;
5) ostalih prihoda.
Prihodi iz stava 1. tač. 1), 2) i 3) predstavljaju državnu pomoć u smislu propisa o kontroli državne pomoći.
3.1 Taksa za javni medijski servis
Osnovna delatnost javnog medijskog servisa finansira se iz takse, u skladu sa ovim zakonom.
Visina takse je jedinstvena na celoj teritoriji Republike Srbije i na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 349,00 dinara.
Visina takse može da se usklađuje jednom godišnje, na osnovu stope rasta inflacije u Republici Srbiji, prema zvanično objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike, pri čemu ne može biti niža od 0,6% minimalne zarade u Republici Srbiji utvrđene za tu godinu.
Predlog za usklađivanje visine takse upravni odbori RTS-a i RTV-a zajednički podnose resornom ministarstvu nadležnom za poslove javnog informisanja, u roku od 15 dana od dana objavljivanja godišnjeg Indeksa potrošačkih cena za mesec septembar u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Obveznik plaćanja takse
Obveznik plaćanja takse je svako fizičko i pravno lice koje je korisnik merila električne energije po stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru.
Evidencija o obveznicima plaćanja takse
Javni medijski servis vodi evidenciju obveznika plaćanja takse sa svim ličnim i drugim potrebnim podacima, i to za:
1) fizička lica:
- ime i prezime obveznika;
- jedinstveni matični broj;
- celokupni podaci o adresi stanovanja (naziv naselja, opština, mesto, PTT broj, pak, poštanski rejon, naziv ulice, kućni broj, dopunski kućni broj, ulaz, sprat, broj stana);
- datum evidentiranja obveznika;
- datum izvršenih promena podataka;
- specifična obeležja (vlasnik, korisnik, osnov oslobađanja, oblik plaćanja mesečno ili unapred, iznos zaduženja, kontakt telefon i/ili i-mejl adresa);
- ED broj i šifra mernog mesta.
2) pravno lice:
- pun naziv;
- matični broj;
- PIB;
- broj poslovnog računa;
- sedište;
- celokupna adresa;
- odgovorno lice;
- lice za kontakt;
- kontakt telefon ili i-mejl adresa;
- specifična obeležja (vlasnik, korisnik, osnov oslobađanja, oblik plaćanja mesečno ili unapred, iznos zaduženja, kontakt telefon i/ili i-mejl adresa)
- ED broj i šifra mernog mesta.
Podaci iz člana 39. ovog zakona prikupljaju se neposredno, na osnovu pisanog zahteva, od obveznika, operatora distributivnog sistema električne energije, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa poreske uprave Republike Srbije, registra privrednih subjekata, Republičkog katastra nepokretnosti i javnih komunalnih preduzeća.
Jedinstvenom evidencijom podataka o obveznicima zajedno rukuju RTS i RTV, a na osnovu odluka o Pravilniku o rukovanju podacima koje u istovetnom tekstu donose upravni odbori RTS i RTV.
Način prikupljanja podataka iz stava 1. ovog člana, koji obrađuju organi javne vlasti, propisuje se posebnim aktom koji donosi Vlada.
Obveznik plaćanja takse u obavezi je da javnom servisu prijavi promenu podataka iz člana 39. u roku od 15 dana od dana nastanka promene.
Javni medijski servis podatke prikupljene iz stava 1. ovog člana može upotrebljavati samo u svrhu zakonom propisane obaveze vođenja evidencije obveznika, obračuna i naplate takse, kao i u postupku za oslobađanje od obaveze plaćanja takse.
Na prikupljanje i druge radnje obrade podataka sadržanih u evidenciji, iz stava 1. ovog člana, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Način naplate takse
Način naplate takse za javni medijski servis (u daljem tekstu: taksa) mora biti takav da obezbedi kontinuirano i nesmetano funkcionisanje javnog medijskog servisa.
Taksu naplaćuju privredni subjekti koji vrše snabdevanje krajnjih kupaca električnom energijom (u daljem tekstu: snabdevač), objedinjeno i istovremeno sa naplatom isporučene električne energije.
Taksa se naplaćuje korisnicima merila električne energije, preko računa za isporučenu električnu energiju, ispostavljenog od strane snabdevača.
RTS i RTV obezbeđuju ažurne podatke o krajnjim kupcima i njihovim snabdevačima za sve korisnike merila električne energije preko operatora distributivnog sistema električne energije, sa kojim će zaključiti ugovor o bližem regulisanju načina i rokova preuzimanja ovih podataka.
Taksa je obavezni element mesečno ispostavljenog računa za isporučenu električnu energiju za sve snabdevače koji obavljaju delatnost snabdevanja krajnjih kupaca električnom energijom na teritoriji Republike Srbije.
Iznos takse iskazan na računu iz stava 5. ovog člana ne ulazi u osnovicu za obračun akcize i poreza na dodatu vrednost.
Mesečno fakturisan iznos takse snabdevač uplaćuje na račune RTS i RTV otvorene kod poslovne banke, najkasnije do 15-og u mesecu za prethodni mesec.
Sredstva od uplaćene takse na području Republike Srbije van teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine prihod su RTS.
Sredstva uplaćena po osnovu takse na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine raspoređuju se tako da 70% uplaćenih sredstava su prihod RTV, a 30% uplaćenih sredstava su prihod RTS.
RTS i RTV će sa snabdevačem zaključiti ugovor kojim će se bliže urediti postupak u vezi sa fakturisanjem takse, uplatom sredstava i oslobađanjem korisnika merila električne energije od obaveze plaćanja, kao i način i rokove za plaćanje naknade, rokove za dostavu potrebnih podataka i kontrolne mehanizme.
Snabdevaču na ime obavljanja poslova fakturisanja i naplate takse RTS i RTV plaćaju mesečnu naknadu u visini od 3% od iznosa prenetih sredstava RTS-u i RTV-u po osnovu takse.
Oslobađanje od obaveze plaćanja takse
Od obaveze plaćanja takse oslobađa se fizičko lice, vlasnik merila električne energije, koje živi u jednočlanom domaćinstvu ili je hranilac porodice u višečlanom domaćinstvu, ukoliko je:
1) osoba sa invaliditetom sa 100% telesnog oštećenja;
2) osoba kojoj je u skladu sa posebnim propisima priznato pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica;
3) osoba sa potpunim gubitkom sluha ili slepo lice;
4) korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć;
5) penzioner sa penzijom u najnižem iznosu;
6) fizičko lice korisnik više merila električne energije, za merilo električne energije u stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru, koji se ne koristi.
Od obaveze plaćanja takse oslobađaju se i:
1) ustanove koje se u smislu zakona koji uređuje oblast socijalne zaštite smatraju ustanovama za smeštaj korisnika, obrazovno-vaspitne ustanove, zdravstvene ustanove i organizacije osoba sa invaliditetom i preduzeća za radno osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom;
2) diplomatsko-konzularna predstavništva, pod uslovom reciprociteta.
Pravo na oslobađanje od obaveze plaćanja takse ostvaruje se na osnovu zahteva koji se podnosi na obrascu za oslobađanje od plaćanja takse sa potrebnom dokumentacijom.
Rešenje o oslobađanju obaveze plaćanja takse iz stava 3. ovog člana donosi javni medijski servis u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak.
Rešenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
Obrazac za oslobađanje od plaćanja takse jedinstven je i njegovu sadržinu i formu utvrđuju zajedničkom odlukom RTS i RTV.
Potrebna dokumentacija za lica iz stava 1. tač. 1)-4) ovog člana jeste rešenje nadležnog organa, dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.
Potrebna dokumentacija za lica iz stava 1. tačka 5. ovog člana jeste rešenje nadležnog organa, dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.
Potrebna dokumentacija za lica iz stava 1. tačka 6. ovog člana jeste dokaz o vlasništvu na nepokretnosti, dokaz da niko ne koristi objekat i dokaz o potrošnji električne energije, dokaz o broju članova domaćinstva i dokaz o statusu hranioca porodice u višečlanom domaćinstvu.
Potrebna dokumentacija za ustanove i diplomatsko konzularna predstavništva iz stava 2. tač. 1)-2) ovog člana je izvod iz javnog registra.
Podatke iz stava 1. ovog člana RTS i RTV prikupljaju neposredno od podnosioca zahteva, ili na osnovu zahteva od nadležnih organa koji vode službene evidencije o činjenicama iz stava 1. ovog člana.
Svaka izmena statusa po kome je ostvareno pravo na oslobađanje od obaveze plaćanja takse mora se prijaviti javnom medijskom servisu u roku od 15 dana od dana nastanka promene.
Upravni odbori RTS i RTV zajednički donose pravilnik kojim se, u skladu sa ovim zakonom, bliže uređuje sprovođenje postupka po zahtevima za oslobađanje od plaćanja takse za javni medijski servis i dokumentacija kojom se dokazuju činjenice bitne za postupanje po zahtevu.
3.2 Finansiranje iz sredstava budžeta
Deo sredstava za finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa može se obezbediti i iz budžeta Republike Srbije i budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine, i to za:
1) projekte proizvodnje, emitovanja i distribucije programa za inostranstvo, programa namenjenih dijaspori, kao i programa namenjenog stanovništvu na teritoriji AP Kosova i Metohije;
2) projekte namenjene razvoju novih tehnologija, digitalizacije arhiva, digitalizacije tehnološke opreme, razvoja novih distributivnih servisa u skladu sa mogućnostima koje donosi digitalizacija;
3) druge projekte od posebnog društvenog značaja u skladu sa zakonom kojim se reguliše javno informisanje;
4) investiciona ulaganja, a na osnovu obrazloženog predloga javnih medijskih servisa, kao i iz razloga otklanjanja okolnosti koje bi mogle da dovedu u pitanje njihov rad i funkcionisanje i obavljanje osnovne delatnosti, koje je u funkciji ostvarivanja javnog interesa.
Odluku o predlogu projekta donosi upravni odbor javnog medijskog servisa do 1. marta tekuće godine za narednu godinu i dostavlja ga republičkom, odnosno pokrajinskom organu nadležnom za poslove javnog informisanja.
Predlog projekata koje javni medijski servis namerava da realizuje u narednoj godini mora sadržati precizan iznos nedostajućih finansijskih sredstava koji će se finansirati iz budžeta, a koji ne sme da prelazi neto troškove realizacije predviđenog projekta, i koji je sačinjen na osnovu projekcije naplate takse i projekcije ostvarivanja komercijalnih prihoda.
Donošenje odluke o dodeli sredstava iz stava 1. ovog člana ne sme se uslovljavati promenom uređivačke politike i ugrožavanjem institucionalne nezavisnosti pružaoca usluga javnog medijskog servisa.
Nakon donošenja akta o budžetu organ nadležan za poslove javnog informisanja na republičkom, odnosno pokrajinskom nivou zaključuje ugovor sa javnim medijskim servisom, kojim će se bliže urediti namena, iznos i rok uplate sredstava, kao i obaveza javnog medijskog servisa da namenski koristi preneta sredstva i dostavi izveštaj o trošenju sredstava.
Prihodom javnog medijskog servisa smatra se i neto-korist od komercijalne eksploatacije sadržaja proizvedenih u okviru osnovne delatnosti (u daljem tekstu: neto-korist).
Unakrsno objedinjavanje
Sredstva naplaćena od takse i neto-koristi koriste se isključivo za finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa i ne mogu se koristiti za finansiranje komercijalne delatnosti (unakrsno subvencionisanje).
Ako javni medijski servis postupi suprotno zabrani unakrsnog subvencionisanja iz stava 1. ovog člana, Savet Regulatora, na osnovu informacija dobijenih u postupku kontrole koji vrši nad njegovim radom, iz izveštaja Državne revizorske institucije, nezavisnog ovlašćenog revizora ili internog revizora, rešenjem nalaže povraćaj iznosa korišćenog suprotno zabrani unakrsnog subvencionisanja uplatom na poseban za tu namenu otvoren podračun Regulatora.
Uplaćena sredstva iz stava 2. ovog člana, Savet Regulatora vratiće javnom medijskom servisu za finansiranje osnovne delatnosti u sledećoj godini.
Javni medijski servis može zadržati naplaćenu taksu preko iznosa neto troškova obavljanja osnovne delatnosti u iznosu do 10% godišnjim finansijskim planom proračunatih troškova obavljanja osnovne delatnosti, a sredstva iznad toga, dužan je da uplati na poseban za tu namenu otvoren podračun Regulatora.
Uplaćena sredstva iz stava 4. ovog člana, Savet Regulatora vratiće javnom medijskom servisu za finansiranje osnovne delatnosti u sledećoj godini.
Ukupni godišnji iznos takse planiran za sledeću godinu, umanjiće se za sredstva iz st. 2. i 4. ovoga člana.
Komercijalni prihod javni medijski servis ostvaruje obavljanjem komercijalne delatnosti iz člana 3. stav 2. ovog zakona, osim izuzetno u slučajevima iz člana 44. ovog zakona.
Javni medijski servis koristi komercijalne prihode za održavanje i razvoj komercijalne delatnosti izričito navedene i u članu 3. stav 2. ovog zakona a može da ih upotrebi i za sufinansiranje svoje osnovne delatnosti, u skladu sa usvojenim programom rada i finansijskim planom.
Javni medijski servis obavlja komercijalnu delatnost poštujući propise o zaštiti konkurencije, a posebno ne pruža komercijalne usluge, uključujući i usluge objavljivanja oglasnih poruka ili drugog oblika audio-vizuelne komercijalne komunikacije, po cenama koje su niže od tržišnih, niti pri kupovini prava za prenose sportskih događaja nudi cenu koja je iznad tržišne.
Sredstva pribavljena obavljanjem komercijalne delatnosti ne smeju ugrožavati obavljanje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa niti uticati na njegovu nezavisnost.
U slučaju kupovine isključivih prava na emitovanje radijskih, televizijskih ili drugih medijskih sadržaja od izuzetnog značaja, uključujući i prenose sportskih događaja, javni medijski servis je dužan da neiskorišćena prava blagovremeno i na nediskriminatoran način ustupi drugim pružaocima odgovarajućih medijskih usluga.
Pravila o ustupanju neiskorišćenih prava na sadržaje iz stava 5. ovog člana, propisuje Savet Regulatora.
Ako Savet Regulatora na osnovu informacija dobijenih u postupku kontrole koju vrši nad radom javnog medijskog servisa utvrdi povrede obaveza iz st. 2. i 5. ovog člana, podneće telu nadležnom za zaštitu konkurencije, inicijativu za ispitivanje povrede konkurencije.
Javni medijski servis može pribavljati sredstva i iz fondova međunarodnih organizacija.
Sredstva pribavljena kao "ostali prihodi" ne smeju ugrožavati obavljanje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa niti uticati na njegovu nezavisnost.
4. Rashodi javnog medijskog servisa
Rashodi javnog medijskog servisa dele se na osnovne, komercijalne i zajedničke rashode.
Osnovni rashodi javnog medijskog servisa su troškovi koji nastaju ili su povezani s obavljanjem osnovne delatnosti javnog medijskog servisa, a komercijalni rashodi javnog medijskog servisa su troškovi koji nastaju ili su povezani s obavljanjem komercijalne i drugih delatnosti koje ne spadaju u osnovne delatnosti javnog medijskog servisa.
Zajednički rashodi javnog medijskog servisa dele se na osnovne ili komercijalne prema srazmeri koja se utvrđuje Statutom javnog medijskog servisa i opštim aktom o finansijskom poslovanju javnog medijskog servisa.
Metodologija praćenja prihoda i rashoda
Javni medijski servis dužan je da izradi metodologiju praćenja direktnih i indirektnih prihoda i rashoda koji se odnose na obavljanje osnovne i komercijalne delatnosti javnog medijskog servisa, koja omogućava da se u poslovnim knjigama direktni i indirektni prihodi, rashodi i poslovni rezultati koji se odnose na obavljanje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa, računovodstveno razdvajaju od direktnih i indirektnih prihoda, rashoda i poslovnih rezultata koji se odnose na obavljanje komercijalne delatnosti javnog medijskog servisa.
Način računovodstvenog razdvajanja iz stava 1. ovog člana, javni medijski servis bliže uređuje opštim aktom o finansijskom poslovanju.
Interni revizor javnog medijskog servisa redovno prati primenu odredaba ovoga člana i o tome izveštava Upravni odbor.
V VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA I REVIZIJA
Javni medijski servis vodi poslovne knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu.
Svi obračuni prihoda i rashoda i finansijski izveštaji javnog medijskog servisa podležu periodičnoj i godišnjoj reviziji internog revizora i godišnjoj reviziji od strane nezavisnog ovlašćenog revizora.
VI IZVEŠTAJ O RADU I POSLOVANJU
RTS i RTV jednom godišnje podnose Narodnoj skupštini, radi razmatranja i odlučivanja, a Savetu Regulatora radi informisanja, Izveštaj o radu i poslovanju za prethodnu godinu, sa izveštajem nezavisnog ovlašćenog revizora.
Izveštaj o radu i poslovanju iz stava 1. ovog člana sastavlja se na način da jasno razdvoji osnovnu delatnost javnog medijskog servisa od komercijalne delatnosti, kao i izvore finansiranja tih delatnosti.
VII PRIMENA ODREDABA DRUGOG ZAKONA
Na pitanja koja se odnose na javni medijski servis a koja nisu regulisana odredbama ovog zakona, primenjuju se odredbe zakona kojim se reguliše oblast javnog informisanja i elektronskih medija.
Nadzor nad primenom odredaba ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove javnog informisanja.
Novčanom kaznom u visini od 3.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje ne prijavi promenu podataka u skladu sa članom 40. stav 4. ovog zakona.
Novčanom kaznom u visini od 10.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje ne prijavi promenu podataka u skladu sa članom 40. stav 4. ovog zakona.
Novčanom kaznom u visini od 3.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje ne prijavi promenu podataka u skladu sa članom 42. stav 12. ovog zakona.
Novčanom kaznom u visini od 10.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje ne prijavi promenu podataka u skladu sa članom 42. stav 12. ovog zakona.
Danom stupanja na snagu ovog zakona Radiodifuzna ustanova Srbije, odnosno Radiodifuzna ustanova Vojvodine, osnovane Zakonom o radiodifuziji ("Službeni glasnik RS", br. 42/02, 97/04, 76/05, 79/05 - dr. zakon, 62/06, 85/06 i 41/09), nastavljaju sa radom kao Javna medijska ustanova "Radio televizija Srbije", odnosno kao Javna medijska ustanova "Radio televizija Vojvodine".
Danom stupanja na snagu ovog zakona lice imenovano ili izabrano na osnovu odredbi Zakona o radiodifuziji ("Službeni glasnik RS", br. 42/02, 97/04, 76/05, 79/05 - dr. zakon, 62/06, 85/06 i 41/09), nastavlja da obavlja svoju funkciju do isteka mandata na koji je izabrano, odnosno imenovano.
Lice iz stava 2. ovog člana ne može biti ponovo imenovano ako je već imenovano, odnosno izabrano onoliko puta koliko prema ovom zakonu može biti najviše puta imenovano na odgovarajuću funkciju.
Danom stupanja na snagu ovog zakona zaposleni u Radiodifuznoj ustanovi Srbije, odnosno Radiodifuznoj ustanovi Vojvodine nastavljaju sa radom kao zaposleni u Javnoj medijskoj ustanovi "Radio televizija Srbije", odnosno kao zaposleni u Javnoj medijskoj ustanovi "Radio televizija Vojvodine" na poslovima na kojima su radili.
RTS i RTV su dužni su da u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade svoja akta sa odredbama ovog zakona.
RTS i RTV su dužni da do 1. oktobra 2015. godine formiraju jedinstvenu evidenciju obveznika plaćanja takse i donesu odluku o sadržaju i formi jedinstvenog obrasca za naplatu takse i jedinstvenog obrasca za oslobađanje od takse.
Narodna skupština će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim se propisuju pravila o sprovođenju javnog konkursa za izbor kandidata za članove Programskog saveta predviđenog članom 29. ovog zakona.
Vlada će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt o načinu prikupljanja podataka obveznika plaćanja takse predviđenog članom 40. ovog zakona.
Regulator će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim će bliže urediti postupak imenovanja članova Upravnog odbora javnih medijskih servisa predviđenog članom 17. ovog zakona.
Vlada će u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona rešiti pitanje raspolaganja nepokretnostima i sredstvima emisione infrastrukture koja koristi RTV na osnovu deobnog bilansa sa RTS objavljenom u "Službenom glasniku RS", broj 25/06 a nisu obuhvaćena Odlukom Vlade o osnivanju Javnog preduzeća za upravljanje emisionom infrastrukturom ("Službeni glasnik RS", broj 84/09).
Javno preduzeće Emisiona tehnika i veze preuzima u roku iz stava 1. ovog člana, zaposlene Radio televizije Vojvodine, koji obavljaju poslove upravljanja, organizovanja, održavanja i razvoja emisione tehnike i veza.
Odredbe čl. 37-42. ovog zakona primenjuju se od 1. januara 2016. godine.
Od 1. januara 2016. godine do 31. decembra 2018. godine Javna medijska ustanova "Radio televizija Srbije" i Javna medijska ustanova "Radio televizija Vojvodine", delimično se finansiraju iz budžeta Republike Srbije, za obavljanje osnovne delatnosti.
Budžetska sredstva za rad Javne medijske ustanove "Radio televizija Srbije" i Javne medijske ustanove "Radio televizija Vojvodine", opredeljuju se na poziciji ministarstva nadležnog za poslove javnog informisanja.
Vlada uredbom bliže uređuje način prenosa sredstava.
Vlada donosi uredbu iz stava 3. ovog člana najkasnije 15 dana od dana usvajanja budžeta Republike Srbije.
Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova "Radio-televizija Srbije" i Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine", do 31. decembra 2021. godine, delimično se finansiraju iz budžeta Republike Srbije.
Način prenosa sredstava iz stava 1. ovog člana, uređuje Vlada posebnim aktom.
Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine" do 31. decembra 2022. godine delimično se finansira iz budžeta Republike Srbije.
Način prenošenja sredstava iz stava 1. ovog člana uređuje Vlada posebnim aktom.
Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine" do 31. decembra 2023. godine delimično se finansira iz budžeta Republike Srbije.
Način prenošenja sredstava iz stava 1. ovog člana, uređuje Vlada posebnim aktom.
Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine" do 31. decembra 2024. godine delimično se finansira iz budžeta Republike Srbije.
Način prenošenja sredstava iz stava 1. ovog člana uređuje Vlada posebnim aktom.
Za obavljanje osnovne delatnosti, koja je u funkciji ostvarivanja javnog interesa, Javna medijska ustanova "Radio-televizija Vojvodine", do 31. decembra 2025. godine, delimično se finansira iz budžeta Republike Srbije.
Način prenošenja sredstava iz stava 1. ovog člana uređuje Vlada posebnim aktom.
Danom na stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 76-94. Zakona o radiodifuziji ("Službeni glasnik RS", br. 42/02, 97/04, 76/05, 79/05 - dr. zakon, 62/06, 85/06 i 41/09).
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni član Zakona o izmeni
Zakona o javnim medijskim servisima
("Sl. glasnik RS", br. 103/2015)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni član Zakona o dopuni
Zakona o javnim medijskim servisima
("Sl. glasnik RS", br. 161/2020)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni član Zakona o izmeni i dopunama
Zakona o javnim medijskim servisima
("Sl. glasnik RS", br. 129/2021)
Član 3
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni član Zakona o dopuni
Zakona o javnim medijskim servisima
("Sl. glasnik RS", br. 92/2023)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama
Zakona o javnim medijskim servisima
("Sl. glasnik RS", br. 51/2025)
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35
Danom stupanja na snagu ovog zakona lice imenovano ili izabrano na osnovu odredbi Zakona o javnim medijskim servisima ("Službeni glasnik RS", br. 83/14, 103/15, 108/16, 161/20, 129/21, 142/22 i 92/23), nastavlja da obavlja poslove do isteka mandata na koji je izabrano, odnosno imenovano, izuzev članova Programskog saveta kojima mandat prestaje u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 36
RTS i RTV dužni su da u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade svoja akta sa odredbama ovog zakona.
Član 37
Narodna skupština, odnosno Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim se propisuju pravila o sprovođenju javnog konkursa za izbor kandidata za članove Programskog saveta predviđenog članom 18. ovog zakona.
Regulator će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona doneti akt kojim će bliže urediti postupak imenovanja članova Upravnog odbora javnih medijskih servisa predviđenog članom 9. ovog zakona.
Član 38
Danom stupanja na snagu ovog zakona stavlja se van snage Zakon o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis ("Službeni glasnik RS", br. 112/ 15, 108/16, 95/18, 86/19, 153/20, 129/21, 142/22, 92/23 i 64/24).
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".